Poslovni plan/ finansijski dio

Poslovni plan/ finansijski dio

Rička Željko

Poslovni plan- sadržajNaslovSadržaj

1. Sažetak projekta2. Svrha i sadržaj investicije3. Podaci o investitoru4. Ocjena tržišnih mogućnosti5. Tehničko – tehnološki elementi investicije6. Finansijski elementi investicije7. Finansijsko – tržišna ocjena projekta8. Ocjena osjetljivosti projekta9. Zaključak

PREPORUČENI SADRŽAJ POSLOVNOG PLANA

• 1. PODACI O PODUZETNIKU 1.1. O OSOBI PODUZETNIKA 1.2. PROCJENA PODUZETNIČKE SPOSOBNOSTI 2. POLAZIŠTE 2.1. NASTANAK PODUZETNIČKE IDEJE 2.2. RAZLOZI OSNIVANJA 2.3. VIZIJA I ZADAĆA PODUZETNIČKOG POTHVATA 3. PREDMET POSLOVANJA (PROIZVODI ILI USLUGE) 4. TRŽIŠNA OPRAVDANOST 4.1. TRŽIŠTE NABAVE 4.2. TRŽIŠTE PRODAJE

PREPORUČENI SADRŽAJ POSLOVNOG PLANA

5. TEHNOLOŠKO-TEHNIČKI ELEMENTI POTHVATA 5.1. OPIS TEHNOLOGIJE 5.2. STRUKTURA TROŠKOVA 5.3. STRUKTURA I BROJ ZAPOSLENIH 6. LOKACIJA 7. ZAŠTITA OKOLINE

8. FINANSIJSKI ELEMENTI POTHVATA 8.1. INVESTICIJE U OSNOVNA SREDSTVA 8.2. PRORAČUN AMORTIZACIJE 8.3. KALKULACIJA CIJENA 8.4. TROŠKOVI POSLOVANJA 8.5. INVESTICIJE U OBRTNA SREDSTVA 8.6. IZVORI FINANSIRANJA 8.7. RAČUN DOBITI (DOHOTKA) 8.8. POKAZATELJI UČINKOVITOSTI 8.8.1. FINANSIJSKI TOK (PRIMICI I IZDACI)

9. ZAKLJUČAK

PREPORUČENI SADRŽAJ INVESTICIONOG PROJEKTA

• UVOD SAŽETAK ULAGANJA

• 1. INFORMACIJE O PODUZETNIKU – INVESTITORU 2. PREDMET POSLOVANJA INVESTITORA 3. POSTOJEĆA IMOVINA INVESTITORA 4. ANALIZA DOSADAŠNJEG FINANSIJSKOG POSLOVANJA 5. OCJENA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI ULAGAČA 6. ANALIZA TRŽIŠTA Tržište nabavke Tržište prodaje Sažetak analize tržišta i procjena ostvarenja prihoda

PREPORUČENI SADRŽAJ INVESTICIONOG PROJEKTA •

7. DINAMIKA i STRUKTURA ZAPOSLENIH Analiza potrebnih kadrova Proračun godišnjih bruto plaća 8. TEHNIČKI ELEMENTI ULAGANJA Opis tehničko-tehnološkog procesa Utrošak sirovina, materijala i energenata Tehnička struktura ulaganja Karakteristike građevinskog objekta (poslovni prostor) 9. LOKACIJA 10. ZAŠTITA ČOVJEKOVE OKOLINE 11. DINAMIKA REALIZACIJE ULAGANJA


12. EKONOMSKO-FINANSIJSKA ANALIZA Ulaganje u osnovna sredstva Ulaganje u obrtna sredstva Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva Izvori finansiranja i kreditni uvjeti Izvori finansiranja Obračun kreditnih obaveza Proračun amortizacije Proračun troškova i kalkulacija cijena Projekcija bilansa uspjeha Finansijski tok Ekonomski tok Projekcija bilansa stanja


13. EKONOMSKO-TRŽIŠNA OCJENA Statička ocjena efikasnosti investicionog projekta Dinamička ocjena projekta Metoda razdoblja povrata investicionkog

ulaganja Metoda neto sadašnje vrijednosti Metoda relativne sadašnje vrijednosti Metoda interne stope rentabilnosti 14. ANALIZA OSJETLJIVOSTI 15. ZAKLJUČNA OCJENA PROJEKTA

Poslovna organizacija i ekonomika

KOEFICIJENT STABILNOSTI FINANCIRANJA manji od 1 1. GOD 2. GOD 3. GOD 4. GOD 5. GOD

dugotrajna imovina 2.330.000-------------------------------------------------------- ----------------- 0,88 0,93 0,88 0,82 0,76 0,71

dugoročni izvori 2.656.063KOEFICIJENT LIKVIDNOSTI min 1

kratkotrajna imovina 562.146-------------------------------------------------------- ----------------- 2,38 1,86 2,38 3,03 3,73 4,47

kratkoročne obveze 236.083RENTABILNOST VLASTITOG KAPITALA

neto dobit 227.110-------------------------------------------------------- ----------------- 13,32 % 6,31 13,32 13,97 14,62 15,28

kapital i rezerve 1.704.535NETO PROFITNA MARŽA min 1%

neto dobit + kamate 276.350-------------------------------------------------------- ----------------- 11,01 % 8,02 11,01 10,90 10,79 10,68

ukupni prihodi 2.510.000KOEFICIJENT ZADUŽENOSTI max 70%

ukupne obveze 852.883-------------------------------------------------------- ----------------- 29,49 % 36,40 29,49 22,12 14,86 7,78

ukupna aktiva 2.892.146KOEFICIJENT FINANCIRANJA max 1

ukupne obveze 852.883-------------------------------------------------------- ----------------- 0,50 0,61 0,50 0,38 0,26 0,14

kapital i rezerve 1.704.535KOEFICIJENT OBRTAJA UKUPNE IMOVINE min 2

ukupni prihodi 2.510.000-------------------------------------------------------- ----------------- 0,87 0,79 0,87 0,86 0,85 0,83

ukupna imovina 2.892.146

Reprez.god.

Analiza troškova i koristi (cost-benefit)

Nakon što se izabere najbolja projektna opcija između ponuđenih te nakon što se utvrdi finansijska održivost odabrane opcije, slijedeći korak je ispitivanje ekonomske održivosti te opcije.

Prvi korak u ispitivanju ekonomske održivosti projekta je određivanje, kvantificiranje i vrednovanje troškova i koristi.

Rezultati Cost-Benefit analize mogu se iskazati na razne načine uključujući internu stopu rentabilnosti, neto sadašnju vrijednost i odnos koristi i troškova.

Analiza troškova i koristi (cost-benefit)

Iako ovaj dio ne sadrži stroge smjernice za pripremu i ocjenu projekata, može pomoći u razmatranju načina smanjivanja troškova projekta i poboljšanja socio-ekonomskih koristi projekata.

CBA

Cost- Benefit analiza sastoji se od osam glavnih koraka, uključujući slijedeće:1. Određivanje projekta;2. Utvrđivanje ciljeva;3. Analiza isplativosti i opcija;4. Finansijska analiza;5. Socio-ekonomski troškovi i koristi;6. Diskontovanje;7. Ekonomska stopa rentabilnosti;8. Ostali kriteriji ocjenjivanja9. Analiza osjetljivosti i rizika.

PROF.DR ŽELJKO RIČKA

Osnovni ekonomski pojmovi

Ekonomski pojmovi-oblasti

1. Kamate i krediti2. Devizno poslovanje3. Inflacija4. Vrijednosni papiri5. Isplativost poslovanja6. Likvidnost, solventnost, troškovi7. Investicije, investicioni fondovi, razvojni fondovi, alternativa

Kamate i krediti

Kredit - novčana sredstva dobijena na osnovu ugovora o pozajmljivanju između povjerioca i dužnika.

Kamata - naknada koju dužnik plaća povjeriocu na pozajmljena novčana sredstva.

Povjerilac i/ili dužnik - može biti banka, pravno lice ili pojedinac

Glavnica -osnovni iznos koji je dužnik dužan povjeriocu i na koji se obračunava kamata

Kamate i krediti

• Grejs (engl. grace) period -period mirovanja otplate glavnice. Vremenski period od korišćenja kredita do prve otplate glavnice. Period tokom koga se glavnica ne naplaćuje već samo kamata

• Obračun kamate – komforna i proporcionalna metoda

• NKS (nominalna kamatna stopa) -neto kamatna stopa i ne predstavlja konačnu cijenu kredita. Na osnovu nje se izračunavaju otplatne rate, odnosno iznos kamata na depozite.

Kamate i krediti

• EKS (efektivna kamatna stopa) - daje realniju sliku o punoj cijeni kredita jer se bazira na ukupnim troškovima koje klijent plaća banci prilikom podizanja i tokom otplate kredita. Predstavlja ukupnu cijenu kredita i sastoji se od :

• visine nominalne kamatne stope na kredit • iznosa naknada u provizija koje banka obračunava u postupku

realizacije kredita • kriterijuma za indeksiranje, odnosno za revalorizaciju kredita

(ukoliko su vezani za EUR)• depozita. • Varijable -kod kredita indeskiranih u EUR -kretanje kursa EUR – utiče na otplatu glavnice i kamate -referentna kamatna stopa – utiče na stopu kamate

Kamate i krediti

• Kamatna stopa se sastoji od referentne kamatne stope i procijenta koji određuje banka ( % ref.stope + % premije banke)

• Varijabilna kamatna stopa Promjenjiva kamatna stopa, mijenja se usljed promjena na finanasijskom tržištu, i vezana je za referentnu kamatnu stopu (EURIBOR, LIBOR,

• Fiksna kamatna stopa – ne mijenja se za vrijeme trajanja kredita• Promjenom referentnih stopa mijenja se i kamata koja se

obračunava, te su stoga banke ponudile fiksne kamatne stope kao jedan vid sigurnosti.

Kamate i krediti

• Referentna kamatna stopa - kamatna stopa po čijim promjenama se upravljaju druge kamatne stope.

• EURIBOR (European Interbank Offered Rate) - Referentna kamatna stopa na pozajmice u EUR među prvoklasnim bankama Eurozone.

Za EUR kredite.

• LIBOR (London Interbank Offered Rate)- Referentna kamatna stopa koju određuju pet glavnih londonskih banaka.

Za CHF kredite

Kamate i krediti

• Kreditna sposobnost (kreditni rejting) Karakteristika dužnika koja govori o spremnosti dužnika da ispunjava svoje obaveze po uzetom kreditu, što je i jedan od kriterijuma za analizu v.p.

• Kreditni biro elektronski cijentar za evidentiranje dugovanja građana i privrede.

• Kreditni uslovi - Kreditni uslovi obuhvataju podatke o utvrđenim rokovima, cijeni, osiguranju i drugim karakteristikama kredita, pripadajuće kamate i sl. bitne elemente, koji se ugovorom regulišu između davaoca i korisnika kredita

• Kredit indeksiran valutnom klauzulom –

Kamate i krediti -garancije

• Zajam - posao kojim se između stranaka (povjerioca i dužnika) formira kreditni odnos.

• Zaloga ili hipoteka- dio imovine u vlasništvu zajmoprimaoca koja služi za obezbjeđenje duga ka zajmodavaocu, a koju zajmodavac može preuzeti ukoliko zajmoprimac prestane da ispunjava obaveze po osnovu duga.

• Žirant - žirant je osoba koja garantuje i obavezuje se da će, ukoliko korisnik iz bilo kog razloga ne bude izmirivao svoje obaveze, nastaviti plaćanje.

• Zatezna kamata - kamata koju povjerilac plaća dužniku, a na zakašnjeli iznos otplate glavnice ili redovne kamate.

Devizno poslovanje

• Devize-deviza je svako potraživanje u inostranstvu (po bilo kom osnovu) koje glasi na stranu valutu

• Devizni kurs - devizni kurs je međusobni odnos vrijednosti domaće i strane valute, tj. cijena koja se u jednoj zemlji plaća za neku stranu valutu, odnosno cijena strane valute izražena u domaćem novcu, koja pokazuje odnos njihovih realnih vrijednosti (kupovne moći).

Devizni kurs

• Spread, marža - raspon između kurseva - kupovnog i prodajnog (objasniti)

• Vrste deviznih kurseva:1 - fiksni - koji su određeni od strane CB,2 -puzajući - kod kojih je propisan raspon mogućih dnevnih

promjena,3 - fleksibilni - čije kretanje nije ničim ograničeno,4 - vođeni - to je posebna vrsta fleksibilnih kurseva, gdje CB

interveniše iz deviznih rezervi.

Inflacija

• Inflacija - je pojava koja se manifestuje kroz opšti porast cijena. • uzroci inflacije su:1 - povećanje mase novca u opticaju po stopi koja je iznad stope rasta proizvodnje i novčani fondovi postaju veći od robnih ( zbog manjka u budžetu)2 - objektivno poskupljenje sirovina, energenata na svjetskom tržištu ono što ulazi u cijenu svakog proizvoda - nafta3 - ukoliko je privreda uvozna, pa cijene proizvoda rast jer su proizvodi iz uvoza4 - ukoliko KM pada zbog zadužene privrede a proizvodi su iz uvoza pa se preračunavaju u EUR i iznose više u KM

Inflacija• Obračun inflacije:1 - Bazna (core) inflacija Obračunava se na osnovu promjena cijena na malo nesezonske

robe i usluga koje se formiraju prema uslovima tržišta. Ne obuhvata cijene robe u nekim od režima regulacije (energenti, komunalne i druge usluge, lijekovi i dr.), kao ni poljoprivrednih proizvoda

2 - Inflacija Izračunava se na bazi promjena cijena na malo robe i usluga: 60

poljoprivrednih i 340 industrijskih proizvoda i 80 vrsta usluga. Cijene na malo definisane su kao cijene po kojima trgovine na malo, individualni poljoprivredni proizvođači i vršioci usluga prodaju robu krajnjem potrošaču i sadrže porez na promet.

Inflacija• Uvezena inflacija -Rast cijena na domaćem tržištu pod uticajem

rasta cijena uvoznih dobara, i to direktno preko rasta cijena uvezenih gotovih proizvoda, ali i indirektno, preko rasta cijena uvezenih inputa koji se koriste u proizvodnji domaćih proizvoda

• Hiperinflacija -"Inflacija van kontrole" predstavlja veoma brz rast cijena (preko 50% mesečno) i drastičan pad vrijednosti novca, najčešće kao posljedica visoke budžetske potrošnje finansirane štampanjem novca bez pokrića

• Ciljana inflacija - stopa inflacije koju CB planira za određeni period. Kao mjera za inflaciono targetiranje koristi se: 1) indeks cijena na malo, 2) harmonizovani indeks cijena na malo i 3) bazna (core) inflacija.

Dionice – hartije od vrednosti/ vrijednosni papiri

• Dionica - v.p.čijom kupovinom se stiče vlasništvo nad dijelom kapitala dioničkog društva.

• sastoji se iz dva dijela: plašta, koji sadrži osnovne podatke o samoj dionici (vrsta, naziv i sedište emitenta, iznos na koji glasi, broj dionica i ukupan obim emisije, prava iz dionice) i kupona, koji sadrži osnovne podatke o isplati dividende. • Sa aspekta vlasništva, sve dionice možemo svrstati u 2 osnovne

grupe: - dionice koje glase na donosioca, i - dionice koje glase na ime.


• Sa aspekta prava, sve dionice možemo svrstati takođe u 2 osnovne grupe:• Obične dionice predstavljaju onu vrstu dionica koje vlasniku

garantuju ostvarivanje i realizaciju svih materijalnih i nematerijalnih prava iz dionice.

• Preferencijalne ili tzv. povlašćene dionice imaju povlašćeni položaj u odnosu na obične i to uglavnom kod isplate dividende. Dividenda na ovu vrstu dionica je u principu unapred garantovana, poznata i određena u procentima ili na neki drugi način, u odnosu na nominalnu vrednost dionice.

Dionice –vrijednosni papiri• Sa aspekta prava glasa. -dionice klase ''A'' nemaju glasačko pravo, ali imaju prednost kod

naplate dividende nad dionicama klase ''B''. -dionice klase ''A'' ne mogu nikad preći i ni pod kojim uslovima

dobiti karakter dionica klase ''B''.• Sa aspekta garantovanja dividende sa garantovanom i bez garantovane dividende: -dionice sa garantovanom dividendom su ona vrsta dionica kod kojih isplatu dividendi garantuje neka druga firma ili banka, ali nikada dioničko društvo koje ih emituje.• Sa aspekta prava kupovine -otvorene namenje tržištu kupoprodaje, -zatvorene dionice one čija je emisija i kupoprodaja ograničena

samo na postojeće dioničare i između njih.


• U nematerijalna prava, spadaju:• pravo učestvovanja u radu skupštine dioničara,• pravo odlučivanja o svim pitanjima na skupštini dioničara i• pravo dobijanja svih poslovnih informacija od poslovne i

rukovodeće strukture dioničkog društva (d.d.).• U materijalna prava spadaju:• pravo na srazmeran deo ostvarene dobiti (d.d.),• pravo ''preče kupovine'' novo-emitovanih dionica (d.d.)• pravo na srazmeran deo likvidacione mase u postupku likvidacije

(d.d.).

Poslovanje

Ekonomičnost (engl. economy, efficiency) Mjeri se odnosom vrijednosti prihoda i rashoda, odnosno vrijednosti učinaka i troškova.

Poduzeće posluje ekonomično kad su u određenom razdoblju njegovi prihodi veći od rashoda, a neekonomično kad su prihodi manji od rashoda, tj. kad se iskazuje gubitak u poslovanju.

Poslovanje

Rentabilnost (profitabilnost) (engl. profitability) je uspješnost poslovanja. Mjeri se kao odnos udobiti preduzeća prema uloženom kapitalu.

Budući da se ukupni uloženi kapital sastoji od vlastitog i tuđeg kapitala, to se govori i o rentabilnosti vlastitog i tuđeg kapitala.

Pokazatelji rentabilnosti govore o tome koliki je povrat u odnosu na ulog, govore o tome u kojoj se visini ukamatio uloženi kapital u nekom razdoblju.

Poslovanje

Produktivnostje produktivnost mjera ekonomske efikasnosti koja predstavlja količnik autputa (proizvodi ili usluge) i inputa, kao raspoloživih resurasa (zemljište,rad,kapital,materijal,građevinski objekti).

Posmatrana u užem smislu,produktivnost je usmerena na produktivnost rada,odnosno prikazuje efikasnost tekućeg rada, da se sa što manje uloženog rada ostvare što bolji rezultati.

Poslovanje

Produktivnost definišemo kao kvantitativni izraz između obima proizvodnje, usluga ili prometa i količine utrošene radne snage, što bismo mogli prikazati opštom formulom:

P=produktivnost rada; Q=obim proizvodnje; L=broj zaposlenih; q=ostvarena proizvodnja po jedinici rada

Osim toga, produktivnost možemo predstaviti i inverzno, tj.izračunavajući koliko je utrošeno rada za proizvodnju jednog proizvoda:t=utrošeno vrijeme po jedinici proizvoda

Investicije

Investicija (engl. investment) je u širem smislu materijalno, nematerijalno i novčano ulaganje za tekuće poslovanje, razvoj i ekspanziju ekonomskih jedinica.

U užem smislu to je novčano ulaganje u osnovna sredstva. Investicije se dijele na bruto-investicije koje obuhvataju ukupna ulaganja u osnovne (privredne i neprivredne) objekte i obrtna sredstva; nove investicije koje su bruto-investicije umanjene za utrošenu amortizaciju; i neto-investicije koje su bruto-investicije umanjene za naplaćenu (što ne znači i utrošenu) amortizaciju.

Troškovi

Troškovi (engl. costs) su vrednovana potrošnja proizvodnih faktora potrebna za proizvodnju i prodaju poslovnih učinaka i za očuvanje preduzeća.

Razlikujemo ih prema različitim kriterijima:prema sposobnosti njihova pridruživanja odnosnom objektu -pojedinačni (direktno se mogu pridružiti nekom proizvodu) te opšti troškovi (proizvodima se pridružuju indirektno)).

Razlikuju se varijabilni troškovi, koji se mijenjaju sa stepenom iskorištenja kapaciteta, te fiksni troškovi, koji ne zavise od stepena korištenja kapaciteta, odnosno (kratkoročno) ostaju konstantni.

Solventnost

Solventnost (lat. solvens, solvere = platiti,) je sposobnost plaćanja svih obaveza u roku njihova dospijeća. Insolventnost (lat. in-ne + sol vere), ima suprotno značenje i predstavlja nesposobnost plaćanja obaveza u roku dospijeća.

Likvidnost

U širem smislu se pod likvidnošću (liquidus, lat. = tekući) podrazumijeva sposobnost pretvaranja dijelova imovi ne iz jednog oblika u drugi.

To je sposobnost cirkuliranja (obrtanja) imovine, prije svega kratkotrajne (obrtnih sredstava) u poslovanju.

Likvidno je preduzeće u kojem imovina nesmetano teče u kruznom tijeku i pretvara se iz novčanog u nenovčane oblike, te iz nenovčanih oblika u novčani.

Investicioni fondovi

• Investicioni fond je posrednik između pojedinaca kao investitora i preduzeća ili države kao emitenta v.p. Investicioni fond, predstavlja portfolio dionica, obveznica i ostalih v.p. kupljen udruženim sredstvima individualnih investitora, kojim upravlja profesionalna investiciona kompanija.

• investicioni fondovi ne nude fiksnu kamatu već dividende, kamate i kapitalnu dobit čija visina zavisi od načina ulaganja sredstava u fond

• prihod člana investicionog fonda zavisi od vještine upravljanja ulaganjima fonda od strane profesionalne uprave.


• Investicioni analitičar - Osoba koja vrši analize domaćih i stranih preduzeća, analizira i proučava stanje na tržištu, i priprema osnovu za odlučivanje u koje v.p. će se plasirati imovina fonda.

• Investicioni odbor - Predstavlja savetodavno tijelo Društva za upravljanje investicionim fondovima, koji donosi odluke o investiranju sredstava fonda i čine ga

• investiciona kompanija - finansijska institucija koja, emitovanjem svojih dionica (investicionih jedinica), od sitnih investitora sakuplja sredstva, a kupovinom tuđih v.p. formira diversifikovani portfolio sa srazmjernim učešćem svakog dioničara u njemu i prihod obezbjeđuje od rasta cijena dionica iz portfolia kao i pripadajuće dividende.


• Investiciona jedinica Vrijednost investicione jedinice fonda se dobija dijeljenjem neto

tržišne vrijednosti imovine fonda sa brojem investicionih jedinica• Prospekt fonda je dokument koji bliže određuje podatke o

investicionom fondu, društvu za upravljanje, poslovno ime i sjedište kastodi banke, podatke o naknadama i troškovima koji padaju na teret investicionog fonda, i drugo.


• suštinska razlika između investicionih fondova i banaka, pošto investicioni fondovi ne garantuju očuvanje uloženih sredstava ali nude veće prinose

• Penzioni fondovi i osiguravajuća društva imaju sličnost sa investicionim fondovima u smislu ulaganja na dugi rok , s tim što oni kroz doprinose i premije imaju redovne prihode a investicioni fond nema.

Alternative

Crowdfunds

Seedfunds

Poslovni anđeli

www.katapult.ba

Specifičnosti finansijskih izvoraPristup izvorima finansiranja

Željko Rička

Finansiranje

1. Pribavljanje kapitala2. Korištenje kapitala3. Obnavljanje kapitala (za pokretanje i kontinuirano

poslovanje preduzeća)

Kapital može biti:- U obliku novca- U obliku stvari- U obliku prava

Ciljevi finansiranja

Glavni ciljevi ostvaruju se donošenjem glavnih finansijskih odluka:• Odluka o ulaganju (investiranju) • Odluka o finansiranju • Odluka o dividendi i zadržanom dobiti

Budući da su ove tri odluke međuzavisne, treba težiti optimalnoj kombinaciji tih odluka u odnosu na glavni finansijski cilj - maksimalizaciju dobiti vlasnika kapitala

Pomoćni finansijski ciljevi

Maksimiziranje dobiti u dugom roku radi:-dividende-zadržane dobiti-novčanih rezervi, i-jačanja finansijske snage

Pomoćni finansijski ciljevi

• Jačanje finansijske snage

-kvantitet finansijske snage podrazumijeva:

(a) usklađenost kratkoročnog i dugoročnog finansiranja,

(b) usklađenost vlastitog i tuđeg kapitala i

(c) očuvanje finansijske ravnoteže.

Kvantitet finansijske snage uslovljava obim poslovanja.

Izvori sredstava

• Sredstva kojima se koristimo u poslovanju potiču iz nekog izvora ( pravne, fizičke osobe, korisnik tuđih sredstava - banka)

• Izvori sredstava se razvrstavaju prema slijedećim pristupima:

– Prema načinu pribavljanja sredstava– Prema namjeni– S obzirom na mogućnost raspolaganja kapitalom

Pomoćni finansijski ciljeviJačanje finansijske snage, finansijska snaga podrazumijeva:a)trajna sposobnost plaćanja svih obaveza u roku(solventnost);b)trajna sposobnost kratkoročnog finansiranja tekućegposlovanja i dugoročnog finansiranja razvoja;c)trajna sposobnost profitabilnog ulaganja u materijalnu,finansijsku i drugu imovinu;d)očuvanje imovine vlasnika (poslovanje bez gubitka);e)povećanje imovine vlasnika ostvarenjem neto dobiti Izadržavanjem dobiti;f)sposobnost zadovoljenja finansijskih potreba uposlenih,fiskusa (naplatom poreza).

Načela finansiranja

•Načelo sigurnosti finansiranja -sigurnost preduzeća -sigurnost povjerilaca•Načelo stabilnosti finansiranja

dugoročna sredstva

Koef.stabilnosti finansiranja=--------------------------------

dugoročni i trajni izvori

Kakav temelj takva kuća = kakav vlastiti kapital takvo preduzeće

Načela finansiranja

•Načelo likvidnosti•Načelo solventnosti•Načelo rentabilnosti•Načelo prilagođavanja finansiranja•Načelo nezavisnosti finansiranja

Pravila finansiranja

Pravila finansiranja su principi za izbor sredstava finansiranja ili norme za pribavljanje kapitala.

Pravila finansiranja: vertikalna pravila finansiranja (sastav kapitala prema porijeklu i ročnosti) horizontalna pravila finansiranja (odnos dijelova imovine i kapitala)


Vertikalna pravila finansiranja teže da se kroz strukturu kapitala obezbijedi rentabilnost, sigurnost, nezavisnost i elastičnost finansiranja.

Horizontalna pravila finansiranja teže da se kroz relacije pojedinih dijelova uloženih sredstava posmatranih po roku vezanosti i pojedinih dijelova kapitala i posmatranih po roku raspoloživosti obezbijedi održavanje likvidnosti.


•Horizontalna pravila (Zlatno bankarsko pravilo finansiranja)

Kratkoročno vezana sredstva

Dugoročno vezana sredstva

Kratkoročni izvori finansiranja

Dugoročni izvori finansiranja

Rentabilnost

Sve dok je cijena pozajmljenog kapitala (prosječna kamatna stopa na pozajmljeni kapital) niža od stope prinosa na ukupni kapital, pomjeranjem strukture kapitala ka pozajmljenom kapitalu raste stopa rentabilnosti sopstvenog kapitala.

Radi maksimiranja stope rentabilnosti sopstvenog kapitala, struktura kapitala trebalo bi da se pomjera ka pozajmljenom kapitalu, ali tada neto dobit u apsolutnom iznosu pada (ukupna neto dobit), što ugrožava finansijsku elastičnost u smislu mogućnosti pribavljanja kapitala i otplate skupih izvora finansiranja.

Sigurnost

Sve dok gubitak ne pređe nivo sopstvenog kapitala, povjerioci su zaštićeni, oni mogu naplatiti svoja potraživanja jer je preduzeće dužnik izgubilo sopstveni kapital ali ne i pozajmljeni.

Kad nivo gubitaka pređe nivo sopstvenog kapitala, izgubljen je i pozajmljeni kapital u visini razlike između gubitka i sopstvenog kapitala i u tom iznosu će povjerioci naplatiti manje svojih potraživanja.

POZAJMLJENI KAPITAL VLASTITI KAPITAL

UKUPAN KAPITAL

GUBITAK

Zlatna bilansna pravila

OSNOVNA SREDSTVA

↓

NEDOVRŠENA

PROIZVODNJA

↓

GOTOVI PROIZVODI

↓

LIKVIDNA SREDSTVA

DUGI ROK

↓

SREDNJI ROK

↓

KRAĆI ROK

Neto obrtna sredstva

Stalna obrtna sredstva - minimalni iznos sredstava neophodan za obavljanje prosječne poslovne aktivnosti preduzeća.

Povremena obrtna sredstva - ulaganja uslovljena sezonskim, vanrednim, relativno kratkoročnim oscilacijama u poslovnoj aktivnosti.

Neto obrtna sredstva

Neto obrtna sredstva predstavljaju vrlo značajan indikator likvidnosti preduzeća. Zašto?

Neto obrtna sredstva= ukupna obrtna sredstva – kratkoročne obaveze

AKTIVA PASIVA

OBRTNA SREDSTVA KRATK.OBAVEZE

NETO IMOBILIZACIJE DUGOR.IZVORI

NOF

Rezultat

Dugoročni izvori finansiranja > imobilizacije= neto obrtni fond

Dugoročni izvori finansiranja = imobilizacije= neto obrtni fond 0

(obrtna sredstva u cijelosti finansirana kratkoročnih izvorima

Dugoročni izvori finansiranja < imobilizacije= neto obrtni fond negativan

(dio imobilizacija finansiran kratkoročnim izvorima)

Izbor oblika finansiranja

Relevantne informacije o izvorima koji su u užem izboru:-u kom iznosu se mogu nabaviti potrebna sredstva-na koji rok i sa kojom dinamikom-po kojoj krajnjoj cijeni -uz koje uslove obezbjeđenja-uz koje uslove korištenja -na koji tzv. grace-period (ukoliko se radi o dugoročnimm kreditiima)-da li su ponuđena sredstva u finansijskom ili robnom kreditu ili se komercijalno mogu prilagoditi zahtjevima firme-da li se odobravanje kredita može vezati za kontraisporuku

Oblici finansiranja

Oblici finansiranja:

•osnovni oblik (samofinansiranje, kreditiranje, finansiranje iz udruženih sredstava, finansiranje iz uloga trećih lica) i•specifični oblici finansiranja (finansiranje iz poslovnog rezultata, finansiranje iz rezervi, finansiranje iz amortizacije)

Nešto prikladnija podjela je ona koja se zasniva na frekventnosti pojavljivanja pojedinih izvora kao što su:

•stalni oblici finansiranja, i •povremeni oblici finansiranja.

Vrste finansiranja

KRATKOROČNO FINANSIRANJE-Finansiranje pomoću otvorenog računa -Finansiranje vlastitim mjenicama -Finansiranje akceptnim nalozima -Finansiranje razgraničenim plaćama uposlenika -Finansiranje razgraničenim porezima -Finansiranje emisijom komercijalnih zapisa -Finansiranje bankarskim akceptnim kreditima -Kratkoročni vrijednosni papiri -Potraživanja od kupaca -Zalihe

Vrste finansiranja

SREDNJOROČNO FINANSIRANJE

-Finansiranje srednjoročnim kreditima -Finansiranje najmom -Finansiranje franšizingom

Vrste finansiranja

DUGOROČNO FINANSIRANJE

-Finansiranje emisijom dionica -Finansiranje emisijom obveznica -Finansiranje dugoročnim kreditima

Vlasnički/ dužnički izvori

Karakteristika Kreditni izvori Dionička glavnica

Kontrola Odredbe ugovora oobveznicama/ kreditnog ugovora

Pravo glasa

Trošak izvora Kamate Dividenda

Porezni tretman troška Kamate su trošakposlovanja i porezno odbitnastavka

Divdende nisu trošak poslovanjaisplaćuju se iz dobitka nakon obračuna poreza

Posljedice neplaćanjatroška

Bankrot Nema zakonskih posljedica

Stalni oblici finansiranja

Stalni oblici finansiranja ili osnovni, bili bi oni koji su svojstveni gotovo svim privrednim subjektima za razliku od poveremenih oblika koji su svojstveni samo nekim preduzećima.

Stalni (osnovni) oblici finansiranja :-samofinansiranje-kreditiranje, i -autonomni izvori finansiranja

Samofinansiranje

-koji nastaju emisijom dionica -iz osnova akumuliranog neto dobitka-privremeno oslobođenih novčanih sredstava po osnovu amortizacije-iz osnova dugoročnih rezervisanja-koji su zasnovani na novim trajnim ulozima trećih lica-koji potiču iz potcjenjivanja aktive kao prikriveni izvori -koji potiču iz precjenjivanja obaveza-iz ulaganja kapitala inokosnog vlasnika u inokosno preduzeće-koji nastaju prodajom dugoročnih obveznica iznad nominalne vrijednosti-one koji potiču iz naplate glavnice dugoročnih plasmana-iz osnova efekata revalorizacije koji su nadoknađeni iz ukupnog prihoda.

Kreditiranje

Kriteriji klasifikacije kredita:

-predmet u kojem se daje i vraća kredit -namjena za koju se daje kredit-vrijeme na koje se daju krediti -način obezbjeđivanja kredita-subjekti kao nosioci kredita-uslovi otplate -načini zaračunavanja kamata-porijeklo kredita-način korištenja, odobravanja i pokrića kredita i -valuta u kojoj se daju krediti i drugo.

Finansiranje iz ulaganja trećih lica

Ovaj oblik finansiranja često se poistovjećuje s pojmom zajedničkog ulaganja. Tretira se kao i tzv. joint venture a kao i udruživanje sredstava sa drugim preduzećima radi ostvarivanja nekog zajedničkog cilja.

Ovo nisu trajni ulozi trećih lica jer je ovdje vrijeme ograničeno i ulog nema svojstvo dionice i kao takav ne može biti tretiran kao vlastiti izvor finansiranja.

Akumulirana neto dobit i rezervni kapital

Bitna karakteristika svakog preduzeća jeste da ono nastoji obezbijediti što veća izdvajanja iz ostvarene neto dobiti kako bi što uspješnije moglo zadovoljavati svoje potrebe, koje su različite i mogu se odnositi na:

Akumulirana neto dobit i rezervni kapital

1.Plaćanje dospjelih glavnica iz dugoročno pozajmljenih sredstava zavisno od toga u koje su namjene uložena dobijena sredstva iz dugoročnih pozajmljenih izvora čime se definiše i karakter supstitucije tih izvora vlastitim kapitalom.

-Ako su namijenjene u npr. trajna obrtna sredstva, tada se supstitucija mora izvršiti u potpunosti ako se želi održati postojeća dugoročna finansijska ravnoteža između sredstava i izvora sredstava.

Akumulirani neto dobit i rezervni kapital

2.Druga grupa potrebna za izdvajanja zasniva se na konceptu da se akumuliranje neto dobiti mora tretirati kao dio razvoja preduzeća.

Proširena reprodukcije uz participaciju vlastitih izvora.

Potreba za većim učešćem vlastitih izvora je ekonomski opravdanija ako se računski dokazuje da je stopa prinosa na ukupan kapital blizu prosječne kamatne stope ili da postoji evidentan rizik od daljnjeg pomjeranja vlasničke strukture finansiranja u korist pozajmljenog kapitala.

Akumulirani neto dobit i rezervni kapital

3.Treća grupa potreba proizlazi iz želje da se obezbijede određene rezerve za slučaj očekivanih rizika.

Te rezerve mogu biti: za pokrivanje evidentnih gubitaka, sudskih i drugih sporova, za slučaj tzv. nekomercijalnih rizika (politčke nestabilnosti u zemlji, ratne opasnosti) koji će prouzrokovati smanjivanje naplata, za plaćanja prijevremenog povećanja preferencijalnih dionica i obveznica, kao i za povremenu otplatu nepovoljno ugovorenih dugoročnih kredita (relativno visoko ugovorena kamata i sl.)

Likvidna sredstva amortizacije

-O amortizaciji kao izvoru finansiranja možemo govoriti samo onda kada je ona transformisana u gotovinu pri naplati potraživanja od kupaca. -Amortizacija je interni izvor finansiranja jer nastaje mobilizacijom osnovnih sredstava koja su u preduzeću. -Ona treba da bude jedini vlastiti izvor finansiranja koji se upotrebljava za finansiranje proste reprodukcije.

Likvidna sredstva amortizacije

Ona se može tretirati i kao izvor finansiranja proširene reprodukcije: -onda ako je njena ukupna akumulirana vrijednost veća nego što su vrijednosti otplaćenih dugoročnih dugova koji su korišteni za finansiranje osnovnog sredstva koje je amortizovano, odnosno

-ako se iz namjenski akumulirane amortizacije može nabaviti novo osnovno sredstvo veće vrijednosti nego što je bilo ono po kojem su skupljanja sredstva amortizacije.

Politika finansiranja iz rezervi- politika skrivenih rezervi

Skrivene rezerve odnosno skriveno samofinansiranje imaju ona d.d. čiji bilans sadrži latentne rezerve koje nastaju potcjenjivanjem aktive i/ili precjenjivanjem pasive.

Zbog neizvjesnosti kako će društvo proći u raspodjeli ostvarene neto dobiti, te da bi se smanjio porez na dobit i smanjila zaduženost, a time i teret kamata, uprava i menadžeri često vode politiku skrivenih rezervi.

Politika finansiranja iz rezervi- politika skrivenih rezervi

Te se rezerve stvaraju:

(a) skraćenjem amortizacionog razdoblja,

(b)opadajućom (degresivnom) metodom amortizacije,

(c)procjenjivanjem zaliha materijala i trgovačke robe po najnižim cijenama,

(d)potcjenjivanjem potraživanja,

(e)precjenjivanjem obaveza itd.

Autonomni izvori finansiranja

Ovaj oblik finansiranja pojavljuje se često i pod nazivom spontani oblik finansiranja.

Autonomni izvori finansiranja formiraju se po osnovu obaveza iz poslovnih odnosa sa dobavljačima iz obaveza prema radnicima i fiskusa i ostalih obaveza. Spontani izvori finansiranja su:


-obaveze prema dobavljačima-obaveze za primjene avanse od kupaca-obaveze za obračunatu a nenaplaćenu dividendu i obračunatu a nenaplaćenu -naknadu za ulog trećih lica-obaveze za neisplaćene neto lične dohotke radnicima-obaveze za obustavljene a nedoznačene lične dohotke po sudskim i -administrativnim zabranama


-obaveze za poreze i doprinose iz ličnih dohodaka-obaveze za obračunate a neplaćene premije osiguranja-obaveze za porez na promet-obaveze za porez na finansijski razultat-obaveze za carine takse i druge dažbine

Finansiranje iz lizinga

Ovaj vid finansiranja sve je više prisutan u finansiranju, naročito skupe opreme i opreme koja je podvrgnuta brzom ekonomskom zastarijevanju.

Davalac opreme u zakup često obezbjeđuje i obuku kadrova koji će rukovati tom opremom kod korisnika ( „know how“ )kao i svu dokumentaciju, vezanu za tehnologiju i tehniku, treba dodati i obezbijeđeno servisiranje i zamjenu pojedinih oštećenih ili dotrajalih dijelova.

- „to lease“koji znači unajmiti, zakupiti.

Finansiranje iz faktoringa

To je specifičan sistem kratkoročnog finansiranja a predstavlja prodaju potraživanja.

Faktoring je specijalizovana firma koja se često poslovno povezuje u multinacionalne kompanije za faktoring u koje su uključuju banke, bankarska holding preduzeća, osiguravajuća društva i za mnoge finansijske organizacije. Faktoring firme bave se otkupom potraživanja.

Finansiranje iz faktoringa značilo bi da je to finansiranje po osnovu prodaje potraživanja posredniku, faktoru.

Alternativni izvori finansiranja

Seed money/ fund oblik finansiranja zasnovan na neformalnoj dioničkoj osnovi/ udruživanju prijatelja/ forodice pri započinjanju posla.Uglavnom manji iznosi udruženi bez značajnih analiza isplativosti što upućuje na visok nivo rizika.

Značajno podsjećaju na mikrokreditne aranžmane. EK je pokrenula slične programe vrijednosti do 25.000 EUR.


Poslovni anđeli, neformalni investitori, u start-up investicije ili zamjenu postojećih pozajmica u kapital.

Porijeklo od ulaganja bogataih ljudi za podršku razvoju pozorišta na Broadway-u.

Specifičnost je u angažmanu ljudi sa iskustvom i sa dobrim kontaktima koje ulažu u razvoj potentnih ideja.

Spremnost za veoma rizična ulaganja uz očekivanja za visokom stopom povrata ulaganja (primjer Silikonske doline)


Crowdfunding (grupno finansiranje), oblik neprofitnih, socijalnih, čak političkih inicijativa zasnovanih na okupljanju ljudi posredstvom web platforme.

Poznat primjer izgradnje Statue slobode u Njujorku (Pulicerova inicijativa 1884.g.-125.000 ljudi prikupilo je 100.000 USD ).

www.katapult.ba prvi primjer grupnog finansiranja u BiH.

http://www.katapult.ba/


Servis se sastoji od dvije vrste Crowdfunding-a:” Nagradni Crowdfunding “, koji je vrsta podržavanja projekata objavljenih na ovoj platformi, putem finansiranja/sponzorstva.” Investicioni Crowdfunding ” , gdje investitori mogu pokazati interesovanje za ulaganje sredstva u privatne firme sa ograničenom odgovornošću i njihove projekte , a koji su objavljeni na web stranici. Ovim kao investitor ostvarujete kontakt sa vlasnikom projekta I u kasnijem procesu direktno sa istim dogovarate mogućnost suvlasništva u takvoj firmi i sa unaprijed definisanim uslovima od strane tog društva.


Eureka- program za podršku inovacijamaEuropean Regional Development Fund za podršku sme-sektoruEuropean Social Fund za podršku ekonomskim tokovima i socijalnih programaRural Development Fund podrška razvoju poljoprivrede i šumarstvaJoint European Resources for Micro and Medium Enterprises (JEREMIE) podrška malim i srednjim preduzećimaEuropean Investment Bank (EIB) loans kreiti za sme

Računovodstvo u funkciji poslovnog odlučivanjaFinansijsko izvještavanje

Prof dr Željko Rička

Korporativno upravljanje

K.U. nastoji zadovoljiti očekivanja različitih interesnih grupa - vlasnika, menadžmenta, zaposlenih, kupaca, dobavljača, države i sl.

Vlasnici su zainteresovani za “sadašnje stanje svog kapitala kao i informacije na osnovu kojih mogu predviđati poslovanje preduzeća u budućnosti”-(cilj vlasnika je uvećanje vrijednosti preduzeća kroz povećanje njegove profitabilnosti).

Ulagači kapitala zabrinuti su zbog rizika koji mu je svojstven te motivisani prinosima od tih ulaganja.”

Korporativno upravljanjeZadatak menadžmenta je usmjeravanja preduzeća ostvarivanju njegovih temeljnih ciljeva i svrhe postojanja, te realizacije odluka vlasnika.

Kreditori su zainteresovani za informacije koje im omogućavaju donošenje odluke o tome da li i pod kojim uslovima odobriti kredit. (solventnost preduzeća; sigurnost povrata odobrenih kredita i kamate )

Dobavljači i ostali povjerioci zainteresirani su za informacije koje im omogućavaju sigurnost naplate potraživanja po dospijeću.


Kupce zanimaju fer i istinite informacije o poslovanju preduzeća,

Državi su značajne informacije o ostvarivanju porezne politike, a to znači visina ostvarene dobiti.

Kvalitetne informacije potrebne su zaposlenima i njihovim sindikatima za ocjenu stabilnosti i profitabilnosti poslodavca.


Za poslovanje nekog preduzeća zanima se i cjelokupna javnost.

preduzeća doprinose lokalnoj privredi na mnogo načina, uključujući zapošljavanje većeg broja ljudi ....

Korporativno upravljanjeZa uspješno poslovanje preduzeća zainteresovane različite interesne grupe (stakeholders) koje imaju različite potrebe, interese i ciljeve.

One donose i različite poslovne odluke koje su u funkciji ostvarivanja njihovih različitih interesa i ciljeva.

To generira različite potrebe i zahtjeve za informacijama o poslovanju preduzeća. (bez tih informacija navedene grupe ne bi mogle donositi racionalne poslovne odluke).

Ista informacija za različite korisnike nema jednaku vrijednost, ali moraju biti REALNE.

Koncept računovodstva

•računovodstveno planiranje•knjigovodstvo•računovodstvena kontrola•računovodstvena analiza

"Stoga opominjem svakog trgovca da se pozabavi time da zna dobro i uredno voditi svoje knjige, a tko to ne zna, neka se dade poučiti ili neka drži sposobna i vješta mladića knjigovođu. Inače će u njegovim trgovačkim poslovima nastati pravi kaos i babilonska pometnja, a od toga se čuvaj ako ti je draga čast i tvoje imanje.“

Benedikt Kotruljević O trgovini i savršenom trgovcu, 1423. godina

Računovodstvo

Funkcionalna struktura računovodstva

-finansijsko računovodstvo-računovodstvo troškova-upravljačko računovodstvo

FINANSIJSKO računovodstvo

Vrste računovodstva iz ugla korisnika

• Finansijsko računovodstvo (finansial accounting),– računovodstveni sistem koji osigurava kvantitativne informacije

koje su potrebne prilikom sastavljanja finansijskih izvještaja za eksterne korisnike

• Računovodstvo troškova (cost accounting),– računovodstveni sistem koji osigurava kvantitativne informacije za

menadžere koje su im potrebne u procesu planiranja i kontrole

Računovodstvo TROŠKOVA

UPRAVLJAČKO računovodstvo

FINANSIJSKO računovodstvo

Vrste računovodstva sa stajališta korisnika

• Upravljačko računovodstvo (managerial accounting)– obuhvaća dio upravljačkog računovodstva i dio finansijskog

računovodstva, i u tom kontekstu računovodstvo troškova opisuje se kao računovodstveni sistem koji osigurava kvantitativne informacije menadžerima za planiranje i kontrolu (upravljačko računovodstvo) te utvrđuje troškove proizvoda (dio finansijskog računovodstva).

Računovodstvo TROŠKOVA

UPRAVLJAČKO računovodstvo

Računovodstveni proces

Poslovne promjene• Pojam poslovne promjene usko je vezan za pojam

računovodstvenih podataka i informacija i njihovog procesiranja u računovodstvenom sistemu

• Knjigovodstveni podaci su skup neutralnih činjenica i rezultat su prikupljanja, sistematiziranja i sintetiziranja obavijesti koje govore o već nastalim promjenama.

• Ako su knjigovodstveni podaci obogaćeni i podacima o očekivanim kretanjima, rezultatima analize i nadzora, tada se već govori o računovodstvenim podacima.

• Problemskim usmjeravanjem računovodstvenih podataka dolazi se do pojma računovodstvenih informacija (usmjerenih internim i eksternim korisnicima)

Računovodstveni procesULAZ PROCES OBRADE IZLAZPrikupljanje podataka o nastalim poslovnim događajima

Analiza poslovnih događaja Evidentiranje u poslovnim knjigama

-Sastavljanje probnog bilansa -Sastavljanje finansijskih izvještaja

Da bi poslovni događaj bio predmet knj. evidencije mora zadovoljiti sljedeće:

1. da je poslovni događaj stvarno nastao,2. da se može vrijednosno izraziti,3. da mijenja stanje aktive i pasive (imovine i izvora imovine) te da utiče na

prihode i rashode, 4. da postoji pravdajuća isprava kojom se može dokazati nastanak promjene

Poslovne promjene

Knjigovodstvene poslovne promjene

• Ako zadovoljavaju naprijed navedene kriterije, tada slijedi evidencija u poslovnim knjigama (dnevnik i glavna knjiga)– Dnevnik je osnovna poslovna knjiga u kojoj se hronološkim redom zapisuju

poslovni događaji onim redom kako su nastajali.– Glavna knjiga je hronološka i sistematizirana te sveobuhvatna evidencija.

To znači da za svaki oblik imovine, izvora imovine, prihoda i rashoda postoji posebna evidencija (konto) u kojoj se opet hronološki zapisuju promjene vezane za dotičnu kategoriju.

Neknjigovodstvene poslovne promjene

• Evidencija u drugim poslovnim promjenama, npr. zaključen ugovor s kupcem

Knjigovodstvena isprava kao podloga za evidentiranje poslovne promjene

• Budući da je računovodstvo u kojem se obrađuju podaci fizički odvojeno od mjesta na kojima se događaju promjene, potrebno je nastanak poslovnog događaja zabilježiti u obliku nekog pisanog dokaza, a to su knjigovodstvene isprave.

• U tom kontekstu možemo reći da knjigovodstvene isprave služe kao dokaz o nastanku poslovnog događaja i ujedno kao podloga za unos podataka u poslovne knjige.

Knjigovodstveni konto

• Naziv konto potiče od latinske riječi conto, što znači račun.

• Na kontu ili računu bilježe se poslovne transakcije odnosno promjene koje se događaju na osnovnim ekonomskim kategorijama, tj. na imovini, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima.

• Konto je nosilac podataka, on je ujedno i instrument sistematizacije pojedinih oblika aktive, pasive, prihoda i rashoda jer preuzima identitet određenog pojavnog oblika.

“Ako primim robu, tada dugujem novac"

“Ako dam nekome robu, tad od njega potražujem novac "

Konta su se, dakle, personificirala s osobama koje su predstavljala i odatle i potiče početno pravilo evidencije "ko prima, taj duguje" i “ko daje, taj potražuje“


bez obzira na fizički izgled svaki konto mora sadržavati neki određeni minimum podataka

NAZIV KONTA Šifra kontadatum OPIS isprava VRIJEDNOST

duguje potražuje saldo


osnovni oblik

T - konto

T-kontoDuguje +Konto se zadužuje Konto debitira Konto se tereti

Potražuje -Konto se odobrava Konto kreditira Konto se priznaje

Pravila evidencije - sistem dvojnog knjigovodstva

• Svaki poslovni događaj izaziva bar dvije promjene suprotnog karaktera, tj. odlazak sredstva s jednog mjesta znači istodobno i njegov dolazak na neko drugo mjesto, pa se prema tome mora i zapisati na barem dva mjesta (dva konta).

• Pri tome se dolazak bilježi na lijevu ili dugovnu stranu, a odlazak na desnu ili potražnu stranu.

• Desna strana dvostranih računa uvijek prima bilješke o odlasku, a lijeva strana bilješke o dolasku vrijednosti pokrenute poslovnim događajem.

Žiro račun1000

Pravila evidencije - sistem dvojnog knjigovodstva

Primjer 1: Kad podižemo novac iz banke, smanjuje se novac na računu u banci za 1.000 i povećava novac u blagajni preduzeća za 1.000, što prikazano na kontima izgleda kao:

Blagajna1000

Primjer 2: Ako želimo zabilježiti nabavku sirovine od dobavljača u vrijednosti 2.000 KM, tada ćemo to na kontima prikazati na sljedeći način:

Zalihe sirovina2.000

Obaveze prema dobavljačima2.000

:DUGUJE = POTRAŽUJE

IMOVINA = IZVORI IMOVINE AKTIVA = PASIVA

Na kontima se prikazuje:1. šta imamo (imovina ili aktiva), 2. odakle nam to (od dobavljača), tj. porijeklo imovine (izvor

imovine ili pasiva).

!!! uvijek se evidentira na osnovu istog iznosa, koji jednom zapisujemo kao duguje i jednom kao potražuje

Temeljno pravilo dvojnog knjigovodstva

IMOVINA (AKTIVA )duguje potražuje

Početno stanjePovećanje (+) Smanjenje (-)

Sistem dvojnog knjigovodstva

IZVORI IMOVINE (PASIVA)duguje potražuje

Smanjenje (-) Početno stanjePovećanje (+)

Da bi se bolje razumjela logika samog dvojnog knjigovodstva, potrebno je razumjeti načine nastanka poslovnih događaja

Svi poslovni događaji se svrstavaju u četiri osnovna tipa:1. iz vanjskog svijeta u preduzeće,

posljedica im je povećanje aktive i povećanje pasive, odnosno promjena i njihove vrijednosti i strukture. To je promjena u kvantitativnom i kvalitativnom smislu (primjer: nabavka sirovina od dobavljača).

2. iz preduzeća u vanjski svijet, dovode do smanjenja aktive i pasive, tj. do promjene i vrijednosti

i strukture, tj. promjena u kvantitativnom i kvalitativnom smislu (primjer: plaćena obaveza prema dobavljaču).


Vrste poslovnih događaja - nastavak

3. unutar samog preduzeća, promjene se događaju samo u strukturi aktive jer takve promjene dovode

do povećanja jednog oblika imovine uz istovremeno smanjenje nekog drugog oblika imovine (primjer: naplaćeno potraživanje od kupaca).

4. u vanjskom svijetu posljedica tih kretanja samo je promjena strukture pasive, dakle

promjena samo u kvalitativnom smislu (primjer: banka je umjesto nas platila našem dobavljaču).


Pravila evidencije na kontima prihoda i rashoda

• Prihodi i rashodi nastaju kao posljedica promjene na pozicijama imovine i izvora imovine, i to u onom dijelu koji kao krajnji učinak ima uticaj na finansijski rezultat odnosno na kapital preduzeća.

• Pri tome rashode posmatramo kao vrijednost ulaganja u poslovni proces, a prihode rezultatima ili učincima koji se iz tog procesa ostvaruju

"prihodi uvijek potražuju", a "rashodi uvijek duguju"

Pravila evidencije na kontima prihoda i rashoda

• Kao vrijednost uloga pojavljuje se smanjenje odnosno trošenje imovine i povećanje obaveza koje nastaju korištenjem tuđih usluga.

• Kao vrijednost rezultata (suprotno ulaganjima) javlja se, u pravilu, povećanje nekog drugog oblika imovine ili smanjenje obaveza.

• Ako vrijednosti ulaganja označimo rashodima, a vrijednosti rezultata prihodima, tada možemo donijeti zaključak i o pravilima evidencije na tim kontima.

"prihodi uvijek potražuju", a "rashodi uvijek duguju"

Osnovni pojmovi poslovnog računovodstva

Osnovne ekonomske kategorije

Osnovne ekonomske kategorije su: -imovina, sredstva-obaveze, -kapital, -prihodi, -rashodi, -finansijski rezultat.

Statične kategorije

Dinamične kategorije

Bilans stanjasistematiziran pregled stanja:◦ imovine (aktiva),◦ obaveza (pasiva), i◦ kapitalana određeni dan.

Osnovni finansijski izvještaj koji pokazuje finansijski položaj preduzeća i koji služi kao podloga za ocjenu sigurnosti poslovanja daje odgovore na sljedeća pitanja:◦ kakva je finansijska snaga preduzeća◦ kakva je likvidnost◦ hoće li preduzeće moći podmiriti obaveze◦ kakva je horizontalna finansijska struktura◦ kakav je položaj preduzeća u odnosu na druge

Aktiva

Imovina-aktiva -sredstvaimovina čini ekonomske resurse od koje preduzeće može ostvariti određene ekonomske koristi ◦ kratkotrajna = tekuća = obrtna◦ dugotrajna = fiksna = stalna◦ [vremenska razgraničenja]◦ [gubitak iznad visine kapitala] podjela prema približnom stepenu unovčivosti imovine•kratkotrajna se pretvara u novac u razdoblju kraćem od 1 god•dugotrajna se pretvara u novaca u razdoblju dužem od 1 god

Kratkotrajna imovina/ sredstva

A. KRATKOTRAJNA IMOVINA -NOVAC-POTRAŽIVANJA-FINANSIJSKA IMOVINA-ZALIHE

Dugotrajna imovina/ sredstva

B. DUGOTRAJNA IMOVINA -MATERIJALNA IMOVINA -NEMATERIJALNA IMOVINA -FINANSIJSKA IMOVINA -POTRAŽIVANJA

Novac

Kratkotrajna imovina – NOVAC-gotovina u blagajni-novac na žiro-računu-novac na deviznom računu-izdvojena novčana sredstva za isplatu čekova

Potraživanja

Kratkotrajna imovina – POTRAŽIVANJA-potraživanja od kupaca-potraživanja od zaposlenih-potraživanja od države-potraživanja za kredite, depozite i kaucije (DATI)-ostala potraživanja

Zalihe

Kratkotrajna imovina – ZALIHE-sirovine, materijal, rezervni dijelovi, sitni inventar-proizvodnja u tijeku – nedovršeni proizvodi i poluproizvodi-gotovi proizvodi-trgovačka roba-isplaćeni predujmovi za zalihe

Finansijska imovina

Kratkotrajna imovina – FINANSIJSKA IMOVINA[plasmani novca na kraći rok od jedne godine]-dati kratkoročni krediti-dionice (KUPLJENE OD DRUGIH)-poslovni udjeli-dati depoziti-obveznice i drugi dužnički kratkoročni vrijednosni papiri-otkupljene vlastite dionice

Materijalna imovina

Dugotrajna imovina – MATERIJALNA IMOVINA[ima fizički oblik]-prirodna bogatstva (zemljišta, šume, predujmovi za šume izemljišta)-zgrade-postrojenja i oprema-alati, uredski i pogonski inventar-transportna sredstva-namještaj-materijalna imovina u pripremi

Nematerijalna imovina

Dugotrajna imovina – NEMATERIJALNA IMOVINA[nema opipljivi oblik]-osnivački izdaci-izdaci za istraživanje i razvoj-patenti, licence, koncesije-goodwill-ostala nematerijalna imovina-avansi za nematerijalnu imovinu

Finansijska imovina

Dugotrajna imovina – FINANSIJSIJSKA IMOVINA[ulaganja novčanih sredstava na rok duži od 1 godine]-dati krediti, depoziti, kaucije-dionice (KUPLJENE OD DRUGIH)-poslovni udjeli-obveznice i drugi dužnički dugoročni vrijednosni papiri –(KUPLJENE OD DRUGIH)-otkupljene vlastite dionice

Potraživanja

Dugotrajna imovina – POTRAŽIVANJA-prodaja na kredit-potraživanja od povezanih preduzeća-potraživanja za kredite, depozite i kaucije-ostala potraživanja

Vremenska razgraničenja

C. VREMENSKA RAZGRANIČENJA[imovina koju nije moguće dosljedno uvrstiti niti u kratkotrajnuniti u dugotrajnu imovinu, može biti zasebno ili u kratkotrajnoj imovini]-plaćeni troškovi budućeg razdoblja-plaćene premije osiguranja, pretplata za stručnu literaturu,-investiciono održavanje itd.-nedospjela naplata prihoda-pravo na državnu potporu, subvencije i dr.

Gubitak iznad visine kapitala

D. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA-gubitak je npr. 12.000 KM, a kapital je 10.000 KM-u tom slučaju će kapital biti 0, a gubitak iznad visine kapitalaće biti 2000 KM-iz finansijske imovine se mora nadoknaditi taj iznos od 2000KM

Ukupna aktiva

UKUPNA AKTIVA-nastaje kao zbir svih navedenih stavkipored njih, mogu se još pojaviti:◦ potraživanja za upisani neuplaćeni kapital◦ vanbilansni zapisi

Obaveze i kapitalOBAVEZE (PASIVA) I KAPITAL-sva imovina kojom preduzeće raspolaže ima svoje porijeklo,način sticanja, odnosno izvore od kojih je pribavljeno svaka stavka u aktivi ima svoju stavku u pasivi-npr. kupljena je roba – povećava se zaliha, povećavaju seobaveze prema dobavljačima-zavisno od toga ko je uložio novac u preduzeće – vlasnik ilineki drugi subjekt, izvore sredstava dijelimo prema vlasništvu:◦ vlastiti izvori: kapital◦ tuđi izvori: obaveze izvore sredstava dijelimo i prema roku dospijeća:◦ kratkoročni izvori, odnosno obaveze◦ dugoročni izvori odnosno obaveze◦ trajni izvori, odnosno kapital

KRATKOROČNAimovina

DUGOROČNAimovina

NovacPotraživanja (za prodato, od države, od zaposlenih…)Zalihe (sirovina, materijala, robe, gotovih proizvoda)Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda

Materijalna (nekretnine, postrojenja, oprema)Nematerijalna (osnivački izdaci, patenti, licence, koncesije)Finansijska (dionice, obveznice)Potraživanja (od prodaje na rok duži od jedne godine)

ELEMENTI Bilansa stanja: imovina

Kapital i rezerve

A. KAPITAL I REZERVE-razlika između ukupne imovine i ukupnih obaveza

-sve što imam – sve što dugujem = moja neto vrijednost ili kapital

-onaj dio imovine koji pripada vlasnicima preduzeća to je vlastiti izvor imovine i trajni je izvor-kapital se primarno formira ulaganjem vlasnika pri osnivanju preduzeća, a uvećava se u slučaju uspješnog poslovanja odnosno zadržavanja profitaKapital se sastoji od:◦ uloženog kapitala◦ zarađenog kapitala

Kapital i rezerve

A. KAPITAL I REZERVE-upisani odnosno osnovni kapital-kapitalni dobici-kapitalni gubici-rezerve za otkupljene vlastite dionice-revalorizacione rezerve-zadržana dobit-preneseni gubitak-dobit/gubitak tekuće godine

Kapital i rezerve

A. KAPITAL I REZERVE promjene na kapitalu:

povećanje smanjenjeDodatna ulaganja Raspodjela dobitiZadržana dobit Gubici

Elementi Bilansa stanja: OBAVEZE I KAPITAL

sve što imam- sve što dugujem

_____________________________= moja neto vrijednost ili kapital

Dugoročne obaveze

B. DUGOROČNE OBAVEZE[obaveze koje dospijevaju na naplatu u roku dužem od 1 godine]-obaveze za kredite-obaveze za finansijske najmove (leasing)-obaveze po obveznicama (ZA OBVEZNICE KOJE JE PREDUZEĆE IZDALO)-obaveze prema dobavljačima

Kratkoročne obaveze

C. KRATKOROČNE OBVEZE[obaveze koje dospijevaju na naplatu u roku do 1 godine]-obaveze za kredite-obaveze za primljene predujmove, depozite i jamstva-emitovani kratkoročni vrijednosni papiri-obaveze prema dobavljačima za materijal, robu-obaveze za izvršene usluge-obaveze za plaće-obaveze za poreze, doprinose i druga javna davanja

Struktura bilansa stanjaAKTIVA PASIVA

IMOVINADugoročna -nematerijalna-materijalna-finansijskaKratkoročna-novac-potraživanja-zalihe

KAPITAL-osnovni-rezerve (zakonske, statutarne, revalorizacijske)-akumulirana dobit (gubitak)-dobit (gubitak) periodaOBAVEZEDugoročneKratkoročne

IMOVINA = OBAVEZE + KAPITAL

Imovina je klasifikovana po principu rastuće likvidnosti

Izvori su klasifikovani po principu opadajuće ročnosti

Jednačine

AKTIVA = PASIVA 50.000,00 = 50.000,00

Jednačine

IMOVINA (sredstva) = OBAVEZE + KAPITAL 100.000,00 = 20.000,00 + 80.000,00

Jednačine

FINANSIJSKI REZULTAT = PRIHODI – RASHODI 10.000,00 = 200.000,00 – 190.000,00

Imovina-obaveze-kapital

-Bilans stanja prikazuje stanje imovine, obaveza i kapitala naodređeni dan-Bilans stanja pokazuje sve što imamo (aktiva) i odakle nam to (pasiva)

-s obzirom da BS pokazuje imovinu preduzeća s dva aspekta, to upućuje na nužnost postojanja vrijednosne jednakosti odnosno bilansne ravnoteže:

AKTIVA = PASIVA + KAPITAL-razlika između tekuće aktive i tekućih obaveza je neto obrtni kapital

Finansijska poluga

-upotreba obaveza u kapitalnoj strukturi zove se finansijska poluga

-što preduzeće ima više obaveza, kao postotak od imovine, to je veći stepen finansijske poluge

-upotreba obaveza može donijeti i dobitke i gubitke

-finansijska poluga povećava potencijalnu nagradu vlasnicima, ali i mogućnost finansijskih problema

Tržišna vrijednost vs knjigovodstvena vrijednost

-vrijednost u BS za imovinu preduzeća je knjigovodstvena vrijednost - to nije onoliko koliko imovina danas zaista vrijedi

-imovina koja je u knjigama je ono što je preduzeće platilo za nju bez obzira prije koliko vremena i bez obzira na to koliko danas vrijedi

-za tekuću imovinu nema velike razlike, a za fiksnu ima - zbog???

-tržišna vrijednost pokazuje koliko imovina danas vrijedi na tržištu

Prihodi i rashodi

• Prihodi su prirast ekonomskih koristi, koji kroz povećanje imovine ili smanjenje obaveza imaju kao krajnji rezultata povećanje neto imovine (prirast supstance). Pozitivna komponenta rezultata

• Rashodi su smanjenje ekonomskih koristi, koji kroz smanjenje imovine ili povećanje obaveza imaju kao krajnji rezultata smanjenje neto imovine (smanjenje supstance). Negativna komponenta rezultata

Prihodi

Prihodi su povećanja ekonomskih koristi koje subjekt ostvaruje prodajom proizvoda, usluga, robe i na druge načine.

Društvo ostvaruje djelatnost za koju je osnovano korištenjem imovine, a krajnji cilj je da prodajom svojih učinaka ostvaruje prihode.

PRIHOD ≠ PRIMITAK

Prihodi

Prihodi se računovodstveno priznaju kada je izvršena prodaja, odnosno ispostavom računa kupcu, bez obzira na naplatu. Kada se prodaje za gotovinu, tada istodobno s prihodom nastaje i novčani primitak.

!!!prihod nastaje ispunjenjem obaveze prodavatelja, odnosno prodajom, a ne ispunjenjem obaveze kupca, odnosno plaćanjem.

Prodajom nastaju prihodi i potraživanja od kupaca, a naplatom se potraživanja od kupaca pretvaraju u novac.

Elementi BILANSA USPJEHA (uspješnosti poslovanja

PRIHODI - RASHODI = FINANSIJSKI REZULTAT

PRIHODI > RASHODA ---- DOBIT RASHODI > PRIHODA ---- GUBITAK

PRIHODI RASHODI

•Od prodaje•Finansijski •Od vrednovanja•Ostali prihodi

•Poslovni•Finansijski •Od vrednovanja•Ostali prihodi

Priznavanje prihoda i rashoda • Prihodi i rashodi su obračunske kategorije i razlikuju se od

primitaka i izdataka novca. • Prihodi i rashodi se utvrđuju prema nastanku događaja, tj. priznaju

se onda kad su zarađeni, kad su nastali (a ne kad je novac stvarno primljen ili isplaćen) i unose se u finansijske izvještaje razdoblja na koje se odnose.– To znači da se prihodi priznaju i u poslovnim knjigama

evidentiraju onda kad su stvarno nastali, tj. kad je roba prodana ili usluga izvršena i kad su zadovoljeni još neki minimalni uslovi

– Prihodi se, dakle, priznaju samo onda kad su stvarno izvjesni, sigurni, dok se rashodi priznaju i kad su mogući (načelo opreznosti)

Priznavanje prihoda i rashoda

Prema MRS-u 18 (Prihodi) za priznavanje prihoda potrebno je ostvariti nekoliko uslova:

1. da je roba, proizvod, stvarno predan kupcu ili da je usluga izvršena,2. da se vrijednost prihoda može mjeriti, i3. da ne postoji neizvjesnost u pogledu naplate potraživanja.

Razlika između prihoda i primitaka očituje se u:

a) vremenskoj nepodudarnosti prihoda i primitaka, i

b) riziku transformacije prihoda u primitke

Rashodi/ troškovi

Pojmovno razgraničenje:

• Rashodi• Utrošci• Izdaci• Troškovi

Rashodi

• Prema MRS rashodi su “smanjenje ekonomskih koristi kroz obračunsko razdoblje u obliku odliva ili iscrpljenja imovine, odnosno stvaranja obaveza što za posljedicu ima smanjenje glavnice”.• Rashodi su iznosi koji se nadoknađuju iz prihoda.•“Pod rashodima se podrazumijevaju ulaganja u poslovni proces koja predstavljaju potrošnju dobara u stvaranju učinka, ali i neutralnu potrošnju dobara u preduzeću povezanu s nastankom izdatka”.• Razlikujemo: - rashode poslovanja,- rashode finansiranja, i- vanredne rashode.

Utrošci

•Utrošci predstavljaju fizičko ulaganje materijalnih vrijednosti,odnosno faktora proizvodnje u poslovni proces koji rezultira stvaranjem učinaka. •Oni nisu klasična računovodstvena kategorija, ali imaju izuzetnu važnost u računovodstvenom nadzoru i analizi.

Izdaci

• Izdaci predstavljaju izlaz novca iz preduzeća tj. odnose se na smanjenje gotovine ili novčanih ekvivalenata u obliku gotovinskih ili obračunskih isplata, zavisno od načina plaćanja koji se u pojedinoj transakciji koristi. • Oni mogu, ali i ne moraju imati karakter troška što zavisi od toga da li su nastali u vezi stvaranja učinaka ili nisu.

Troškovi

•Troškovi predstavljaju vrijednosno izražene utroške faktora proizvodnje u poslovnom procesu koji nastaju isključivo zbog stvaranja učinaka. •Obuhvataju najveći dio rashoda budući je veći dio rashoda u poslovanju preduzeća direktno vezan za stvaranje učinaka.•Svi rashodi, izdaci i utrošci koji su nastali zbog stvaranja učinaka imaju karakter troškova.• S obzirom na način nadoknađivanja iz prihoda razlikujemo:- troškove proizvoda, i- troškove razdoblja.

Troškovi

• Troškovi proizvoda svi su oni troškovi koji se uključuju odnosno obračunavaju u vrijednost zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda. Ovi troškovi postaju rashodi u razdoblju kada su proizvodi prodani.• Troškovi razdoblja obuhvataju sve one troškove koji se ne uključuju u troškove proizvoda te se nadoknađuju u ukupnim iznosima iz ukupnog prihoda obračunskog razdoblja u kojem su nastali.

Odnos rashoda i troškova

• Rashodi koji su nastali neposredno zbog stvaranja učinaka odgovaraju troškovima poslovanja.• S obzirom na podjelu računovodstva možemo zaključiti da su rashodi kategorija finansijskog računovodstva, dok su troškovi kategorija računovodstva troškova tj. internog obračuna.

Troškovi/ rashodi

Troškovi proizvoda pripisuju se proizvodima kad se resursi koriste za proizvodnju proizvoda namijenjenog prodaji. Tada su troškovi proizvoda prikazani u bilansu kao sredstvo.

Troškovi proizvoda postaju rashod, tj. oduzimaju se kako bi se utvrdila neto dobit u razdoblju u kojem je proizvod prodan.

Finansijski rezultat

Finansijski rezultat je razlika između prihoda i rashoda. Ako je pozitivan, naziva se dobit, a kada je negativan, naziva se gubitak.

Financijski rezultat je oporeziva kategorija. Uz određene propisane korekcije predstavlja osnovicu za oporezivanje.

Finansijski rezultat

Finansijski rezultat (bruto dobit) - Porez na dobit

= Neto finansijski rezultat (neto dobit) - Dio rezultata za isplatu vlasnicima

= Zadržana dobit

Pojam i vrsta finansijskih izvještaja

Elementi finansijskih izvještaja

Pojam i vrste finansijskih izvještaja (FI)

Pojam finansijskih izvještaja

• Finansijski izvještaji predstavljaju završnu fazu računovodstvenog procesiranja podataka i pojavljuju se kao nosioci računovodstvenih informacija.

• Cilj finansijskog izvještavanja jest informisanje zainteresiranih korisnika o finansijskom položaju preduzeća i o uspješnosti poslovanja

Pojam i vrste finansijskih izvještaja (FI)

Vrste finansijskih izvještaja

Set finansijskih izvještaja čine:

1. Bilans stanja (Izvještaj o finansijskom položaju), 2. Bilans uspjeha (Izvještaj o sveukupnoj dobiti),3. Izvještaj o promjenama u kapitalu, 4. Izvještaj o novčanim tokovima 5. Bilješke uz finansijske izvještaje

FI posmatrani zajedno, u međusobnoj interakciji, govore o "zdravstvenom stanju" nekog preduzeća, a utvrditi i razumjeti to "stanje" znači imati mogućnost donositi primjerene i racionalne poslovne odluke

Bilans stanja (Izvještaj o finansijskom položaju)

• Izvještaj koji sistematizirano prikazuje stanje imovine, obaveza i kapitala u određenom vremenskom trenutku

• Bilans stanja je osnovni finansijski izvještaj koji prikazuje finansijski položaj preduzeća i koji služi kao podloga za ocjenu sigurnosti poslovanja

• Ona predstavlja dvostruki prikaz imovine, jednom prema pojavnom obliku i drugi put prema porijeklu odnosno vlasničkoj pripadnosti te imovine.

• Imovina preduzeća naziva se još i AKTIVA (lat. activus = radin, djelatan), a izvori te imovine PASIVA.

171

Dva načina prezentacije troškova (rashoda)u Bilansu uspjeha (po MRS 1)

1. Funkcionalni pristup (dosadašnji obrazac Bilansa uspjeha)

2. Prihodi

- Trošk. prodatih proizvoda= Bruto dobit- Troškovi distribucije- Troškovi admin. (uprave)- Ostali operativni rashodi= Dobit od operat. aktivnosti+/- Finansijski prihodi (rashodi)+/- Ostali prihodi (rashodi)Dobit (gubitak) perioda

2. Po prirodnim vrstama troškova (novi obrazac Bilansa uspjeha)

1. Realizirane dobiti (DOBIT ILI GUBITAK PERIODA)

Dobit od neprekinutog poslovanjaDobit od prekinutog poslovanjaUkupna realizirana dobit

2. Nerealizirane dobiti (tzv. OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK)

KONCEPT OBRASCA:

1. Poslovni prihodi2. Poslovni rashodi3. Dobit / gubitak od poslovnih aktivnosti (1 – 2)4. Finansijski prihodi5. Finansijski rashodi6. Dobit / gubitak od finansijske aktivnosti (4 – 5)7. Dobit / gubitak od redovne aktivnosti (3 + 6)

172

Dobit (gubitak) od REDOVNE AKTIVNOSTI

KONCEPT OBRASCA:8. Ostali prihodi i dobici9. Ostali rashodi i gubici10. Dobit / gubitak od ostalih prihoda i rashoda (8 – 9)11. Prihodi po osnovu usklađivanja vrijednosti12. Rashodi po osnovu usklađivanja vrijednosti13. Povećanje vrijednosti specifičnih stalnih sredstava14. Smanjenje vrijednosti specifičnih stalnih sredstava15. Dobit / gubitak od usklađivanja vrijednosti

(11 – 12 + 13 – 14)

173

16.Prihodi od promjene računovodstvenih politika i ispravki neznačajnih grešaka iz ranijih perioda

17. Rashodi iz osnova promjene računovodstvenih politika i ispravki neznačajnih grešaka iz ranijih perioda

18. Dobit / gubitak od NEPREKINUTOG poslovanja prije poreza (7 + 10 + 15 + 16 – 17)

174

Dobit / gubitak od redovne aktivnosti +

Dobit / gubitak od ostalih prihoda i rashoda+

Dobit / gubitak od usklađivanja vrijednosti+

Prihodi (rashodi) od promjene računovodstvenih politika i ispravki neznačajnih grešaka iz ranijih perioda

19. Porezni rashodi perioda20. Odloženi porezni rashodi perioda21. Odloženi porezni prihodi perioda22. Neto dobit / gubitak od neprekinutog poslovanja (18 – 19 – 20 +

21)23. Prihodi i dobici iz osnova prodaje i usklađivanja vrijednosti

sredstava namijenjenih prodaji i obustavljenog poslovanja24. Rashodi i gubici iz osnova prodaje i usklađivanja vrijednosti

sredstava namijenjenih prodaji i obustavljenog poslovanja25. Dobit / gubitak od prekinutog poslovanja (23 – 24)26. Porez na dobit od prekinutog poslovanja27. Neto dobit / gubitak od prekinutog poslovanja (25 – 26)28. Neto dobit / gubitak od perioda (22 + 27)

175

29. Dobici / gubici utvrđeni direktno u kapitalu30. Ostala sveobuhvatna dobit / gubitak prije poreza (29)31. Obračunati odloženi porez na ostalu sveobuhvatnu dobit32. Neto OSTALA sveobuhvatna dobit / gubitak (29 – 31)33. UKUPNA neto SVEOBUHV. DOBIT / GUBITAK perioda (28+32)Neto sveobuhvatna dobit perioda: Zarada po dionici:• Vlasnicima matice - obična• Manjinski interesi - razrijeđenaUkupna sveobuhvatna dobit: Prosječan broj

zaposlenih:• Vlasnicima matice - na bazi sati rada• Manjinski interesi - na bazi stanja

krajem svakog mjeseca

176

DOBIT (GUBITAK) PERIODA +

OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT

Izvještaj o novčanom toku pruža podatke o primicima i izdacima novca te njihovoj razlici, tj. o čistom novčanom toku

Izvještaj o novčanom toku

• Razumijevanje razlika između primitaka i izdataka novca i prihoda i rashoda ključno je i za razumijevanje izvještaja o novčanom toku

Izvještaj o novčanom toku• Prihodi i rashodi su obračunske kategorije i evidentiraju se

prema temeljnoj računovodstvenoj pretpostavci nastanka događaja, a to znači da se evidentiraju onda kad su nastali, tj. onda kad su zarađeni, a ne onda kad je uslijedio stvarni primitak ili izdatak novca.

• Za priznavanje prihoda nije potreban i stvarni primitak novca i, analogno tome, rashod ne znači istodobno izdatak novca.

• Postoji vremenski nesklad između prihoda i primitaka te rashoda i izdataka, rizik transformacije jednih u druge (osim toga postoje i primici i izdaci novca koji uopšte ne utiču na visinu prihoda i rashoda, kao npr. posudba novca).

Izvještaj o novčanom tokuIzvještaj pokazuje novčane primitke (prilive) i izdatke (odlive) iz osnova:

• poslovnih aktivnosti– glavne aktivnosti koje stvaraju prihod preduzeća i druge

aktivnosti koje određuju rezultat (dobit) preduzeća• ulagačkih (investicijskih) aktivnosti

– vezane su uz sticanje i otuđivanje dugotrajne imovine i drugih ulaganja, koja nisu uključena u novčane ekvivalente

• finansijskih aktivnosti– aktivnosti vezane uz finansiranje poslovanja i obuhvaćaju

promjene vezane uz visinu i strukturu kapitala i obaveza

Izvještaj o novčanom tokuPoslovne aktivnosti jesu glavne aktivnosti preduzeća koje stvaraju

prihod i koje u osnovi imaju najznačajniji uticaj na finansijski rezultat preduzeća, dobit ili gubitak.

Najčešći primjeri novčanih primitaka i izdataka iz poslovnih aktivnosti su:

• novčani primici na osnovi prodaje robe ili pružanja usluga,• novčani primici od provizija, naknada, tantijema,• novčani primici od osiguravajućeg društva,• novčani izdaci dobavljačima za isporučenu robu ili usluge,• novčani izdaci zaposlenima i za račun zaposlenih,• novčani izdaci vezani uz porez na dobit,• novčani izdaci za premije osiguranja i tome sl.

Izvještaj o novčanom toku• Investicijske (ulagačke) aktivnosti vezane su uz promjene na

dugotrajnoj imovini.

– novčani primici od prodaje nekretnina, opreme, postrojenja i druge materijalne i nematerijalne imovine,

– novčani primici od povrata danih kredita drugima,– novčani primici od prodaje dionica, obveznica drugih

preduzeća,– novčani izdaci za nabavu nekretnina, opreme i druge

materijalne i nematerijalne imovine,– novčani izdaci na osnovi kredita danih drugima,– novčani izdaci za kupovinu dionica ili obveznica


• Finansijske aktivnosti jesu aktivnosti vezane uz finansiranje poslovanja.

• Obuhvaćaju promjene vezane uz iznos odnosno strukturu obaveza i kapitala.

– novčani primici od emisije dionica,– novčani primici od emisije obveznica i drugih vrijednosnih

papira,– novčani primici od primljenih kredita,– novčani izdaci za otkup vlastitih dionica,– novčani izdaci za dividende, kamate i sl.– novčani izdaci na osnovi otplate kredita itd.


• Izvještaj može biti sastavljen na osnovu:a) direktne metode ilib) indirektne metode

• Prema direktnoj metodi objavljuju se ukupni primici i ukupni izdaci novca razvrstani po osnovnim aktivnostima - poslovnim, investicijskim i finansijskim,

• Kod indirektne metode poslovne aktivnosti se ne iskazuju kao bruto primici i bruto izdaci novca, već se neto dobit ili gubitak usklađuje za učinke transakcija nenovčane prirode. – neto dobit potrebno korigovati za sve učinke transakcija nenovčane prirode kao

što su amortizacija, promjena zaliha i poslovnih potraživanja i obaveza te druge stavke koje utiču na visinu dobiti, a iza sebe nemaju novčani tok (npr. efekti promjena računovodstvenih politika).

183

Izvještaj o promjenama u kapitalu

Ovaj izvještaj pokazuje promjene na svim pozicijama kapitala (glavnice) unutar određenog perioda.

I. UPISANI KAPITALII. PREMIJE NA EMITOVANE DIONICEIII. REVALORIZACIJSKA REZERVAIV. REZERVE

1. zakonske rezerve2. rezerve za vlastite dionice3. statutarne rezerve4. ostale rezerve

V. ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAKVI. DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆE GODINE

BILJEŠKE uz finansijske izvještajeA. IZJAVA o postupanju u skladu sa MRS/MSFIB.KRATAK PREGLED ZNAČAJNIH PRIMIJENJENIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA

- osnove mjerenja (istorijski trošak, korigir. istorijski trošak, tekući trošak, neto prodajna vrijednost, fer vrijednost, sadašnja vrijednost, tržišna vrijednost…) - ostale korištene računovodstvene politike koje su relevantne za razumijevanje finans. izvještaja

C. DODATNE INFORMACIJE koje potkrepljuju pojedine stavke iskazane u finans. izvještajima

D. DRUGA OBJAVLJIVANJA: potencijalne obaveze (MRS 37), ugovorne obaveze koje nisu priznate, finansijski rizik, upravljački ciljevi i politike, nefinansijske informacije itd.

Fiskalne obaveze- porezi, doprinosi

Željko Rička

• Indirektni poreziPDVCarineAkcize

Fiskalna stuktura

•DoprinosiDoprinos za penziono osiguranjeDoprinos za zdravstveno osiguranjeDoprinos od nezaposlenosti

• Direktni poreziDorez na dohodakPorez na plaćuPorez na dobit

Porezni propisi

BiHZAKON O SISTEMU INDIREKTNOG OPOREZIVANJA U BiH“Službeni glasnik BiH”, br.44/03, 52/04, 34/07, 4/08, 49/09 i 32/13

ZAKON O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST“Službeni glasnik BiH” br.9/05, 35/05 i 100/08

ZAKON O AKCIZAMA U BiH“Službeni glasnik BiH”, 49/09

ZAKON O CARINSKOJ POLITICI BiH“Služneni glasnik Bosne i Hercegovine”, br.57/04, 51/06, 93/08 i 76/11

Porezni propisi

FBiH

ZAKON O POREZU NA DOBIT“Službene novine FBiH”, br. 97/07, 14/08 i 39/09ZAKON O POREZU NA PLAĆU“Službene novine FBiH”, br. 26/96, 27/97, 12/98, 29/00, 54/00, 16/01, 7/02 , 27/02 i 6/04 ZAKON O POREZU NA DOHODAK“Službene novine FBiH”, br. 10/08, 9/10, 44/11 i 7/13ZAKON O DOPRINOSIMA“Službene novine FBiH”, br. 35/98 i 54/00, 16/01, 37/01 i 1/02, 17/06 i 14/08

-Kantonalni porezi na imovinu; poklone i sl.

Porezni propisi

RS

ZAKON O POREZU NA DOBIT “Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 91/06, 122/10, 57/12ZAKON O POREZU NA DOHODAK“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 91/06 , 128/06, 120/08, 71/10 i 1/11ZAKON O DOPRINOSIMA “Službeni glasnik RS”, broj 116/12ZAKON O POREZU NA NEPOKRETNOSTI“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 110/08 i 118/09

Porezni propisi

BD

ZAKON O POREZU NA DOBIT“Službeni glasnik Brčko Distrikta”, br. 60/10 i 57/11 ZAKON O POREZU NA DOHODAK“Službeni. glasnik Brčko Distrikta”, broj 60/10

Vrsta javnih prihoda 2013 % % %

I PRIHODI OD POREZA 2.628.349.033 42,5 100 1.Prihodi od indirektnih poreza*1.1. Prihodi Federacije1.2. Prihodi kantona1.3. Prihodi općina1.4. Prihodi Direkcija cesta

2.136.933.639 770.859.5491.103.697.931 179.295.551 83.080.608

80,0 100,0 36,0 51,6 8,0 4,4

2. Porez na dohodak 255.714.495 9,0 3. Zaostale uplate poreza 9.635.295 3,0 4. Porez na dobit 152.451.808 6,0 5. Porezi građana 72.972.658 2,0 6. Ostali porezi 641.138 0 II NEPOREZNI PRIHODI 870.636.344 14,0 III VANBUDŽETSKI FONDOVI1.Dop.za PIO/MIO2.Dop.za zdrav. Osiguranje3.Dop. za osig. od nezapos

2.682.760.7871.486.122.1381.074.309.073 122.329.576

43,5 100 55,5 40,0 4,5

SVE UKUPNO: I + II + III 6.181.746.165 100

• Doprinosi za šume• Doprinos za turističke zajednice• Članarine• Takse

Parafiskalna stuktura

Predmet oporezivanja

PDV se plaća na:

1. promet dobara i usluga koje porezni obveznik, u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na teritoriji BiH uz naknadu;

2. uvoz dobara u BiH.

Promet dobara

Promet dobara je, prijenos prava raspolaganja na stvarima licu koje tim dobrima može raspolagati kao vlasnik.

Dobrima se smatraju i voda, električna energija, plin, toplotna energija ili slično.

Prometom dobara, smatra se i:1. prijenos prava raspolaganja na dobrima uz naknadu na osnovu odluke državnog organa, organa lokalne samouprave ili na osnovu zakona;2. isporuka dobara po ugovoru na osnovu kojeg se plaća provizija pri prodaji ili kupovini dobara;

Promet dobara

3.isporuka dobara na osnovu ugovora o iznajmljivanju na određeni period na osnovu kupoprodajnog ugovora s odgođenim plaćanjem kojim je predviđeno da se pravo vlasništva prenosi najkasnije otplatom posljednje rate;4.prijenos prava raspolaganja na novosagrađenim građevinskim objektima ili ekonomski djeljivim cjelinama u okviru tih objekata;5.prijenos poslovne imovine poreznog obveznika od strane ovlaštenog lica, uključujući likvidatore, stečajne upravnike i nadzornike;6. upotreba dobara poreznog obveznika u vanposlovne svrhe;7. razmjena dobara za druga dobra ili usluge.

Promet usluga

Prometom usluga, smatraju se svi poslovi i radnje izvršene u okviru obavljanja privredne djelatnosti, a koji ne čini promet dobara.

Prometom usluga smatra se:1. prijenos i ustupanje autorskih prava, patenata, licenci, zaštitnih znakova, kao i drugih imovinskih prava;2. pružanje usluga uz naknadu na osnovu odluke državnog organa, organa lokalne samouprave ili na osnovu zakona;3. pružanje usluga koje porezni obveznik bez naknade izvrši u vanposlovne svrhe osnivača, zaposlenih i drugih lica;4. razmjena usluga za druga dobra ili usluge.

Porezni obveznici

Porezni obveznik je svako lice koje samostalno obavlja privrednu djelatnost.

Pojam djelatnosti: djelatnost proizvođača, trgovca ili pružaoca usluga koja se vrši s ciljem ostvarivanja prihoda, uključujući i djelatnosti eksploatacije prirodnih bogatstava, poljoprivrede, šumarstva i profesionalnih djelatnosti.

Pod “privrednom djelatnošću” podrazumijeva se iskorištavanje imovine ili imovinskih prava u svrhu ostvarivanja prihoda.

.

Lica koja podliježu plaćanju PDV-a

Lica koja podliježu plaćanju PDV-a su:

1. obveznici koji vrše promet dobrima ili uslugama na koje se obračunava PDV;2. porezni zastupnik koga odredi obveznik koji u BiH nema sjedište ni stalnu poslovnu jedinicu, a koji obavlja promet dobara i usluga u BiH;3. primalac usluga nabavljenih prilikom unapređivanja poslovanja, ako pružalac usluga koji nema sjedište u BiH, ne odredi poreznog zastupnika;

Lica koja podliježu plaćanju PDV-a

4. svako lice koje u fakturi ili drugom dokumentu koji služi kao faktura iskaže PDV, a koje, u skladu s ovim zakonom, nije dužno obračunati i uplatiti PDV;5. u slučaju uvoza: primalac dobara, odnosno carinski dužnik utvrđen u skladu sa carinskim propisima; i6. primalac dobara i usluga povezanih sa izgradnjom nepokretne imovine .

Nastanak porezne obaveze

Porezna obaveza nastaje u momentu kada se izvrši jedna od sljedećih radnji, koja god bude najranija:1. isporuka dobara ili vršenje usluga;2. izdavanje fakture u skladu s ovim zakonom;3.plaćanje ili djelimično plaćanje izvršeno prije izdavanja fakture;4.nastanak obaveze plaćanja carinskog duga kod uvoza dobara, a ako te obaveze nema, u momentu kada bi nastala obaveza plaćanja tog duga;5. za promet dobrima i uslugama prema čl. 5., 6. i 9., po isteku poreznog perioda za vrijeme kojeg je izvršen promet; i6. za svaku izmjenu u poreznoj osnovici prema članu 20., kada se izda faktura ili drugi dokument.

Porezna osnovica kod prometa dobara i usluga

Porezna osnovica prometa dobara i usluga jeste oporezivi iznos naknade (u novcu, stvarima ili uslugama) koju obveznik primi ili treba da primi za isporučena dobra ili pružene usluge, uključujući subvencije koje su neposredno povezane sa cijenom tih dobara ili usluga, u koju nije uključen PDV, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

Porezna osnovica kod prometa dobara i usluga

U osnovicu se uračunavaju i:1. akciza, carina i druge uvozne dažbine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV-a;2. svi sporedni troškovi koje obveznik obračunava primaocu dobara i usluga (provizije, troškovi pakiranja, prijevoza, osiguranja i drugi vanredni troškovi koje isporučilac obračunava kupcu);3. bilo koji iznosi koji se obračunavaju na povratnu ambalažu;4. bilo koji troškovi priključivanja, naknade za ugradnju i drugi iznosi koji se obračunavaju kupcu od strane isporučioca dobara ili davaoca usluga kao uslov da se izvrši promet dobara i usluga.

PDV prijava

Osnovna dokumenta - osnov za utvrđivanje porezne obaveze za PDV:

• Porezna faktura• Carinska isprava• Interna faltura• Avansna faktura • Potvrda o prijemu/plaćanju• Blagajnički računi i dnevni i zvještaji• Knižne obavijesti• Isprave o plaćanjima i naplati

Porezna faktura

POREZNA FAKTURA je osnovni instrument u sistemu PDV-a za provođenje kontrole pravilnosti obračuna, prijave, uplate i povrata PDV-a.

Porezna faktura

• Obveznik PDV-a je dužan da kupcu izda poreznu fakturu za svaki promet dobara i usluga izuzev za onaj promet koji je oslobođen plaćanja PDV-a ( javne usluge, finansijske i novčane usluge ).

• Porezna faktura je osnov za odbitak ulaznog poreza.

Račun– za primljeni avans

• Za primljene avanse prije isporuke dobara i usluga, a na osnovu izvoda, obveznik poreza dužan je izdati račun sa naznakom “Račun-avans”.

• Primljeni avans predstavlja bruto naknadu iz koje se preračunatom stopom izračunava PDV.

Potvrda o plaćanju

• Dokument koji se izdaje kada postoje otežavajuće okolnosti, nemogućnost izdavanja fakture.

• Treba se izdavati i kada kupac vrši fakturisanje (nabavke od poljoprivrednika)-potvrda o prijemu.

Blagajnički račun

• Obaveza iskazivanja prometa preko registar blagajne• Ispostavlja se samo u maloprodaji

Interna faktura

Obaveza izdavanja interne fakture :• Upotreba dobara u vanposlovne svrhe kada je PDV moguće

odbiti• Pružanje usluga bez naknade u vanposlovne svrhe• Izuzimanje lično proizvedenih dobara za krajnju potrošnju

Knjižna obavijest

Izdaje se u sljedećim slučajevima:• Kada se roba vraća nakon ispostavljanja fakture;• Kada dobavljač dobara nakon ispostavljanja fakture odobri

sniženje cijene ili popust;• Kada dobavljač primi dodatnu uplatu nakon ispostavljanja

fakture.

Obaveza poreznog obveznika

Radi osiguranja podataka o izdatim i primljenim računima i porezu sadržanom u tim računima moraju se voditi posebne evidencije, i to:

• Knjiga izlaznih računa (KIF)• Knjiga ulaznih računa (KUF)

KIF I KUF

• KIF i KUF zaključuju se za svaku poslovnu godinu• Podaci iz KIF-a i KUF-a zbrajaju se i koriste se za popunjavanje

porezne prijave• U KUF i KIF upisuje se i kumulativni iznos poreza za obračunsko

razdoblje.

Porezna formula

IZLAZNI POREZ – ULAZNI POREZ = POREZNA OBAVEZA

Pravo na odbitak ulaznog poreza

OSTVARUJE GA SAMO POREZNI OBVEZNIKNA DOBRA I USLUGE NABAVLJENE U SVRHE SVOGA POSLOVANJAZA GA JE ZARAČUNAO POREZNI OBVEZNIKDA JE PLAĆEN NA UVEZENA DOBRADA SU DOBRA I USLUGE NABAVLJENE ZA DALJI PROMET DOBARA KOJA PODLIJEŽU plaćanju PDV-a ili za IZVOZ

Šta sa ulaznim porezom?

ODBITI GA OD IZLAZNOG

KORISTITI GA KAO POREZNI KREDIT TRAŽITI POVRAT

POREZ NA DOBIT

ZAKON O POREZU NA DOBIT“Službene novine Federacije BiH”,br. 97/07, 14/08 i 39/09

Porezni obveznik

Porezni obveznik je privredno društvo i druge pravne osobe koja privrednu djelatnost obavljaju samostalno i trajno prodajom proizvoda i pružanjem usluga na tržištu radi ostvarivanja dobiti (obveznik) Obveznik je rezident FBiH koji ostvari dobit na teritoriju i izvan teritorija FBiH.

Obveznik poreza je i nerezident koji ostvari dobit na teritoriju FBiH.

Porezna osnovica

Osnovicu oporezivanja predstavlja oporeziva dobit obveznika koja se utvrđuje u poreznom bilansu.

Oporeziva dobit se utvrđuje usklađivanjem dobiti obveznika iskazane u bilansu uspjeha.

U osnovicu oporezivanja ulazi i dobit od likvidacije.

U osnovicu oporezivanja ulazi i kapitalna dobit utvrđena u bilansu stanja.

Usklađivanje rashoda

Za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju se samo rashodi u iznosima utvrđenim bilansom uspjeha u skladu s propisima o računovodstvu i MRS, izuzev rashoda za koje je ZPD propisan drugi način utvrđivanja.


Troškovi materijala priznaju se u iznosima iskazanim u bilansu uspjeha u skladu s propisima o računovodstvu i MRS, primjenom metode prosječne cijene.

Obračun nabavne vrijednosti prodate trgovačke robe radi se takođe primjenom metode prosječne cijene . Ako se zalihe materijala i trgovačke robe evidentiraju po obračunskim cijenama koje odstupaju od nabavnih cijena, obračun odstupanja (razlike) obavlja se na način koji svodi troškove materijala, odnosno nabavne vrijednosti prodate robe na iznose koji proizlaze iz primjene metode prosječne cijene.


Troškovi zarada, lična primanja zaposlenih (naknade i druga materijalna primanja) koja nemaju karakter plaće priznaju se u iznosu obračunatom na teret poslovnih rashoda do iznosa propisanih posebnim propisima (dnevnice, upotreba privatnog automobila u službene svrhe, prehrana tokom rada, prijevoz na posao i dr.).

Primanja zaposlenih ili drugih osoba, koja potiču iz raspodjele po osnovi prava učešća u dobiti obveznika nisu rashodi u smislu poreznog bilansa.


Izdaci za reprezentaciju koja se odnosi na privrednu djelatnost, priznaju se kao rashod u iznosu do 30% troškova reprezentacije. Donacije za humanitarne, kulturne, obrazovne, znanstvene i sportske svrhe (osim za profesionalni sport) priznaju se kao rashod u iznosu do 3% ukupnog prihoda u poreznom razdoblju. Izdaci na ime članarine komorama priznaju se kao rashod u iznosu od najviše 0,1% ukupnog prihoda u poreznom razdoblju osim članarina čije je plaćanje propisano zakonom. Rashodi po osnovi sponzorstva priznaju se u iznosu do 2% od ukupnog prihoda u poreznom razdoblju.


Na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se samo rezervisanja koja su propisana (u članu 12.). Priznaju se kao porezno dopustiv rashod rezervisanja za rizike i troškove u skladu sa zakonima i drugim propisima i rezervisanja koja su izvršena na osnovu ugovora, i to za: -rezervisanja za otpremnine do propisanog iznosa, -rezervisanja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava, -rezervisanja za troškove u garantnim rokovima, -rezervisanja za započete sudske sporove.

U slučaju da se rezervisanja ne iskoriste u roku, rezervisanja treba oprihodovati.

Usklađivanje rashoda Na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se svi troškovi koji se odnose na istraživanje i razvoj.

Na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se troškovi koji se odnose na davanje stipendije učenicima i studentima na redovnom školovanju.

Amortizacija Odbitak po osnovi amortizacije dopušten je samo u vezi s imovinom koja podliježe amortizaciji i koja se nalazi u upotrebi.

Amortizacija stalnih sredstava priznaje se kao rashod u poreznom bilansu do iznosa utvrđenog proporcionalnom metodom primjenom najviših godišnjih amortizacijskih stopa koje se propisuju podzakonskim aktom.

Imovina koja se amortizuje, a čija je nabavna vrijednost manja od 1.000 KM, može se odbiti u cijelosti u godini nabavke, pod uslovom da je imovina stavljena u funkciju.

Porezna stopa

Porez na dobit plaća se po stopi od 10% na utvrđenu poreznu osnovicu u poreznom bilansu.

Porezni poticaji-porezna oslobađanja

(1) Obveznik koji u razdoblju od 5 uzastopnih godina ulaže u proizvodnju u vrijednosti od najmanje 20 mil. KM, na teritoriju FBiH, oslobađa se plaćanja poreza na dobit za razdoblje od 5 godina počevši od prve godine ulaganja u kojoj mora biti uloženo najmanje četiri mil. KM.

(2)Ako obveznik u razdoblju od pet godina ne dostigne propisani cenzus za ulaganje, gubi pravo na porezno oslobađanje, a neplaćeni porez na dobit se utvrđuje prema odredbama ovoga Zakona uvećan za zateznu kamatu koja se plaća na neblagovremeno plaćene javne prihode.

Porezni poticaji-porezna oslobađanja

Obveznik koji zapošljava više od 50% invalidnih osoba i osoba s posebnim potrebama duže od godinu dana oslobađa se plaćanja poreza na dobit za godinu u kojoj je bilo zaposleno više od 50% invalidnih osoba i osoba s posebnim potrebama.

Otklanjanje dvostrukog oporezivanja

Obvezniku - rezidentu umanjuje se obračunati i plaćeni porez na dobit koji je njegova nerezidentna poslovna jedinica platila na dobit izvan teritorija FBiH, a u BiH, a koja je uključena u dobit obveznika. Obveznik je dužan nadležnoj jedinici PU FBiH podnijeti dokaze o visini dobiti i plaćenom porezu nerezidentne poslovne jedinice.

Naplata poreza

(1) Obveznik tokom godine plaća porez na dobit privrednog društva u mjesečnim iznosima iskazanim u poreznoj prijavi.

(2) Do podnošenja godišnje porezne prijave, obveznik je dužan plaćati mjesečne akontacije poreza na dobit u visini koja odgovara mjesečnoj akontaciji iz prethodnog razdoblja.

(3)Obveznik iznos mjesečne akontacije može promijeniti zbog promjene poreznih instrumenata ili drugih okolnosti koje bitno utiču na visinu porezne obaveze.

ZAKON O POREZU NA DOHODAK“Službene novine Federacije BiH”, br. 10/08, 9/10 i 44/11

(1) Obveznik poreza na dohodak je rezident FBiH i nerezident koji ostvaruje dohodak, i to:1) rezident koji ostvaruje dohodak na teritoriji FBiH i izvan teritorije FBiH;2) nerezident koji obavlja samostalnu djelatnost putem stalnog mjesta poslovanja na teritoriji FBiH;3) nerezident koji obavlja nesamostalnu djelatnost na teritoriji FBiH;4) nerezident koji ostvaruje prihod na teritoriji FBiH od pokretne i nepokretne imovine, autorskih prava, patenata, licenci, ulaganja kapitala, ili bilo koje druge djelatnosti koja rezultuje ostvarenjem prihoda koji je oporeziv

Poreski obveznik

Prihodi koji se ne smatraju dohotkom

Prihodi koji se ne smatraju dohotkom su:1) prihodi po osnovu učešća u raspodjeli dobiti privrednih društava (dividende ili udjeli);2) penzija rezidenta, bilo da je stečena u inostranstvu ili u BiH;3) pomoći i druga primanja ostvarena po osnovu posebnih propisa o pravima ratnih vojnih invalida i civilnih žrtava rata, osim plate;4) socijalne pomoći, primanja odnosno donacije koje fizička lica ostvaruju po osnovu darovanja pravnih i fizičkih lica za zdravstvene potrebe

5) dječiji dodatak i novčana sredstava za opremu novorođenog djeteta;6) nasljedstva i pokloni, na koje se porez plaća po drugim federalnim ili kantonalnim propisima;7) prihodi od prodaje imovine koja je korišćena u lične svrhe;8) nadoknada štete u slučaju elementarnih nepogoda;9) osiguranje ili druga naknada štete načinjene na imovini, u iznosu koji je upotrebljen za zamjenu ili popravku oštećene imovine;10) nagrade osvojene, odnosno dobijene za pokazano znanje u novcu, stvarima i/ili pravima osvojene na kvizovima i sličnim takmičenjima;


11) prihodi zaposlenika po osnovu naknada, pomoći i/ili nagrada, isplaćeni od poslodavca za jedan poreski period, najviše do iznosa utvrđenog posebnim propisom (Zakonom, uredbom, kolektivnim ugovorom i dr);12) nagrade za izuzetna dostignuća u oblasti obrazovanja, kulture, nauke i dr., koje dodjeljuju državni organi povodom obilježavanja značajnih datuma.


Oporezivi dohoci

Porezom na dohodak oporezuju se dohoci koje poreski obveznik ostvari od:

1) nesamostalne djelatnosti;2) samostalne djelatnosti;3) imovine i imovinskih prava;4) ulaganja kapitala ;5) učešća u nagradnim igrama i igrama na sreću.

Dohodak od nesamostalne djelatnosti

Prihodom od nesamostalne djelatnosti smatra se: bruto plata koju zaposleniku isplaćuje poslodavac po osnovu ugovora oradu, odnosno radnog odnosa ili daje u stvarima, koristima,protivuslugama i/ili u vidu premija i drugih prihoda, za radobavljen po njegovim uputama,

Oporezivim prihodima od nesamostalne djelatnosti smatraju se i:1) dodatni prihodi po osnovu naknada, pomoći i sl., koje poslodavac isplati zaposlenicima iznad iznosa utvrđenih Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak;2) plate koje umjesto poslodavca isplati drugo lice;3) svi drugi prihodi po osnovu i u vezi sa nesamostalnom djelatnošću.

Koristi koje su primljene po osnovu nesamostalne djelatnosti ulaze u dohodak, i to:

1) korišćenje vozila i drugih sredstava za lične potrebe;2) smještaj, hrana kao i korišćenje drugih dobara i usluga koji su besplatni ili po cijeni koja je niža od tržišne cijene;3) odobreni beskamatni krediti ili krediti sa kamatnom stopom koja je niža od tržišne kamatne stope;4) izmirivanje ličnih troškova od poslodavca;5) izmirivanje ili oprost dužničke obaveze od poslodavca.

Koristi

Priznati rashodi

Rashodima koji se oduzimaju od prihoda prilikom utvrđivanja dohotka od nesamostalne djelatnosti smatraju se uplaćeni obavezni doprinosi iz plate, i to:

1) doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje;2) doprinos za zdravstveno osiguranje;3) doprinos za osiguranje od nezaposlenosti.

Porezna stopa

Porez na dohodak plaća se po stopi od 10%.

Porez na dohodak od samostalne djelatnosti

• Oporezivi dohodak:– od nesamostalne djelatnosti– OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI– od imovine i imovinskih prava– od ulaganja kapitala– od nagradnih i igara na sreću

• Dohodak od samostalne djelatnosti je (zapravo) dobit vlasnikove djelatnosti

• Porez na dohodak se plaća drugačije nego za ostale vrste dohotka

Samostalna djelatnost

Samostalnom djelatnošću smatra se djelatnost koja se obavlja samostalno, trajno i sa namjerom sticanja dohotka, izuzev drugih samostalnih djelatnosti koje se mogu obavljati i povremeno.

Samostalnost u obavljanju djelatnosti znači da fizičko lice djelatnost obavlja za vlastiti račun i na vlastitu odgovornost. Bitna obilježja samostalne djelatnosti su: ulaganje kapitala, poslovni rizik, slobodno odlučivanje o vremenu, mjestu i načinu obavljanja djelatnosti, rad za više korisnika, obavljanje djelatnosti lično ili preko zaposlenika.

Vraste samostalne djelatnosti

-obrt,-trgovačke, ugostiteljske, transportne, turističke, posredovanje pri davanju stvari i prava u zakup ili podzakup ,-poljoprivredna i šumarska djelatnost,-djelatnosti slobodnih zanimanja,-druge djelatnosti: djelatnost članova predstavničkih organa vlasti na državnom, entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou, djelatnost članova skupština i nadzornih odbora privrednih društava, upravnih vijeća i njima odgovarajućih organa, stečajnih upravnika, kao i dohodak od drugih povremenih djelatnosti

Samostalna djelatnost-Poreznim obveznicima koji obavljaju samostalnu djelatnosti dohodak se utvrđuje na osnovu poslovnih knjiga i drugih evidencija,-porezni obveznici koji porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaćaju u paušalnom iznosu, ne utvrđuju dohodak na osnovu poslovnih knjiga.

-Poslovne knjige i evidencije su (FBiH): 1) knjiga prihoda i rashoda (obrazac KPR-1041), 2) knjiga prometa (obrazac KP-1042), 3) popisna lista dugotrajne imovine (obrazac PLDI-1043), 4) evidencija o potraživanjima i obavezama (obrazac EPO- 1044).

Obračun

Ukupni prihodi: 55.000 KM

Rashodi•Nabavke robe: 23.000 KM•Nabavka bez računa: 1.000 KM•Zakupnina: 6.000 KM•Oglašavanje: 800 KM•Reprezentacija: 1.200 KM•Doprinosi: 4.600 KM•Akontacije poreza: 600 KM•Takse i naknade: 400 KM•Plaće zaposlenika: 6.200 KM•Plaćeni lični troškovi: 2.000 KM•Amortizacija opreme: 800 KM

Ukupni rashodi:46.600 KM

Rashodi koji se ne mogu odbiti:

4.250 KM

DOHODAK:55.000

- 46.600+ 4.250

= 12.650

Paušalci

• Mjesečni iznosi paušala:– 80 KM – prevoz tereta jednim vozilom do 8 t– 70 KM - Obrtničke i srodne djelatnosti bez zaposlenih drugih

lica, domaća radinost– 50 KM – prevoznici putnika jednim vozilom– 30 KM – stari i tradicionalni zanati

-Obrazac ZMP-1055 Zahtjev za utvrđivanje mjesečnog paušalnog iznosa-Isti obrazac i u Brčko Distriktu

Umanjenja

FBiH

Rashodima koji se oduzimaju od prihoda prilikom utvrđivanja dohotka od nesamostalne djelatnosti smatraju se uplaćeni obavezni doprinosi iz plate, i to: 1) doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje; 2) doprinos za zdravstveno osiguranje; 3) doprinos za osiguranje od nezaposlenosti.

Lični odbitak

FBiH3.600 KM +1) 0,5 osnovnog ličnog odbitka (o.l.o.) za izdržavanog bračnog druga, kao i za bivšeg bračnog druga kojem plaća alimentaciju; 2) 0,5 o.l.o. za izdržavano prvo dijete; 3) 0,7 o.l.o. za izdržavano drugo dijete; 4) 0,9 o.l.o. za izdržavano treće i svako sljedeće dijete; 5) 0,3 o.l.o. za svakog drugog izdržavanog člana uže porodice; 6) 0,3 o.l.o. za utvrđenu vlastitu invalidnost,kao i za svakog člana uže porodice koje porezni obveznik izdržava.

Neto porezna obaveza

Ukupni prihodi-prihodi koji se ne smatraju dohotkom-prihodi na koje se ne plaća porez na dohodak-umanjenja porezne osnovice-lični odbitak

-Rashodi=Neto dohodak (porezna osnovica)

Porezna osnovica

1. dohodak od nesamostalne djelatnosti + 2. dohodak od samostalne djelatnosti + 3. dohodak od imovine i imovinskih prava + 4. dohodak od ulaganja kapitala + 5. dohodak od učešća u nagradnim igrama i igrama na sreću = ukupan dohodak - 1. preneseni porezni gubitak - 2. lični odbitak= porezna osnovica

ZAKON O DOPRINOSIMA“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, br. 35/98 i

54/00, 16/01, 37/01 i 1/02, 17/06 i 14/08

Doprinosi za obavezna osiguranja prema ovomu Zakonu su:

1. za penzijsko i invalidsko osiguranje; 1.1. doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje, 1.2. dodatni doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem,

2. doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje;

3. doprinos za osiguranje u slučaju nezaposlenosti.

Vrste doprinosa

Obveznik doprinosa ovog zakona je fizička osoba - rezident FBiH:-koje je na teritoriju FBiH u radnom odnosu kod pravne ili fizičke osobe - rezidenta FBiH;

-pravna ili fizička osoba - rezident FBiH, koje zapošljava radnike, za radnike u radnom odnosu i s njima izjednačene osiguranike;

Obveznici

Osnovica doprinosa:Osnovicu doprinosa ovog zakona čini:

1. bruto-plaća zaposlenog djelatnika, rukovodnog djelatnika i pripravnika; 2. bruto-plaća ili druga naknada dužnosnika, koja zamjenjuje plaću; 3. naknada plaće za prekid rada koji nije prouzročio djelatnik; 4. naknada plaće za vrijeme blagdana za koje se po zakonu ne radi; 5. naknada plaće za vrijeme odsustva sa posla djelatnika u vrijeme korišćenja godišnjeg odmora; 6. naknada plaće za vrijeme odsustva sa posla sukladno zakonom, kolektivnim ugovorom i dr;

:7.naknada plaće za vrijeme odsustva djelatnika sa posla radi obrazovanja i stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije djelatnika; 8. naknada plaće u slučajevima privremene spriječenosti za rad usljed bolesti do 42 dana; 9. naknada plaće zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti, koja se isplaćuje iz sredstava pravne, odnosno fizičke osobe kod koje je osiguranik uposlen;

Osnovica doprinosa

257

Najviše stope doprinosa prema osnovici: 1. na teret obveznika doprinosa, iz osnovice• 17,00 % za penzijsko i invalidsko osiguranje; • 12,50 % za osnovno zdravstveno osiguranje; • 1,50 % za osiguranje od nezaposlenosti.

Stope doprinosa

2. na teret poslodavca, na osnovicu: • 6,00 % za mirovinsko i invalidsko osiguranje; • 4,00 % za osnovno zdravstveno osiguranje; • 0,50 % za osiguranje od nezaposlenosti.

Stope doprinosa

Analiza poslovanja

Rička Željko

Predmet finansijske analize

• Stručno ispitivanje i ocjena:1. Opštih principa poslovanja: produktivnost, ekonomičnost,

rentabilnost2. Posebnih principa poslovanja: likvidnost, stabilnost, sigurnost3. Dejstvo internih i eksternih faktora

Cilj i zadatak finansijske analize

• Uspostaviti jasnu sliku (dijagnozu) finansijskog stanja tj. poslovanja preduzeća

• Sačiniti kratkoročni, srednjoročni ili dugoročni plan tj. definisati poslovnu politiku preduzeća

• Postići što veću produktivnost, ekonomičnost i rentabilnost• U skladu sa postavljenim ciljevima definišu se zadaci analize

Vrste finansijske analize

• Kriterijumi:

1. Korisnici – interna - veliki broj podataka, detaljne informacije

- eksterna 2. Predmet – bilans stanja – finansijski položaj preduzeća

-bilans uspjeha – ocjena rentabilnosti uloženog kapitala

-bilans novčanih tokova – ocjena likvidnosti3. Vrijeme – tekuća – dnevnik, glavna knjiga

- periodična – završni račun, bilansi, zak.list

Vrste finansijske analize

4. Vrijeme – statička – tačno određeni dan ili period - dimanička – trend (komparacija niz sukcesivnih

bilansa)5. Način – apsolutni brojevi

- realni brojevi - grafikoni

6. Metode – racio analiza - neto obrtni kapital - cash flow - funds flow - vizuelna analiza - račun pokrića

Pokazatelji uspješnosti poslovanja

• Do sada nije utvrđen jedinstven sintetički pokazatelj kojim bi se odredila uspješnost poslovanja pravnog lica

• Koriste se i brojni pokazatelji po pojedinim segmentima poslovanja

• Za davanje konačne ocjene u poslovanju koriste se podaci i informacije iz finansijskih izvještaja, empirijska istraživanja i iskustvo u poslovanju kao i podaci drugih pravnih lica, naročito onih iz okruženja.

Horizontalna analiza bilansa

• Uporedni prikaz pozicija bilansa stanja i bilansa uspjeha izraženih u finansijskim pokazateljima za više uzastopnih obračunskih perioda

• Predviđanje poslovanja ne može se sa sigurnošću utvrditi bez dinamičkog razvoja i analize posmatranih pojava u dužem vremenskom periodu.

• INDEKSNE METODE i izračunavanje dinamike

Vertikalna analiza bilansa

• Vertikalna analiza bilansa (bilansa stanja i bilansa uspjeha) predstavlja utvrđivanje učešća pojedinih bilansnih pozicija u odnosu na njihov ukupan zbir izražen u procentima.

• Npr. procentualno učešće tekućih sredstava u odnosu na ukupnu vrijednost aktive ili učešće stalnih sredstava u odnosu na ukupna sredstva.

• Komparacijom pokazatelja koje daje vertikalna analiza bilansa za nekoliko obračunskih perioda utvrdiće se kretanje (trend) ovih pokazatelja (što je rezultat poslovne politike i politike investiranja konkretnog pravnog lica)

Analiza odnosa pozicija bilansa stanja i uspjeha

• U praktičnom pogledu analiza pozicija odnosa bilansa stanja i bilansa uspjeha predstavlja analizu performansi i pomaže u definisanju i kvantifikaciji pokazatelja uspješnosti u poslovanju pravnog lica.

• Analizom odnosa utvrđuje se profitabilnost, likvidnost, solventnost i obrt sredstava.

• Praktična upotreba analize odnosa prezentira se i kroz analizu investicija, analizu dodatne vrijednosti i utvrđivanje ukupnog izraza uspješnosti u poslovanju.

Finansijski pokazatelji (ratio analiza)

• Pokazatelji su odnosi između dve veličine izražen u prostoj matematičkoj formuli.

Interpretacija pokazatelja

• mentalni standardi samog analitičara koji odražavaju njegovo iskustvo o tome šta se smatra normalnim pokazateljem, a šta ne,

• poređenje sa prosjekom grane u kojoj kompanija posluje,• poređenje sa istorijskim pokazateljima iste kompanije

(prethodna godina),• poređenje sa pokazateljima koji su unijeti u planove kompanije,• utvrđeni standardi (uobičajeni u literaturi).

Vrste pokazatelja

POKAZATELJI ANALIZE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA

Pokazatelji likvidnosti

Pokazatelji zaduženosti

Pokazatelji aktivnosti

Pokazatelji ekonomičnosti

Pokazatelji profitabilnosti

Pokazatelji investiranja

Pokazatelji likvidnosti

Pokazatelji likvidnosti pokazuju stepen sposobnosti preduzeća da podmiri svoje dospjele obaveze.Naziv pokazatelja Brojitelj Imenitelj Zahtjevane

vrijednosti

koeficijent trenutne likvidnosti

novac kratkoročne obaveze

koeficijent ubrzane likvidnosti

novac +

potraživanja

kratkoročne obaveze min 1

koeficijent tekuće likvidnosti

kratkoročna sredstva kratkoročne obaveze veći od 2

koeficijent finansijske stabilnosti

dugoročna sredstva kapital +

dugoročne obaveze

manji od 1

Primjer

kratkoročna sredstva

KTL= ----------------------------------- = 1,25

kratkoročne obaveze

Interpretacija

KTL= kratk.sredstva/ kratk.obaveze = npr. 1,25

Na 1 KM kratkoročnih obaveza dolazi 1,25 KM kratkoročnih sredstava kojom je potrebno podmiriti kratkoročne obaveze.

•Koeficijent tekuće likvidnosti •Ovaj pokazatelj mjeri sposobnost preduzeća da podmiri svoje kratkoročne obaveze.

•Zadovoljavajuća vrijednost koeficijenta tekuće likvidnosti je ona koja ne odstupa značajno od industrijskog prosjeka, a ukoliko industrijski prosjek nije poznat, tada bi ovaj odnos trebao iznositi približno 2:1.

Interpretacija

KUL= novac + potraživanja/ kratkoročne obaveze= npr. 0,60•Ukoliko zanemarimo vrijednost zaliha; preduzeće ima 0,60KM kratkoročnih sredstava za podmirenje kratkoročnih obaveza.•Ovaj pokazatelj izuzima zalihe iz izračuna i stoga je precizniji kao mjerilo likvidnosti; govori o tome da li preduzeće ima dovoljno kratkoročnih sredstva da podmiri dospjele obaveze a bez prodaje zaliha.•poželjna vrijednost koeficijenta ubrzane likvidnosti približno jednaka 1:1.

Pokazatelji zaduženosti

Ovi pokazatelji daju informaciju o strukturi pasive, odnosno pokazuju stepen finansiranja sredstava iz vlastitih ili tuđih izvora. Osim toga na osnovu njih se može utvrditi odnos između vlastitog i pozajmljenog kapitala

Naziv pokazatelja Brojitelj Imenitelj Zahtjevane vrijednosti

koeficijent zaduženosti

ukupne obaveze ukupna sredstva

koeficijent vlastitog finansiranja

kapital ukupna sredstva

koeficijent finansiranja

ukupne obaveze kapital

pokriće troškova kamata

dobit prije poreza i kamata

kamate

faktor zaduženosti ukupne obaveze zadržana dobit

stepen pokrića I kapital dugotrajna sredstva

stepen pokrića II glavnica + dugoročne obaveze

dugoročna sredstva veći od 1

Primjer

Ukupne obaveze

KZ= ---------------------------- = 0,30

Ukupna sredstva

Interpretacija

KZ= ukupne obaveze/ ukupna sredstva npr 0,30•Koeficijent zaduženosti pokazuje do koje mjere preduzeće koristi zaduživanje kao oblik finansiranja, odnosno koji je postotak sredstava nabavljen zaduživanjem.•Što je veći odnos duga i sredstava, veći je finansijski rizik.

* Finansijski rizik:•predstavlja rizik kod fiksnih troškova finansiranja (rizik da se ostvarenim finansijskim rezultatom neće pokriti kamate na dugove preduzeća)•i/ili rizik koji proizlazi iz stepena zaduženosti preduzeća (rizik da preduzeće neće biti u mogućnosti vratiti dug).

Interpretacija

Koeficijent vlast.fin.= kapital/ ukupna sredstva= npr.0,20

•20% imovine se finansira iz vlastitog kapitala.•Koeficijent vlastitog finansiranja govori koliko je sredstava finansirano iz vlastitog kapitala (glavnice) a njegova vrijednost bi trebala biti veća od 0,5.

Interpretacija

Koeficijent finansiranja= ukupne obaveze/ kapital= npr.0,40

•Na 1 KM kapitala dolazi 4 KM ukupnih obaveza.

•Visoka vrijednost ovog pokazatelja ukazuje na moguće teškoće pri vraćanju posuđenih sredstava i plaćanju kamata.

Koeficijenti aktivnosti

Pokazatelji aktivnosti pružaju informacije o brzini cirkulacije sredstava u poslovnom procesu. Računaju se na osnovu odnosa prometa i prosječnog stanja.


koeficijent obrta ukupnih sredstava

ukupni prihod ukupna sredstva

Koeficijent obrta kratkoročnih sredstava

ukupni prihod kratkoročna sredstva

koeficijent obrta potraživanja

prihodi od prodaje potraživanja

trajanje naplate potraživanja u danima

broj dana u godini (365)

koeficijent obrta potraživanja


•Pokazatelji aktivnosti koriste se pri ocjeni djelotvornosti kojom management angažuje sredstva koju su mu povjerili vlasnici.

Upućuju na brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu, a računaju se na osnovu odnosa prometa i prosječnog stanja:


• Koeficijent obrta ukupnih sredstava• Koeficijent obrta dugoročnih sredstava• Koeficijent obrta kratkoročnih sredstava • Koeficijent obrta zaliha I i II• Koeficijent obrta zaliha sirovina i materijala• Koeficijent obrta potraživanja I • Trajanje naplate potraživanja I• Odnos potraživanja prema prodaji• Trajanje kreditiranja od dobavljača• Dani vezivanja zaliha

Interpretacija

Koef.obrta ukupnih sredst.= ukupan prih./ ukupna sredst.=npr. 5,5

•Preduzeće u toku jedne god. obrne vrijednost ukupnih sredstava 5,5 puta. Ili, koliko prihoda proizvede 1KM sredstava

•Koeficijent obrta ukupnih sredstava govori koliko puta se ukupna sredstva preduzeća obrnu u toku jedne godine, odnosno koliko preduzeće uspješno koristi sredstva s ciljem stvaranja prihoda.

Interpretacija

Koef.obrta dugor.sredst.=ukupan prihod/ ukupna dug. sredst.= npr.10,5•Preduzeće u toku jedne godine obrne vrijednost dugoročnih sredstava 10,5 puta•Obrt dugoročnih sredstava predstavlja odnos ukupnih prihoda i dugoročnih sredstava a pokazuje koliko uspješno preduzeće koristi dugoročna sredstva s ciljem stvaranja prihoda.•Poželjno je postići što veću vrijednost pokazatelja jer to znači da je manje novca potrebnog za stvaranje prihoda vezano u dugoročnim sredstvima•Opadajući pokazatelj može biti indikator preinvestiranja upostrojenja, opremu ili neka druga stalna sredstva.

Interpretacija

Koef.obrta kratkoroč.sredst.= ukupan prihod/ ukupna kratk.sredst.= npr.12,5

•Koeficijent obrta kratkoročnih sredstava govori koliko puta se kratkoročna sredstva preduzeća obrnu u toku jedne godine, odnosno on mjeri relativnu efikasnost kojom preduzeće koristi kratkoročna sredstva za stvaranje prihoda.

•Kao i kod koeficijenta dugoročnih sredstava poželjna je što veća vrijednost ovog pokazatelja.

Interpretacija

Koeficijent obrta zaliha= ukupan prihod/ zalihe = npr.9

•1 KM zaliha generira 9 KM poslovnih prihoda.

•Zavisno o vrsti djelatnosti kojom se preduzeće bavi (maloprodaja, veleprodaja, pružanje usluga, proizvodnja), efikasnost u upravljanju zalihama može značajno uticati na novčani tok i u konačnici, na uspjeh poslovanja.•Koeficijent obrta zaliha pokazuje koliko se puta zalihe obrnu u toku jedne godine.

•Obzirom da su zalihe najnelikvidniji oblik sredstava poželjna je veća vrijednost koeficijenta.

Pokazatelji ekonomičnosti

Pokazatelji ekonomičnosti pokazuju stepen ekonomskog učinka poslovanja. Utvrđuje se kroz odnos prihoda i rashoda, odnosno koliko se ostvari jedinica prihoda kroz jedinicu rashoda.


ekonomičnost uku-pnog poslovanja

ukupni prihodi ukupni rashodi

ekonomičnost pos-lovanja (prodaje)

prihodi od prodaje rashodi prodaje

ekonomičnost finansiranja

finansijski prihodi finansijski rashodi

ekonomičnost vanrednih aktivnosti

vanredni prihodi vanredni rashodi

Primjer

Ukupan prihod

EP= ------------------------------ = 1,10

Ukupn rashodi

Interpretacija

Ekonomičnost ukupnog poslovanja= ukup.prihodi/ ukup.rash= npr. 1,10

•Pokazatelji ekonomičnosti izračunavaju se na osnovu bilansa uspjeha računa a mjere odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda.

•Npr. 1,01 = 1 KM ukupnih rashoda stvara 1,01 KM ukupnih prihoda.

Interpretacija

Ekonomičnost poslovanja prodaje= prihodi od prodaje/ rashodi od prodaje

Ekonomičnost finansiranja= prihodi od finansiranja/ rashodi od finansiranja


Pokazatelji profitabilnosti pokazuju stepen uspješnosti poslovanja. Oni govore o tome koliki je ostvaren povrat u odnosu na uložena sredstava, odnosno u kojoj se visini ukamatio uloženi kapital u nekom razdoblju.

Naziv pokazatelja Bojitelj Imenitelj Zahtjev. Vrij.

neto marža profita neto dobit + kamata ukupni prihod što veći

bruto marža profita dobit prije poreza + kamate ukupni prihod što veći

neto rentabilnost sredstava neto dobit + kamata ukupna sredstva što veći

bruto rentabilnost imovine dobit prije poreza + kamate ukupna sredstva što veći

rentabiln. vlastitog kapitala neto dobit vlastiti kapital što veći

povrat na uložena sredstva (ROI)

dobit uložena sredstva što veći

povrat na korišteni kapital (ROCE)

dobit korišteni kapital što veći

povrat na ukupni kapital operativna dobit ukupna aktiva što veći

povrat na dugoročni kapital operativni dobitak – kamate na kratkoročne kredite

ukupna pasiva – tekuće obaveze

što veći

povrat na vlastiti kapital dobit poslije oporeziv. ukup. vlast. kapital što veći


• Analizu profitabilnosti poslovanja preduzeća opravdano sesvrstava u najvažnije dijelove finansijske analize.• Pokazatelji profitabilnosti su odnosi koji povezuju profit s prihodima iz prodaje i investicijama, a pokazuju ukupnu učinkovitost poslovanja preduzeća.• Pokazatelji profitabilnosti mjere sposobnost preduzeća da ostvari određeni nivo dobiti u odnosu prema prihodima, sredstvima ili kapitalu.• Najčešće korišteni pokazatelji profitabilnosti su:• marža profita• stopa povrata imovine (sredstava)• stopa povrata kapitala


•Marža profita se izračunava na osnovu podataka iz Bilansa uspjeha.•Razlika u izračunu bruto i neto profitne marže je u obuhvatu poreza u brojitelju pokazatelja.

Bruto dobit

Bruto marža profita= -----------------------------

Ukupan prihod

Neto dobitNeto marža profita= -----------------------------

Ukupan prihod


•Stopa povrata imovine (aktive) (return on assets) je indikator uspješnosti korištenja imovine u stvaranju dobiti.•Dok pokazatelj obrta imovine izražava prihod od prodaje po jednoj novčanoj jedinici imovine, stopa povrata imovine se odnosi na dobit koju preduzeće ostvaruje iz jedne novčane jedinice imovine.•Ovaj pokazatelj, takođe govori kolika je intenzivnost imovine preduzeća.

Neto dobitStopa povrata aktive (ROA) = -----------------------------

Ukupna aktiva


•Kapitalno intenzivne industrije poput proizvodnje automobila zahtijevaju skupu opremu i time imaju visok stepen intenzivnosti imovine (isto tako, visoki troškovi održavanja imovine uticaće na smanjivanje dobiti, a time i na nižu vrijednost profitabilnosti imovine).•Suprotno, agencije za oglašavanje npr. imaju vrlo nisku intenzivnost imovine jer su njihovi zahtjevi za imovinom minimalni.

Neto dobitStopa povrata aktive (ROA) = -----------------------------

Ukupna aktiva


•Stopa povrata kapitala (eng. return on equity) predstavlja možda i najznačajniji pokazatelj profitabilnosti.•Pokazuje koliko novčanih jedinica dobiti preduzeće ostvaruje na jednu jedinicu vlastitog kapitala.•Na osnovu usporedbe profitabilnosti vlastitog kapitala iprofitabilnosti imovine te kamatne stope koja odražava cijenukorištenja tuđeg kapitala, moguće je doći do zaključka o isplativosti korištenja vlastitim ili tuđim kapitalom.

Neto dobitStopa povrata kapitala (ROE) = -----------------------------

Ukupan kapital


Pokazatelji investiranja pokazuju stepen uspješnosti ulaganja u finansijsku imovinu. Tu se prije svega misli na dionice preduzeća.

Naziv pokazatelja Brojitelj Imenitelj Zahtijevane vrijednosti

dobit po dionici (EPS)

neto dobit broj dionica što veći

dividenda po dionici (DPS)

iznos dividende broj dionica što veći

odnos dividende i dobiti po dionici (DPR)


dobit po dionici (DPS)

što veći

odnos cijene i zarade po dionici (P/E)

tržišna cijena dionice (PPS)

dobit po dionici (EPS)

što veći

ukupna rentabilnost dionice

dobit po dionici tržišna cijena dionice što veći

dividendna rentabil-nost po dionici


tržišna cijena dioni-ce (PPS)

što veći


Pokazatelji investiranja služe za mjerenje uspješnosti ulaganja u redovne (obične) dionice preduzeća.

Za izračunavanje ovih pokazatelja, osim podataka iz finansijskih izvještaja, potrebni su i podaci o dionicama, posebno o broju i tržišnoj vrijednosti dionica.


Najčešće se koriste slijedeći pokazatelji investiranja:

-Dobit po dionici (EPS-earnings per shares)-Dividenda po dionici (DPS-dividends per shares)-Odnos isplate dividendi (DPR-dividend payout ratio)

Ukupna rentabilnost dionice (P/E ratio-price/earnings)-Tržišna vrijednost dionice / zarada po dionici (EPS)Price to Book Ratio (P/B): tržišna cijena dionice / knjigovodstvena vrijednost po dionici.


Pokazatelji, sami za sebe, ne govore mnogo, bez obzira da li su veličine pojedinih pokazatelja zadovoljavajuće ili ne.

Zato ih je potrebno uporediti sa pokazateljima preduzeća iz iste branše ili prošlim razdobljima istog preduzeća.

Dobit po dionici, EPS; (earnings per share)

• Neto dobit po dionici = Neto dobit/ broj emitovanih običnih dionica

• pokazuje koliko neto dobiti firma ostvaruje na jednu običnu dionicu

Odnos tržišne cijene po dionici i neto dobiti po dionici, P/E ratio, (price earnings ratio)

• Odnos tržišne cijene i neto dobiti po dionici = Tržišna cijena / Neto dobit po dionici

• važan indikator za buduće ulagače kapitala i ako je on veći to znači da dioničari imaju velika očekivanja od ovog preduzeća.

• Veći P/E ukazuje na budući rast neto dobiti, što znači da ulagači imaju povjerenje u preduzeće.

• Tržišna vrednost dionica se može dobiti ako se poznaje vrijednost ovog pokazatelja i dobiti podionici. Ako je dobit po dionici 50 KM, a P/E 4, tada se očekivana tržišna cijena dionice tog d.d. u budućnosti kreće oko 50 x 4 = 200 KM

Dividendna stopa (dividend yield)

• Dividenda stopa = Dividenda po dionici / Tržišna cijena po dionici

Knjigovodstvena vrijednost po dionici (Book value per share)

• Knjigovodstvena vrijednost po dionici= Sopstveni kapital / broj emitovani običnih dionica

• Ako bi došlo do likvidacije preduzeća, kada se podmire svi povjerioci, običnim dioničarima bi ostale dionice u vrijednosti ovog pokazatelja.

• Ovaj pokazatelj se koristi kod određivanja likvidacione vrijednosti d.d., koja predstavlja stvarni iznos koji će primiti obični dioničari d.d. ako dođe do njegove likvidacije.

• Ako se zanemare troškovi postupka stečaja ovo bi mogla da bude minimalna vrijednost po dionici.

Tržišna vrijednost firme, (market capitalization)

• Tržišna vrijednost firme (tržišna kapitalizacija) = Broj emitovanih dionica u prometu x Tržišna cijena po dionici

• Tržišna vrijednost po dionici (market value per share) = Tržišna kapitalizacija / Broj dionica= tržišna (kotacijska) cijena dionica

Ocjena uspješnostiIzbor optimalnog projekta

Analiza tačke pokrića

Prof dr Rička Željko

Investicioni proces1. Strateško planiranje – prozilazi iz ideja o rastu i razvoju

kompanije, prave se procjene o rastu kapaciteta i tržišta, konkurentske pozicije, te se donosi odluka o strategiji rasta

2. Razvoj investicionih projekata – razvoj projekata različitog karaktera – proširenje kapaciteta postojeće proizvodnje, stvaranje novih kapaciteta, projekat za zamjenu postojeće opreme itd.

3. Filtriranje – gruba procjena projekata kako bi se uvidjelo da li postoji potreba dalje sofisticiranije analize

4. Ocjena 5. Donošenje investicionih odluka6. Implementacija 7. Revizija investicionih odluka

Statičke metode:

- rok vraćanja ulaganja

Metode evaluacije investicionih projekata

Dinamičke metode:

- neto sadašnja vrijednost (NSV)- interna stopa rentabilnosti (prinosa), ISR

Statičke metode

Analiziraju pojedine finansijske pokazatelje u nekom konkretnom trenutku, najčešće na kraju poslovne godine, nakon što su sačinjeni osnovni finansijski izvještaji, (BS, BU, Izvještaj o novčanim tokovima).

Međutim, nas interesuje šta će se događati s projektom tokom njegovog cijeloga vijeka trajanja.

Dinamičke metode

Dinamičke metode analiziraju projekt tokom svih godina njegovog aktivizacijskog razdoblja te razdoblja eksploatacije, a one koriste, kao izvor podataka, osnovne finansijske izvještaje i projekcije ekonomskih i finansijskih tokova projekta.

Projekcije ekonomskih tokova nam služe za izračunavanje roka povrata, neto sadašnje vrijednosti i interne stope profitabilnosti, a projekcije finansijskih tokova za ocjenu likvidnosti (cash flow) projekta.

Pokazatelji statičke efikasnosti

1. Ukupni godišnji prihodi / Prosječan broj radnika

2. Ukupna investicijska ulaganja / Prosječan broj radnika

3. Godišnja ukupna (bruto) dobit / Prosječan broj radnika

4. Godišnja čista (neto) dobit /Prosječan broj radnika

5. Godišnja količina proizvoda / Utrošeni radni sati

6. Ukupni godišnji prihodi / Vrijednost utrošenoga rada

7. Indeks fizičkoga obima proizvodnje / indeks broja zaposlenih

a. Pokazatelji produktivnosti

Pokazatelji statičke efikasnostib. Pokazatelji profitabilnosti

1. Ukupni godišnji prihodi / Ukupna investicijska ulaganja

2. Godišnja ukupna (bruto) dobit / Ukupna investicijska ulaganja

3. Godišnja čista (neto) dobit / Ukupna investicijska ulaganja

4. Godišnja zadržana dobit / Ukupna investicijska ulaganja

5. Godišnja zadržana dobit + Amortizacija / Ukupna ulaganja

Pokazatelji statičke efikasnostic. Pokazatelji ekonomičnosti

1. Ukupni godišnji prihodi / Ukupni troškovi proizvodnje

2. Godišnja ukupna (bruto) dobit / Ukupni troškovi proizvodnje

3. Godišnja čista (neto) dobit / Ukupni troškovi proizvodnje

4. Godišnja zadržana dobit / Ukupni troškovi proizvodnje

5. Godišnja zadržana dobit + Amortizacija – Anuiteti / Ukupni troškovi proizvodnje

Pokazatelji statičke efikasnostid. Pokazatelji efikasnosti

1. Ukupna ulaganja / Broj novih radnika

2. Ulaganja u stalna sredstva / Broj novih radnika

3. Ukupni godišnji prihodi / Ulaganja u stalna sredstva

4. Ulaganja u stalna sredstva / Ukupna ulaganja

5. Ulaganja u trajna obrtna sredstva / Ukupna ulaganja

6. Godišnja ukupna (bruto) dobit / Ukupna ulaganja

7. Godišnja čista (neto) dobit / Ukupna ulaganja

8. Tuđi kapital / Ukupna ulaganja

9. Vlastita sredstva / Ukupna ulaganja

Pokazatelji statičke efikasnostie. Pokazatelji učinkovitosti

1. Ukupni prihodi / Ukupna ulaganja2. Ukupni prihodi / Broj zaposlenika3. Ukupni prihodi / Obrtna sredstva4. Ukupna (bruto) dobit / Ukupni prihodi5. Ukupna (bruto) dobit /Broj zaposlenika6. Ukupna (bruto) dobit / Ukupna ulaganja7. Ukupna (bruto) dobit / Vlastita sredstva8. Čista (neto) dobit / Vlastita sredstva9. Vlastita sredstva / Ukupna ulaganja

10. Čista (neto) dobit + Amortizacija / Anuiteti zajmova11. Čista (neto) dobit + Amortizacija / Ukupna ulaganja


1. Trenutna likvidnost = Novac + Vrijednosni papiri / Kratkoročne obaveze

2. Tekuća likvidnost = Obrtna sredstva – Zalihe / Kratkoročne obaveze

e. Pokazatelji likvidnosti


f. Pokazatelji finansijske poluge

1. Koeficijent zaduženosti = Ukupni dug / Ukupna sredstva

2. Koeficijent pokrivenosti kamata = Bruto dobit + Kamate / Kamate

Upotreba pokazatelja statičke efikasnosti

U praksi se navedene ocjene kompariraju:•sa pokazateljima iz prethodnoga razdoblja njegova poslovanja (analiza trenda);•sa pokazateljima grane ili grupacije kojoj dotični projekt pripada•sa pokazateljima drugih, njima alternativnih, projekata;•sa zadanim optimalnim veličinama za dotičnu granu ili grupaciju.

Dinamičke metode

1. Razdoblje roka vraćanja

2. Čista (neto) sadašnja vrijednost

3. Relativna čista (neto) sadašnja vrijednost

4. Interna stopa profitabilnosti

5. Stopa prinosa

6. Tačka pokrića

7. Prosječna profitabilnost

8. Ocjena likvidnosti

9. Analiza osjetljivosti (senzitivna analiza)

Statički pokazatelji efikasnosti

Ovi zanemaruju koncept vremenske vrijednosti novca. Tu spadaju:

•Rok vraćanja ulaganja•Prinos na prosječna ulaganja•Recipročni rok vraćanja ulaganja

Rok vraćanja ulaganja

Rok vraćanja (period povrata) je vrijeme koje je potrebno da bi se nadoknadio ukupni trošak ulaganja iz rezultirajućeg neto novčanog toka u godini dana.

To je dakle, ono vrijeme, izraženo u godinama, koje je potrebno da bi se godišnjim neto akumuliranim sredstvima , a koja se još uvećavaju za ukalkulisanu amortizaciju otplatili iznosi koji su uloženi ili potrošeni za realizaciju investicionog programa.

• Maksimalno prihvatljiv period roka vraćanja se određuje od strane menadžementa kompanije.

• Ukoliko je rok vraćanja kraći od maksimalno prihvatljivog roka vraćanja, projekat treba prihvatiti.

• Ukoliko je rok vraćanja duži od maksimalno prihvatljivog roka vraćanja, projekat treba odbiti.


Rok vraćanja A =

42.000/14.000 = 3 godine

Rok vraćanja B =

28.000 + 12.000 + (10.000/2)

= 2,5 godine


Rok vraćanja ulaganja, računa se na slijedeći način:

Iznos ulaganja u program 42.000

---------------------------------------- = -------------- = 3 g.

Procijenjeni novčani tok 14.000

S T A V K E GODINE EKSPLOATACIONOG VIJEKA PROJEKTA

0. 1. 2. 3. 4. 5.

ČISTI (NETO) PRIMICI

- 145.765 24.300 34.826 46.890 57.688 94.250

Primjer 2.

Primjer: Čisti (neto) primici ekonomskog toka projekta

GODINE UKUPNA ULAGANJA ČISTI (NETO) PRIMICI KUMULATVI ČISTIH

PROJEKTA U OSN. SREDSTVA I TOS

GOD. IZNOS (NETO) PRIMITAKA

0. 145.765 - 145.765 - 145.765

1. - 24.300 - 121.465

2. - 34.826 - 86.639

3. - 46.890 - 39.749

4. - 57.688 17.939

5. - 94.250 112.189

Primjer 2.Rok vraćanja:


Rok vraćanja ulaganja pokazuje neophodno vrijeme da se iz neto priliva iz ekonomskog toka nadoKMade sva investiciona ulaganja.To je vremenski period (n) u kome se suma neto priliva (suma Npr) izjednačava sa visinom ukupnih ulaganja (C).

CNprn

ii

1

Opredjeljujuće

Nedostatak ove metode je u tome što ne uzima u obzir mnoge bitne faktore kao: •Dinamiku budućih novčanih tokova,•Visinu kamatnih stopa u vremenu perioda vraćanja,•Računa se samo na osnovu nominalnih vrijednosti

Koristiti samo informativno

Stopa prinosa

Stopa prinosa statički je pokazatelj profitne efikasnosti preduzetničkoga projekta, a ona je relativni izraz oplodnje investiranog kapitala u pojedinim godinama njegove eksploatacije.

100xIoNDSp

gdje su:ND = neto-čista dobitIo = investiciona ulaganja

Stopa prinosa

Za izračun stope prinosa obično se uzima reprezentativna godina eksploatacionog vijeka projekta, budući da će se u toj godini ukupni prihodi i rashodi stabilizirati na programiranom nivou. Nakon što odaberemo reprezentativnu godinu eksploatacionog vijeka te sačinimo projekciju BU, odnosno izračunamo neto dobit, ostaje izračun stope prinosa koja u konkretnom primjeru iznosi 13,03%, jer je:

%03,13100263.307.4

403.561 xSp

Prosječna profitabilnost

Prosječna je profitabilnost pokazuje prosječan prinos uloženoga kapitala kroz posmatrane godine eksploatacije projekta.

Obično se za izračun prosječne profitabilnosti uzimaju godine eksploatacionog vijeka projekta što je, u pravilu, jednako roku otplate kredita.


Prosječnu profitabilnost računamo na način da prosječnu vrijednost čiste (neto) dobiti iz projekcije BU iz svih posmatranih godina eksploatacije projekta podijelimo s početnim investicionim ulaganjima, što možemo izraziti pomoću slijedećeg obrasca:

IonRt

PP

n

t 1

PP = prosječna profitabilnost;Rt = čisti dobit iz godine t;Io = početno ulaganja;n = posmatrane godine vijeka projekta.


48,10000.230.2

791.233000.230.2

10906.337.2

PP

U konkretnome primjeru prosječna bi profitabilnost bila 10,48%, što znači da bi ukupna ulaganja u stalna i trajna obrtna sredstava tokom svake od posmatranih godina eksploatacije projekta donosila, odnosno prosječno se oplođivala po 10,48% čiste dobiti.

Dinamički pokazatelji efikasnosti

Uvažavaju koncept vremenske vrijednosti novca, i tu spadaju:

•Neto sadašnja vrijednost•Indeks rentabilnosti•Interna stopa rentabilnosti•Diskontovani period vraćanja

Diskontne metode

Diskontovanje je postupak ( matematička operacija ) ili tehnika kojom se budući novčani primici svode na sadašnju ( današnju ) vrijednost.

Jedna novčana jedinica vrijedi realno danas više nego za godinu dana, vrijedi više nego sutra. Određeni iznos u nominali za godinu dana realno je manji od današnje vrijednosti ( današnje realne vrijednost)i.

Koliko vrijede budući novčani primici ili izdaci danas izračunavamo postupkom -diskontovanja.

Diskontna stopa

Osnovni faktori visine diskontne stope su:-vremenska vrijednost novca-oportunitetni trošak

Diskontna stopa= stopa prinosa koja se može ostvariti u najboljoj mogućoj alternativi

Diskontna stopa= stopa prinosa koja, uz isti rizik, može da se ostvariti u najboljoj mogućoj alternativi

Diskontna stopa

Sadašnja vrijednost investicionih ulaganja:

-ulaganja u projekt koja su izvršena (u pravilu iz vlastitih izvora) prije zvaničnog početka projekta sadašnja vrijednost se uvećava

-ulaganja u projekt koja su izvršena (u pravilu iz spoljnih izvora) poslije zvaničnog početka projekta sadašnja vrijednost se umanjuje

Prošlost

SadašnjostDan pred

pokretanje analiziranogprojekta

Budućnost

Investiciona ulaganja Investiciona ulaganja

Neto prilivi

F. akumulacije Diskontni f.

NSV=

sadašnje vrednosti neto priliva - sadašnje vrednosti investicionih ulaganja

Diskontna stopa

U kontekstu poslovnih planova diskontna stopa je korektivna stopa kojom se ulaganja i neto prilivi iz ekonomskog toka svode na sadašnju vrijednost na dan koji prethodi aktiviranju investicije.

Diskontne metode

Koliki je iznos sadašnje vrijednosti budućih primitaka zavisi od:-Iznosa budućih izdataka,-Perioda u kojem se ostvaruju budući iznosi ( broju godina )-Veličine zahtijevane stope prinosa od strane investitora (Interna stopa prinosa).

Internu stopu određuje sam investitor na osnovu određenih parametara, a oni su: -Visina kamatnih stopa na štednju, -Visina alternativnih stopa prinosa, -Dužina vremena povrata uloženog kapitala.

Čista (neto) sadašnja vrijednost

Metode čiste (neto) sadašnje vrijednosti zasniva se na pojmu složenog ukamaćenja (kamate na kamatu)!

Vrijednost novca stavljenog na višegodišnju štednju progresivno raste na način se glavnici pripisuju kamate, na kraju prve godine, a zatim na glavnicu i kamate na kamate u svim narednim godinama.

Opisano izražavamo pomoću slijedećeg obrasca:


gdje su: Xo = iznos štednje na početkur = kamatna stopa n = broj godina oročenja

Ako pretpostavimo da je iznos štednje 100, kamatna stopa 6%, a broj godina oročenja 5, koliki će na kraju razdoblja biti prirast štednje (kapitalizacija)?

no rXKa 1


11 r 21 r 31 r 41 r 51 rGODINA FAKTOR PRIRASTA OČEKIVANA ZARADA

1. 106

2. 112

3. 119

4. 126

5. 134

11 r

21 r

31 r

41 r

51 r


Ulažući novac u određeni projekt odričemo se budućih primitaka od štednje (kapitalizacije), koju bi inače ostvarili u posmatranom razdoblju.

Da bi izračunali koliki su "oportunitetni" troškovi, buduće primitke ekonomskih tokova moramo svesti na čistu (neto) sadašnju vrijednost metodom diskontovanja.

Iotp

RtSVn

t

1

1001

gdje suSv= čista sadašnja vrijednostRt= čisti primici u godini t,Io= početno ulaganje,p= diskontna stopa, n= posmatrani vijek trajanja projekta, t= godine vijeka projekta 1,2,3,…,n.

Kriterijum odlučivanja

Ako je NSV > 0, prihvatiti projekat

Ako je NSV < 0, odbiti projekat

Ako je NSV = 0, indiferentni smo


Primjer: Pretpostavimo da ukupno ulaganje u neki projekt iznosi 145.765 KM, a čisti (neto) primici ekonomskog toka u prvoj godini 24.300, u drugoj 34.826, u trećoj 46.890, u četvrtoj 57.688, a u petoj godini 94.250 KM. Ako je diskontna stopa 4% čista (neto) sadašnja vrijednosti će iznositi:

765.145

10041

250.94

10041

688.57

10041

890.46

10041

826.34

10041

300.2454321

SV

765.1452166,1

250.941698,1

688.571248,1

890.460816,1

826.3404,1300.24

SV

765.145464.77312.49680.41196.32364.23 SVSV = 224.016 – 145.765 = 78.251

GODINEPROJEKT

A

ČISTI (NETO)

PRIMICI

DISKONTNA STOPA

DISKONTNI FAKTOR

SADAŠNJA VRIJEDNOST PRIMITAKA

0. - 145.765 4% 1,0000 - 145.765

1. 24.300 4% 0,9615 23.364

2. 34.826 4% 0,9245 32.196

3. 46.890 4% 0,8890 41.680

4. 57.688 4% 0,8548 49.312

5. 94.250 4% 0,8219 77.464

ČISTA (NETO) SADAŠNJA VRIJEDNOST (KUMULATIV)

78.251


Ili pojedinačni godišnji primici pomnoženi sa određenim koeficijentom tablica II


Nakon što smo preuzeli diskontne faktore za sve godine ekonomskog toka projekta (tablice II) izračunali smo sadašnju vrijednost primitaka množenjem čistih primitaka ekonomskog toka i diskontnih faktora.

Projekt je prihvatljiv za realizaciju jer iskazuje pozitivnu NSV od 78.251 KM.

Interna stopa profitabilnosti

Interna stopa profitabilnosti je ona diskontna stopa koja izjednačava sadašnju vrijednost negativnih čistih primitaka iz ekonomskog toka projekta sa sadašnjom vrijednošću pozitivnih čistih primitaka, odnosno to je ona diskontna stopa kod koje je čista sadašnja vrijednost jednaka nuli (n=0).


Interna stopa profitabilnosti može se interpretirati i kao prosječna godišnja stopa prinosa investicije.

Postupak se svodi na to da najprije izračunamo čistu sadašnju vrijednost upotrebom većega broja diskontnih stopa (od nižih k većima), sve do stope pri kojoj čista sadašnja vrijednost dobije negativan izraz.

GODINEPROJEKT

A


DISKONTNA STOPA

DISKONTNI FAKTOR


0. - 145.765 9% 1,0000 - 145.765

1. 24.300 9% 0,9174 22.293

2. 34.826 9% 0,8417 29.313

3. 46.890 9% 0,7722 36.208

4. 57.688 9% 0,7084 40.866

5. 94.250 9% 0,6499 61.253

ČISTA (NETO) SADAŠNJA VRIJEDNOST (KUMULATIV) 44.168


Izračun interne stope profitabilnosti – prvi pokušaj

GODINEPROJEKTA


DISKONTNA STOPA

DISKONTNI FAKTOR


0. - 145.765 15% 1,0000 - 145.765

1. 24.300 15% 0,8696 21.131

2. 34.826 15% 0,7561 26.332

3. 46.890 15% 0,6575 30.830

4. 57.688 15% 0,5717 32.980

5. 94.250 15% 0,4972 46.861



Izračun interne stope profitabilnosti – drugi pokušaj

GODINEPROJEKTA


DISKONTNA STOPA

DISKONTNI FAKTOR


0. - 145.765 17% 1,0000 - 145.765

1. 24.300 17% 0,8547 20.769

2. 34.826 17% 0,7305 25.440

3. 46.890 17% 0,6244 29.278

4. 57.688 17% 0,5336 30.782

5. 94.250 17% 0,4561 42.987



Izračun interne stope profitabilnosti – treći pokušaj

GODINEPROJEKTA


DISKONTNA STOPA

DISKONTNI FAKTOR


0. - 145.765 18% 1,0000 - 145.765

1. 24.300 18% 0,8474 20.592

2. 34.826 18% 0,7182 25.012

3. 46.890 18% 0,6086 28.537

4. 57.688 18% 0,5158 29.755

5. 94.250 18% 0,4371 41.197

ČISTA (NETO) SADAŠNJA VRIJEDNOST (KUMULATIV)

-672


Izračun interne stope profitabilnosti – četvrti pokušaj

POKUŠAJ DISKONTNA STOPA (%) NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST

I 9% 44.168

II 15% 12.368

III 17% 3.491

IV 18% - 672




Nakon što upotrebom četiri približne diskontne stope izračunamo najnižu pozitivnu čistu sadašnju vrijednost te prvu negativnu čistu sadašnju vrijednost, slijedi izračun interne stope profitabilnosti pomoću slijedećega obrasca:

inn

nn xp

RRRpIsp

1

11

gdje su:Isp = interna stopa profitabilnosti;Pn-1 = stopa koja daje najnižu pozitivnu čistu sadašnju vrijednost;;Rn-1 = najniža pozitivna čista sadašnja vrijednost;Rn = prva negativna čista sadašnja vrijednost;Pi = interval upotrebljavanih diskontnih stopa.

Tačka preloma/ Prijelomna tačka/ Break even point

Pojam

Break Even Point – prijelomna tačka je tačka u kojoj su svi prihodi kompanije dovoljni da pokriju ukupne troškove. To je tačka u kojoj kompanija niti pravi gubitke, niti pravi profit. (bolje rečeno, još niste napravili profit, ali ste makar pokrili sve troškove)

Primjena:-Sredstvo planiranja - sastavni dio svakog dobrog poslovnog, investicijskog i finansijskog plana-Sredstvo analize (poslovanja, kreditne sposobnosti)

Pojam

Menadžeri je koriste iz više razloga:-da izračunaju da li prihodi pokrivaju troškove,-da odrede koliko je potrebno proizvesti proizvoda da bi se dostigla prijelomna tačka u kojoj se pokrivaju svi troškovi i ne stvara gubitak- radi definisanja prave cjenovne strategije,- radi shvatanja kako obim proizvodnje utiče na rezultate poslovanja,- kada prave biznis plan.

Koraci

Određivanje troškova:-Fiksni (stalni) troškovi (na primjer, najamnina, troškovi amortizacije, plaćene kamate i sl.)-Varijabilni (promjenljivi) troškovi (na primjer, troškovi materijala, provizije prodajnog osoblja i sl.) i-Poluvarijabilni (mješoviti) troškovi (na primjer, troškovi električne energije) koji se moraju raščlaniti.

Prijelomna tačka

Prijelomna tačka ili tačka rentabilnosti zavisi od više faktora:

- obima proizvodnje (Op)- prodajne cijene jednog proizvoda (C)- fiksnih troškova (Ftr)- varijabilnih troškova (Vtr)- ukupnih troškova (Utr), gde su ukupni troškovi:

Utr = (Ftr + Vtr ) x Op

- ukupnog prihoda (Upr), gde su ukupni prihodi Upr = C × Op

a profit je Upr − Utr = profit

Prelomna tačka

U prelomnoj tački nema profita, pa je:

Upr - Utr=0.

Zbog toga je C × Op − ( Ftr + Vtr )× Op = 0

iz čega slijedi da je Ftr= Op x (C – Vtr).

Obim proizvodnje potreban da se dostigne Break Even tačka se određuje iz formule:

Op = Ftr / (C − Vtr)

Iz ovoga se može zaključiti da što su veći fiksni troškovi i veće ulaganje u opremu, potrebno je obezbijediti veću prodaju, a u isto vrijeme, na grafikonu će biti i viša prelomna tačka.

Primjer

Ako su: -fiksni troškovi Ftr=1000 KM, -cijena jedne jedinice proizvoda C = 25 KM, a -varijabilni troškovi po jedinici proizvoda Vtr = 5 KM, Op = Ftr / (C − Vtr)

prelomna tačka izražena kroz broj proizvoda potrebnih da se proizvedu i prodaju će biti: 1000 / (25-5)= 50.

Znači, kompanija mora da proizvede i proda 50 jedinica proizvoda da bi dostigla Break even prijelomnu tačku. U slučaju veće tražnje od 50 jedinica proizvoda, kompanija ulazi u zonu dobitka i obrnuto,u slučaju manje tražnje i prodaje od 50 jedinica prozvoda, kompanija ulazi u zonu gubitka.

Break even analiza

Break even analiza je neprocenjiva kada treba odrediti i da li je poslovna ideja profitabilna ili ne.

Takođe, i u situaciji kada treba analizirati koji od proizvoda na tržištu je profitabilniji i zaslužuje veću pažnju, vrijeme i novac da biste ga proizveli i prodali.

Uz pomoć nje dolazi se do saznanja koja je najniža cijena po kojoj možete da ponudite na tržištu vaš proizvod, ili kako će se odraziti na vaš profit akcija sniženja cijena pojedinih proizvoda.

Izračunavanje prijelomne tačke (pr.1)

1. Prihod od prodaje-troškovi prodanih proizvoda -troškovi poslovanja -ukupni troškovi

400.000 KM godišnje220.000 KM120.000 KM340.000 KM godišnje

2. Varijabilni troškovi - fiksni troškovi - ukupni troškovi

160.000 KM180.000 KM340.000 KM godišnje

3. Koeficijent varijabilnih troškova 160.000 / 400.000 = 0,40,odnosno koeficijent doprinosa za pokriće (dzp) = 0,60 (ili 60 %)

4. Prihod u prijelomnoj tački = ukupni fiksni troškovi / koeficijentdzp = 180.000 / 0,60 = 300.000 KM godišnje

Drugi način izračunavanja

• Prihod u prijelomnoj tački = fiksni troškovi + varijabilnitroškovi izraženi kao udio u prihodu

• Varijabilni troškovi (kao udio u prihodu) = koeficijentvarijabilnih troškova x prihod od prodaje

Tv = kvt x C = kvt x Cpt

Cpt = Tf + Tv = 180.000 + 0,40 Cpt / 100

100 Cpt = 18.000.000 + 40 Cpt

60 Cpt = 18.000.000 18.000.000 : 60 =Cpt = 300.000 KM godišnje

Potvrda tačnosti rezultata

Opis IznosPrihod od prodaje u prijelomnoj tački 300.000 KMVarijabilni troškovi (40% od prihoda) 120.000 KMDoprinos za pokriće (60% od prihoda) 180.000 KMFiksni troškovi godišnje 180.000 KMDobit iz poslovanja (ili gubitak) 0 KM

Uključivanje ciljne dobiti

Formula: ukupni fiksni troškovi + ciljna dobitPrihod u tački ciljne dobiti = ———————————————— koeficijent doprinosa za pokrićeNa primjer:

Ciljna (željena) dobit = 60.000 KM godišnje

180.000 + 60.000Prihod u tački ciljne dobiti = ——————- = 400.000 KM godišnje 0, 60


Opis IznosPrihod od prodaje u tački ciljne dobiti 400.000 KMVarijabilni troškovi (40% od prihoda) 160.000 KMDoprinos za pokriće (60% od prihoda) 240.000 KMFiksni troškovi godišnje 180.000 KMCiljna (željena) dobit iz poslovanja 60.000 KM

Količinska tačka pokrića

Gdje su: tq- količinska tačka pokrića; K-veličina kapaciteta; F- ukupni fiksni troškovi, Up- ukupan prihod; V- ukupni varijabilni troškovi

Količinska tačka pokrića Primjer:

Ako je planirani kapacitet preduzeća za izradu proizvoda A = 500 kom/ god., a fiksni troškovi F= 200.000 KM, ukupni prihod Up =400.000 KM, varijabilni troškovi po jedinici proizvoda v=300 KM te ukupni varijabilni troškovi V= 500 x 300 = 150.000 kKM i bruto dobit D=50.000. Dakle Up=F+V+D je 400.000 = 200.000+ 150.000 + 50.000 KM, tada je količinska tačka pokrića:

tq = (KxF) / (Up-V) = 500x 200.000 / 400.000 -150.000 = 100.000.000 / 250.000 = 400 komada proizvoda A.

Količinska tačka pokrića

To znači da preduzeće mora izraditi minimalno 400 proizvoda A ili 80% ukupnog kapaciteta proizvodnje, kako ne bi došla u gubitak.

Ispod te količine ne posluje se pozitivno. Iznad nje počinje se ostvarivati pozitivan ukupan prihod odnono dobit u bruto iznosu.

Količina i prihod od prodajeu prijelomnoj tački

ukupni fiksni troškoviKoličina prodaje u PT = —————————————————— prodajna cijena – prosječni varijabilni trošak

Prihod od prodaje u PT = količina prodaje u PT x prodajna cijena

Količina i prihod od prodajeu prijelomnoj tački (primjer)

•Fiksni troškovi = 180.000 KM godišnje•Prosječni varijabilni troškovi (pvt) = 8,00 KM/kom•Prodajna cijena (pc) = 20,00 KM/kom•Prosječni doprinos za pokriće = pc – pvt = 20,00 – 8,00 = 12,00 KM

ukupni fiksni trošak 180.000Količina prodaje = ———————————— = ————— = 15.000 komu PT (jedinica) prosječni doprinos za pokriće 12,00

Prihod od prodaje u PT = 15.000 kom X 20,00 KM/kom = 300.000 KM god.

Količina i prihod od prodaje utački ciljne dobiti (primjer)

Količina prodaje u tački ciljne dobiti:

ukupni fiksni troškovi + ciljna dobit____________________________ = prosječni doprinos za pokriće

180.000 + 60.000= ———————————— = 20.000 kom/godišnje 12,00 KM

Prihod od prodaje u tački ciljne dobiti == 20.000 kom X 20,00 KM/kom = 400.000 KM/godišnje


Opis IznosPrihod od prodaje (15.000 kom x 20 KM/kom) 300.000 KMVarijabilni troškovi (15.000 kom x 8 KM/kom) 120.000 KMDoprinos za pokriće (15.000 kom x 12 KM/kom) 180.000 KMFiksni troškovi godišnje 180.000 KMDobit iz poslovanja u prijelomnoj tački 0 KM

Prodajna cijena za ostvarenje ciljnedobiti

Prosječni varijabilni troškovi x proizvedena količina + fiksni troškovi + ciljna dobit___________________________________________________________ proizvedena količina

Poduzeće koje ima godišnju proizvedenu količinu 20.000 kom, prosječne varijabilne troškove 8,00 KM/kom i fiksne troškove 180.000 KM godišnje

Ciljna (željena) dobit = 60.000 KM (8,00 KM po kom x 20.000 kom) + 180.000 KM + 60.000 KMCijena = ——————————————————————— = 20.000 kom= 400.000 KM / 20.000 kom = 20,00 KM/kom


Opis IznosPrihod od prodaje (20.000 kom x 20 KM/kom) 400.000 KMVarijabilni troškovi (20.000 kom x 8 KM/kom) 160.000 KMDoprinos za pokriće (20.000 kom x 12 KM/kom) 240.000 KMFiksni troškovi godišnje 180.000 KMCiljna (željena) dobit iz poslovanja 60.000 KM

https://ilijatrbovic.wordpress.com/

Documents

Poslovni plan/ finansijski dio