Poslovni Plan Djecji Vrtic

8/12/2019 Poslovni Plan Djecji Vrtic

1/56

Poslovni plan za otvaranje Montessori djejeg vrtiaInga

45

5. Poslovni plan za otvaranje Montessori djejeg vrtia u Osijeku

5.1. Saetak

Suvremeni razvoj drutva, mnogobrojni izazovi, brze promjene tehnologije i sve bre

zastarijevanje informacija zahtijevaju stalnu prilagodbu pojedinaca i kontinuirano

ulaganje u razvoj znanja i vjetina kako bi zadovoljili zahtjevima dinaminog i

turbulentnog okruenja. Razvijene zemlje su davno prepoznale vanost i znaenje

kvalitetnog odgoja i obrazovanja koja potiu proaktivnost, inovativnost i kreativnost

pojedinca te razvijaju, odnosno njegovo poduzetno ponaanje, jer na taj nain

osiguravaju sposobnost pojedinca za noenje sa izazovima suvremenog drutva.

U tom procesu znaajnu ulogu ima formalno obrazovanje koje kao temeljcjeloivotnog uenja zapoinje predkolskim odgojem. U Hrvatskoj predkolski odgoj

u odnosu na ostala podruja formalnog obrazovanja dobiva najmanje pozornosti i jo

je uvijek premalo inicijativa koje podravaju uenje i razvijanje sposobnosti od

najranije dobi. Uz navedeno tek neto vie od 1/3 djece pohaa us tanove

predkolskog odgoja, koje u veini provode tradicionalni pristup direktnog

poduavanja djeteta.1

Predmet ovog poslovnog plana je otvaranje djejeg vrtia zasnovano na Montessori

metodi na podruju grada Osijeka od strane investitora Ivne Sari.

Montessori metoda je jedinstven pristup tehnici poduavanjapri emu se naglasak

stavlja na osiguravanje poticajne okoline koja poveava djeju prirodnu radoznalost i

omoguava mu kroz igru spontano uenje otkrivanjem. Osnovno polazite ove

metode je uvaavanje individualnosti svakog pojedinog djeteta uei ga operativnim

znanjima u podrujima ivota u kojima e kasnije sudjelovati kao odrasla osoba.

Osnovna razlika izmeu Montessori metode i tradicionalnog predkolskog odgoja je

odsustvo direktnog angamana odgajatelja i odgoj temeljen na realnim ivotnim

1Prema podacima Odsjeka za informatike poslove Ureda dravne uprave u Osjeko-baranjskoj upaniji, na podruju upanije

je 2011. Godie prebivalo 18.013 djece predkolskog uzrasta. To su djeca roena izmeu 31. oujka 2005. godine i 28. veljae2011. godine, a imaju prebivalite na podruju Osjeko-baranjske upanije. Od toga je broja redovitim programom predkolskogodgoja i programom predkole bilo obuhvaeno 6.155 djece, to iznosi 34,17% ukupne populacije predkolskog uzrastaroenog na tom podruju i u tom razdoblju, odnosno 65,83% djece toga uzrasta nije bilo obuhvaeno organiziranim programimapredkolskogodgoja. Dostupno na :

http://www.obz.hr/hr/pdf/2012/26sjednica/23_informacija_o_stanju_i_problematici_predskolskog_odgoja_i_naobrazbe_na_podrucju_osjecko_baranjske_zupanije.pdf(05.11.2012.)
http://www.obz.hr/hr/pdf/2012/26sjednica/23_informacija_o_stanju_i_problematici_predskolskog_odgoja_i_naobrazbe_na_podrucju_osjecko_baranjske_zupanije.pdfhttp://www.obz.hr/hr/pdf/2012/26sjednica/23_informacija_o_stanju_i_problematici_predskolskog_odgoja_i_naobrazbe_na_podrucju_osjecko_baranjske_zupanije.pdfhttp://www.obz.hr/hr/pdf/2012/26sjednica/23_informacija_o_stanju_i_problematici_predskolskog_odgoja_i_naobrazbe_na_podrucju_osjecko_baranjske_zupanije.pdfhttp://www.obz.hr/hr/pdf/2012/26sjednica/23_informacija_o_stanju_i_problematici_predskolskog_odgoja_i_naobrazbe_na_podrucju_osjecko_baranjske_zupanije.pdfhttp://www.obz.hr/hr/pdf/2012/26sjednica/23_informacija_o_stanju_i_problematici_predskolskog_odgoja_i_naobrazbe_na_podrucju_osjecko_baranjske_zupanije.pdf


2/56


3/56


47

Osim osnovnih prihoda, koje ine uplate roditelja i subvencije grada Osijeka , djeji

vrti e ostvarivati i ostale prihode od radionica te e oni zajedno iznositi u prvoj

godini poslovanja 463.200 kn, a u drugoj 826.400 kn.

Trokovi smjetaj djece najveim dijelom se odnose na izdatke vezane za zaposlene

i oni predstavljaju najvei udio u trokovima.U prvoj godini poslovanja predvia se

zapoljavanje dva odgajatelja od kojih je jedan poduzetnica Ivna Sari i ukljuivanje

strunih suradnika koji e pratiti napredak i razvoj djece koji e biti plaani na temelju

Ugovora o djelu, dok se u drugoj godini planira zapoljavanjejo dva dodatna

odgajatelja.

Za prvu godinu poslovanja predviaju se trokovi od 431.220 kn, a za drugu 803.880

kn.

Prema projekcijama financijskog dijela poslovnog plana prva godina poslovanja

zavrava sa gubitkom u iznosu od 9.658 kn, dok se u drugoj oekuje dobitak od

41.529 kn. Poslovni pothvat biljei pozitivan novani tijek u prvoj i u drugoj godini

poslovanja, s mogunou destabilizacije novanog tijeka zbog diskontinuiteta uplate

subvencija od strane grada.

Ideja o otvaranju Montessori djejeg vrtia je djelomino do slabo atraktivna poslovna

prilika to planirani poslovni pothvat ini jako zahtjevnim i rizinim.


4/56


48

5.2. Obrazovanje i njegov znaaj za razvoj suvremenog drutva

Obrazovanje je organizirano kognitivno i psihomotorno uenje. Obrazovanjem se u

odreenoj mjeri razvijaju pojedine intelektualne i psihomotorne sposobnosti. Pri tomekognitivno uenje podrazumijeva uenje spoznajnih svojstava (opaanjem,

miljenjem, pamenjem) dok se pod psihomotornim uenjem podrazumijeva uenje

motornih vjetina te razvoj pojedinih vrsta spremnosti. (Pastuhovi, 1999.)

Obrazovanje osigurava konkurentnost gospodarstva jer stvara kvalitetne ljudske

resurse. Obrazovanjem se omoguava stjecanje znanja, vjetina, stavova i

vrijednosti koji su pojedincu potrebni za ostvarivanje radnih i drutvenih uloga.

U dananje vrijeme znanje predstavlja kamen temeljac uspjeha svakog pojedinca,

poduzea i nacionalnog gospodarstva. Velike promjene u okolini koje se odnose na

globalizaciju, tehnoloke inovacije, urbanizaciju dovode do nunosti razvoja novih

vjetinajer postojee znanje i iskustvo nisu dovoljni za osiguranje opstanka i razvoja

drutva.

Znanja iz jednog podruja se prelijevaju u druga znanstvena podruja, a navedeno

trai u ljudima razvoj novih kompetencije da znaju kombinirati razliita znanja i

primjeniti ih u ivotu. Kompetencije koje danas poslodavci trebaju i trae su na

primjer: usmena i pismena komunikacija, timski rad, kreativnost, vjetine zamiljanja,

snalaljivost i sposobnost prilagoavanja promjenama, a ista se u veini sluajeva

ne poduavaju u kolama.

Sve vie se govori o potrebi za poduzetnikim obrazovanjem i njegovom znaaju pri

emu se prema Kourilsky (1995., citirano kod Oberman Peterka, 2008.)poduzetniko

obrazovanje moe definirati kao prepoznavanje prilika, upravljanje resursima i

rizicima te stvaranje poslovnog pothvata.

Alberti (1999., citirano kod Oberman Peterka, 2008.) poduzetniko obrazovanje

definira kao strukturirani, formalni prijenos poduzetnikih znanja i to koncepata,

vjetina i mentaliteta koje pojedinci koriste za vrijeme pokretanja poslovnih pothvata

ili razvoja rastu orijentiranih poduzea.


5/56


49

Za razliku od navedenih autora, koji na poduzetniko obrazovanje gledaju kao na

obrazovanje koje je usko vezano za pokretanje poduzea, drugi autori na

poduzetniko obrazovanje gledaju ire, ne dajui mu iskljuivo i samo ekonomsku

relevantnost. Sjvoll i Skland (2005., citirano kod Oberman Peterka, 2008.)

poduzetniko obrazovanje podrazumijevaju kao proces snabdijevanja pojedinaca

konceptima, kreativnou i vjetinama potrebnim za prepoznavanje prilika koji su

drugi predvidjeli, te imati pronicljivost, samopotovanje i znanje za djelovanje tamo

gdje drugi oklijevaju. Poticanje poduzetnitva takoer znai i imati viziju budunosti

sa puno mogunosti.

Naziv magistarskog rada Poduzetnika inicijativa u predkolskom odgoju analizira

mogunost primjene alternativne metode u predkolskom odgoju, koja moe pomoiu razvoju poduzetnikih vjetina, osobina i ponaanja (prilog 1), a koje su potrebne

za snalaenje i opstanak u dananjem svijetu.

5.3. O poduzetnici

Ivna Sari je odgajateljica u djejem vrtiu Sjenica u Osijeku te majka

dvanaestogodinje Dine. Nakon smrti mua uvidjela je da kua u kojoj ona i njezina

ki ive je prevelika za njihove potrebe. Kako trenutano nisu gospodarski pogodna

vremena za prodaju nekretnina, Ivna je odluila kuu iskoristiti za neto drugo. Stan

od 60 m2 koji je do tada iznajmljivala, sasvim je bio dovoljan za potrebe ivota nje i

njezine keri.

Prije pet godina, kao lan eksperimentalnog tima Centra za predkolski odgoj u

Osijeku zavrila je u Zagrebu edukaciju za Montessori odgajatelja. Centar je planiraoosnovati posebna odjeljenja unutar djejih vrtia u Osijeku koja bi p rimjenjivala

Montessori metodu. Na alost sve je ostalo na rijeima.

Prole godine prilikom posjete sestri u Zagrebu, odluila je posjetiti vrti Sreko u

kojem se primjenjuje Montessori metoda. Unutranjost objekta i atmosferu koju je

uvidjela vratilo ju je u vrijeme entuzijazma koje je imala zavretkom Montessori

edukacije. Povratkom u Osijek analizirajui svoju sadanju situaciju, poela ju je

intrigirati ideja o otvaranju privatnog djejeg vrtia u Osijeku koji primjenjuje


6/56


50

Montessori metodu. Kompleksnost dananjeg naina ivota, prevelike grupe i manjak

ulaganja Centra za predkolski u opreme djejih vrtia inilo ju je neispunjenom na

njezinom radnom mjestu i udila je za promjenom.

Kua u kojoj su stanovali inila se idealnom za ovaj pothvat. Kroz svakodnevnekontakte sa roditeljima i okolinom, te sagledavanjem cjelokupne ivotne situacije u

kojoj se nala iz dana u dan njezina ideja ju je sve vie obuzimala te je odluila

ispitati mogunost otvaranja Montessori djejeg vrtia u svoj kui u naselju Uske

njive.

Ivnaje svjesna da kao odgajatelj u vrtiu nema dovoljno znanja i vjetina potrebnih

za pokretanje poslovnog pothvata. Zbog toga je odluila i formalno se educirati u

Centru za poduzetnitvo u Osijeku gdje tijekom 2013. planira odsluati seminare na

temu: Zaponite vlastiti posao, Alternativni marketing i Financijsko ekonomsko

poslovanje.

Kako bi odrala korak sa dananjim Montessori programima i opremom dogovorila je

stalno mentorstvo gospoe Sanje Rebi, osnivaice privatnog djejeg Montessori

vrtia Sreko u Zagrebu. Uz mentorstvo, Ivna Sari e biti i korisnik usluga njihove

edukacije za potrebe verificiranja ostalih odgajatelja po Montessori metodi. Djeji

vrti Sreko je jedan od Centara izvrsnosti gdje se odrava edukacija za Montessori

odgajatelja koji su verificirani od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta za

provedbu istog. Uz formalnu edukaciju u svoj poslovni pothvat angairat e

prijateljice Nataliju Lovri, vlasnicu privatnog poduzea i Matiju Mlakar zaposlenu na

rukovoditeljskom radnom mjestu unutar velike kompanije. Obje osobe posjeduju

formalna znanja za voenje posla i zainteresirane su za dobrobit ovog poslovnog

pothvata zbog dugogodinjih dobrih prijateljskih odnosa za Ivnom.

Poduzetnica Ivna Sari je u kolovozu postala lan Hrvatskog Montessori drutva u

Zagrebu koji propagira i njeguje ideju razvoja Montessori naina ivota. U razgovoru

sa Predsjednicom Hrvatskog Montessori Drutva gospoom Marija Hobla, Ivna je

saznala da na podruju grada Osijeka aktivno u radu drutvasudjeluje 70 lanova

koje planira upoznati u Zagrebu na redovitom druenju lanova koje se odrava

jednom godinje


7/56


51

5.4. Opis ideje

Put na kojem slabi postaju jaije onaj isti na kojem jaki postaju savreni.2

Ovaj poslovni plan opisuje osnivanje privatnog djejeg vrtia Inga u naselju Uske

njive u Osijeku koji e obavljati djelatnost predkolskog odgoja temeljenog na

Montessori metodi odgoja.

Razlozi osnivanja privatnog djejeg vrtia temeljenog na Montessori principima su:

nepostojanje ovog oblika pedagoke metode u predkolskim ustanovama na

podruju grada Osijeka

kompleksnost dananjeg doba trai nova znanja i vjetine, a djeca koja ta

znanja ponu usvajati ve od predkolske dobi imaju vee mogunosti za

hvatanje u kotac za ivotnim izazovima

nepostojanje djejeg vrtia u naselju Uske njive

elja Ivne Sari za promjenom

Montessori pedagogija dobila je ime prema Mariji Montessori (1870 - 1952.) koja je

roena u Chiaravalleu u Italiji. Bila je neobino nadarena i prva je ena lijenik uItaliji. Svoj ivot je posvetila zastupanju prava djeteta i dokazivanju njegovih

izvanrednih intelektualnih sposobnosti. U okviru istraivakog rada na psihijatrijskoj

klinici u Rimu radila je na odjelima sa slaboumnom djecom. Nije se radilo o mentalno

retardiranoj djeci u dananjem smislu, nego o djeci koja se nisu mogla uklopiti u

obitelj i kolu i bila su smjetena na posebne odjele na kojima su bila zatvorena u

posebnom prostoru. Slaboumnost je prije svega shvaala kao pedagoki problem te

je na temelju opaanja razvila poseban pribor i naine poduavanja koji su takvojdjeci pomogli da ukljue u redovno kolovanje.

U nastavku kolovanja i rada izuavala je pedagogiju, psihologiju i antropologiju

nastojei otkriti tajnu djeteta. Zakljuila je da e djeca ostvariti svoje prirodne

potencijale i razviti se u neovisne, odgovorne i plemenite osobe ako dobiju slobodu

2 Phillips, S. (1999), Montessori priprema za ivot: odgoj neovisnosti i odgovornosti, Naklada Slap, Jastrebarsko, str. 145.


8/56


52

samostalno izabrati s ime se ele baviti u ivotu te ako je okolina u kojoj ive

uraena u skladu sa njihovim razvojnim potrebama3.

Pedagogija Marije Montessori se temelji na znanstvenom promatranju spontanog

uenja djece, potivanju osobnosti svakog djeteta te na poticanju njihovesamostalnosti i vlastitog djelovanja. Temeljno naelo je pomoi djetetu u svim

ivotnim razdobljima u tjelesnom, umnom i duevnom odrastanju. Upute Montessori

pedagogije slijede prirodni fizioloki i psihiki razvoj djeteta s ciljem razvoja kretanja,

osjeanja, spoznavanja i miljenja. Odgojem se potie umni, duevni i tjelesni razvoj

djeteta temeljen na vlastitim snagama.

Montessori pedagogija primjenjiva je u radu i sa djecom s tekoama u razvoju.

Montessori terapija razvija se u Djejem centru u Mnchenu od 1970. godine kroz

Integracijske grupe koje vode Montessori zdravstveni pedagozi. Temelje se na

naelima sprjeavanja poremeaja karaktera djece s potekoama u razvoju i

optimalno poticanje njegovog cjelokupnog razvoja.

Najvaniji elementi Montessori pedagogije jesu prikladno opremljena okolina s

posebnim Montessori razvojnim didaktikim priborom uz educiranog Montessori

odgajatelja. Kako bi se ispunila oekivanja koja Montessori metoda ostvaruje nuno

je potovanje strogih mjerila za izgled okoline i pravila koja se moraju ispuniti u

Montessori ustanovama.

Prema Phillips (1999.) okolinu koja je pripremljena prema potrebama djeteta i nudi

sve to djetetu treba za tjelesnu, umnu, duhovnu i duevnu p rilagodbu Maria

Montessori zove pripremljena okolina. Takva okolina odnosi se na nain

strukturiranja opreme i pribora djejeg vrtia u odreenom redu koja dijete vodi od

lakih ka teim vjebama, od konkretnog pribora ka apstraktnijem odnosno odjednostavnije ka zahtjevnijoj razini. Oprema uvijek treba biti jednaka, a pribor izraen

po pravilima AMI-ja 4ije standarde moraju potovati proizvoai pribora.

3Phillips, S. (1999), Montessori priprema za ivot: odgoj neovisnosti i odgovornosti, Naklada Slap, Jastrebarsko, str. 8

4AMI ( Associatin Montessori Internacionale) je organizacija sa sjeditem u Amsterdamu koju je utemeljila M. Montessori radi

uvanja, irenja i razvoja ideje i naela njezine pedagogije.


9/56


53

Osnove dobro pripremljene Montessori okoline ine prostor, pribor i odgajatelj5:

Montessori prostor se ureuje stolovima i stolcima primjerene veliine koju djeca

mogu samostalno nositi i razmjetati po prostoru. Radne povrine za individualni rad

su povrine stolova i maleni tepisi, uloeni u posebne stalke da ih djeca mogu lakouzimati. Bitna odrednica ureenja Montessori prostora su predmeti iz stvarnog ivota

na primjer: slike prirodnih ljepota, biljke, kuni ljubimci i sl. Unutar navedenih

prostorija ne postoje slike i predmeti koji su uobiajeni u tradicionalnim djejim

vrtiima (slike i likovi iz crtia, bajki te igrake). Prostor treba imati dovoljno mjesta za

slobodno kretanje djece, hodanje i plesanje, a pribor unutar prostora se smjeta u

police koje su vidljive svakom djetetu. Montessori prostor podrazumijeva postojanje

samo jednog primjerka pribora za pojedinu vjebu koji se nakon upotrebe vraa natono odreeno mjesto u prostoru(slika 6).

Slika 6. Montessori okolina i materijali

Izgled Montessori sobe Materijal za razvoj matematikog podruja

5

Phillips, S. (1999), Montessori priprema za ivot: odgoj neovisnosti i odgovornosti, Naklada Slap, Jastrebarsko, str. 57. 79.


10/56


54

Materijali za razvoj matematikog podruja

Izvor:http://www.mymontessorihouse.com/my_montessori_house_at_home.html(18.01.2011.)

Montessori priborje poseban didaktiki pribor iji je najvei svjetski proizvoa

Nienhuis6. Izraen je od najboljih sirovina drveta, ljepila, boja i metala. Originalan

Montessori prostor se dopunjava primjerenim priborom u odnosu na kulturoloko

podruje gdje se nalazi Montessori djeji vrti no takoer prema pravilima koja je

postavila Maria Montessori.

Phillips (1999.) dalje navodi da su kriteriji prema kojima je pojedini pribor odabran za

pojedinu vjebu sljedei:

dostupnost (dijete ne ovisi o odrasloj osobi i samo moe uzeti pribor),

poticanje aktivne djetetove djelatnosti (potie dijete na aktivan rad

odnosno da koristi osjetila, ruke i misli),

6

U izradi pribora M. Montessori je pomagao Albert Nienhuis po kojem je pribor dobio ime
http://www.mymontessorihouse.com/my_montessori_house_at_home.htmlhttp://www.mymontessorihouse.com/my_montessori_house_at_home.htmlhttp://www.mymontessorihouse.com/my_montessori_house_at_home.htmlhttp://www.mymontessorihouse.com/my_montessori_house_at_home.html


11/56


55

primjerenost potrebama i sposobnostima djeteta (vjebe prate razvojne

potrebe (od jednostavnih postaju sloenije, od konkretnih sve apstraktnije)

to vodi dijete razvoju vjetinai znanju)),

mogunost uoavanja pogreke u radu (dijete samostalno uoava svoje

pogreke i ispravlja svoj rad).

U Montessori djejem vrtiu svaka grupa mora imatipotpun pribor za sva podruja

vjebi vjebe praktinog ivota, poticanje osjetilnih sposobnosti, poticanje govora,

matematika i kozmiki odgoj, koje e kasnije biti detaljnije opisane.

Montessori odgajatelj mora razviti sposobnost indirektnog voenja, dopustiti djetetu

da samo gradi svoju osobnost, nalazi svoj osobni ritam, samo odluuje i postajeneovisno i mora biti svjestan da je on ovdje samo zbog djeteta i prema tome treba

uskladiti svoje ponaanje. Odgajatelj mora biti vedra i dobro raspoloena ali i

suzdrana i mirna osoba. Najvanija osobina koju Montessori odgajatelj mora imati je

dosljednost jer djeca svoje ponaanje prilagoavaju ponaanju odraslih.

Montessori odgajatelj obuen je da razvija povjerenje kod djece, suzdran je u pravo

vrijeme, doputa samostalnost, ali ima pregled nad situacijom kako bi mogao

djelovati ako je potrebno. Uloga Montessori odgajatelja se ne moe odglumiti, ona

mora biti proivljena i svaki odgajatelj mora imati bitne odrednice karaktera kako bi

mogao postati Montessori odgajatelj.

Priprema pojedinca za Montessori odgajatelja odvija se kroz razvijanje strpljivosti,

prihvaanja, potovanja i jednake brinosti za svu djecu, sa stalnom tenjom za

kontinuiranim usavravanjem. Struna priprema podrazumijeva stjecanje znanja o

razvojnim stupnjevima djeteta, o nainu upotrebe pribora i nainu voenja biljeki

temeljenih na pojedinom stupnju razvoja djeteta. Montessori odgajatelj predstavlja

svojevrsnu sponu izmeu djeteta i okoline. Kazna i pohvala na uobiajeni nain ne

postoje, jer dijete ini greke dok ne dostigne pravi stupanj svog razvoja, a ispravan

rad samo znai da ga je dostiglo i ne treba ga hvaliti. Montessori odgajatelj je

svojevrstan usmjeriva djeteta te njegova uloga nije dominantna na kakvu nailazimo

u tradicionalnom odgoju.


12/56


56

Osnovne razlike izmeu Montessori i tradicionalnog naina odgoja prikazane su u

tablici 5.

Tablica 5: Razlike izmeu Montessori i tradicionalnog odgoja

Izvor:http://www.srceko.com/hr/montessori/usporedba.html(15.01.2011.)

Montessori metoda je metoda indirektnog rada jer se djetetu ne namie direktno

pouavanje. Unutar djejih vrtia ne postoji podjela u dobne skupine ve se djeca

nalaze u mjeovitim grupama od 3 do 6 godina gdje manja djeca ue od starije a

starija utvruju svoje znanje pomaui mlaima. Djeca utvruju svoj tempo rada i

utvruju ono to su nauila ponavljanjem vjebi uz znaajan unutranji osjeaj

uspjeha. Radei u Montessori okolini djeca razvijaju osjeaj ponosa zbog vlastitog

rada na temelju kojega grade samopouzdanje, osjeaj povjerenja i radost uei o

realnim ivotnim stvarima. Ne igrajui igrice sa zamiljenim likovima i stvarajui

apstraktne pojmove koji nisu prisutni u stvarnom ivotu djeca zapoinju proces

obrazovanja od najmlae dobi.

Izvoenje Montessori programase provodi kroz tzv. vjebe koje su podijeljene u

skupine (Phillips, 1999) :

- vjebe praktinog ivota

Montessori odgoj Tradicionalni odgoj

odjeljenja heterogene dobi odjeljenja homogene dobi

samokontrola pogreke odgajatelj kontrolira

motivacija osobnim razvojem motivacija odgajateljem

iskustveno uenje odgajatelj poduava

odgajateljje promatra i usmjeruje dijete odgajatelj je u sreditu i dominira

uenik formira svoj "ciklus aktivnosti" "ciklus aktivnosti" se odvija po rasporedu

sloboda kretanja i rada odreena mjesta rada za stolom

Samodisciplina odgajatelj disciplinirauzajamno pomaganje odgajatelj pomae

individualni tempo rada odgajatelj odreuje tempo

sloboda samostalnog otkrivanja odgajatelj predaje

naglasak na konkretnom naglasak na apstraktnom

nekoliko prekida rada neprestano prekidanje rada

realni ivot igranje uloga"

djeca biraju vjebe odgajatelj odreuje rad
http://www.srceko.com/hr/montessori/usporedba.htmlhttp://www.srceko.com/hr/montessori/usporedba.htmlhttp://www.srceko.com/hr/montessori/usporedba.htmlhttp://www.srceko.com/hr/montessori/usporedba.html


13/56


57

- vjebe za razvoj osjetilnosti

- vjebe govora

- vjebe matematike

- vjebe kozmikog odgoja

Prilikom upisa u Montessori vrti dijetu se prvo nude Vjebe praktinog ivota u

kojima su pojedini elementi djetetu ve poznati jer su dijelovi djelatnosti koje dijete

svakodnevno vidi kod kue. Odreene su kulturom u kojoj dijete odrasta te

omoguavaju djetetu razvojni put za percepciju oblika, boja, uoavanja, pamenje i

mogunost izvoenja slijeda operacija.

Dijete se osposobljava da samostalno brine o sebi, za svoju okolinu i za druge ljude,

a obuhvaaju: svlaenje, oblaenje, ienje, glaanje, posluivanje stola, uljudnosti,

brisanje praine, otvaranje i zatvaranje vrata, paljivo kretanje kroz prostor u kojemu

drugi rade i sl. Na primjer, vjebe vezane za hranu predstavljaju grabljenje licom u

kojoj djeca presipavanju, prelijevaju iz jedne posude u drugu ili iz vee u manju i

posluuju hranom drugu djecu a potie se razvoj samostalnosti u hranjenju.

Uloga odgajatelja da tijekom izvoenja vjebi pokazuje to se radi ukoliko se hranaprospe ili prolije. Nain na koji dijete izvodi vjebu se ne komentira osim to se prema

interesu djeteta izvoenje ponavlja dok dijete samo ne ovlada potrebnom vjetinom.

Vjebe praktinog ivota spontano se prenose u svakodnevnicu djeteta, a

samostalnost u brizi za sebe i svoju okolinu temeljni su znakovi neovisnosti.

Nakon vjebi praktinog ivota uvode se vjebe za razvoj osjetilnosti koje

predstavljaju skup vjebi koje omoguavaju razvoj svih est osjetila (njuha, vida,

sluha, okusa, opipa, miris) pri emu ruka predstavlja osnovni organ inteligencije.

Prilikom uvoenja ovih vjebi zapoinje izraenija upotreba Montessori didaktikog

materijala.

Na primjer za poticanje sposobnosti razlikovanja vidom postoje etiri drvena bloka sa

valjiima za umetanje pri emu se u svaki blok umee po 10 valjia od kojih svaki u

slijedu mijenja jednu od dimenzija od najtanjeg do najdebljeg, od najvieg do

najnieg, kao i kombinacija dimenzija. Pri tome je dijete potaknuto da zapazi


14/56


58

kontraste dimenzija te valjie stavi natrag u pripadajue rupice u drvenom bloku. U

samom priboru dana je provjera uinka ako nije dobro radilo, pogreke su djetetu

jasno uoljive i lako ih je ispraviti, a samostalan rad sa sva etiri bloka istovremeno

kada su svi valjii izmijeani trai prilinu umjenosti i strpljenje.

Vjebe govorapotiu dijete na razgovor, imenovanje i opisivanje, na slaganje rijei

uz pomo slova i uvjebavanje pisanja te na pismeno izraavanje vlastitih misli i

itanje. Ove vjebe zapoinju sa slikama, potom se djeca slue brojalicama,

pjesmicama, slikovnicama i stihovima.

Na primjer sposobnost djeteta da se u govoru razlui pojedini glas potie se

koritenjem malih predmeta koji su grupirani u cjeline od po tri tako da predmeti

jedne grupe u nazivu imaju odreeni glas na poetku, druge grupe negdje unutar

rijei odnosno predmeti tree grupe imaju taj glas na kraju rijei (npr. k-ua, k-apa, lo-

k-ot, Mi-ki, vla-k), koje dijete na upit odgajatelja treba otkriti te se nakon toga u

pretincu sa slovima od brusnog papira otisnutim na drvenim ploicama pronalazi

slovo k i pokazuje djetetu.

Matematiki pribor omoguuje djetetu da spozna brojevne veliine primjenjujui

vjebe matematike upotrebljavajui pribor kao to su: brojevni prutovi, brojke od

brusnog papira, kutije s vretenima, kocke od obojenih kuglica i sl.

Vjebe matematike zapoinju slaganjem plavo-crvenih prutova i brojenjem njihovih

dijelova, kako bi dijete pojmilo koliine od 1 do 10. Pojedine raunske operacije

uvjebavaju se igrama zbrajanja, oduzimanja i mnoenja prutiima obojenih kuglica i

ploama.

Budui da se u vjebama kozmikog odgojapokrivaju podruja zemljopisa, zoologije,

botanike, povijesti, umjetnosti, etike, ekologije, evolucije, astronomije i informatike

odgajatelji trebaju pripremiti pribor i opremu u skladu sa pojedinim kulturnim

obiljejima prostora. Pod priborom koji se koristi u te svrhe spadaju: globusi,

zemljopisne karte, zastave, ivotinje, biljke, slike povijesnih razdoblja, reprodukcije

djela velikih slikara i audio zapisi velikih skladatelja, narodne nonje, sortiranje

otpada te rad na raunalu. Kozmiki odgoj trai vezu sa svim podrujima humanog


15/56


59

ivota, te razvija toleranciju i razumijevanje za druge kulture predoavajui mu

svemir, Zemlju, biljke, ivotinje i ljude.

Navedene vjebe predstavljaju prikaz koncepta rada u Montessori odgojnim

skupinama i imaju strukturirani redoslijed polazei od pretpostavke stupnja razvojadjece temeljenog na opim pedagokim naelima7: od lakeg k teem, od

jednostavnog k sloenom, od konkretnog k apstraktnom i od cjelovitog k

pojedinanom.

Uz navedeni osnovni program djeji vrti Inga omoguit e dodatne aktivnosti

roditeljima - Montessori kola za roditelje, glazbena radionica, vjebanje za ene i

grupu Majka i dijete. Za navedene aktivnosti vrti e ostvarivati dodatne prihode

Montessori filozofija propagira ukljuenost roditelja u odgojno obrazovni proces.

predkolske djece jer smatra da roditelji uz formalne institucije imaju najznaajniju

ulogu u odgoju djece.

5.5. Misija i vizija

Misija djejeg vrtia Ingaje postati institucija koja e odgajati djecu da budu u stanju

suoiti se sa stvarnou dananjeg ivota, primjenjujuiMontessori metodu, u kojoj

ljubav nije ovisnost, a disciplina nije podreenost8.

Vizija djejeg vrtia Inga je postati centar izvrsnosti primjene Montessori metode u

Hrvatskoj, kao primjer naina ivotaire zajednice.

8

Phillips, 1999, str 6. (citirano kod Montessori, M.: Frienden und Erzienhung, herder, Friburg, 1973., str., 36.


16/56


60

5.6. Lokacija

Djeji vrti Inga bit e smjeten u naselju Uske njive koje se nalazi u jugo -istonom

dijelu grada Osijeka. Uske njive su meu novijim naseljima u gradu Osijeku, gdjeveinom ivi mlaa populacija. U njihovoj blizini su smjetene gusto naseljene

gradske etvrti: Jug II, Stadionsko naselje i Sjenjak. Naselje je spojeno na osjeku

zaobilaznicu koja dobro povezuje sve dijelove grada. Pored naselja su i sportski

tereni: nogometni stadion Gradski vrt, Gradski bazeni i dvorana Gradski vrt.

Po urbanistikom planu izgradnje grada Osijeka naselje Uske njive nije dobilo sve

elemente za urbani nain ivljenja, te se oekuje daljnje investiranje u njega . Od

najvanijih objekata koji nedostaju su osnovna kola, djeji vrti i crkva. Zadnji veiprojekt implementiran je u tom dijelu grada 2010. godine uvoenjem redovne

gradske autobusne linije koja spaja Uske njive sa ostalim dijelovima grada.

Kua koju Ivna Sari posjeduje sastoji se od 652 m2, a ukljuuje stambeni dio kue

(220 m2), podrumske prostorije, garau te veliku okunicu (332m2). Za otvaranje

djejeg vrtia potrebno je izvriti rekonstrukciju postojeeg objekta i njegovu

prilagodbu pedagokoj ustanovi.

Maria Montessori kao zaetnica ove ideje postavila je izuzetno stroga mjerila za

izgled okoline u Montessori ustanovama. Okolina treba biti pripremljena potrebama

djeteta i nuditi sve to djetetu treba za tjelesnu, umnu, duhovnu i duevnu prilagodbu.

Okolina je ureena jeda ispunjava stvarne, trenutane potrebe djeteta i doputa rast

njegove linosti.

Prema poetnoj projektnog dokumentaciji, za potrebe prilagodbe prostora potrebno

je 240.000 kn, koje Ivna planira financirati dijelom iz vlastitih sredstava, a dijelom iz

kredita banke. Specifikacija ulaganja nalazi se u financijskom dijelu poslovnog plana.

U djejem vrtiu Inga planira se napraviti dvije velike prostorije, garderoba, uredski

prostori, sanitarije, ureenje dvorita dok e se podrumske prostorije ko ristiti kao

spremita.


17/56


61

elni ljudi u gradu Osijeku svjesni su potrebe izgradnje djejeg vrtia u naselju Uske

njive, meutim za navedeno nema dovoljno financijskih sredstava. Stoga su realne

pretpostavke da e poduzetnika inicijativa biti prihvaena te da e troak vrtia biti

subvencioniran od strane Grada Osijeka koji trenutano subvencionira privatne

vrtie, a osnovni kriterij temeljem kojeg se subvencije odobravaju je nepostojanje

gradskog vrtia u neposrednoj blizini vrtia koji trai subvenciju. Prema

informacijama koje je Ivna skupila u razgovoru sa voditeljem Odbora za odgoj i

obrazovanje grada Osijeka, ovaj projekt ve u poetnoj fazi nailazi na veliko

odobravanje i za njih predstavlja dobro rjeavanje potreba zatvaranja mree vrtia u

tom dijelu grada.

Lokacija djejeg vrtia Inga na lokalitetu naselja Uskih njiva predstavlja povoljnuodrednicu ovog poslovnog pothvata s obzirom na gustou naseljenosti , te

zainteresiranost grada Osijeka za suradnju kroz subvencioniranje dijela trokova.

5.7. Organizacija poslovanja

Privatni djeji vrti Inga osnovat e Ivna Sari koja e ujedno biti ravnatelj i odgajatelj.

Uz nju e bit zaposlena jo jedna odgajateljica, te etiri honorarna suradnika u prvoj

godini, dok e zbog otvaranja dodatne grupe polaznika u drugoj godini poslovanja biti

zaposlena jo dva dodatna odgajatelja.

Kao to je navedeno osim Ivne u djejem vrtiu e u prvoj godini raditi jo jedna

odgajateljica za koju je potrebno izdvojiti sredstva za edukaciju kako bi mogla stei

naziv verificiranog Montessori odgajatelja. Formalna edukacija traje godinu dana,

stoji 12.000 kn. Rad uz Ivnu Sari i rad u pripremljenoj okolini, drugoj odgajateljici e

predstavljati idealnu kombinaciju za kvalitetno savladavanje potrebnog gradiva u

procesu edukacije za Montessori odgajatelja. Osim temeljne edukacije, Montessori

odgajatelji kontinuirano prolaze razliite seminare i kolovanja kako bi dobili ideje za

ureenje okoline koja se mijenja u mjesenom ritmu. Svakog mjeseca se ostvaruje

novi projekt ureenja okoline u kojoj djeca boraveSvijet oko nas, Priroda i drutvo,


18/56


62

ivotinje, Kontinenti stoga su potrebne kreativne ideje za organizaciju opreme i

materijala te savladavanje vjebi.

Uz navedeno, u djejem vrtiu Inga e na bazi Ugovora o djelu biti ukljueni istruni

suradnici (psiholog, edukator-rehabilitator, pedagog i medicinska sestra) koji

procjenjuju rad i napredak djece, te sustavno prikupljaju i vode izvjetaje o procjeni

programa rada u djejem vrtiu i napretku djece to predstavlja i zakonsku obavezu.

Budui da Montessori djeji vrtii u odgojne skupine uvrtavaju i djecu s posebnim

potrebama u rad svog vrtia Ivna e ukljuiti i asistente koji e toj djeci omoguiti

skrb. Asistenti su najee studenti ili apsolventi pedagogije, rehabilitacije ili

medicine koji pruaju tehniku pomo djeci s posebnim potrebama kako bi lake

ostvarila ukljuenost u rad skupine. S obzirom da Montessori djeji vrtii njeguju

ukljuivanje zajednice u odgoj i obrazovanje djece, u rad ovog vrtia bit e ukljueni i

volonteri iz pedagoke struke koji e na taj nain dobiti mogunosti stjecanja iskustva

u odgoju temeljenom na Montessori metodi to e im pruiti konkurentsku prednost

kada jednog dana stupe na trite rada.

5.8. Trite djejeg vrtia Inga

Analiza trita podrazumijeva analizu kupaca, dobavljaa i konkurencije.

5.8.1. Kupci

Kako bi se jo bolje upoznala sa navikama, vrijednostima i stavovima roditelja Ivna je

odluila napraviti informativni intervju (prilog 2.) s roditeljima djece u vrtiu u kojem je

zaposlena.

Temeljem navedenog Ivna je identificirala da su kupci usluga predkolskog odgoja

roditelji djece u dobi od roenja do polaska u kolu, odnosno este godine koje

karakterizira:

stanovanje u neposrednoj blizini budueg vrtia Inga: naselja Uske njive,

Sjenjak, Stadionsko naselje i Jug 2

svjesnost o vanosti cjeloivotnog uenja


19/56


63

Proces donoenja odluka o upisu djeteta u vrti nije jednostavan te se veina

roditelja dobro informira prilikom upisa. Meutim, obzirom na vrlo mali broj privatnih

vrtia u Osijeku, te dobro razvijenu mreu gradskih vrtia, odluka o upisu djeteta u

tradicionalni djeji vrti u Osijeku jo je uvijek iskljuivo vezana za blizinu mjesta

stanovanja, preporuke okoline, odnosno reputaciju pojedinog vrtia koji se, esto,

temelji samo na kvaliteti rada pojedinog odgajatelja unutar njega.

Donoenjem odluke o upisivanje djeteta u djeji vrti Inga roditelji dobivaju djecu

koja su vie zainteresirana za uenje, koja su kreativnija, neovisnija i sa senzo -

motoriki viim stupnjem razvoja te sa izraenijim potivanjem reda i uvaavanje

drugih. Navedeno predstavlja bolji temelj za cijeli ivot i za prvu iduu stepenicu u

tom razvoju a to je osnovna kola, to u dananje vrijeme zaokupljenosti vlastitimobvezama i ubrzanim stilom ivota roditeljima znaajno pomae u odgoju njihova

djeteta.

Kao potencijalne nove kupce svojih usluga Ivna Sari navodi:

roditelje nezadovoljne kvalitetom usluge u postojeim vrtiima,

roditelje iz ostalih dijelova grada Osijeka koji prepoznaju vanost Montessori

metode u razvoju njihove djece,

roditelje djece koja imaju potekoe u razvoju.

Opasnosti koji proizlaze iz nepoznavanja nove metode pedagogije odnosno noviteta

u ponudi osjekih vrtia Ivna Sari planira rijeiti kvalitetnom edukacijom trita

odnosno pomno odabranim marketinkim aktivnostima koji e biti predstavljeni u

dijelu Marketing plan.

S obzirom na kapacitet kue ukupan mogui broj upisane djece je 25 u prvoj godini

poslovanja, odnosno 50 djece u drugoj godini poslovanja. Uzimajui u obzir da je


20/56


64

prosjean broj upisane djece u djeje vrtie u Osijeku 2.8009 navedeni trini

segment obuhvaa do 2% ukupnog trita djejih vrtia Osijeka.

Iako se radi o naizgled malom postotku ukupnog broja djece, Ivna je svjesna da e

teko doi do ovih brojki u prvim godinama rada.Prve godine je potrebno posvetiti

poveanju vidljivosti vrtia tj. potrebno je upoznati trite s postojanjem vrtia Inga, s

Montessori metodom i njenim prednostima te e se projekcija prihoda i trokova radit

na bazi 15 djece u prvoj i 30 djece u drugoj godini rada.

5.8.2. Dobavljai

S obzirom na pravila pri opremanju Montessori okoline i koritenju didaktikih

sredstava Ivna Sari e koristiti se preporukama Hrvatskog Montessori drutva i istu

e nabaviti preko ugovornih dobavljaa: Astreja plus d.o.o., Vladimira Variaka

11/1, 10010 Zagreb (dobavlja Nienhuis pribora, jedinog koji se primjenjuje u

Montessori vrtiu) te Svijet didaktike d.o.o., Pantovak 104/D, 10000 Zagreb.

Kao ugovorne dostavljae hrane iskoristit e svoje dosadanje dobre odnose sa

ugostiteljskim poduzeem Smoli koji je restoran za dostavu hrane na podruju

grada Osijeka .

Ostatak obroka, potroni materijal i sitni inventar djeji vrti Inga e nabavljati od

strane trgovakih lanaca, vodei rauna o kvaliteti i cijeni pojedinih namirnica tijekom

godine.

5.8.3. Konkurencija

Na podruju Osjeko-baranjske upanije djeluje 25 ustanova predkolskog odgoja (s

ukupno 50 organizacijskih jedinica na zasebnim lokacijama) iji su osnivai

Republika Hrvatska, jedinice lokalne samouprave, pravne i fizike osobe te vjerske

zajednice. Sukladno Zakonu o predkolskom odgoju i naobrazbi (NN 10/97. I 107/07)

9http://www.obz.hr/hr/pdf/2012/26sjednica/23_informacija_o_stanju_i_problematici_predskolskog_odgoja_i_naobrazbe_na_podrucju_o

sjecko_baranjske_zupanije.pdf(05.11.2012.)
http://www.obz.hr/hr/pdf/2012/26sjednica/23_informacija_o_stanju_i_problematici_predskolskog_odgoja_i_naobrazbe_na_podrucju_osjecko_baranjske_zupanije.pdfhttp://www.obz.hr/hr/pdf/2012/26sjednica/23_informacija_o_stanju_i_problematici_predskolskog_odgoja_i_naobrazbe_na_podrucju_osjecko_baranjske_zupanije.pdfhttp://www.obz.hr/hr/pdf/2012/26sjednica/23_informacija_o_stanju_i_problematici_predskolskog_odgoja_i_naobrazbe_na_podrucju_osjecko_baranjske_zupanije.pdfhttp://www.obz.hr/hr/pdf/2012/26sjednica/23_informacija_o_stanju_i_problematici_predskolskog_odgoja_i_naobrazbe_na_podrucju_osjecko_baranjske_zupanije.pdfhttp://www.obz.hr/hr/pdf/2012/26sjednica/23_informacija_o_stanju_i_problematici_predskolskog_odgoja_i_naobrazbe_na_podrucju_osjecko_baranjske_zupanije.pdfhttp://www.obz.hr/hr/pdf/2012/26sjednica/23_informacija_o_stanju_i_problematici_predskolskog_odgoja_i_naobrazbe_na_podrucju_osjecko_baranjske_zupanije.pdf


21/56


65

upanije odluuju o potrebama i interesima graana na svom podruju za

organiziranjem i osnivanjem programa predkolskog odgoja.

Na podruju grada Osijeka osnivai djejih vrtia su Centar za predkolski odgoj koji

je vlasnik 26 djejih vrtia, fizike osobe koje su vlasnici 4 djejavrtiai 1 djeji vrtiposluje u sklopu vjerske zajednice.10

Prosjean broj upisane djece iznosi 2.800ovisno o razdoblju tijekom godine, a djeca

su rasporeena su u 149 odgojnih skupina. Primarni programi jaslike dobi (od 6

mjeseci do 3 godine ivota) polazi ukupno 433 djece u 22 skupine, dok predkolski

odgoj (djeca od 3 do 6 godina ivota) pohaa ukupno 2.515 djece u 125odgojnih

skupina. Organizirani program Predkole pohaa se neposredno prije polaska u

osnovnu kolu, a u Osijeku ga je tijekom 2010. godine pohaalo ukupno 193 djece u

4 djeja vrtia. S obzirom na sve veu ukljuenost djece s potekoama u razvoju u

normalne odgojne skupine zabiljeen je porast broja takve djece u vrtiima, no esto

ne prelazi 1-2 djece u cijelom vrtiu. Jedino u djeji vrtiu Kosjenka postoji posebna

skupina djece sa posebnim potrebama (ADHD sindrom hiperaktivnosti, sljepoa i

autizam ) gdje ih dio pohaa normalnu odgojnu skupinu uz pomo asistenata, a dio u

sklopu posebne odvojene grupe unutar vrtia. Trend pokazuje nunost aktivnijeg

ukljuivanja djece s potekoama u razvoju u rad normalne odgojne skupinei to u 13

djejih vrtia u Osijeku koje su u vlasnitvu Centra za predkolski odgoj i Djejeg

vrtia Dugine boje, a isto podupire i drava (kroz financiranje asistenata) i drutvo u

cjelini. Montessori djeji vrtii od samog poetka njeguju ukljuivanje djece s

posebnim potrebama u normalne skupine, a svojim odgojnim metodama postiu

znatno bolje rezultate od tradicionalnih vrtia.

Ostali programi koja polaze djeca osjekih vrtia su:11

Vjerski odgoj : 100 djece

Eko program: 318 djece

10Najvei broj djejih vrtia izgraen je za vrijeme mandata gradonaelnika Ivice Fekete tijekom 70.-tih i poetkom 80.-tih

godina prolog stoljea. Osim mree vrtia Osijek je tada ostvario i druge znaajneprojekte u izgradnji kao to su. Promenada,Copacabana, Pampas, Zrinjevac, naselje Sjenjak. Izvor;:http://essekeri.hr/bio/85-ivica-fekete(19.11.12.)

11Izvor:www.vrtiiosijek.hr,22.02.2011.
http://essekeri.hr/bio/85-ivica-feketehttp://essekeri.hr/bio/85-ivica-feketehttp://essekeri.hr/bio/85-ivica-feketehttp://www.xn--vrtiiosijek-olb.hr/http://www.xn--vrtiiosijek-olb.hr/http://www.xn--vrtiiosijek-olb.hr/http://www.xn--vrtiiosijek-olb.hr/http://essekeri.hr/bio/85-ivica-fekete


22/56


66

Engleski jezik: 350400 djece

Dvojezini cjelodnevni program engleskog jezika: 44 djece

Od ukupnog broja djece njih 30% ukljueno je u dopunske sadraje to nije ukljueno

u mjesenu cijenu vrtia.

Osim navedenih djejih vrtia kojima upravlja grad Osijek postoje 1 vjerski djeji vrti

i 4 djeja vrtiaiji su osnivai fizike osobe.Uz spomenute osnivae: grad, vjersku

zajednicu i fizike osobe u gradu Osijeku postoji i djeji vrti za nacionalne manjine

Bobita koji posluje u sklopu Prosvjetno kulturnog centra Maara, a iji je osniva

Republika Hrvatska odnosno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta. Vrti se

nalazi u Krbavskoj ulici te se u njemu prosjeno odgaja 50 djece maarskenacionalne manjine s podruja cijele Osjeko-baranjske upanije.

U daljnjem tekstu navedena su obiljeja vjerskog i privatnih djejih vrtia jer oni

predstavljaju direktnu konkurenciju djejem vrtiu Inga.

Djeji vrti Marija Petkovi iji seprogram temelji na vjerskim naelimasmjetenje

u samostanu u Bakarskoj ulici u Osijeku. Vrti je podrunica centralnog vrtia u

Zagrebu, a vlasnitvo je Drube sestara keri milosra. Vrti radi u dvije skupine, apohaa ga prosjeno 40 djece u redovitom 10-satom programu. Osim predkolskog

odgoja, vrti prua i jasliki program i program ranog uenja engleskog jezika.

Tijekom 2011. ukupno je bilo zaposleno 8 zaposlenika - ravnatelj, 3 odgajatelja,

tajnik, kuhar i pomono osoblje.Postoji veliki interes za upis u ovaj vrti, za kojeg

roditelji ve nakon roenja djeteta, upisuje djecu na listu ekanja neovisno o

udaljenosti stanovanja.

Djeji vrti Dugine boje nalazi se u Reljkovievoj ulici, a osniva je KsenijaMihajlovi u ijem vlasnitvu je i djeji vrti Duga koji se nalazi nadomak Osijeka u

mjestu Bijelo Brdo. U vrtiu djeluju 3 odgojne skupine koje primjenjuju tradicionalan

pristup odgoju, s prosjeno 40 djece u jaslike i predkolskog uzrasta od kojih 27

pohaa 10-satni program, a njih 13 pohaa 6-satni program. Takoer u ovom vrtiu

je prisutan program Predkole, ranog uenja engleskog jezika, plesna i kreativna

radionica. Broj zaposlenih tijekom 2011. je bio 8 ( od toga 1 ravnatelj, 1 psiholog, 3

odgajatelja, 1 psiholog, 1 medicinska sestra i 1 spremaica).


23/56


67

Djeji vrti Mali princ je osnovala Marijana Karpati sa sjeditem u Vinjevcu, i

podrunim odjelima uOsijeku, A. Paradika 3 te u prigradskom mjestu Antunovac i

Batini. U osjekoj podrunici vrti pohaa 25 djece u jednoj odgojnoj skupini, dok

ukupan broj upisane djece sa podrunim odjelima iznosi 60. Vrti nema jasliku

skupinu a ima program Predkole i program ranog uenja engleskog jezika. Vrste

programa koje nude su: poludnevni, poludnevni s rukom i cjelodnevni boravak, a od

dodatnih programa imaju: program predkole i rano uenje stranog jezika. Ukupan

broj zaposlenih u 2011. na sve 4 lokacije je iznosio 21 (od toga 1 ravnatelj, 14

odgajatelja, 1 administrativni djelatnik i 5 spremaica).

Djeji vrti Heidi je osnovala Hajdi Bosanac u kojem se nalaze dvije odgojne

skupine sa prosjeno 12 djece koja pohaaju redovan program bez dodatnihposebnih programa i Predkole. Vrti ima jasliku skupinu. Tijekom 2011. u vrtiu su

bila zaposlena 2 odgajatelja i 1 ravnatelj.

Iako se radi o prostornoj udaljenost te iz tog razloga ne predstavlja konkurenciju

djejem vrtiu Inga bitno je navesti da je jedini djeji vrti u Osjeko baranjskoj

upaniji koji primjenjuje Montessori metodu odgoja Montessori djeji vrti Sunev

sjaj Nazaret u akovu. U njemu je rad organiziran u 5 odgojnih skupina s

prosjeno 80 djece. Vrti uz Montessori metodu svoj rad bazira na vjerskom odgoju,

(u djejem vrtiu Inganee se primjenjivati vjerski odgoj ). Vrti raspolae jaslikom

skupinom, nema program Predkole, a u posebne programe ranog uenja engleskog

jezika ukljueno je 20 djece. Tijekom 2011. u ovom djejem vrtiu je bilozaposleno

14 zaposlenika (od toga 1 ravnatelj, 9 odgajatelja, 1 defektolog, 1 tajnik, 1 kuhar i 1

spremaica).

Kao mogui oblik javno privatnog partnerstva tijekom 2013. godine iz dostupnih

informacija Ivna Sari je saznala da se udruivanjem Centra za predkolski odgoj i

privatne kole Gaudeamus planira realizirati projekt udruivanja kroz ustupanje na

koritenje pola zgrade djejeg vrtia Radost u Zagrebakoj ulici 10. U intervjuu sa

gospodinom Saom aki Ivna je saznala da u sklopu udruivanja kola Gaudeamus

planira implementirati svoju metodu odgoja koju primjenjuje u sklopu Integrativne

radionice kole Gaudeamus(prilog 3). Navedena poduzetnika inicijativa predstavlja

pozitivan iskorak u predkolskom odgoju grada Osijeka, te je navedeno pozitivno


24/56


68

ocjenjeno i u samom Gradskom poglavarstvu. Projekt je trenutano u fazi pripreme, a

Ivna Sari temeljem toga vjeruje da postoji dovoljan kritian broj roditelja koji svojoj

djeci ele omoguiti drugaiji oblik predkolskog odgoja.

5.9. Okruenje

Centar za predkolski odgoj ima dobro pokrivenu mreu djejih vrtia po gradskim

naseljima. Vanost lokacije pri donoenju odluke za upis u pojedini djeji vrti od

strane roditelja u novije vrijeme se smanjuje. U prilog tome ide vea mobilnost

roditelja i zainteresiranost za pojedinu metodu. Primjer tome su roditelji koji djecu sa

zapadnog i ostalih dijelova grada dovoze u vjerski vrti Marije Petkovi na Jugu 2, to

je prilino udaljeno od mjesta stanovanja a prvenstveno zbog ukljuivanja vjerskog

sadraja u program odgoja.

Unato tome, vano je da se djeji vrti Inga nalazi u blizini gusto naseljenih gradskih

etvrti koja imaju veliki broj obitelji sa mlaom djecom. U djejem vrtiu u susjednom

naselju Sjenjak godinama postoji lista ekanja te zbog ogranienosti kapaciteta dio

djece mora biti odbijen. Jedan od razloga liste ekanja je u tome to su roditelji poeliprepoznavati vanost angamana odgajatelja koji i u tradicionalnom odgoju koriste

razliite metode koje e djeci omoguiti razvoj razliitih vjetina i znanja, a drugi je

blizina mjesta stanovanja.

Povijest Montessori djejih vrtia u Hrvatskoj

Zaeci i objavljivanje radova o Montessori pedagogiji u Hrvatskoj poinju u vrijemerada i ivota M. Montessori poetkom 20-tog stoljea12. Prvi djeji vrti otvoren u

Hrvatskoj koji je primjenjivao Montessori metodu je bio dananji Montessori vrti u

sklopu kole Barunica Dde Vranyczany u Zagrebu na adresi Dolac 9. Djeji vrti je

svoja vrata otvorio davne 1934. godine. Izraeniju rasprostranjenost djejih vrtia u

12

Izvor:www.hdm.hr(12.01.2011.)
http://www.hdm.hr/http://www.hdm.hr/http://www.hdm.hr/http://www.hdm.hr/


25/56


69

Hrvatskoj koja primjenjuju Montessori pedagogiju u svom radu nailazimo tijekom

devedesetih godina prolog stoljea.

U Hrvatskoj Centri za usavravanje Montessori odgajatelja su djeji vrtii Sreko i

Montessori u Zagrebu. Edukacija za Montessori odgajatelja zahtjeva zvanje

magistar/magistra drutvenih znanosti, smjer pedagogija.

Hrvatsko Montessori Drutvo (HMD) osnovano je 15. studenog 2000. ija je

predsjednica gospoa Marija Hijacinta Hobla koje ima za cilj uspostavljanje i

odraavanje suradnje sa strunim osobama, institucijama i udrugama u zemlji i

inozemstvu. Osim navedenog, bave se organizacijom i strunim usavravanjem iz

podruja Montessori pedagogije.

U Hrvatskoj djeje vrtii koji primjenjuju Montessori pedagogiju moemo razvrstatiu

dvije skupine 13:

a) Djeji vrtii koji ostvaruju iskljuivo Montessori program:

Djeji vrti Montessori, Zagreb

Djeji vrti Sreko, Zagreb

Djeji vrti u sklopu kole BaruniceDdeVraniczany, Zagreb

Djeji vrti Sunev sjaj - Nazaret, akovo

Djeji vrti Cekin, Slavonski brod

Djeji vrti Mali cvijetak, Split

Djeji vrti Montessori djeja kua, Split

b) Montessori program u gradskim vrtiimaje organiziran na nain da unutar

gradskih djejih vrtia postoji jedna do dvije odgojne skupine gdje se djeca

odgajanju po naelima Montessori pedagogije, dok je u ostalim odgojnim

skupinama prisutna tradicionalna metoda odgoja:

Djeji vrti Jarun, Zagreb

Djeji vrti Vrbnik, Zagreb

Djeji vrti Vjeverica, Zagreb

Djeji vrti Bukovac, Zagreb

13

http://www.hrmdrustvo.hr/montessori_vrtic.html( 11.01.2011.)
http://www.hrmdrustvo.hr/montessori_vrtic.htmlhttp://www.hrmdrustvo.hr/montessori_vrtic.htmlhttp://www.hrmdrustvo.hr/montessori_vrtic.htmlhttp://www.hrmdrustvo.hr/montessori_vrtic.html


26/56


27/56


71

5.10. Konkurentska prednost

U veini vrtia na podruju grada Osijeka primjenjuje se metoda tradicionalnog

odgoja djece predkolske dobi i svi ti vrtii su programski vrlo slini. Jedino vjerski

vrtii i vrtii koji imaju dopunski programi nadopunjuju tradicionalni metodu odgoja

program razliitim sadrajima (kao to je to uenje stranih jezika, razliite kreativne

radionice, sportske radionice i sl.). Bitna karakteristika kvalitete odgoja vrtia

determinirana je iskljuivo ljudskim faktorom i angamanom pojedinih odgajatelja, te

zbog toga nekoliko djejih vrtia (Sjenica, Marija Petkovi, Latica) ima liste ekanja

jer roditelji tee u te vrtie upisati svoju djecu(zbog dobrih teta u vrtiima). esto su

navedeni vrtii i znaajnije udaljeni od mjesta njihova stanovanja.

Stoljee znanja, procesi globalizacije, nove tehnologije, oblici komunikacije te vrijeme

isprepletenih i promjenjivih vrijednosti imaju utjecaj na sustav odgoja i obrazovanja.

Nuno je poveanje njegove kvalitete u funkciji kulture ivljenja, gospodarstva i

drutva temeljnog na znanju i demokratskim naelima. Montessori metoda je razliita

u odnosu na tradicionalne odgojne oblike jer polazi od individualnosti svakog

pojedinog djeteta omoguavajui mu razvoj u poticajnoj okolini tvorei od njega

samostalnu, kreativnu osobu sklonu uenju od najranijih dana njegova ivota.

Grad Osijek u smislu racionalizacije svojih trokova nema u planu daljnje proirenje

mree vrtia, jedino je mogue eventualno zatvaranje jednog od etiri postojea u

naselju Jug II kako bi se racionaliziralo poslovanje. Navedena informacija je tek u

formi ideje meutim ona takoer predstavlja potencijalno moguu priliku za razvoj

javno privatnog partnerstva16 nekog od poduzetnika kroz iznajmljivanje postojeeg

prostora i pokretanje poslovnog pothvata otvaranja djejeg vrtia.

Primjenjujui Montessori metodu u djejem vrtiu Inga stanovnitvu grada Osijeka

bit e ponuena nova koncepcija odgoja koja e od djece stvarati ljude koji e se

lake i kompetentnije nositi sa izazovima svijeta u kojem ive. Primjenom navedene

16Javno privatno partnerstvo je dugoroan odnos izmeu javnog i privatnog partnera gdje privatni partner od javnog partnera

preuzima obvezu projektiranja, gradnje i/ili rekonstrukcije javne infrastrukture, a u svrhu pruanja javne usluge iz okviranadlenosti javnog partnera, ili u svrhu osiguravanja javnom partneru potrebnih preduvjeta za pruanje javnih usluga iz okviranjegovih nadlenosti, ili pruanje javne usluge krajnjim korisnicima iz okvira nadlenosti javnog partnera dostupno na :

http://www.ajpp.hr/ (13.09.2012.)


28/56


72

metode i ureenje zgrade vrtia koji su u suglasnosti sa Montessori drutvom djeji

vrti Inga ostvaruje konkurentske prednosti u odnosu na ustanove koje obavljaju istu

namjenu.

Unato tome to niti jedan vrti u Osijeku ne primjenjuje Montessori metodu, Ivna jekao prvog konkurenta identificirala djeji vrti Sjenica u neposrednoj blizini zbog

postojanja listi ekanja koje su rezultat kvalitetnog odgoja te nie cijene kotanja.

Kao drugog konkurenta vidi vjerski vrti Marije Petkovi gdje roditelji plaaju viu

cijenu, a odgoj se temelji na vjerskim naelima.

5.11. Marketing plan

Marketing plan predstavlja instrument koji pomae poduzetniku da planira i organizira

poduzetnike resurse i kapacitete kako bi se postigli marketinki ciljevi. On

poduzetnika stalno potie da razmatra odnos njegovih proizvoda/usluga i ciljnih

trita njegovog poduzea. Uobiajeno se prikazuje kroz marketing mix - proizvod,

cijenu, distribuciju i promociju:

5.11.1. Proizvod/usluga

Proizvod/usluga, koju opisuje ovaj poslovni plan predstavlja predkolsku instituciju

temeljenu na Montessori metodi. Kao to je i u poglavlju 5.8. navedeno, vlasnica ove

institucije, Ivna Sari, svjesna je da veina osoba s kojima je komunicirala nije

upoznata s Montessori metodom to predstavlja ozbiljnu potekou i izazov koje e

nastojati nadoknaditi kroz sustavno educiranje potencijalnog trita.

Glavna pitanja na koja je Ivna naila prilikom razgovora s ljudima o naumu otvaranja

djejeg vrtia Inga po Montessori metodi bila su:

Da li je Montessori metoda odgoja svojevrstan kult ili bunt?

Da li je to religiozni nain odgoja?

Zato bih ja plaao viu cijenu kada sam i ja zavrio normalni vrti i to mi fali?


29/56


73

U Osijeku nema dovoljno zainteresiranih za navedeno jer je grad siromaan.

Kako u kod kue odgajati svoje dijete ako ga u vrtiu odgajaju posebno?

Naravno, Ivna je naila i na ljude koji razumiju o emu se radi, shvaaju vanost

razliitih edukativno didaktikih metoda u predkolskom odgoju i koji bi voljeli da

njihova djeca imaju prilike upisati se u vrti koji e svoju djelatnost temeljiti na

osobnom razvoju djeteta.

5.11.2. Cijena

Djeji vrti Inga planira inkorporirati dvije vrste programa za mjeovitu odgojnuskupinu.

Program A: cjelodnevni program 710 sati dnevno

Program B: poludnevni program 46 sati dnevno

U navedenu cijenu su uraunati trokovi plaa zaposlenika, prehrane djece, energije

i komunalije, tekue odravanje, trokovi kredita kojeg e poduzetnica podii za

potrebe adaptacije kue i trokovi nabavke Montessori materijala i opreme.

Prema informacijama od voditelja odjela predkolskog odgoja u gradu Osijeku

ekonomska cijena gradskih djejih vrtia iznosi 1.400 kn. Grad Osijek je prole

godine donio odluku o formiranju cijene vrtia za roditelje na temelju njihovih

primanja, a one iznose:

Tablica 6: Cijene djejih vrtia u Osijeku17:

17

http://vrticiosijek.hr/?page_id=4808

Primanja po lanuobitelji

Udjel u cijeni 10-satnog

programa

Udjel u cijeni

poludnevni s rukomUdjel u cijeni

poludnevni bez ruka

do 1.000,00 kn 500,00 kn 400,00 kn 300,00 kn

od 1.000,01 kn 640,00 kn 520,00 kn 400,00 kn
http://vrticiosijek.hr/?page_id=4808http://vrticiosijek.hr/?page_id=4808http://vrticiosijek.hr/?page_id=4808http://vrticiosijek.hr/?page_id=4808


30/56


74

Na navedene cijene roditelji dodatno mogu ostvariti popust ukoliko ispunjavaju jedan

od sljedeih uvjeta:

Tablica 7: Popust na cijene djejih vrtia u Osijeku18:

Roditelji, kojima je rjeenjem Centra za socijalnu skrb odobrena novana pomo, te

im je to jedini izvor prihoda obitelji, sudjelovat e u cijeni programa djejih vrtia ijaslica u iznosu od 50,00 kn.

Razliku izmeu ekonomske cijene i cijene koju plaaju roditelji subvencioniragrad u

iznosu od 60 % odnosno 840 kn mjeseno po djetetu. Navedeni iznos subvencija

dobivaju i privatnim djejim vrtiima u Osijeku (Dugine boje, Mali princ i Rego).

Unato odluci o subvencioniranju vrtia u iznosu od 60 % ekonomske cijene, za

potrebe ovog rada uzeli smo u obzir subvenciju u apsolutnom iznosu od 840 kn

mjeseno po djetetu.

Osnovni kriterij u ostvarivanju subvencija je lokacijske naravi odnosno grad

subvencionira vrtie u onim naseljima gdje ne postoji gradski vrti. Trokove

izgradnje, opreme, didaktikih sredstava i trokove odravanja snose osnivai, dok

18

http://vrticiosijek.hr/?page_id=4808

Ako upisuju drugo dijete u vrti 10% nia cijena

Ako su samohrani roditelj s visinom primanja po lanuobitelji do 1.000 kn 40% nia cijena

Ako su samohrani roditelj s visinom primanja po lanuobitelji od 1.000,01 kn

30% nia cijena

Ako je jedan od roditelja gluhonijem ili invalid s utvrenim

invaliditetom 80% i vie60% nia cijena

Za tree i svako sljedee dijete kada su sva djecapolaznici Centra za predkolski odgoj Osijek

besplatno
http://vrticiosijek.hr/?page_id=4808http://vrticiosijek.hr/?page_id=4808http://vrticiosijek.hr/?page_id=4808http://vrticiosijek.hr/?page_id=4808


31/56


75

se subvencija najvie odnosi na pokrivanje plaa djelatnika i dio materijalnih

trokova.

Cijena kotanja za roditelje u djejem vrtiu Inga bi bila19:

Program A: 1.600 kuna mjeseno zajedno dijete

Program B: 1.300 kuna mjeseno za jedno dijete

Cijene u zagrebakim Montessori vrtiima iznose od 1.900 3.000 kn mjeseno po

djetetu.

Uzimajui u obzir gospodarsku situaciju u Osijeku te iznos koji roditelji trebaju platiti

za svoje dijete, djeji vrti Inga nije cjenovno konkurentan. Cijene u privatnim djejim

vrtiima u Osijeku za cjelodnevni boravak su od 850 kn (Mali princ i vjerski vrti

Marija Petkovi) do 1.000 kn (Dugine boje), dok je cijena poludnevnog boravka od

600 kn (Mali princ) do 850 kn (Dugine boje). Osniva djejeg vrtia duan je osigurati

sredstva za osnivanje i rad djejeg vrtia. Tijekom 2010. godine 67,40% izvora

prihoda svih vrsta osnivaa djejih vrtia ine sredstva jedinica lokalne

samouprave20. Ukupno prihod ustanova predkolskog odgoja 2010. u Osjeko

baranjskoj upaniji je iznosilo 80 milijuna kn. Osim jedinica lokalne samoupravefinanciranje se vri i iz prorauna opina i Republike Hrvatske. Sredstva ostvarena iz

uplata roditelja-korisnika usluge iznose 31% u odnosu na ukupna sredstva.

Vjerske i privatne vrtie financiraju u razliitim iznosima jedinice lokalne samouprave

i to u rasponu od 0% - 80% 21, a roditelj financiraju boravak u rasponu od 20% - 87%

a ostalo su trokovi osnivaa, prikaz financiranja djejih vrtia u Osjeko baranjskoj

upaniji prikazan je u prilogu 4.

19Kalkulacija cijene kotanja nalazi se u financijskom dijelu ovog poslovnog plana




http://www.obz.hr/hr/pdf/2012/26sjednica/23_informacija_o_stanju_i_problematici_predskolskog_odgoja_i_naobrazbe_na_podrucju_osjecko_baranjske_zupanije.pdfhttp://www.obz.hr/hr/pdf/2012/26sjednica/23_informacija_o_stanju_i_problematici_predskolskog_odgoja_i_naobrazbe_na_podrucju_osjecko_baranjske_zupanije.pdfhttp://www.obz.hr/hr/pdf/2012/26sjednica/23_informacija_o_stanju_i_problematici_predskolskog_odgoja_i_naobrazbe_na_podrucju_osjecko_baranjske_zupanije.pdfhttp://www.obz.hr/hr/pdf/2012/26sjednica/23_informacija_o_stanju_i_problematici_predskolskog_odgoja_i_naobrazbe_na_podrucju_osjecko_baranjske_zupanije.pdfhttp://www.obz.hr/hr/pdf/2012/26sjednica/23_informacija_o_stanju_i_problematici_predskolskog_odgoja_i_naobrazbe_na_podrucju_osjecko_baranjske_zupanije.pdfhttp://www.obz.hr/hr/pdf/2012/26sjednica/23_informacija_o_stanju_i_problematici_predskolskog_odgoja_i_naobrazbe_na_podrucju_osjecko_baranjske_zupanije.pdfhttp://www.obz.hr/hr/pdf/2012/26sjednica/23_informacija_o_stanju_i_problematici_predskolskog_odgoja_i_naobrazbe_na_podrucju_osjecko_baranjske_zupanije.pdfhttp://www.obz.hr/hr/pdf/2012/26sjednica/23_informacija_o_stanju_i_problematici_predskolskog_odgoja_i_naobrazbe_na_podrucju_osjecko_baranjske_zupanije.pdfhttp://www.obz.hr/hr/pdf/2012/26sjednica/23_informacija_o_stanju_i_problematici_predskolskog_odgoja_i_naobrazbe_na_podrucju_osjecko_baranjske_zupanije.pdfhttp://www.obz.hr/hr/pdf/2012/26sjednica/23_informacija_o_stanju_i_problematici_predskolskog_odgoja_i_naobrazbe_na_podrucju_osjecko_baranjske_zupanije.pdfhttp://www.obz.hr/hr/pdf/2012/26sjednica/23_informacija_o_stanju_i_problematici_predskolskog_odgoja_i_naobrazbe_na_podrucju_osjecko_baranjske_zupanije.pdfhttp://www.obz.hr/hr/pdf/2012/26sjednica/23_informacija_o_stanju_i_problematici_predskolskog_odgoja_i_naobrazbe_na_podrucju_osjecko_baranjske_zupanije.pdf


32/56


76

5.11.3. Distribucija

Aktivnosti uvanja djece spadaju u uslune djelatnosti pri emu djeca moraju doi na

odreeno mjesto da bi se usluga ostvarila to predstavlja direktnu prodaju22u koju

nisu ukljuene ostale strane. U smislu promatranja distribucije kao dijela marketing

plana ne postoji mogunost dublje analize.

5.11.4. Promocija

Ivna je svjesna da kreiranje imida djejeg vrtia Inga mora poeti znatno prije

pokretanja pothvata. Uz osobne kontakte i vlastiti angaman, kojim e, pogotovo nasamom poetku, Montessori ideju prenositi graanima Osijeka, Ivna e koristiti i

druge marketinke aktivnosti koje e obuhvaati jasne, saete i razumljive podatke o

Mariji Montessori, zaetnici ove pedagogije i koristima koje e djeca i roditelji imati

ukljuivanjem u djeji vrti Inga .

Budui da se potencijalni kupci usluga djejeg vrtia Inga (mlae osobe)

svakodnevno koriste Internetom, Ivna Sari se odluila za komunikaciju sa tritem

putem izrade Internet stranice i otvaranje Facebook profila. Troak pokretanja

Internet stranice procjenjuje se na 10.000 kn, dok e administriranje i odravanje web

stranice i Facebook profila raditi sama. Uz uobiajene redovne informacije Ivna e

web stranicu koristiti i kako bi bila u vezi s roditeljima obavjetavajui ih o novostima i

promjenama u radu vrtia te napredovanju njihove djece kroz pojedine aktivnosti

snimajui kratke epizode iz svakodnevnih djejih aktivnosti. U smislu zatite prava

djece ovi sadraji e biti dostupni iskljuivo roditeljima ija djeca idu u vrti i koji e

izvriti registraciju na internetskoj stranici vrtia i u vrtiu dobiti korisniko ime i

lozinku. Uz navedeno roditelj e u knjigu Koliko smo dobri upisivati dojmove o

razvoju svoje djece, a navedeni komentari e takoer sluiti u promotivne svrhe.

22 Pod navedenim se podrazumijeva da kupac prilikom kupovine proizvoda/usluge mora doi na odreeno mjesto (roditelji

trebaju dovesti djecu u vrti kako bi se moglo govoriti o kupovine usluge). Za razliku od navedeno postoji i prodaja preko

posrednika (npr distributeri odreenih proizvoda proizvodnih poduzea)


33/56


77

Izradu vizualnog identiteta povjerit e tvrtki Nimar iz Osijeka. Vizualni identitet e

obuhvaati izradu logotipa i prospekta sa osnovnim informacijama o djejem vrtiu

Inga. S obzirom da se Montessori okolina i didaktika sredstva bitno razlikuju od

tradicionalnog djejeg vrtia njihove slike e biti izraene u fotografskom studiju

Fine . Troak izrade logotipa i prospekata procjenjuje se na 6.000 kn. Osim

navedenih promotivnih aktivnosti Ivna Sari e svojim vlastitim angamanom

osigurati dostupnost informacija o radu njezina vrtia i kroz dnevne novine: Glas

Slavonije, regionalna izdanja Jutarnjeg i Veernjeg lista dostavljajui im priopenja za

medije. Planira se i promocija vrtia putem besplatnog poslovnog asopisa BIZdirekt

koji izlazi u nakladi od 12.000 primjeraka i koji itaju uglavnom ljudi, koji predstavljaju

trini segment kojeg Ivna Sari nastoji opsluiti svojom uslugom predkolskog

odgoja (mladi zaposleni ljudi koji imaju djecu su i itatelji Bizdirekta i potencijalni

korisnici usluge vrtia Inga).

Tijekom mjeseca svibnja 2013. , prije uobiajenog vremena upisa djece u vrti(koji je

poetkom lipnja), Ivna Sari planira organizirati prezentaciju djejeg vrtia Inga u

djejem kazalitu u Osijeku na nain da e scenski predstaviti didaktika sredstva i

materijale s kojim e djeca raditi. U ovu svrhu organizirat e dolazak 2 roditelja iz

Zagreba i njihove djece kako bi se osjeki roditelji upoznali sa navedenim konceptomu direktnom kontaktu. Osobnim kontaktima kroz svoj krug prijatelja i poznanika te

roditelje djece u djejem vrtiu u kojem je zaposlena nastojat e privui dovoljnu

masu potencijalnih kupaca. Osim navedenog u tu svrhu planira napraviti i struni dio

predavanja kojeg euz nju poduprijeti dva psihologa i Montessori odgajatelji djejeg

vrtia Tratinica iz Zagreba. Nakon prezentacije uslijedit e prikaz filma i druenje.

Navedena prezentacija e imati karakter Otvorenih vrata djejeg vrtia Inga, a

planirani trokovi prezentacije iznose 8.000 kn.

Procjena trokova marketinkih aktivnosti za djeji vrti Inga prije upisa prve grupe

polaznika iznosit e 24.000 kn. struktura trokova se odnosi na trokova pokretanja

internetske stranice, izrade promotivnih materijala i organizacije Otvorenih vrata u

djejem kazalitu. Ivna Sari pokrie navedenih trokova planira izdvojiti iz vlastitih

sredstava.


34/56


78

6. Je li ideja otvaranja Montessori djejeg vrtia dobra poslovna prilika?

Nakon prikupljanja podataka iz primarnih i sekundarnih izvora, a prije pisanja

poslovnog plana razmotrit emo da li je ideja o otvaranju Montessori djejeg vrtia u

Osijeku ujedno i dobra poslovna prilika. U ovu svrhu upotrijebit e seTimmonsov

model etiri sidra i Mullinsov model sedam domena atraktivnosti prilike. Timmons je

razvio model etiri sidra kao blic-alat pomou kojeg se relativno brzo moguocijeniti

osobine prilike, odnosno da li je neka ideja ujedno i dobra poslovna prilika koja ima

potencijal pretvoriti se u isplativ pothvat.

Slika 7. Rezultati analize etiri sidra za ideju otvaranja Montessori djejeg vrtia.

Otvaranje Montessori

djejeg vrtia Inga

Vrijednost za

klijenta

Zadovoljava li bitnu

potrebu za koju je

netko voljan platiti?

Trite i isplativost

Montessori metoda

jedinstven je pristup

tehnici poduavanja priemu se naglasakstavlja na osiguranje

poticajne okoline koja

poveava djejuprirodnu radoznalnost i

omoguava mu krozigru spontano uenjeotkrivanjem. Rizik se

oituje uneprepoznavanju

navedenog od strane

roditelja.

Odgovara li posao

poduzetniku?

Djelomino da Djelomino daDjelomino da Zahtjeva daljnjuanalizu

U uvjetima velikih

promjena u nainuivota, promjenomnaina predkolskogodgoja mogue jepripremiti djecu da se

lake nose saizazovima dananjice.Rezultat nije odmah

mjerljiv. Rizik

predstavlja loagospodarska situacija.

U Osijeku vei diopredkolskog odgojapokriva mrea djejihvrtia u vlasnitvuGrada, od privatnih

djejih vrtia jedinovjerski vrti M.Petkovi imapopunjene kapacitete.

Otvaranje djejegvrtiazahtjeva velikaulaganja i

prilagoavanje kue,ulaganje u opremu i

know how. Rizik

predstavlja

nepovjerenje premaprivatnim vrtiima ivisoka poetnaulaganja.

Poduzetnica ima

interes, elju, potrebneresurse i potrebnu

kvalifikaciju za

pokretanje djejegvrtia po Montessorimetodi. Rizik

predstavlja nedostatak

upravljakog znanja ite zapoljavanjeukupno 6 zaposlenika.


35/56


79

Analiza ideje pomou Timmonsov modela je ukazala je na slijedee:

- otvaranje Montessori djejeg vrtia Inga stvara vrijednost za klijenta pruajui

drugaiji pristup odgoju djece predkolske dobi, meutim veliki rizik

predstavlja nepoznavanje navedene metode meu roditeljima i tradicionalno

vee povjerenje u gradske vrtie. Potrebanje znaajan angaman i vrijeme da

se trite upozna sa Montessori pedagogijom.

- s obzirom na promjenjive izazove dananjice u kojoj se trae sve vie nova

znanja, Montessori pedagogija nudi mogunosti razliite pedagogije

pripremajui djecu za izazove u realnom ivotu. Rezultat koristi koju kupci

dobivaju nije odmah mjerljiv jer se radi o dugoronom procesu odgoja. Rizik uovom kontekstu se odnosi na lou gospodarsku situaciju (manje raspoloivog

dohotka, uvanje djece povjerava se rodbini), poveanje broja nezaposlenosti

(roditelji uvaju svoj djecu), nesreenost trita ( uvanje djece obavljaju ene

na crno), te navika upisivanja djece u gradske vrtie.

- trite ustanova predkolskog odgoja u Osijeku uglavnom je pokriveno

gradskim vrtiima te nekolicinom privatnih u kojima je zastupljena

tradicionalna metoda odgoja. Zainteresiranost za upis u privatni djeji vrti

najizraenija je u vjerskom vrtiu Marije Petkovi gdje postoji lista ekanja.

Postojanje Montessori djejih vrtia u Hrvatskoj s jedne strane i malog broja

uspjenih privatnih vrtia u Osijeku s druge strane navodi na zakljuak da

trite predkolskih ustanova u Osijeku nije prezasieno (svi privatni vrtii

primjenjuju tradicionalnu metodu odgoja, sva djeca u Osijeku se mogu upisati

u djeji vrti), te je upitno prepoznavanje alternativne metode odgoja od

strane trita koja e osigurati profitabilnost poslovnog pothvata. Uznavedeno, trokovi pokretanja ovog poslovnog pothvata su visoki.

- poduzetnica je zainteresirana za otvaranje Montessori djejeg vrtia, meutim

ovdje su prisutna dva rizika: nedostatak upravljakog znanja za voenje posla

(poduzetnica je do sad radila samo kao odgajateljica) i nepostojanje tima.

Timmonsov model etiri sidra pokazuje da ova ideja ima potencijal postati poslovna

prilika, no potrebno ju je detaljnije istraiti kako bi se stvorila preciznija slika o ideji,


36/56


37/56


81

viegodinje radno iskustvo u predkolskom odgoju i posjedovanje licence za

Montessori odgajatelja, koje joj omoguavaju razvijanje drugaijih i konkurentnih

naina obavljanja posla, intelektualno vlasnitvo i resurse koja druga poduzea teko

imitiraju u kratkom roku. Naime, novi potencijalni poduzetnici koji ele otvoriti djeji

vrti koji svoju koncepciju temelji na Montessori ili nekoj drugoj alternativnoj

pedagogiji trebaju zavriti edukaciju za to je potrebno vrijeme i sredstva koja

poduzetnica Ivna Sari ve posjeduje.

Analiza industrije na makro razini podrazumijeva analizu atraktivnosti i profitabilnosti

odreene industrijske grane u kojoj poduzea nude sline proizvode i usluge koja je

objanjena Porterovim modelom 5 snaga konkurentnosti (prijetnja ulaza novih

konkurenata, suparnitvo meu postojeim poduzeima, pregovaraka snaga kupca,pregovaraka snaga dobavljaa i postojanje supstituta) (slika 8.)

Slika 8. Porterov model konkurentskih snaga

Prijetnja ulaska

novih konkurenata

u industriju:

SLABA

Pregovarakasnaga kupca:

UMJERENA DO

JAKA

Opasnost od

supstitucijskih

proizvoda

UMJERENA DO

JAKA

Poduzetnikipothvat :Otvaranje

Montessori djejegvrtia

Stupanj rivaliteta

meu postojeimkonkurentima:

JAK

Pregovarakasnaga dobavljaa:

UMJERENA DO

JAKA


38/56


82

Prijetnja ulaza novih konkurenata je slaba. Naime, Osijek ima dobro pokrivenu

mreu gradskih djejih vrtia. Jedino u naselju Uske njive, gdje se planira otvoriti

Montessori djeji vrti Inga, ne postoji gradski djeji vrti. U prilog navedenom idu i

visoki trokovi izgradnje i/li adaptacije prostora te cijene kotanja koja je u naseljima

koja nemaju gradski vrti subvencionirana od stane grada to znaajno utjee na

visinu cijene koju plaaju roditelji. Djeji vrti Inga rauna s ovom olakicom.

Veina djejih vrtia u gradu Osijeku je u vlasnitvu grada osim etiri ustanovegdje

postoji privatna inicijativa. S obzirom na navedeno ne moemo govoriti o klasinom

trinom natjecanju, no suparnitvo meu postojeim poduzeimaje jako jer

postojea mrea gradskih vrtia je dobro razvijena te ima nepovoljan utjecaj na

razvoj privatne inicijative u ovoj djelatnosti . (najvie s aspekta sufinanciranja cijenesmjetaja djece, odnosno subvencija).

Oprema i samo ureenje vrtia je definirano standardima Montessori udruenja koji

navodi da sva oprema mora biti iskljuivo od proizvoaa Nienhuis dok ostala

oprema, hrana i pomoni materijal mogu biti nabavljeni iz razliitih izvora. S obzirom

na navedeno moemo govoriti o umjerenoj do jakoj pregovarakog snazi

dobavljaa.

Pregovaraka snaga kupacase ogleda u mogunosti pritiska roditelja u pogledu

poboljavanja kvalitete ili sniavanja cijene. Budui da su profitabilnost poslovnog

pothvata ovisi o malom upisane djece (njih 15 - 30 roditelja) vrlo je bitno

zadovoljstvo roditelja kvalitetom odgoja kako bi njihova djeca pohaala djeji vrti

Inga. Budui na tradiciju upisa, i postojanje dobro razvijene mree gradskih vrtia te

malog broja roditelja snaga kupaca je umjerena do jaka.

Supstitute uslugama predkolskog odgoja predstavlja uvanje djece kod kue odstrane samih roditelja ili roaka (besplatno). U uvjetima loe gospodarske situacije

(pada zaposlenosti i pada dohotka) u porastu je ovakav oblik uvanja. Supstitute

ustanovama predkolskog odgoja takoer predstavljai angairanje ena za uvanje

djece. Nastavno na navedeno utjecaj supstituta je umjeren do jak.

Uzimajui u obzir da su prijetnja od ulaska novih konkurenata na trite slaba,

suparnitvo meu postojeim vrtiima jako, pregovarake snage kupca i dobavljaa


39/56


83

te utjecaj supstituta umjerene do jake, te da poduzetnica posjeduje kompetencije,

specifinu metodu odgoja i resurse koje je teko imitirati u kratkom periodu

zakljuujemo da je industrija predkolskog odgoja u Osijekudjelomino atraktivnaza

ulazak novih pothvata.

Sljedea domena Mullinsovog modela procjene prilike je domena tima, koji se

procjenjuje s obzirom na: usklaenost osobnih afiniteta tima sa prilikom (misija,

osobne elje i kapacitet preuzimanja rizika), poznavanje kljunih faktora uspjeha i

posjedovanje temeljnih kompetencija, a koji osiguravaju konkurentsku prednost na

tritu.

Poduzetnica uz, veliku elju i interes za otvaranje djejeg vrtia Inga, ima i mreu

poznanstava koja bi joj mogla pomoi. U svoj pothvat mora zaposliti i 3 odgajateljice i

angairati 4 struna suradnika na Ugovor o djelute privui studente zavrnih godina

Pedagokog fakulteta da rade kao asistenti. Tim u ovom trenutku poduzetnikog

procesa ne postoji, ve je iskljuivo vezan na poduzetnicu.

S obzirom da je poduzetnica dui niz godina radila kao odgajatelj u djejem vrtiu

poznati su joj kljuni faktori uspjeha u navedenoj djelatnosti. Meutim ovdje je

potrebno navesti da su vrtii u Osijeku, veinom u gradskom vlasnitvu, te da nema

uobiajenih trinih zakonitosti (ponuda, potranja, prilagodba cijena u odnosu na

potranju, stvaranje konkurentske prednosti itd.).

Kljuni faktori uspjeha u ovoj djelatnosti odnose se na: osobnost odgajatelja (koji

svojim osobnim vrijednostima verbalnom i neverbalnom komunikacijom utjee na

razvoj istih kod djeteta), potivanje prava djeteta i roditelja (pravo na sigurnost,

zatitu, zdravu prehranu, privatnost, izbor prijatelja), partnerstvo s roditeljima u

odgoju (razliite radionice za roditelje i djecu koje organizira vrti) te opremljenostunutarnjeg i vanjskog okruenja vrtia.

Analizirajui navedene kljune faktore uspjeha, proizale iz iskustva u tradicionalnom

odgoju, te specifinosti Montessori metode moemo zakljuiti da budui poslovni

pothvat veinom posjeduje kompetencije, kojima moe zadovoljiti navedene kljune

faktore uspjeha, te na temelju tih kompetencija graditi vlastitu konkurentsku prednost.


40/56


41/56


85

7. FINANCIJSKI PLAN

Financijski plan djejeg vrtia Inga dat e projekciju temeljnih financijskih izvjea

poduzea bilance stanja, rauna dobiti i gubitka i novanog tijeka za prve dvije

godine poslovanja. Prihodi i rashodi se razlikuju zbog poveanja broja upisane djece

u prvoj i drugoj godini poslovanja.

Polazna stavka financijskog plana je proraun trokova ulaganja te proraun

trokova iprihoda poslovanja a s ciljem utvrivanja veliine ulaganja.

7.1. Struktura ulaganja u djeji vrti Inga

Polazna stavka financijskog planiranja poslovnog poduhvata je sveobuhvatan i

detaljan popis svakog pojedinog ulaganja u nabavu roba i usluga bez kojih nije

mogue pokrenuti planirani posao.

Zbroj svih trokova, od nabave opreme do ulaganja u graevinepredstavlja ukupan

iznos ulaganja (tablica 8).


42/56


86

Tablica 8. Struktura ulaganja u djeji vrti Inga(oprema, namjetaj i sitniinventar

Ukupno ulaganje u otvaranje djejeg vrtia Inga iznosi 433.298 kn.

Za potrebe otvaranja djejeg vrtia potrebno je prilagoditi obiteljsku kuu. Od

potrebnih radova u kui je potrebno napraviti: proirenje natkrivenog dijela terase,

ruenje zida kue kako bi se od dvije postojee manje sobe napravila jedna velika,

proirenje i izgradnja sanitarnog vora, izmjena rasvjetnih tijela, rukohvate te

rb opis kom kn/kom iznos u kn

Montessori namjetaj i pribor Neinhuis1. Police

Police sa otvorima 120*35*88 10 2.125 21.250



Police sa otvorima 20*30*20 5 897 4.485

2. Stolice 15 498 7.470

3. Stolovi

Stolovi mali drveni 70*50*75 4 990 3.960

Stolovi jednostuki 4 1.078 4.312

Stolovi picnic 3 1.655 4.9654. Kreveti sa 3 kompleta posteljine 15 1.250 18.750

5. Garderobni ormarii 5/1 3 1.859 5.5776. Montessori materijal Delux Kit 4 1 29.589 29.589

7. Montessori materijal junior 1 12.692 12.692

8. Montessori materijal senior 1 11.897 11.897

9. Tepih 60*80 13 172 2.236

Ukupno Montessori namjetaj i pribor158.659

Pomoni namjetaj i sitan inventar

10. Raunalo 1 4.000 4.00011. Stol za ured 1 1.000 1.00012. Stolice za ured 4 300 1.200

13. Sitni inventar 2.000

Ukupno pomoni namjetaj i sitan inventar 8.200

14. Renoviranje kue 239.590

Ostalo

15. Marketinke aktivnosti 1 24.000

16. Troak obrade kredita 1 2.849

Sveukupno: 433.298


43/56


87

soboslikarske radove. Trokovnik graevinskih radova poduzea Lekoterm nalazi

se u prilogu 5. ovog poslovnog plana, a trokovi adaptacije iznose 239.590 kn.

Ulaganje u otvaranje djejeg vrtia Inga iznosi ukupno 433.298 kn. Poduzetnica Ivna

Sari raspolae vlastitim sredstvima u iznosu 190.859 kn. Razlika e biti financirana

kreditnim izvorima. (tablica 9.)

Tablica 9. Izvori financiranja poslovnog pothvata u kunama

Rb Izvori i vrste sredstava Iznos

1. Vlastita sredstva

Uteevina 190.859

- sredstva za nabavku opreme 166.859

- sredstva za marketinke aktivnosti 24.000

Ukupno vlastita sredstva 190.859

2. Kreditna sredstva

Adaptacija kue 239.590

Troak obrade kredita 2.849

Ukupno kreditna sredstva 242.439

Sveukupno ulaganje 433.298

Poslovni pothvat bit e financiran iz vlastitih i kreditnih sredstava u omjeru 44%:56%.

Vlastitim gotovinskim sredstvima poduzetnica e financirati nabavku opreme i

marketinke aktivnosti. Iznos od 242.439 kn koji je potreban za potpunu prilagodbu

kue i trokove obrade kredita poduzetnica e financirati hipotekarnim kreditom u

Zagrebakoj banci d.d. (tablica 10.).

Tablica 10. Kreditni uvjeti Zagrebake banke d.d.

Iznos kredita: 242.439 kn

Kamatna stopa: 8% godinje, promjenjiva

Rok otplate: 10 godina

Nain otplate: mjesene rate

Osiguranje kredita: hipoteka, mjenice, zadunica

Poek: Nema


44/56


88

Proraun otplate kredita nalazi se u prilogu 6. ovog poslovnog plana

7.2. Proraun trokova

Proraun trokova prikazuje mjesene i ukupne godinje trokove za prve dvije

godine poslovanja djejeg vrtia Inga.

Kalkulacija plaa je napravljena na bazi zapoljavanja dva odgajatelja u prvoj godini

poslovanja, a u drugoj na bazi etiri. Uz redovne zaposlenike poduzetnica planira

angairati 4 honorarna suradnika koje e plaati temeljem Ugovora o djelu. Planirani

mjeseni angaman honorarnih suradnika e biti 8 sati u prvoj i 12 sati mjeseno u

drugoj godini poslovanja. Proraun trokova za plae zaposlenika i angairanje

honorarnih suradnika prikazani su u tablicama 11. i 12.

Tablica 11. Kalkulacija plaa za prvu godinu poslovanja

Radno mjestoBrojizvritelja

Broj satimjeseno

Brutoplaa

Netoplaa

Ukupnigodinji

netoiznos

Ukupnagodinja

brutoplaa

Ukupnimjeseni

brutoiznos

Montessoriodgajatelj 2 180 6.090 4.200 100.800 146.160 12.180

Rad strunih suradnika na Ugovor o djelu za prvu godinu poslovanja

Ostalisuradnici

Brojizvritelja

Broj satimjeseno

Brutoiznos

Netoiznos

Ukupnigodinji

netoiznos

Ukupnigodinji

brutoiznos

Ukupnimjeseni

brutoiznos

Rad strunihsuradnika 4 8 1.883 1.000 48.000 90.384 7.532


45/56


89

Tablica 12. Kalkulacija plaa za drugu godinu poslovanja

Radnomjesto

Brojizvritelja

Broj satimjeseno

Brutoplaa

Netoplaa

Ukupnigodinji

netoiznos

Ukupnagodinja

brutoplaa

Ukupnimjeseni

brutoiznos

Montessoriodgajatelj 4 180 7.250 5.000 240.000 348.000 29.000

Rad strunih suradnika na Ugovor o djelu za drugu godinu poslovanja

Ostalisuradnici

Brojizvritelja

Broj satimjeseno

Brutoiznos

Netoiznos

Ukupnigodinji

netoiznos

Ukupnigodinji

brutoiznos

Ukupnimjeseni

brutoiznos

Rad strunihsuradnika 4 12 2.448 1.300 62.400 117.504 9.792

Uz trokove zaposlenika prikazani su i ostali trokovi poslovanja u tablici 13. za prvu i

Documents

Poslovni Plan Djecji Vrtic