OBLIGACIONO PRAVO.doc

8/8/2019 OBLIGACIONO PRAVO.doc

1/84

OBLIGACIONO PRAVO

Doc. dr Slobodan Stanišić

10.

1 POJAM I TERMINOLOGIJA

Obligaciono pravo je skup pravnih normi kojima se reguliše pravni odnos izmeđuodređenih subjekata prava na osnovu kojeg jedna strana (povjerilac, creditor) ima pravo (ovlaštenje)da zahtijeva od druge neko davanje, činjenje ili nečinjenje, a druga strana (dunik, debitor) obavezuda takav zahtjev ispuni .

! obj!tivno" #"i#l$ obligaciono pravo je skup pravnih normi sadranih u zakonskim i podzakonskim aktima kojima se uređuje određeni pravni odnos u pogledu prometa vrijednosti. !#$bj!tivno" #"i#l$ obligaciono pravo je skup ovlaštenja i zahtjeva određenog lica koja se

priznaju od strane objektivnog prava i organa zaštite prava."bligaciono pravo je dio #i#t"a gra%an#!og prava koji se bavi normativnim regulisanjem

i proučavanjem opšteg prometa vrijednosti između subjekata prava, u smislu njihovog trans#era izimovine jednog, u imovinu drugog lica. $aj prenos vrijednosti je naročito prepoznatljiv uraznovrsnim pravnim odnosima subjekata prava zasnovanim na korelaciji između ovlaštenja jedne iobaveze druge strane. %pr. kod ugovora o kupoprodaji, ugovora o zakupu i dr., kada se učesnicikonkretnog pravnog odnosa nalaze u dvostrukoj ulozi, dakle, kada su i#tovr"no i povjrioci id$&nici.

&renos vrijednosti je uočljiv i kada takve korelacije nema, kao što je slučaj sa ugovorom o poklonu, prouzrokovanjem štete, sticanjem bez osnova ' isplatom nedugovanog, kada je jdna#trana $vij! povjrilac' a dr$ga $vij! d$&ni! .

$ermin obligaciono pravo se koristi da bi se označio predmet njegovog izučavanja, a to su ustvari obligacije ili tačnije obligacioni odno#i koji se uspostavljaju između subjekata prava

povodom prometa dobara. $ermin obligacija potiče od latinskih riječi obligare, obligatio, što u

bukvalnom prevodu i u odnosu na vrijeme iz kojega potiče znači vezanje, ali i njegovu modi#ikacijuu #igurativnom smislu ' koja znači dugovanje, odnosno obavezu.&od obligacijom, pored duga, odnosno obaveze u smislu prestacije (dare) ili određenog

ponašanja (#acere, non #acere), podrazumjeva se i pravo da se zahtijeva ispunjenje neke obaveze, alisam predmet obligacije.

2 RAZVOJ OBLIGACIONOG PRAVA

ačeci obligacionog prava seu u daleku prošlost, u pravne sisteme najstarijihrobovlasničkih drava, kao što su avilon, *rčka i +im. ! robovlasničkom periodu, obligaciono

pravo se najviše razvija u rimskoj robovlasničkoj dravi. +imski akon -- tablica je poznavaosamo neke rudimentarne oblike kupoprodaje.

aključenje i izvršenje posla se obavlja u istom aktu, "ancipaciji i sastojao se u udaranju bakarnom šipkom u vagu ili bacanjem sitnog novca na nju. a ovim činom kupoprodaja je završenai kupac koji je mancipirao određenu stvar postao je i njen vlasnik, bez obzira da li je platio cijenu ilinije, a prodavac je mogao da naplatu cijene ostvari prinudnim putem, samo ako se na to kupacobavezao posebnom ugovornom klauzulom.

%ešto razvijenji obligacioni odnosi u akonu -- tablica su bili oni zasnovani putem zajma(nexum i stipulatio).

N($" ' tj. zajam patricija plebejcu je bio baziran na ročnoj i uslovnoj kupoprodaji ilizalaganju #izičke ličnosti dunika.

Stip$latio ' tj. zajam između patricija je bio baziran na uzjamnom povjerenju zašti/enomreligijskom snagom riječi koja je izgovorena prilikom zaključenja zajma.

1


2/84

akon -- tablica je poznavao i tzv. obligacion odno# na#tal i) dli!ta, kaonedozvoljene radnje. &očinilac delikta je u tom slučaju imao obavezu da ošte/enom plati izvjesnusumu novca zbog štete pričinjene krađom, nehatnom paljevinom, sječom drveta, povrijeđivanjem(iniuria) i sl., a neispunjenje obaveze se strogo kanjavalo kao i u slučaju neispunjenja obaveze izzajma. azne su bile ropstvo ili smrt.

%akon propasti rimskog carstva, u periodu ranog #eudalizma, uporedo sa privrednim iobligacioni odnosi stagniraju sve do sve do početka drugog razdoblja evropskog #eudalizma i

vremena #rancuske revolucije. ! uslovima sve razvijenijeg prometa roba i usluga, polaze/i od principa rimskog prava, pravna teorija u razvijenim evropskim zemljama (rancuska, %jemačka,2ustrija) izgrađuje temelje poznatih građanskih kodeksa koji normativno regulišu obligacioneodnose.

&oznate evropske kodi#ikacije građanskog i obligacionog prava, kao što su #rancuski 34ode4ivil5 iz 1607. godine i austrijski "pšti građanski zakonik ("*) iz 1611. godine zasnovane narecepciji rimskog obligacionog prava, posluile su kao osnova za legislativno regulisanjeobligacionih odnosa i u našem pravnom sistemu, tako da se prisustvo starih rimskih pravila kojiregulišu obligacione odnose prepoznaje i u akonu o obligacionim odnosima koji je donijela +8,19:6. godine.

%aslijeđe rimskog obligacionog prava, ali i #aktori ekonomske prirode, stepen moralne i

tehničke civilizacije, te #ilozo#osko i političko opredjeljenje određene sredine, odnosno društva,imali su ključan uticaj na evoluciju obligacionih odnosa. -nače, sve do ujedinjenja jugoslovenskihzemalja u jednu dravu ' raljevinu rba, ;rvata i lovenaca 1916. godine, na području lovenije,;rvatske, . godine, u raljevini rbiji rpski građanski zakonik koji

je donesen 1677. godine po ugledu na "*, a na području 4rne *ore "pšti imovinski zakonik za4rnu *oru iz 1666. godine.

%akon ujedinjenja svih jugoslovenskih zemalja, počev od 1916. godine, pa nadalje i zavrijeme postojanja raljevine 8ugoslavije, u pogledu zakonodavnog regulisanja obligacionih odnosavladao je pravni partikularizam, zbog nepostojanja jedinstvenog građanskog kodeksa koji biregulisao i obligacione odnose.

ve do donošenja "", sudovi su primjenjivali pravna pravila bivših građanskih zakona idrugih propisa i to na osnovu akona o nevanosti pravnih propisa donesenih prije >. aprila 1971.godine i za vrijeme neprijateljske okupacije koji je donijela %+8 197>. godine .

3 ZNAČAJ OBLIGACIONOG PRAVA

+aznovrsni obligacioni odnosi su vjerna sjenka svakodnevnog ivota čovjeka i gotovo svakenjegove aktivnosti. ?ovjek je učesnik tih odnosa i kada toga i nije u potpunosti svjestan.

! odnosu potraivanja i dugovanja, odnosno u svojstvu povjerioca ili dunika nalazimo se i

kada kupujemo u prodavnici svakodnevne namirnice, kada koristimo usluge $ i radio programa,gradskog ili međugradskog prevoza, kada prouzrokujemo ili kada pretrpimo štetu i tako dalje."bligacioni odnosi su zbog njihove brojnosti i učestalosti u svakodnevnom ivotu ujedno i

najčeš/i pravni odnosi uopšte, pa je stoga i razumljivo što im zakonodavstvo, pravna nauka i praksa pridaju najve/u panju.

"bim pojedinih savremenih kodi#ikacija obligacionog prava, među koje svakako spada ivae/i akon o obligacionim odnosima nesumnjivo ukazuje na značaj obligacionih odnosa usvakodnevnom ivotu pojedinca ili poslovanju pravnih lica, kao i njihov značaj za privredni razvoj inapredak društva.

@


3/84

4 ODNOS OBLIGACIONOG I DRUGIH GRANA PRAVA

4.1 Odnos o!"#$%"ono# " s&'$(no# )($'$*A imaju za cilj zaštitu subjektivnih građanskih imovinskih prava,A zajednička im je i sloboda pravnih subjekata u raspolaganju tim pravima,A obligaciona i stvarna prava zajednički čine imovinu subjekata prava,A obligacioni odnosi se pojavljuju kao osnov sticanja stvarnih prava,A obligaciona i stvarna prava se mogu procijeniti u novcu kao opštem mjerilu vrijednosti, a

zašti/ena su imovinskom sankcijom i građanskoApravnom tubom,A razlikuju se po dejstvu i to na taj način što obligaciono pravo ima relativno dejstvo

između subjekata obligacionog odnosa ' povjerioca i dunika (inter partes), a tre/ih licase ne tiče,

A stvarno pravo ima apsolutno dejstvo, jer stvarna prava djeluju prema svima (ergaomnes),

A predmet stvarnih prava su stvari, a predmet obligacionog prava je ponašanje dunika uvidu određene činidbe ili radnje,

A stvarna prava se stiču predajom stvari ili upisom u zemljišnu knjigu, a obligacionanastaju na osnovu jednostrane ili dvostrane izjave volje, na osnovu delikta ili nekog pravnog stanja,

A obligaciona prava nisu trajnog karaktera kao stvarna prava, pa su stoga ograničenogvremenskog trajanja i podlona su zastarijevanju. "vlašeno lice, u slučaju nastupanjazastarjelosti gubi pravozaštitni zahtjev da svoje potraivanje ostvari angaovanjemdravne prinude.

A nasuprot obligacionim, stvarna prava su trajnog karaktera i nezastariva.

4.2 Odnos o!"#$%"ono# " n$s!+,dno# )($'$*

A dok obligaciono pravo proučava i reguliše promet prava među ivima (inter vivos),nasljedno pravo reguliše taj prenos za slučaj smrti (mortis causa) i organizacijomsukcesije prava i obaveza,

A nasuprot obligacionom pravu u kojem se često mijenja ovlaštenik, nasljedno pravo jeličnog karaktera i vezano je za slučaj smrti nekog lica. "d tog trenutka raspolaganjeimovinom umrlog je regulisano kogentnim normama nasljednog prava. "bligaciona

prava mogu biti predmetom nasljeđivanja.

- IZVORI OBLIGACIONOG PRAVA

-zvori prava mogu biti materijalni i #ormalni.*atrijalni i)vor prava je društveni uzrok koji izaziva nastanak prava kao društvene

pojave. $o su, u stvari zakonom propisane činjenice koje konstituišu konkretan obligacioni odnos iliobligaciju kao što su na primjerB ugovor, prouzrokovanje štete, sticanje bez osnova, poslovodstvo

bez naloga, jednostrana izjava volje i druge pravno relevantne činjenice.+or"alni i)vor prava je oblik u kojem se pravo ispoljava. $o su, u stvari, opšti i posebni

pravni akti koji sadre pravne norme kojima se regulišu obligacioni odnosi. ormalni izvoriobligacionog prava mogu biti pisani i nepisani. &isani izvori obligacionog prava su zakoni,

podzakonski akti, međunarodne konvencije, a nepisani ' običaji i opšti pravni principi.udska praksa i pravna nauka imaju nesumnjiv značaj i uticaj na uređivanje obligacionih

odnosa u pisanim izvorima. lobodno ih moemo nazvati interpretativnim izvorima prava.Pi#ani ,or"alni i)vori prava #$-- !stav


4/84

- akon o obligacionim odnosima,- drugi zakoni kojima se na neposredan ili posredan način regulišu obligacioni odnosi (akon

o vlasničkim i obligacionim odnosima u vazdušnom saobra/aju, akon o obaveznomosiguranju..., akon o deviznom posl. i dr.),

- podzakonski akti (uredbe, naredbe, pravilnici, uputstva, odluke i sl.),- uzanse (opšte i posebne),- međunarodni ugovori (bilateralne i multilateralne konvencije), direktive, preporuke.

Npi#ani i)vori obligacionog prava #$-1. običaji,@. pravila morala iC. opšti pravni principi.

%episani izvori prava uvijek imaju tzv. supsidijarni karakter, što znači da /e se oni primijeniti u konkretnom slučaju samo ako nema odgovaraju/ih normi pisanog prava ili kada sam pisani izvor, na primjerB zakon, upu/uje na primjenu običaja u konkretnom slučaju.

NAČELA OBLIGACIONOG PRAVA

%ačelo je apstraktna pravna norma izvedena iz niza manje apstraktnih normi koja vai začitav niz slučajeva obuhva/enih niim normama. $o je norma koja kra/im i jasnijim putem

pokazuje smisao čitavog niza normi i time nam omogu/uje da dublje i tačnije shvatimo norme. %ačela se mogu primjenjivati samo u slučaju nedostatka nekog konkretnog pravnog instituta

u akonu kojim se odnosno pravno načelo ozakonjuje, te se sud samo u takvim slučajevima nanjega moe neposredno pozvati u rješavanju konkretnog slučaja.

"d načela treba razlikovati pravne standarde, jer pravni standardi nisu izvor prava nitinorme, ve/ sredstvo pravne tehnike kojim se sudija slui, kao na primjer u slučaju utvrđenja da li jeneko u datim okolnostima postupao savjesno ili nesavjesno, sa panjom dobrog doma/ina, dobrog

privrednika i sl. %eke pravne standarde donosilac "" je izdigao na nivo načela (načelo savjesnostii poštenja).

A %ačelo autonomije volje,A %ačelo ravnopravnosti strana u obligacionom odnosu,A %ačelo savjesnosti i poštenja,A %ačelo zabrane zloupotrebe prava,A %ačelo jednake vrijednosti davanja (načelo ekvivalencije),A %ačelo zabrane prouzrokovanja štete,A %ačelo dunosti ispunjenja obaveze, odgovornost za ispunjenje i gašenje obaveze,A %ačelo paljivog ponašanja u izvršavanju obaveza i ostvarivanju prava,

A %ačelo primjene dobrih poslovnih običaja,A %ačelo jedinstvenosti regulisanja ugovornih i drugih obligacionih odnosa.

.1 N$/,!o $0&ono"+, 'o!+,

%ačelo autonomije volje učesnika obligacionih odnosa znači da su strane u obligacionomodnosu slobodne da svoje odnose urede po svojoj volji, ali u granicama prinudnih propisa, javnog

poretka i dobrih običaja. %ačelo autonomije volje podrazumjeva mogu/nost slobodnog izraavanja volje bilo koje

strane u obligacionom odnosu u pogleduBA zasnivanja, modi#ikovanja ili pak gašenja konkretnog obligacionog odnosa,

A izbora druge strane u tom odnosu,A uređivanja sadraja obligacionog odnosa,A uređivanja #orme zasnivanja obligacionog odnosa.

7


5/84

.2 N$/,!o ($'no)($'nos&" s&($n$ 0 o!"#$%"ono odnos0

%ačelo ravnopravnosti strana u obligacionom odnosu podrazumjeva pravnu, a neekonomsku ravnopravnost, tako da bolji i snaniji ekonomski poloaj jedne strane u obligacionomodnosu nema i ne smije imati uticaja na zasnivanje, nastanak i prestanak obligacionih odnosa. !

protivnom, takav ugovor bi se mogao osporiti.+avnopravnost strana se podrazumjeva za svo vrijeme postojanja obligacionog odnosa,

dakle, kako u vrijeme uspostavljanja obligacinog odnosa, tako i u vrijeme izvršenja obaveza iz togodnosa. %a primjerB kod dvostrano obaveznih ugovora niti jedna ugovorna strana nije duna ispunitisvoju obavezu, ako druga strana ne ispuni ili nije spremna da istovremeno ispuni svoju obavezu iztoga odnosa, osim ako je drugačije određeno zakonom, ugovorom ili ako drugačije proističe iz same

prirode obligacionog odnosa.

.3 N$/,!o s$'+,snos&" " )o&,n+$

akon o obligacionim odnosima ovaj pravni standard izdie na nivo načela i propisujeBA 3! zasnivanju obligacionih odnosa i ostvarivanju prava iz tih odnosa strane su dune

da se pridravaju načela savjesnosti i poštenjaDEA savjesnost u subjektivnom smislu postoji kada su postupci strana u obligacionom

odnosu u svemu odraz njihovih istinitih uvjerenja u odnosu na konkretne činjenicekoje su predmet njihovog pravnog odnosa. %a primjerB savjesno postupa prodavackoji prodaje stvar u uvjerenju da je njen vlasnik. "n postupa nesavjesno, ako zna ilimoe prema okonostima znati da nije vlasnik stvari koju prodaje. -sto vai i zakupcaE

A savjesnost u objektivnom smislu (3poštenje5) je 3društvena ocjena ponašanja5 stranau obligacionom odnosu koja se vrši kroz prizmu zakonskih propisa, običaja iokolnosti konkretnog slučaja, nezavisno od njihovog subjektivnog (psihičkog)odnosa prema pravno relevantnim činjenicama iz navedenog odnosa.

.4 N$/,!o $($n, !o0)o&(,, )($'$

&od zloupotrebom prava podrazumjeva se vršenje prava koje je protivno svrsi zbog koje jeono dato, odnosno cilju zbog kojeg je to pravo priznato, odnosno ustanovljeno.

&ravo jednog lica, po pravilu, ograničeno je pravom nekog drugog lica, tako da se slobodnomoe re/i da pravo jednog lica prestaje tamo gdje počinje pravo drugog lica.

%a primjerB predstavlja zloupotrebu prava, kada vlasnik svoje pravo da obrađuje vlastitoimanje vrši tako da navodnjavaju/i svoju njivu poplavi dvorište susjednog imanja, ili kad

prekomjernim i neuobičajenim crpljenjem vode iz zajedničkog izvora ostavlja ostale korisnikevodovoda bez vode.

.- N$/,!o +,dn$, '("+,dnos&" d$'$n+$ 5n$/,!o ,'"'$!,n%"+,6

"vaj pravni princip ugovornog prava podrazumjeva jednak odnos imovinskih vrijednostikoje su angaovane u konkretnom obligacionom odnosu i ima za cilj da zaštiti obe strane u tomodnosu, odnosno spriječi da dođe do narušavanja principa pravičnog odnosa uzajamnih davanja.

%a primjerB kod ugovora o kupoprodaji, cijena koja se pla/a za stvar koja je predmet prodajemora da je bar priblino jednaka vrijednosti stvari na trištu.

!tvrđenje da li je u konkretnom ugovornom obligacionom odnosu narušeno načelo jednakevrijednosti davanja vrši se metodom upoređivanja vrijednosti, s tim da je postojanje nesrazmjere uuzajamnim davanjima, #aktičko pitanje, koje se od strane suda utvrđuje u svakom konkretnom

slučaju. %ačelo nema apsolutan karakter, tako da se pod njim ne podrazumjeva matematička podudarnost uzajamnih davanja strana ugovornica, odnosno ne trai se da uzajamna davanja budu potpuno ekvivalentna. %arušavanje načela povlači ništavost posla.

=


6/84

. N$/,!o $($n, )(o0(oo'$n+$ &,&,

%ačelo 3neminem laedere5, odnosno 3 ne nanosi štetu drugome5 vuče korijene još izrimskog prava. "" ovo načelo iskazuje kroz pravilo da je svako duan da se uzdri od postupakakoji drugome mogu prouzrokovati štetu i odnosi se na potencijalne (budu/e) štetnike, a ne na onekoji su štetu ve/ prouzrokovali. &ravilo ima i izuzetke propisane zakonom.

!zdravanje od nanošenja štete drugome podrazumjeva kako aktivno tako i pasivno

ponašanje, dakle uzdravanje od činjenja i uzdravanje od nečinjenja.&ravilo sadrano u čl.1>. "" je 3leges imper#ectaeD, dakle nepotpuna norma koja sadri

samo dispoziciju (dunost uzdravanja od činjenja štete), ali ne i sankciju koja bi pogodila potencijalnog počinioca štete, tj. onoga koji se te norme ne pridrava.

.7 N$/,!o d08nos&" "s)0n+,n+$ o$',,9 od#o'o(nos& $ "s)0n+,n+, " #$,n+,o$',,

"vo načelo obično izraava pravilo da strane u obligacionom odnosu imaju dunost daispune svoje obaveze u svemu kako one glase i snose odgovornost za njihovo ispunjenje. !koliko

jedna strana u obligacionom odnosu ne ispuni svoju obavezu, druga ima ovlaštenje da svoje pravoostvari prinudnim putem, odnosno da sredstvima prinude natjera drugu stranu na ispunjenjeobaveze.

! ugovornim obligacionim odnosima ovo načelo se izraava kroz staro pravilo rimskog pravaB 3pacta sunt servanda5, što u prevodu znači da je ugovor za ugovorne strane zakon.

.: N$/,!o )$8!+"'o# )on$$n+$ 0 "'($'$n+0 o$',$ " os&'$("'$n+0 )($'$5s&$nd$(d" )$8n+,6

akonodavac propisuje i izvjesne standarde panje kojih se strane u obligacionim odnosimatrebaju pridravati u izvršavanju svojih obaveza. ! građanskoApravnim obligacionim odnosima, od

učesnika obligacionog odnosa se u izvršavanju obaveza, zahtijeva pažnja dobrog domaćina (pažnja prosječno pažljivog čovjeka određene sredine).! privrednoApravnim obligacionim odnosima, od učesnika se očekuje pažnja dobrog

privrednika (povećana pažnja koja se u pravnom prometu zahtijeva od lica koja su obligacioni

odnos zasnovali u okviru poslovne djelatnosti kojom se bave).

2ko se od određenih lica koja se bave pro#esionalnom djelatnoš/u (ljekar, advokat i dr.)zahtijeva pove/ana panja u izvršavanju obaveza iz te djelatnosti, postupanje po pravilima struke iobičaja, tada govorimo o standardu pažnje dobrog stručnjaka.

trana u obligacionom odnosu koja ima ovlaštenje da zahtijeva ispunjenje obaveze(povjerilac), duna je da se u ostvarivanju tog prava uzdri od postupaka kojima bi se otealoispunjenje obaveze druge strane u obligacionom odnosu.

.; N$/,!o )("+,n, do("< )os!o'n"< o"/$+$

trane u obligacionom odnosu imaju dunost da u pravnom prometu postupaju u skladu sadobrim poslovnim običajima, tj. poslovnom trgovačkom praksom koja je u toliko širokoj upotrebi,tako da privrednici u međusobnim poslovnim odnosima očekuju da /e ugovorne strane postupati uskladu sa takvom praksom.

odi#ikovani poslovni običaji se nazivaju $)an#. !zanse se dijele na opšte i posebne."pšte uzanse regulišu na opšti način sve privrednoApravne poslove. &osebne uzanse regulišu pravneodnose iz tačno određenih privrednih oblasti.

"" je ostavio prostor za primjenu uzansi, jer je propisao da /e se uzanse primijeniti uonim slučajevima ako su ugovorne strane ugovorile njihovu primjenu ili ako iz okolnosti proističeda su njihovu primjenu htjele.

>


7/84

.1= N$/,!o +,d"ns&',nos&" (,#0!"s$n+$ 0#o'o(n"< " d(0#"< o!"#$%"on"< odnos$

"" uvodi načelo da se odredbe zakona koje se odnose na ugovore jedinstveno primjenjuju bez obzira da li se radi o ugovorima građanskog ili privrednog prava. 8edinstvenost regulisanjaobligacionih odnosa proističe i iz zakonske odredbe prema kojoj se propisuje da se odredbe akonakoje se odnose na ugovore shodno primjenjuju i na druge pravne poslove.

Fakle, svi ugovorni obligacioni odnosi se u akonu o obligacionim odnosima regulišu na

jedinstven način, s tim da zakonodavac posebnom odredbom reguliše posebnu kategoriju privrednihugovora kao što suB ugovori koje preduzeća i druga pravna lica koja obavljaju privrednudjelatnost, kao i imaoci radnji i drugi pojedinci koji u vidu registrovanog zanimanja obavljaju neku

privrednu djelatnost, zaključuju među sobom u obavljanju djelatnosti koje sačinjavaju predmete

njihovog poslovanja ili u vezi sa tim djelatnostima!.

7 POJAM OBLIGACIONOG ODNOSA

Obligacioni odno# ili obligacija je pravni odnos između određenih subjekata prava koji

predstavljaju strane u tom odnosu, na osnovu kojeg jedna strana (povjerilac, creditor) ima pravo(ovlaštenje) da zahtijeva od druge neko davanje, činjenje ili nečinjenje, a druga strana (dunik,debitor) obavezu da takav zahtjev ispuni.

! obligacinom odnosu uvijek postoje dvij #tran sa jednim ili više subjekata prava, odkojih svaka, po pravilu, ima određena prava i obaveze. a stanovišta povjerioca, obligacija je

potraivanje, a sa stanovišta dunika, ona predstavlja dug.trane u obligacionom odnosu ne moemo posmatrati samo na takav način da redovno jedna

strana ima ovlaštenje, a druga strana obavezu, ve/ i tako da i jedna i druga strana, u međusobnomodnosu, imaju i prava i obaveze, te da se i jedna i druga strana, u konkretnom odnosu istovremenomogu pojaviti kako u svojstvu povjerioca, tako i u svojstvu dunika.

$ako, kod ugovora o kupoprodaji, postoje dvije strane, prodavac i kupac, od kojih svaka ima

i ovlaštenje i obavezu, odnosno i potraivanje i dugovanje prema drugoj strani. &rodavac imaovlaštenje da zahtijeva isplatu cijene za prodanu stvar, i sa tog aspekta on je povjerilac premakupcu, ali ima i obavezu da prenese svojinu na stvari koju prodaje i istu preda kupcu, pa se u tomsmislu istovremeno nalazi i u poloaju dunika.

: OSOBINE OBLIGACIONOG ODNOSA

"bligacioni odnos (obligacija) kao imovinskoApravni odnos između određenih lica naosnovu kojeg nastaju određena prava i obaveze samo za učesnike toga odnosa, ima sljede/eosnovne osobine B

o obligacioni odnos je imovinskoApravni odnos,o obligacioni odnos je pravni odnos između određenih lica,

o obligacioni odnos je pravni odnos određene sadrine,o obligacioni odnos ima relativan karakter, tako da djeluje samo između subjekata tog odnosa

(dejstvo 5inter partesD).

:.1 O!"#$%"on" odnos +, "o'"nso>)($'n" odnos

! obligacionom odnosu neposredno konkurišu imovinski interesi subjekata toga odnosa kao

nosioca prava ili obaveza, u vidu pove/anja ili smanjenja imovine.od ugovora o poklonu, na primjer, darodavac ima interes da iz određenih razloga svojuimovinu smanji, a daroprimac svoju imovinu pove/a. -nteres ne mora biti i neposredno izraen, kao

:


8/84

u prethodnom slučaju, ve/ se moe mani#estovati i kroz korist koju jedna strana od toga odnosaima, kao na primjer u slučaju ugovora o posluzi kada poslugoprimac besplatno upotrebljava stvar.

"bligacioni odnos je, dakle, pravni odnos zasnovan na 3imovinskom interesu koji seneposredno ili posredno moe izraziti u novcu, pa makar i neadekvatno.

! slučaju povrede prava iz obligacionog odnosa, slijedi sankcija imovinskog karaktera kojaneposredno ili posredno pogađa imovinu i imovinske vrijednosti dunika i mani#estuje se u obliku

povra/aja u pređašnje stanje ili naknade štete.

:.2 O!"#$%"on" odnos +, odnos ",?0 od(,?,n"< !"%$

a ovu karakteristiku obligacije je bitna određenost lica koji učestvuju u pravnom odnosu(zna se koja su to lica) i njihov pravni poloaj u tom pravnom odnosu.

Povjrilac, kao aktivna strana u obligacionom odnosu, bez obzira na izvor obligacionogodnosa (ugovor, prouzrokovanje štete, neosnovano oboga/enje, poslovodstvo bez naloga), imaovlaštenje, odnosno subjektivno pravo da zahtijeva od dunika izvršenje dune radnje.

D$&ni! , kao pasivna strana u obligacionom odnosu, bez obzira na izvor obligacionogodnosa (ugovor, prouzrokovanje štete, neosnovano oboga/enje, poslovodstvo bez naloga), ima

obavezu da, pod prijetnjom građanskoApravne sankcije, izvrši dugovanu radnju.od dvostranoAobaveznih ugovora, povjerilac i dunik se mogu na/i u dvostrukoj ulozi,

dakle, istovremeno u svojstvu povjerioca i u svojstvu dunika (prodaja, zajam, zakup).od jednostranoAobaveznih ugovora (poklon, prouzrokovanje štete, sticanje bez osnova),

jedna strana je uvijek i samo povjerilac, a druga uvijek i samo dunik.

:.3 O!"#$%"on" odnos +, )($'n" odnos od(,?,n, s$d(8"n,

adrinu obligacionog odnosa čine prava i obaveze subjekata obligacionog odnosa i to pravo povjerioca da moe da trai određeno davanje, činjenjenje ili nečinjenje i obaveza dunika datakav zahtjev ispuni.

%a primjerB ako jedna strana u obligacionom odnosu ima obavezu da prenese na drugu pravosvojine, a druga strana da na ime toga isplati određenu cijenu, onda kaemo da sadrina togobligacionog odnosa ukazuje da je riječ o ugovoru o kupoprodaji.

-sto tako, ako jedna strana ima obavezu da određenu količinu novca prenese u svojinu drugestrane, a druga obavezu da istu količinu novca, nakon određenog vremena uz određenu naknaduvrati, ona kaemo da je sadrina toga obligacionog odnosa ugovor o zajmu.

adrinu obligacije čine prava i obaveze koje razlikuju jedan obligacioni odnos od drugog,dok predmet obligacije predstavljaju, u stvari samo obaveze, koje iz konkretnog obligacionogodnosa nastaju, dakle određeno davanje, činjenje ili nečinjenje odnosno uzdravanje, trpljenje,

odnosno dare, #acere, non #acere.&redmet obligacije moe biti samo ono što je mogu/e ispuniti, pri čemu se misli kako na#aktičku, tako i na pravnu nemogu/nost. &redmet obligacije mora biti dozvoljen sa aspekta javnog

poretka, morala i prinudnih propisa.$akođe, predmet obligacije mora biti dovoljno određen ili bar odrediv, kako bi se znalo u

čemu se sastoji davanje, činjenje ili pak nečinjenje.

:.4 O!"#$%"on" odnos +, (,!$&"'no# $($&,($

+elativnost obligacionog odnosa ili obligacije znači da obligacioni odnosi proizvode dejstva

samo između subjekata toga odnosa, dakle, između povjerioca i dunika 5inter partesD, a da setre/ega ne tiču.

6


9/84

-z obligacionog odnosa nastaje subjektivno pravo (ius ad rem) koje pripada samo povjeriocu, koje daje osnov da se ono istakne u obliku potraivanja samo prema drugoj strani uobligacionom odnosuAduniku, a ne i prema nekom tre/em licu, koji u tom odnosu ne učestvuje.

%a primjerB prodavac kao povjerilac ima pravo da zahtjev za isplatu kupoprodajne cijene istaknesamo prema kupcu, a ne i prema svakom licu kod koga se predmet prodaje nalazi. %asuprot

prednjem, vlasnik stvari kao nosilac stvarnoApravnog ovlaštenja (ius in rem), povra/aj svoje stvarimoe da trai od bilo koga kod koga se njegova stvar nalazi, jer njegovo subjektivno pravo djeluje

prema svima (erga omnes)."dstupanje od relativnosti se susre/e kod ugovora u korist tre/eg, kada tre/e lice stiče pravoda samostalno zahtijeva ispunjenje ugovorne obaveze u svoju korist i drugih.

; IZVORI OBLIGACIONIH ODNOSA

-zvori obligacija su pravno relevantne činjenice za čije postojanje zakon vezuje nastanak obigacionog odnosa ' obligacije. -zvore obligacionih odnosa ' osnove nastanka obligacija ilimaterijalne izvore obligacija treba razlikovati od #ormalnih izvora obligacionog prava o kojima smoranije govorili.

&rema "", izvori obligacija su B A ugovor, A prouzrokovanje štete,

A sticanje bez osnova,A poslovodstvo bez naloga,A jednostrana izjave volje (javno obe/anje nagrade, izdavanje vrijednosnih papira),A druge zakonom utvrđene činjenice.

1= PODJELA OBLIGACIJA

"bligacije se dijeleB

o prema karakteru sankcije naB civilne i naturalne (prirodne) obligacijeEo prema predmetu obligacije naB pozitivne i negativne obligacije, obligacije

rezultata (cilja) i obligacije sredstva, novčane i nenovčane obligacijeEo prema načinu ispunjenja i vremenu trajanja obligacije naB trenutne i trajne

obligacijeEo prema određenosti i mnoini predmeta naB individualizovane i generične

obligacije, kumulativne, alternativne i #akultativene obligacijeEo prema djeljivosti predmeta obligacije i mnoini subjekata naB djeljive i nedjeljive

obligacije, solidarne obligacije i toB pasivne solidarne obligacije i aktivnesolidarne obligacije.

1=.1 Pod+,!$ o!"#$%"+$ )(,$ $($&,(0 s$n%"+,

Civiln obligacij su takve obligacije koje posjeduju mo/ prinudnog ostvarenja tako da povjerilac moe podi/i kod nadlenog suda tubu protiv dunika i zahtijevati ostvarenje svog potraivanja putem prinudnog izvršenja na imovini dunika. 4ivilne obligacije karakteriše postojanje neposredne pravne sankcije za slučaj da dunik ne ispuni svoju obavezu iz konkretnogobligacionog odnosa. %ajve/i broj obligacija sadri u sebi pravnu sankciju.

Prirodn nat$raln/ obligacij su one koje u sebi ne sadre pravnu sankciju u slučaju dadunik ne ispuni svoju obavezu, što znači da se obaveze iz navedene obligacije ne mogu realizovatisudskim putem. 2ko dunik sam izvrši svoju obavezu, on više ne moe zahtijevati vra/anje datog s

pozivom na prirodnu obligaciju, jer se smatra da je izvršio nešto što je inače bio duan učiniti.&rirodne obligacije suB zastarjele obligacije, obligacije kod čijeg zaključenja nije poštovanaodređena dokazna #orma i obligacije iz dozvoljene igre ili opklade, ako predmet igre ili opklade nije

predan.

9


10/84

a/ 0a#tarjl obligacij !ao prirodn obligacij

&ravo zahtijevati ispunjenje obaveze iz neke obligacije nije apsolutno, nego, po pravilu,relativno i vezano je za izvjestan rok trajanja. ada taj rok protekne, a povjerilac se u tom roku nijekoristio svojim pravom da podigne tubu protiv dunika, nastupi/e zastarjelost njegovog

potraivanja, tj. on /e izgubiti pravo da zahtijeva ispunjenje obaveze od dunika sudskim putem.

$o ne znači da povjerilac i u takvom slučaju ne moe podi/i tubu radi ostvarenja svog (ve/zastarjelog) potraivanja, jer se sud ne obazire na zastarjelost po slubenoj dunosti, ve/ samo po prigovoru. 2ko takav prigovor dunik kao tueni ne istakne, sud je ovlašten da obavee tuenogdunika da ispuni obavezu. Geđutim, ako takav prigovor bude istaknut, sud /e odbiti tubenizahtjev kao neosnovan .

b/ Obligacij b) do!a)n ,or" !ao prirodn obligacij

2ko se kod zasnivanja obligacionog odnosa zahtijeva #orma kao dokazno sredstvozaključenja određenog pravnog posla (#orma ad probationem), u slučaju nepoštovanja dokazne#orme, smatra se da postoji obligacija, ali da ima karakter prirodne obligacije, tj. subjektivna prava

koja iz nje proističu se ne mogu ostvariti prinudnim putem.ao primjer navodimo usmeno obe/anje poklona, bez predaje predmeta poklona. &rema

paragra#u 97C. "* na osnovu usmeno zaključenog ugovora o poklonu, bez prave predaje poklonjene stvari, poklonoprimac ne dobija pravo tube.

2ko je za zasnivanje određene obligacije propisana određena svečana #orma koja predstavljauslov nastanka tog obligacionog odnosa (tzv. #orma ad solemnitatem), a strane u obligacionomodnosu se nisu pridravale te #orme, takav obligacioni odnos ne/e ni nastati, odnosno obligacija ne

postoji. %a primjerB pismena #orma ugovora i ovjera potpisa ugovarača kod ugovora o prometu

nepokretnosti od strane suda, odnosno notarska obrada ugovora.

c/ Obligacij i) do)voljn igr ili op!lad' a!o prd"t igr ili op!lad nij prdan

"baveze koje su nastale iz dozvoljene igre na sre/u ili opklade, a predmet igre ili opklade pri tome nije predan, imaju takođe karakter naturalnih obligacija, koje se ne mogu sudskim putemostvariti.

Geđutim, ako dunik takvu obavezu ispuni, smatra se da je ispunio punovanu obligaciju ine moe traiti povrat onoga što je dao s pozivom na isplatu nedugovanog.

1=.2 Pod+,!$ o!"#$%"+$ )(,$ )(,d,&0 o!"#$%"+,

&rema predmetu, obligacije se dijele na pozitivne i negativne, obligacije sredstva i obligacijecilja, novčane i nenovčane obligacije.

a/ Po)itivn i ngativn obligacij

Po)itivn obligacij su one obligacije čiji su predmet obaveze koje se sastoje u određenomdavanju ili pak činjenju određenih radnji, dakle, aktivnom ponašanju dunika, kao što su na primjerB A predaja predmeta kuoprodaje kod ugovora o prodaji, A predaja zakupljene stvari zakupcu,

A predaja predmeta posluge poslugoprimcu,A obavljanje određenog rada ili djela,

A pla/anje naknade štete,A objavljivanja ispravke u novinama,A isplata nagrade u slučaju javnog obe/anja nagrade,A vra/anje stečenog bez osnova, itd.

10


11/84

Ngativn obligacij su one koje imaju za predmet određeno nečinjenje bilo u viduuzdravanja od činjenja ili pak trpljenja. %egativne obligacije se najčeš/e ustanovljavaju ugovorom.

$ako, na primjerB predmet ugovora između dva susjeda moe biti da ne/e uz među graditiodređene objekte. -sto tako, predmet obaveze jednog susjeda moe se sastojati u trpljenju da njegovsusjed prolazi preko njegove zemlje ili dvorišta itd.

od pozitivnih obligacija, zastarjevanje, po pravilu, počinje te/i prvog dana poslije danakada je povjerilac imao pravo da zahtijeva ispunjenje obaveze. od negativnih obligacija,zastarjevanje počinje te/i kada je dunik prestao da se uzdrava od određene radnje koja je bila

predmet negativne obligacije.

b/ Obligacij r)$ltata cilja/ i obligacij #rd#tva

Obligacij r)$ltata cilja/ su takve obligacije kog kojih se izvršenjem prestacije postierezultat (cilj) radi koga je obligacija nastala. $aj cilj je tačno određen i dunik je ispunio svojuobavezu kada ostvari taj cilj. !koliko se taj cilj (rezultat) zbog kojeg je obligacija zasnovana neostvari, smatra se da obligacija nije ispunjena i u tom slučaju /e povjerilac imati pravo na naknadu

štete. %ajve/i broj obligacija imaju karakter obligacija rezultata. $ako, na primjerB kod ugovora o

prodaji, prodavac je u obavezi da na kupca prenese pravo svojine stvari i u tu svrhu mu stvar preda, pa ukoliko taj rezultat, odnosno cilj ne postigne, smatra/e se da nije izvršio svoju obavezu, zbog čga/e biti duan da kupcu nadokanadi štetu.

Obligacij #rd#tva su takve obligacije kod kojih se izvršenjem prestacije ne mora posti/iodređeni cilj, odnosno rezultat za povjerioca. Funik je samo u obavezi da izvrši određenu radnju uskladu sa odgovaraju/im standardom panje (na primjerB po pravilima određene struke), ali ne/e bitiodgovoran za štetu, ako se preduzetom radnjom nije ostvario cilj (rezultat) posla.

%a primjerB bolnica koja se obavezala da /e liječiti pacijenta izvršila je svoju obavezu ako je pacijenta liječila u skladu sa odgovaraju/im standardima panje i po pravilima struke, iako serezultat obligacije nije ostvario, jer je pacijent umro. Fakle, smatra se da je bolnička ustanovaizvršila svoju obavezu i pored činjenice što nije postignut krajni cilj, odnosno rezultat ugvorenog

posla.

c/ Nov1an i nnov1an obligacij

Nov1an obligacij su obligacije koje imaju za predmet predaju određene sume novca. %a primjerB obaveza kupca da plati cijenu u novcu, obaveza štetnika da ošte/enom nadoknadi štetu unovcu, obaveza poslodavca da radniku isplati naknadu za rad (platu) u novcu, itd. ! slučaju

zakašnjenja, pla/a se kamata.Nnov1an obligacij su obligacije koje za predmet imaju davanje (predaju) nekih drugih

stvari koje nisu novac, odnosno određeno činjenje ili nečinjenje koje nema nepsoredno novčaniizraz. %a primjer, naknada štete popravakom ošte/ene stvari ili davanjem stvari iste vrste i kvalitete,objavljivanje ispravke in#ormacije, kada prodavac ima obavezu da prodatu stvar preda kupcu itd.

1=.3 Pod+,!$ o!"%"+$ )(,$ n$/"n0 "s)0n+,n+$ " '(,,n0 &($+$n+$

2rn$tn obligacij su one kod kojih se ispunjenje sastoji u jednom, trenutnom aktudavanja činjenja ili uzdravanja. -spunjenje obaveze se realizuje trenutno ' odjednom.

%a primjerB predaja stvari iz ruke u ruku, potpuna isplata kupoprodajne cijene, zakupnine,nagrade ili naknade u jednom aktu, jednokratni prolaz preko nečije zemljišta i slično.$renutne obligacije prestaju ispunjenjem obaveze.

11


12/84

2rajn obligacij su one koje se ispunjavaju preduzimanjem više akata davanja, činjenja iliuzdravanja u određenom vremenskom periodu. +ealizacija akata ispunjenja (davanje, činjenje iliuzdravanje) se preduzima trajnim, kontinuiranim ponašanjem koje se prostire u vremenu. %a

primjerB isplata cijene na rate i sl.

1=.4 Pod+,!$ o!"#$%"+$ )(,$ od(,?,nos&" " no8"n" )(,d,&$

&rema određenosti, obligacije se dijele na individualizovane i generičke obligacije.

Individ$ali)ovan obligacij su takve obligacije kod kojih je akt davanja, činjenja iliuzdravanja tačno i potpuno određen, tako da se obligacija ispunjava preduzimanjem tog akta.

Funik duguje samo onaj predmet koji je individualizovan i nedvosmisleno određen (inobligatione) i tim predmetom se vrši i ispunjenje obligacije (in solutione).

%a primjerB da bi se oslobodio obaveze dunik treba da preda kupcu jednosoban stan površine >= m@ na -- spratu zgrade izgrađene na k. č. br. 11 "


13/84

1=.- Pod+,!$ o!"#$%"+$ )(,$ d+,!+"'os&" )(,d,&$ " no8"n" s0+,$&$

&rema djeljivosti predmeta obligacije se dijele na djeljive i nedjeljive obligacije, a premamnoini subjekata na tzv. solidarne obligacije.

Djljiv obligacij su takve obligacije čiji se predmet moe podijeliti i ispuniti u višeistovrsnih dijelova, s tim da dugovani predmet zbog toga ne izmijeni suštinu, niti izgubi od svoje

vrijednosti. Fjeljiva obligacija postoji kada je predmet obaveze predaja određene količine ita kaodjeljive stvari, a nedjeljiva u slučaju kada je predmet obaveze predaja jedne violine ili jednogautomobila.

2ko na strani povjerioca iili dunika postoji više subjekata, a obligacija nije solidarna, svakiod povjerilaca moe traiti ispunjenje samo svoga dijela obligacije, a svaki od dunika je duanispuniti samo samo svoj dio obaveze. Fjeljiva obaveza sa više povjerilaca zove se aktivnom, adjeljiva obaveza sa više dunika, pasivnom djeljivom obligacijom.

Fjeljiva obligacija nastaje iz ugovora ili zakona (univerzalne sukcesije).

Ndjljiv obligacij su takve obligacije čiji se predmet ne moe podijeliti ili ispuniti u višeistovrsnih dijelova, a da se time ne izmijeni njegova suština ili ne smanji njegova vrijednost.

"ve obligacije se ne mogu djelimično ispuniti, tako da obligacija postoji sve dok ne budeispunjena u potpunosti.

! slučaju mnoine povjerilaca (aktivna nedjeljiva obligacija) ili dunika (pasivna nedjeljivaobligacija), svaki sapovjerilac i svaki sudunik je, u principu, subjekt cijele trabine odnosno duga,tako da svaki povjerilac moe zahtijevati ispunjenje cijele trabine, a svaki dunik ima obavezuispunjenja duga u cjelini.

ad jedan od dunika ispuni dug u cjelini, on stiče prema ostalim dunicima pravo regresa,tj. da od njih zahtijeva isplatu onih dijelova koji oni duguju prema unaprijed utvrđenoj veličini, aukoliko veličina tih dijelova nije unaprijed utvrđena, onda ima pravo na isplatu dijelova dobijenih

podjelom cijelog duga na ravne dijelove.

Solidarn obligacij su takve obligacije sa više dunika ili povjerilaca kod kojih je svakidunik u obavezi da ispuni cijeli dug, odnosno kod kojih je svaki povjerilac ovlašten da zahtijevaisplatu cijelog duga, ali tako da kada jedan od dunika ispuni cijeli dug kao obavezu, ostali seoslobađaju obaveze prema povjeriocu. ada jedan povjerilac naplati cijelu trabinu, obaveza

prestaje prema ostalim povjeriocima i oni više nemaju ovlaštenje da trae isplatu duga od dunika.olidarna obaveza je jedinstvena i nedjeljiva. &ostoji samo jedna obaveza, a ne onoliko

obaveza koliko ima dunika. vi dunici su obavezni da je ispune u potpunosti, ali ispuni li obavezumakar jedan od njih, obaveze prema povjeriocu se oslobađaju svi ostali solidarni dunici.

&ravilo je da kod solidarnih obaveza niti jedan dunik svojim postupcima ne moe pogoršavati poloaj ostalih solidarnih dunika. Itetne radnje ili propuštanja jednog dunika u

solidarnoj obligaciji pogađaju samo onoga dunika koji je tu radnju preduzeo, a ne i ostale solidarnedunike.

Pasivna solidarna obligacija ili solidarnost dunika je takva solidarna obligacija sa višedunika gdje svaki dunik odgovara za cijelu obavezu i povjerilac moe po svojoj volji zahtijevatiispunjenje obaveze u cjelini od bilo kojeg dunika. ada makar i jedan dunik obavezu ispuni,ostali se oslobađaju obaveze. olidarni dunici su svi zajedno subjekti jedne obligacije i u pogleduispunjenja obaveze prema povjeriocu odgovaraju prema principu 3svi za jednog, jedan za sve5.

olidarni dunik koji je obavezu ispunio ima pravo da trai od svakog sudunika da munadoknadi dio obaveze koji otpada na njega prema pravilima njihovog međusobnog odnosa, dakle,ima pravo regresa.

&asivna solidarna obligacija nastaje na osnovu ugovora, testamenta ili akona.&asivna solidarnost, na primjer, postoji kod ugovora o kreditu kada se više lica, kao

sudunici, ugovorom obavee vratiti banci cjelokupan iznos kredita.

1C


14/84

Aktivna solidarna obligacija (solidarnost povjerilaca) je takva obligacija sa više povjerilacakod koje svaki povjerilac ima pravo da zahtijeva od dunika ispunjenje cijele obaveze, ali kadadunik svoju obavezu ispuni prema jednom povjeriocu, obligacija se gasi i prema ostalimsapovjeriocima.

Funik duguje dug svima sapovjeriocima, ali ga je duan ispuniti samo jednom od njih.Geđutim, ovo dunikovo pravo izbora sapovjerioca prestaje onoga trenutka kada jedan od

sapovjerilaca protiv njega podnese tubu.

! tom slučaju, dunik je vezan za tog povjerioca i moe se osloboditi obaveze samo akoobavezu ispuni tom povjeriocu koji je podnio protiv njega tubu nadlenom sudu.2ktivna solidarnost se nikada ne pretpostavlja, što znači da ona uvijek mora biti ugovorena

ili zasnovana na zakonu. 2ktivna solidarnost moe nastati i na osnovu testamenta.

11 OP@TI POJAM UGOVORA

&od ugovorom se u građanskom pravu smatra saglasnost volja dva ili više lica kojom se postie neko pravno djestvo. &od $govoro" $ obligaciono" prav$ ili obligacionoApravnimugovorom se smatra saglasnost volja dva ili više lica kojim se postie neko obligaciono pravodejstvo.

aglasno iznesenoj de#iniciji, ugovor je uvijek dvostrani pravni posao, jer u tom posluuvijek učestvuju najmanje dva lica koja saglasnoš/u volja (konsenzusom) ostvaruju nekoobligaciono dejstvo. "bligaciono dejstvo saglasnosti volja se ispoljava u nastanku, modi#ikaciji ili

prestanku nekog obligacionog odnosa.$ermin ugovor ima korijene u rimskim riječima 3contractus5 i 3pacta5. ! rimskom pravu,

3contractus5 je označavao samo onu saglasnost volja koja je bila zašti/ena tubom predviđenom u3ius civile5. "stale saglasnosti volja koje nisu bile utuive (nisu uivale sudsku zaštitu), u rimskom

pravu su se zvale 3pacta5.a ugovore se ponekad koriste i riječi 3konvencija5, 3pakt5 i 3sporazum5. %avedeni termini

su preteno prihva/eni u međunarodnom pravu.Sa#tojci $govora


15/84

12.1 Pos!o'n$ s)osonos& 0#o'o(n"< s&($n$! vrijeme zaključenja ugovora poslovna sposobnost ugovornih strana je uslov za

punovanost svakog ugovora bilo da se radi o #izičkim ili pravnim licima.&otpunu poslovnu sposobnost imaju punoljetna #izička lica (16 godina ivota) kojima

poslovna sposobnost nije oduzeta i koja nisu pod starateljstvom, kao i #izička lica koja nisu navršila16 godina ivota, ako su zaključila brak.

va maloljetna #izička lica koja nisu navršila 1= godina ivota, kao i punoljetna lica kojima

je oduzeta poslovna sposobnost su potpuno poslovno nesposobna, tako da ugovori koje bi onizaključili ne bi proizvodili pravno djestvo. a njih ugovore zaključuju njihovi roditelji, odnosnostaraoci kao zakonski zastupnici. "d ovoga pravila postoje i izuzeci.

%aime, potpuno poslovno nesposobna lica mogu ipak zaključivati teretne ugovore manjegznačaja, kao što je, na primjerB kupovina namirnica, novina i slično. "ni bi takođe moglizaključivati i one dobročine ugovore iz kojih za njih proizilaze samo prava, a ne i obaveze, pa bitako, punovano mogli primiti poklon.

"graničeno ili djelimično poslovno sposobna #izička lica mogu bez saglasnosti zakonskogzastupnika zaključivati ugovore čije im je zaključenje zakonom dovoljeno. $ako maloljetnik koji jenavršio 1= godina ivota moe zasnovati radni odnos (zaključiti ugovor o radu) i slobodnoraspolagati svojom zaradom.

&oslovnu sposobnost imaju i pravna lica. "na mogu punovano zaključivati ugovore u pravnom prometu u okviru svoje pravne sposobnosti. !govore u ime pravnih lica zaključuju njihoviorgani zastupnici ili pak lica koja ovi ovlaste. 2ko je ugovor zaključen izvan okvira pravnesposobnosti pravnog lica, on ne/e proizvoditi pravno dejstvo.

12.2 S$#!$snos& 'o!+$ 0#o'o(n"< s&($n$!govor se smatra zaključenim kada ugovorne strane postignu saglasnost o bitnim sastojcima

ugovora.a nastanak ugovora je potrebno postojanje i sadejstvo slobodno izraenih volja podobnih

da proizvedu određene pravne posljedice, od kojih jedna ima obiljeja inicijativ (ponude), a drugaobiljeja pri4vatanja t inicijativ (prihvat ponude). -nicijativa za zaključenje ugovora je izjavavolje ponudioca upu/ena ponuđenom i zove se ponuda, a izjava ponuđenog da prihvata ponudu,zove se prihvat ponude.

olja koja dovodi do zaključenja ugovora mora imati sva obiljeja pravno relevantne volje,što podrazumjeva postojanje svijesti i namjere (htijenja) da se proizvedu određene pravne

posljedice. vijest ugovorne strane podrazumjeva značaj i posljedice zaključenja pravnog posla(ugovora), a namjera (animus contrahendi) podrazumjeva da ugovorne strane ele da zaključeupravo taj ugovor sa svim njegovim speci#ičnostima.

&ravno relevantna volja mora biti izraena slobodno, biti ozbiljna i stvarna. &ravnorelevantna volja ne smije biti simulirana, ve/ stvarna. 2ko ugovorne strane prema tre/im licima

zaključuju jedan ugovor (na primjerB ugovor o poklonu), a između sebe, u stvari, zaključuju drugiugovor (na primjerB ugovor o prodaji), tada saglasna izjava da se zaključuje ugovor o poklonu u principu ne bi vodila zaključenju tog ugovora.

&onuda je jednostrana izjava volje kojom jedno određeno lice (ponudilac), drugomodređenom licu (ponuđenom) nudi zaključenje konkretnog ugovora sa određenim uslovima. &remaakonu o obligacionim odnosima 5pon$da j prijdlog )a )a!lj$1nj $govora $1injnodr%no" lic$ !oji #adr&i #v bitn #a#toj! $govora ta!o da bi # njgovi" pri4vatanj""ogao )a!lj$1iti $govor6.

! našem pozitivnom obligacionom pravu postojeB opšta ponuda, izlaganje robe saoznačenjem cijene i slanje kataloga i oglasa. "pšta ponuda je prijedlog za zaključenje ugovoraučinjen neodređenom broju lica, koji sadri bitne sastojke ugovora čijem je zaključenju namijenjen,

osim ako šta drugo ne proističe iz okolnosti slučaja ili običaja.-zlaganje robe sa označenjem cijene smatra se kao ponuda ukoliko drukčije ne proizilazi iz

okolnosti slučaja ili običaja. lanje kataloga, cjenovnika ili oglasi učinjeni putem štampe, letaka,

1=


16/84

radija, $Aa ili na koji drugi način, ne predstavlja ponudu za zaključenje ugovora, nego samo pozivda se učini ponuda pod objavljenim uslovima.

&onuda mora sadravati bitne sastojke, elemente konkretnog ugovora čije se zaključenjenudi. &onuda mora biti upu/ena od strane ovlaštenog lica (samog ponudioca ili njegovogzastupnika). &onuda mora biti upu/ena određenom drugom licu (ponuđenom) sa kojim ponudilaceli zaključiti ugovor. &onuda mora sadravati jasno izraenu volju ponudioca (animus contrahendi)da eli zaključiti ugovor i sa ponuđenim, pod uslovima navedenim u ponudi.

&onuda mora biti sačinjena u određenoj #ormi koja je, kao uslov punovanosti, zakonom propisana za određeni ugovor.&ravno dejstvo ponude se ogleda u tome što ona obavezuje samo jednu stranu i to ponudioca

koji je ponudu učinio..&rihvat ponude je jednostrana izjava volje ponuđenog, kojom on ponudiocu izraava svoju

saglasnost s njegovom ponudom. &rihvat ponude i ponuda moraju biti podudarne, odnosnosadrajno moraju odgovarati jedna drugoj. &odudarnost dviju volja (volje ponudioca i ponuđenog)naziva se konsens, a njihova nepodudarnost se naziva disens.

&rihvat ponude mora biti dat od ovlaštenog lica, mora sadrajno odgovarati ponudi, morasadravati jasnu volju ponuđenog za zaključenje ugovora (animus contrahendi) i mora biti dat uodređenoj #ormi, ako se za zaključenje konkretnog ugovora zahtijeva takva #orma.

&rihvat ponude mora sti/i ponudiocu u određeno vrijeme, jer je ponudilac vezan ponudomsamo određeno vrijeme.

rijeme zaključenja ugovora je vano sa aspekta dejstva tog ugovora, sa aspektazastarjelosti potraivanja, poslovne sposobnosti ugovarača, slučajne propasti stvari itd., dok jemjesto zaključenja ugovora od značaja u međunarodnom pravu za primjenu mjerodavnog prava uslučaju spora, kao i u slučaju određivanja mjesne nadlenosti suda

2ko je ponuda upu/ena prisutnom licu, smatra se da je ugovor zaključen kada ponuđeni prihvati ponudu, a ako se ponuda čini odsutnom licu, smatra se da je ugovor zaključen onogatrenutka kada je ponudilac primio izjavu ponuđenog da prihvata ponudu.

!govor je zaključen u mjestu u kojem je ponudilac imao svoje sjedište, odnosno svoje prebivalište u trenutku kada je učinio ponudu.

12.3 P(,d,& 0#o'o($&redmet ugovora je ono što predstavlja obavezu u jednom obligacionom odnosu, a to je

uvijek neko davanje (dare), činjenje (#acere) ili nečinjenje (non #acere) ili trpljenje (patnja). &redmetugovora je, dakle, obligaciona radnja koja moe biti pozitivno (dare, #acere) ili negativno određena(non #acere).

&redmet ugovora mora imati određene osobine i toB predmet ugovora mora biti mogu/, predmet ugovora mora biti dopušten i

predmet ugovora mora biti određen ili odrediv.

&redmet ugovora mora biti "og$ć, jer ono što nije mogu/e dati, činiti ili nečiniti neobavezuje.

"bjektivna nemogu/nost ispunjenja ugovorne obaveze postoji kada obavezu ne moeispuniti ni dunik, niti bilo koje drugo lice. %a primjerB neko se obavezao da /e prodati predmet kojine postoji (sat koji je izgubljen, automobil koji je izgorio i sl).

ubjektivna nemogu/nost ispunjenja ugovorne obaveze postoji kada obavezu ne moeispuniti dunik, ve/ to moe učiniti neko drugi. %a primjerB neko se obavezao predati neku stvar koja ne pripada njemu ve/ nekom tre/em, postoja/e subjektivna nemogu/nost ispunjenja.

&očetna nemogu/nost ispunjenja ispunjenja ugovorne obaveze postoji kada je nemogu/nost

ve/ postojala u vrijeme zaključenja ugovora. %a primjerB neko se obavezao da /e predati određenustvar, koja je bila uništena prije zaključenja ugovora.

1>


17/84

%aknadna nemogu/nost ispunjenja ugovorne obaveze je ona koja je nastupila nakonzaključenja ugovora (stvar koja je bila predmet ugovora o prodaji bude uništena poslije zaključenjaugovora).

&redmet obaveze (dare, #acere, non #acere) je ndop$štn ako je protivan prinudnim propisima, javnom poretku i dobrim običajima.

&od prinudnim propisima podrazumjevaju se svi propisi koji se mogu sprovesti prisilnim putem, pri čemu se ne misli na samo zakonske i podzakonske akte.

&od javnim poretkom se podrazumjeva ustavom i zakonom ustanovljen sistem propisa uskladu sa kojima se mora ponašati svaki subjekat u društvu.!govori čiji je predmet obaveze nedopušten su ništavi, izuzev ako cilj pravila ne upu/uje na

neku drugu sankciju ili ako zakon u određenom slučaju propisuje nešto drugo.

&redmet ugovora mora biti odr%n ili bar odrdiv što znači da ugovarači moraju posti/isaglasnost o bitnim elementima predmeta ugovora, odnosno na nedvosmislen način imati saznanješta je predmet njihovih međusobnih prava i obaveza, a ako to nije slučaj, uguvor je ništav.

12.4 Osno' "!" %$0s$ 0#o'o($

"snov ili causa ugovora je ono što predstavlja cilj, odnosno svrhu ugovora (causa #inalis)."snov je ono zbog čega se dunik obavezuje.

Fakle, zaključenjem ugovora ugovarači ele posti/i određeni cilj. %a primjerB kod ugovorao prodaji, kupac eli zaključenjem tog ugovora postati vlasnikom neke stvari, a prodavac eli za

prodanu stvar dobiti određeni iznos novca, dok kod ugovora o prevozu, putnik u prevoznomsredstvu pla/a kartu zbog toga što mu je cilj da se preveze od jednog mjesta do drugog, a prevozilacvrši prevoz radi ostvarenja zarade.

4ilj zbog kojeg se zaključuje ugovor (causa #inalis) mora biti dopušten sa aspekta javnog poretka da bi ugovor bio punovaan.

2ko je cilj zaključenja ugovora nedopušten, ugovor je ništav.&ored osnova, ugovor mora biti i istinit, a ne prividan.

12.- o($ " &0$/,n+, 0#o'o($"bligacioni ugovori su, po pravilu, ne#ormalni, a ugovorne strane svoju volju za

zaključenjem ugovora mogu izaziti na razne načineB pismeno, usmeno, konkludentnom radnjom.a razliku od ne#ormalnih ' konsensualnih ugovora kod kojih se ugovor smatra zaključenim

postizanjem saglasnosti o bitnim sastojcima ugovora, #ormalni ugovori se mogu zaključiti samo uodređenoj (propisanoj ili ugovorenoj) #ormi.

&od ,or"o" ugovora se podrazumjeva na1in, odnosno obli! postizanja saglasnosti voljaugovornih strana, što znači da kod #ormalnih ugovora konsenzus mora biti postignut uz poštovanje

određene zakonske ili ugovorene #orme. $ako, na primjerB zakonodavac propisuje posebnu(pismenu) #ormu kod ugovora o prodaji nepokretnosti, kod ugovora o građenju, kod ugovora olicenci, ugovora o zakupu poslovnih prostorija.

3onvalidacija $govora (latinski 'ozdraviti, osnaiti) znači mogu/nost da se ugovor kojinije zaključen u propisanoj #ormi moe, pod određenim uslovima, učiniti valjanim pravnim poslom.$ako na primjerB kod ugovora kojem nedostaje pismena #orma, konvalidacija se moe izvršiti akosu ugovorne strane u cjelini ili u pretenom dijelu izvršile svoje obaveze.

onvalidacija rušljivih ugovora se moe izvršiti protekom vremena ili odobrenjem.3onvr)ija $govora znači pretvaranje ništavog ugovora u drugi punovaan ugovor. %a

primjerB pravilo iz čl. 10>. ""B 5ako ništav ugovor ispunjava uslove za valjanost nekog drugogugovora, tada /e među ugovaračima vaiti taj ugovorD.

2$"a1nj $govora znači prvenstveno istraivanje prave volje ugovornih strana. 8asne inesporne odredbe ugovora se ne tumače, ve/ se primjenjuju onako kako glase, a sporne tako da sene treba drati doslovnog značenja upotrebljenih izraza, ve/ treba istraiti zajedničku namjeruugovarača i odredbu tako razumjeti kako to odgovara načelima obligacionog prava.

1:


18/84

13 VRSTE OBLIGACIONIH UGOVORA

13.1 J,dnos&($no " d'os&($no o$',n" 0#o'o("

7dno#trano obav)ni $govori su oni ugovori kod kojih obaveza nastaje samo na jednojstrani koja u tom slučaju ima poloaj dunika, dok druga ugovorna strana na osnovu takvogugovora stiče pravo da zahtijeva ispunjenje obaveze i ima poloaj povjerioca. %a primjerB ugovor o

poklonu, ugovor o posudbi (posluzi), ugovor o punomo/stvu.Dvo#trano obav)ni $govori su takvi ugovori čijim zaključenjem nastaju obaveze za obe

ugovorne strane, dakle, i za povjerioca i za dunika. "be ugovorne strane, nalaze se se u dvostrukojulozi, tako da se povjerilac pojavljuje i u ulozi dunika, a dunik se pojavljuje i u ulozi povjerioca.

%a primjerB ugovor o prodaji kod koga se prodavac obavezuje predati kupcu stvar koju prodaje, akupac se obavezuje za stvar koju kupuje od prodavca platiti ugovorenu cijenu. - prodavac i kupac suistovremeno u poloaju povjerioca i poloaju dunika.

8ednostrano i dvostrano obavezne ugovore treba razlikovati od jednostranih i dvostranih pravnih poslova, jer jednostrani pravni poslovi nastaju jednostranom izjavom volje, a ugovori da bi

bili jednostrano ili dvostrano obavezni, uvijek nastaju saglasnoš/u volja ugovornih strana.$ipični jednostrani pravni poslovi su, na primjerB testament, javno obe/anje nagrade, ponudakada stigne ponuđenom i slično. %ajčeš/i dvostrani pravni poslovi su ugovori, kao što je na primjerBugovor o prodaji, ugovor o zakupu, ugovor o poklonu, itd.

od dvostrano obaveznih ugovora vai prncip uzajmnosti tako na temelju kojeg jednaugvorna strana moe ispunjJnje svoje obaveze usloviti ispunjenjJm obaveze druge ugovorne strane.

&ravo na utvrđenje ništavosti zelenaškog ugovora, te pravo poništenja ugovora zbogošte/enja preko polovine, mogu/e je samo kod dvostrano obaveznih ugovora.

13.2 T,(,&n" " do(o/"n" 0#o'o("

2rtni naplatni/ $govori su oni kod kojih jedna ugovorna strana daje ili nešto čini kaonaknadu za protivčinidbu koju dobija od druge ugovorne strane. %a primjerB ugovor o prodaji,ugovor o zakupu, ugovor o zajmu uz naplatu kamKte, ugovor o djelu, ugovor o radu i sl.

Dobro1ini b#platni/ $govori su oni kod kojih jedna ugovora strana za primljenu činidbune daje nikakvu naknadu (protivčinidbu). %a primjerB ugovor o poklonu, ugovor o zajmu bezkamate, ugovor o posluzi, ugovor o besplatnoj ostavi.

13.3 o($!n" " n,o($!n" 0#o'o("

+or"alni $govori su oni za čije se zaključenje trai određena #orma propisana zakonom iliodređena ugovorom. od navedenih ugovora #orma je bitan elemenKt ugovora. %a primjerB ugovor o prodaji ili poklonu nepokretnosti

N,or"alni $govori su oni za čije zaključenje se ne trai nikakva #orma, ve/ koji nastajukada stranke postignu saglasnost o bitnim sastojcima konkretnog ugovora. %a primjerB ugovor o

prodaji pokretnih stvari, ugovor o nalogu i sl.

13.4 ons,ns0$!n" " (,$!n" 0#o'o("

3on#n#$lni $govori su oni ugovori kod kojih je za nastanak i punovanost ugovoradovoljno da ugovorne strane postignu saglasnost o bitnim elementima tog ugovora, a ne trai se#orma ili pak predaja stvari drugoj ugovornoj strani. "vi ugovori su per#ektni kad ponuđeni prihvati

ponudu. %a primjerB ugovor o prodaji, o nalogu i drugi.

16


19/84

Ralni $govori su oni koji nastaju kada ugovorne strane postignu saglasnost volja o bitnimelementima i kada jedna strana u ugovoru preda drugoj stvar koja je predmet ugovora. &rimjerBugovor o poklonu. lijede/i dosljedno princip konsensualizma, naš "" uopšte ne reguliše ugovor o poklonu.

13.- $0$!n" " $)s&($&n" 0#o'o("

3a$)alan je onaj ugovor u kome je osnov obavezivanja (causa obligandi) jasno istaknut i predstavlja bitan elemenat ugovora. od navedenih ugovora, ugovorne strane imaju tačno određenicilj zbog čega ele zaključiti baš konkretni, a ne neki drugi ugovor. %a primjerB kada jedno lice

posudi drugom automobil da otputuje u drugo mjesto po nekom poslu, tad se iz samog ugovora vidida je kauza, osnov obavezivanja, posudba, a ne prodaja. auzalni ugovori suB ugovor o prodaji,ugovor o zajmu, ugovor o djelu, itd.

Ap#tra!tan $govor je takav kod koga osnov obavezivanja (causa obligandi) nije vidljiv izsamog ugovora. od navedenih ugovora se iz njihovog sadraja ne moe razabrati cilj zbog koga seugovorne strane obavezuju. %a primjerB neko se obavee u ugovoru da /e nekom predati određenusumu novca ili stvari u određenom roku, ali se ne vidi iz kog razloga preuzima tu obavezu.

2pstraktni ugovori suB ugovor o mjenici, ugovor o čeku i sl.

13. E'"'$!,n&n" " $!,$&o(n" 0#o'o("

8!vivalntni $govori su takvi ugovori kod kojih ugovorne strane ve/ u momentuzaključenja ugovora znaju u cjelini svoja prava i obaveze, odnosno šta jedna treba dati kaoekvivalent za ono što prima od druge ugovorne strane. %a primjerB ugovor o prodaji, ugovor ozakupu, ugovor o djelu, itd.

Alatorni $govori su takvi ugovori kod kojih ugovorne strane u trenutku zaključenjaugovora ne znaju u potpunosti svoja prava i obaveze, a nekada ni koja /e strana biti povjerilac, akoja dunik. "bim prava i obaveza ugovornih strana po pravilu zavisi od nekog budu/egneizvjesnog događaja. "baveze ugovornih strana ne zavise od njihovih volja, nego od slučaja, aobaveza jedne strane ne predstavlja ekvivalent obavezi druge ugovorne strane. &rimjeri aleatornihugovora suB ugovor o osiguranju, ugovor o opkladi i ugovori o kupovini nade (emptio spei), kao na

primjer ugovor o prodaji cjelokupnog roda jabuke u jednom vo/njaku u idu/oj godini. "vi ugovorise ne mogu pobijati zbog ošte/enja preko polovine.

13.7 P(,d0#o'o("9 #!$'n" 0#o'o(" " s)o(,dn" 0#o'o("

Prd$govor je saglasna izjava volje o preuzimanju obaveze da se zaključi glavni ugovor.&redugovor moe biti dvostrano i jednostrano obavezan.&redugovor obavezuje, a pregovori za zaključenje ugovora ne obavezuju. &redugovor

obavezuje samo ako su njime određeni elementi glavnog ugovora.Glavni $govor je drugi ugovor kojim su se ugovorne strane obavezale zaključiti i proizvodi

pravno dejstvo od zaključenja. *lavnim ugovorom se potpuno samostalno zasnivaju prava iobaveze. "" u čl. 7=. st. =. propisuje da se zaključenje glavnog ugovora moe zahtijevati u rokuod > mjeseci od isteka roka predviđenog za njegovo zaključenje.

Spordni (akcesorni, zavisni) $govor je onaj koji se dodaje glavnom ugovoru i dijelinjegovu pravnu sudbinu, tako da nastanak, prenos ili pak prestanak prava i obaveza zavisi odglavnog ugovora uz koji se zaključuje. "vi ugovori slue kao sredstvo za pojačanje ili obezbjeđenje

glavnog ugovora. 2kcesorni ugovori su, na primjerB ugovor o zalozi, ugovor o kapari, ugovor o jemstvu i slično.

19


20/84

13.: T(,n0&n" " &($+n" 0#o'o("

2rn$tni $govori su oni kod kojih se obaveze izvršavaju odjednom i jednim aktom davanja,činjenja ili nečinjenja i po pravilu istovremeno, a trajni $govori su oni kod kojih izvršenje obavezetraje određeno due vrijeme. $rajanje moe biti kontinuirano ili periodično. %a primjerB ugovor ozakupu, ugovor o doivotnom izdravanju, ugovor o osiguranju, itd.

13.; L"/n" " n,!"/n" 0#o'o("

Li1ni $govori su takvi ugovori koji su zaključeni s obzirom na svojstvo tačno određenoglica. ?esto se nazivaju ugovori 3intuitu personae5. od ovih ugovora je motiv obavezivanja ličnostugovarača i to obzirom na njihova svojstva, sposobnosti ili pak stručnost u određenoj oblasti. $o suugovori koji se zasnivaju na međusobnom povjerenju ugovornih strana, kao na primjerB kodugovora o punomo/stvu, ugovora o ortakluku, ugovora o poklonu, itd.

Nli1ni $govori su oni kod kojih ugovaračima nije stalo do ličnih svojstava druge strane,nego prevenstveno do izvršenja obaveze. "vakvu obavezu, za razliku od ugovora 3intuitu

personae5, moe ispuniti svako drugo lice, a ne samo dunik.

13.1= G,n,($!n" " )os,n" 0#o'o("

Gnralni $govori su takvi kod kojih se utvrđuju samo opšti elementi ugovora i usloviizvršenja i koji se zaključuju na dui vremenski period.

Po#bni $govori se zaključuju na kra/i vremenski period i to u okviru opšteg (generalnog)ugovora i kojim se konkretno uređuju pitanja značajna za izvršenje generalnog ugovora.

13.11 I,no'$n" " n,",no'$n" 0#o'o("

I"novani $govori su takvi koji su zbog svoje vanosti i masovnosti dobili svoj naziv i kaotakvi su regulisani zakonom. %a primjerB ugovor o prodaji, ugovor o poklonu i sl.

Ni"novani $govori su takvi ugovori koji u zakonu nisu označeni imenom (nazivom), nitisu zakonom posebno regulisani. %a primjerB ugovor o #aktoringu, ugovor o #ranšizingu i slično.

14 ZASTUPANJE

14.1 Po+$

0a#t$panj je pravni odnos na osnovu kojeg zastupnik, odnosno punomo/nik moe u ime iza račun zastupanog davati izjave kojima se zasnivaju, modi#ikuju ili ukidaju pravni poslovi (na

primjerB da u ime i za račun zastupanog zaključi neki ugovor) ili preduzimati u ime i za računzastupanog druge pravne radnje (na primjerB da kao punomo/nik preduzima procesne radnje unekom postupku ' građanskom, upravnom, krivičnom).

&ravne radnje zastupanja se vrše na osnovu ovlaštenja koje svoj osnov ima u zakonu,opštem aktu pravnog lica, aktu nadlenog organa ili u izjavi volje zastupanog. "vlaštenje koje ima

svoj osnov u izjavi volje zastupanog zove se p$no"oćj.astupanje moe bitiB voljno i zakonsko, neposredno i posredno.

@0


21/84

14.2 Vo!+no " $onso $s&0)$n+,

Voljno )a#t$panj ima osnov u slobodno izraenoj volji zastupanog (ovlaštenju, punomo/i)i nastaje na osnovu ugovora (ugovor o punomo/stvu) između zastupnika (punomo/nika) izastupanog (vlastodavca).

0a!on#!o )a#t$panj, zastupanje na osnovu statuta ili drugog opšteg akta nadlenogorgana je nezavisno od volje zastupnika i zastupanog, jer nema osnov u njihovoj volji, ve/ izvire

neposredno iz zakona, statuta ili drugog opšteg akta nadlenog organa.- kod voljnog (ugovornog) i zakonskog zastupanja nastaje obligacioni odnos između

zastupnika i zastupanog sa utvrđenim pravima i obavezama strana u tom odnosu.

14.3 N,)os(,dno " )os(,dno $s&0)$n+,

Npo#rdno, direktno ili pravo )a#t$panj je takvo zastupanje gdje zastupnik zaključuje pravni posao u tuđe ime i za tuđi račun, dakle, kod kojeg se učinak pravnog posla nesposrednoodnosi na s#eru zastupanog, a bez ikakvog uticaja na prava i obaveze zastupnika. matra se da je

pravni posao zaključio sam zastupani obzirom da iz tog pravnog posla on stiče prava i obaveze. %a primjerB kupac kao zastupani ovlasti neko lice (zastupnika) da za njega kupi neku stvar

od određenog prodavca. %a osnovu ovakvog pravnog posla kupac /e postati vlasnik kupljene stvarii obveznik pla/anja kupovne cijene prema prodavcu.

Po#rdno ili indirektno )a#t$panj je takvo zastupanje kod kojega zastupnik zaključuje pravni posao u svoje ime, ali za račun zastupanog. &rava i obaveze iz zaključenog posla nastaju zazastupnika i tre/e lice, jer između zastupanog i tre/eg lica ne nastaje nikakav pravni odnos. $re/elice uopšte ne mora ni da zna za zastupano lice, niti da je posao zaključen za njegov račun.

od posrednog zastupanja, prava i obaveze, koje izvorno nastaju za zastupnika i tre/e lice, prelaze na zastupanog tek na osnovu drugog pravnog posla zaključenog između zastupnika izastupanog. ao primjer navodimo ugovor o komisionu prema kojem se komisionar kao posredni

zastupnik obavezuje da za naknadu (proviziju) obavi u svoje ime, a za račun komitenta (posrednozastupanog) jedan ili više poslova koje mu povjerava komitent. &osredno zastupanje imamo ugotovo svim poslovima u kojima zastupani eli ostati nepoznat, kao na primjer u berzanskim

poslovima.

91ina! )a#t$panja se ogleda u tome što pravne posljedice pravnog posla ili radnje koje je preduzeo zastupnik terete zastupanog, što znači, na primjerB da za njega nastaju prava i obaveze izugovora koji je u njegovo ime i za njegov račun zaključio zastupnik.

astupnika treba razlikovati od posrednika i glasnika. Po#rdni! (makler ili mešetar) je licekoje se obavezuje da /e dovesti u vezu dva lica radi zaključenja određenog pravnog posla

(posrednik kod ugovora o prodaji, posrednik u osiguranju i sl.).

Gla#ni! je lice koje samo prenosi ve/ gotovu (#ormulisanu) volju jedne ugovorne stranedrugoj ugovornoj strani. astupnik, po pravilu, mora imati poslovnu sposobnost, ali najmanjeograničenu poslovnu sposobnost, dok glasnik moe biti i lice koje nije poslovno sposobno.

14.4 O'!$&,n+, $ $s&0)$n+,

Fa bi zastupanje bilo punovano zastupnik mora imati ovlaštnj )a )a#t$panj koje mudaje zastupani i on je duan postupati u granicama volje zastupanog. astupnik mora staviti do

znanja drugoj strani s kojom ulazi u pravni odnos da nastupa u ime zastupanog (vlastodavca).od zakonskog zastupanja ovlaštenje proističe is samog zakona, a zastupani ne mora imati

poslovnu sposobnost.

@1


22/84

! slučaju da zastupnik prekorači dato ovlaštenje, takav pravni posao obavezuje zastupanogsamo ako ga on odobri. ! tom slučaju /e se smatrai da je posao bio valjan od momenta njegovogzaključenja.

! slučaju da jedno lice zaključi ugovor lano se predstavljaju/i da ima ovlaštenje nekog lica(da je njegov zastupnik), a u stvari nema to ovlaštenje (lani zastupnik ili #alsus procurator), takavugovor obavezuje zastupanog samo ako ga on naknadno odobri. ! protivnom, takav ugovor ga neobavezuje.

P$no"oć je ovlaštenje koje zastupani (vlastodavac) pravnim poslom daje zastupniku(punomo/niku). "vo ovlaštenje (punomo/) se moe dati jednostranim pravnim poslom iliugovorom.

ada se ovlaštenje daje jednostranim pravnim poslom riječ je o jednostranoj izjavi voljekoja je upu/ena punomo/niku ili drugoj strani. 2ko je izjava upu/ena punomo/niku riječ je ointernoj punomo/i, tj. o odnosu između vlastodavca i punomo/nika, a ako je ista upu/ena drugojstrani, riječ je o eksternoj ili vanjskoj punomo/i kojom davalac punomo/i obavještava drugu stranuda je ovlastio određeno lice da u njegovo ime i za njegov račun prduzme određene radnje.

ada se punomo/ daje ugovorom, riječ je o ugovoru o punomo/stvu koji se zaključujeizmeđu vlastodavca i punomo/nika. !govor o punomo/stvu je ne#ormalan pravni posao, osim ako

se #orma trai zakonom, u kom slučaju za zaključenje ugovora za koji se trai #orma i punomo/mora biti data u toj #ormi (na primjerB kod ugovora o licenci, ugovora o građenju i sl).

Opšta ili gnralna p$no"oć je ona na osnovu koje punomo/nik moe preduzimati samo poslove koji ulaze u redovno poslovanje.

Gnri1na p$no"oć je punomo/ na osnovu koje punomo/nik moe preduzimati posloveodređene vrste koje izlaze iz okvira redovnog poslovanja.

Po#bna ili #pcijalna p$no"oć se daje za tačno određeni posao koja je od posebnogznačaja za vlastodavca. $ako bez posebnog ovlaštenja punomo/nik ne moe zaključiti ugovor o

jemstvu, preuzeti mjeničnu obavezu, zaključiti ugovor o poravnanju, ugovor o izabranom sudu, nitise moe odre/i nekog prava bez naknade.

&unomo/ pr#taj opozivom zastupanog (vlastodavca) ili otkazom zastupnika(punomo/nika), smr/u punomo/nika, gubitkom potpune poslovne sposobnosti vlastodavca ili

punomo/nika. &unomo/ prestaje i završetkom posla zbog kojeg je data. "na prestaje i nastupanjemnaknadne nemogu/nosti ispunjenja posla.

1- POSEBNA DEJSTVA DVOSTRANIH UGOVORA

&osebna dejstva ugovora se ogledaju u slučaju promijenjenih okolnosti, prekomjernogošte/enja i zaključenja zelenaškog ugovora.

Pro"ijnjn o!olno#ti cla$#$la 5rb$# #ic #tantib$#6/

Fa bi se moglo govoriti u promijenjenim okolnostima potrebno je da se prema odredbamačl.1CCA1C>. "" ispune sljede/i usloviB

o da se radi o okolnostima koje su nastupile poslije zaključenja ugovoraEo da se radi o okolnostima koje oteavaju ispunjenje obaveze jedne ugovorne straneEo da se zbog tih okolnosti ne moe ostvariti svrha ugovoraEo da je nakon nastupanja novih okolnosti očigledno da ugovor više ne odgovara

očekivanjima ugovornih strana i da bi ga stoga, po opštem mišljenju, bilo nepravičnoodrati na snazi.

%a promijenjene okolnosti se ne moe pozivati ona strana u ugovoru koja je te okolnostimorala uzeti u obzir prilikom zaključenja ugovora. $o znači da okolnosti koje dovode do raskida ili

@@


23/84

izmjene ugovora moraju biti u vrijeme zaključenja ugovora nepredvidive i neotklonjive zaugovornu stranu koja se na njih poziva.

!govora strana koja se poziva na promijenjene okolnosti mora sudskim putem traiti raskidugovora. "na ne moe traiti izmjenu ugovora. &ravo na zahtjev za izmjenu ugovora ima tuenastrana u sporu po zahtjevu za raskid ugovora u slučaju 3clausula rebus sic stantibus5. 2ko suddonese odluku o raskidu ugovora, na zahtjev strane koja nije traila raskid, sud /e obavezati drugustranu da nadoknadi pravičan dio štete.

-nače, u našem obligacionom pravu, ugovorne strane se mogu unaprijed punovano odre/iod prava pozivanja na određene promijenjene okolnosti, osim ako to nije u suprotnosti sa načelomsavjesnosti i poštenja.

1-.1 P(,o+,(no o&,,n+, 5!$,s"o ,no("s6

&rekomjerno ošte/enje (ošte/enje preko polovine) postoji onda kada je između obavezaugovornih strana koje proističu iz dvostrano obaveznih i teretnih ugovora, u vrijeme zaključenjaugovora postojala očigledna nesrazmjera.

!slovi za postojanje prekomjernog ošte/enja su sljede/iB da se radi o dvostrano obaveznom i teretnom ugovoruE da između preuzetih obaveza postoji očigledna nesrazmjeraE da ošte/ena strana u vrijeme zaključenja ugovora nije znala, niti je morala znati za

postojanje nesrazmjere.

&osljedice postojanja prekomjernog ošte/enja se sastoje u tome što ošte/ena strana ima pravo zahtijevati poništenje takvog ugovora u roku od jedne godine dana od dana zaključenjaugovora, ako za pravu vrijednost nije znala ili nije mogla znati. ahtjev se ostvaruje podizanjemtube ili isticanjem prigovora na zahtjev povjerioca za ispunjenje obaveze.

"šte/na strana ne moe traiti izmjenu ugovora. "dricanje od prava da se zahtijeva

poništenje ugovora ne proizvodi pravno dejstvo.

1-.2 Z,!,n$" 0#o'o(

8e takav ugovor kojim jedno lice koriste/i se stanjem nude ili teškim materijalnim stanjemdrugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenoš/u ili zavisnoš/u, ugovori za sebe ili zanekog tre/eg korist koja je u očiglednoj nesrazmjeri sa onim što je on dao ili učinio ili se obavezaoda /e dati ili učiniti.

"šte/eni mora dokazati postojanje o1igldn n#ra)"jr između činidbe i protivčinidbe,te da je druga strana iskoristila stanje nude druge ugovorne strane.

"šte/ena strana moe traiti da se njena obaveza smanji na pravičan iznos, u kom slučajutako izmijenjen ostaje na snazi, a u protivnom se poništava.

+ok za podnošenje zahtjeva iznosti = godina od dana zaključenja ugovora.

1 SREDSTVA OBEZBJEENJA UGOVORA

redstva za obezbjeđenje izvršenja ugovora se tradicionalno dijele na stvarna i lična sredstvaobezbjeđenja ugovora.

1.1 S&'$(n$ s(,ds&'$ o,+,?,n+$ 0#o'o($

@C


24/84

$o su ona sredstva na temelju kojih povjerilac stiče stvarno pravo na stvari dunika ili nekogtre/eg lica. $o suB kapara, kaucija i zaloga.

3apara (arrha) je određeni iznos novca ili drugih zamjenljivih stvari koje jedna ugovornastrana daje drugoj kao znak da je ugovor zaključen i u cilju obezbjeđenja izvršenja ugovora. &osvojoj pravnoj prirodi, kapara je akcesorni (sporedni) ugovor kojim se obezbjeđuje realizacijaglavnog ugovora. "n je realan ugovor, jer za njegovo postojanje nije dovoljna samo saglasnost

ugovornih strana o bitnim sastojcima ugovora, nego i predmet ugovora (obično novac ilizamjenljiva stvar) mora biti predan drugoj ugovornoj strani.2ko je ugovor ispunjen u cjelini kapara se vra/a ili se uračunava u ispunjenje obaveze onoj

strani koja ju je dala.2ko je ugovor djelimično ispunjen, savjesna strana ne moe zadrati kaparu, ali ima pravo

traiti ispunjenje ugovora i naknadu štete ili pak naknadu štete zbog neurednog ispunjenja obaveze.2ko ugovor uopšte nije ispunjen, a za neispunjenje je kriva strana koja je dala kaparu,

nevina strana moe zahtijevati ispunjenje ugovora ako je to mogu/e i naknadu štete zbogneispunjenja ili se zadovoljiti datom kaparom (#acultas alternativa).

2ko ugovor nije ispunjen, a za neispunjenje je kriva strana koja je primila kaparu, druga,nevina strana moeB traiti ispunjenje ugovora i nakandu štete zbog zakašenjenja, odustati od

ugovora i traiti naknadu štete zbog neispunjenja ugovora ili odustati od ugovora i traiti od krivestrane kaparu u dvostrukom iznosu.

2ko se ugovor ne moe izvršiti, a za neizvršenje nije kriva niti jedna strana (iaknadnanemogu/nopst ispunjenja), kapara se mora vratiti. apara se mora vratiti i u slučaju ako se ugovor ne moe izvršiti, a za izvršenje su odgovorne obe strane

3a$cija (jamčevina, vadium) je određeni iznos novca koji dunik daje prilikom zaključenjaugovora u svrhu zaključenja i obazbjeđenja izvršenja ugovora. aucija je stvarnoApravno sredstvoobezbjeđenja ugovora, jer dunik mora prilikom zaključenja ugovora predati određeni iznos novcada bi ugovor bio zaključen. %eizvršenjem ugovora, pa makar to bilo i bez njegove krivice, dunik gubi datu kauciju.

aucija obezbjeđuje samo primaoca kaucije, za razliku od kapare koja obezbjeđuje obeugovorne strane.

&ostoji )aloga na pokretnim stvarima ili ručna zaloga (čl. 9>>A966. ""), zaloga na potraivanjima i drugim pravima (čl. 969A99> "") i zaloga na nepokretnim stvarima (hipoteka)koja je regulisana pravnim pravilima i zakonima iz oblasti stvarnog prava.

alono pravo je stvarno sredstvo obezbjeđenja i slui obezbjeđenju potraivanja povjerioca.

!govor o zalozi je takav ugovor kojim se obavezuje dunik ili neko tre/e lice da /e povjeriocu predati neku pokretnu stvar iz koje se on moe namiriti ukoliko mu potraivanje ne bude

ispla/eno o dospjelosti. Fakle, prema "", ugovor o zalozi nije realan, ve/ konsensulan ugovor.alono pravo se na pokretnoj stvari zasniva ugovorom o zalozi, a stiče izvršenjem ugovora, tj. predajom zaloene stvari povjeriocu. !govor je, prema tome, pravni osnov sticanja zalonog prava,a predaja stvari je modus aLuirendi (način sticanja) zalonog prava.

!govor o zalozi je akcesoran ugovor i kao takav zavisan od glavnog ugovora čijemobezbjeđenju slui. alono pravo moe postojati samo ako postoji glavno potraivanje koje se timzalonim pravom obezbjeđuje. !koliko povjeriočevo potraivanje iz glavnog ugovora ne budeizmireno o dospjelosti, on moe traiti od suda da se stvar koja je predmet zalonog prava proda na

javnoj prodaji ili po teku/oj cijeni. abranjena je klauzula na osnovu koje /e zaloga automatski pre/i u vlasništvo zalonog povjerioca, ako njegovo potraivanje ne bude namireno o dospjelosti(leM commisoria).

1.2 L"/n$ s(,ds&'$ o,+,?,n+$ 0#o'o($

@7


25/84

uB ugovorna kazna, jemstvo, odustanica i pravo zadravanja (ius retentionis).

9govorna !a)na je takvo lično obezbjeđenje kojim se obavezuje ugovarač (dunik) da /edrugom ugovaraču (povjeriocu) isplatiti određeni novčani iznos ili mu pribaviti neku drugumaterijalnu korist ako ne ispuni ili zakasni sa ispunjenjem svoje ugovorne obaveze.

!govorna kazna je akcesorne prirode što znači da zavisi od postojanja glavne obaveze idijeli njenu sudbinu.

2ko je ugovorna kazna stipulirana (ugovorena) za slučaj neispunjenja obaveze, tada povjerilac moe traiti alternativno ili ispunjenje obaveze ili isplatu ugovorne kazne (tzv.alternativna ugovorna kazna). Geđutim, ako je ugovorna kazna ugovorena za slučaj zakašnjenja uispunjenju obaveze tada povjerilac moe kumulativno zahtijevati ispunjenje obaveze i isplatuugovorne kazne (tzv. kumulativna ugovorna kazna).

7"#tvo (obično, supisidijarno) je ugovor zaključen između povjerioca i jemca, kojim se jemac obavezuje da /e povjeriocu ispuniti punovanu i dospjelu obavezu dunika, ukoliko to dunik ne učini.

8emac preuzima odgovornost za obavezu glavnog dunika i odgovara povjeriocucjelokupnom svojom imovinom.

! slučaju jemstva prema povjeriocu pojavljuju se dva dunika i to jedan koji se nazivaglavni dunik, koji ima obavezu da ispuni obavezu prema povjeriocu koja ima izvor u osnovnomugovoru između povjerioca i glavnog dunika. Geđutim, za navedenu obavezu, garantuje još jednolice A jemac, tako da povjerilac moe da ispunjenje obaveze zahtijeva od dva lica i toB neposredno Aod glavnog dunika, a supsidijarno, ako glavni dunik obavezu ne ispuni A i od jemca.

+adi naplate, povjerilac se mora prethodno obratiti glavnom duniku i ostaviti mu određenirok za ispunjenje obaveze, pa tek nakon toga, sudskim putem od jemca zahtijevati isplatu

potraivanja."olidarno jemstvo postoji kada se jemac obavezao zajedno sa glavnim dunikom i to kao

jemac platac. &ovjerilac moe traiti ispunjenje obaveze bilo od glavnog dunika, bilo odsolidarnog jemca ili pak od obojice zajedno.

#odjemstvo je takva vrsta jemstva kada se tre/e lice obavezuje povjeriocu da /e mu onoizmiriti obavezu ukoliko to ne učini jemac. "vo lice se naziva podjemac ili jemčev jemac. "dnosizmeđu jemca i podjemca je isti kao i odnos između glavnog dunika i jemca.

"ajemstvo postoji kada se više jemaca obaveu da /e odgovarati za ispunjenje glavneobaveze. ajemci odgovaraju solidarno za obavezu glavnog dunika, tako da povjerilac moe traitiispunjenje cijele obaveze od svakog od njih ili od svih zajedno, ali tek ako svoje potraivanje nijeuspio naplatiti od glavnog dunika

$emstvo za naknadu %tete jemcu postoji kad se jedno lice obavee jemcu da /e munadoknaditi štetu koju bi on pretrpio zbog toga što je kao jemac platio glavni dug. "vdje se tre/elice u stvari obavezuje da /e nadoknaditi jemcu onaj dio koji on ne bi mogao naplatiti u regresnom

postupku.Od$#tanica je sporazum ugovornih strana na osnovu kojeg jedna ili obe ugovorne strane

mogu odustati od ve/ zaključenog ugovora davanjem određene sume novca. "dustanica je, u stvari, pravo jedne ili obe ugovorne strane da odustanu od ugovora pla/anjem određenog iznosa novca.

trana u čiju korist je odustanica ugovorena ima pravo izbora (#acultas alternativa) daodustane od ugovora i drugoj strani isplati ugovoreni iznos odustanice ili pak da ostane u ugovoru itrai ispunjenje svog potraivanja iz ugovora.

Pravo )adr&avanja (retencija, ius retentionis) je pravo povjerioca da nakon dospjelosti potraivanja zadri dunikovu pokretnu ili nepokretnu stvar (koja moe, ali i ne mora biti predmetobligacionog odnosa povjerioca i dunika), koja se nalazi u posjedu povjerioca, sve dok mu ne bude

ispla/eno potraivanje. 2ko dunik ne ispuni svoju obavezu iz ugovora, povjerilac moe naplatitisvoje potraivanje iz zadrane stvari na isti način kao i zaloni povjerilac .

@=


26/84

17 UGOVOR U ORIST TREFEG LICA

9govor $ !ori#t trćg lica je takav ugovor kod kojega se jedna ugovorna strana (dunik, promitent, obe/avalac) obavezuje drugoj ugovornoj strani (povjeriocu, promisaru, stipulantu) da /eizvršiti određenu radnju u korist nekog tre/eg lica (korisnika, bene#icijara). !govori u korist tre/egsu česti u osiguranju.

$ako, na primjerB ugovor u korist tre/eg postoji kada jedno lice zaključi sa osiguravaju/im

društvom ugovor o osiguranju za slučaj smrti u korist svoga sina. od takvog ugovora,osiguravaju/e društvo se pojavljuje kao dunik (promitent) koji se obavezuje ugovaraču osiguranja(povjeriocu, promisaru), da /e, za slučaj smrti ugovarača osiguranja (povjerioca), isplatiti određenusumu novca sinu povjerioca, kao tre/em licu (bene#icijaru).

!govorom u korist tre/eg lica se uspostavljaju slijede/i pravni odnosiB odnos promitenta (dunika) i promisara (povjerioca)E podrazumjeva pravo povjeriocaApromisara da zahtijva ispunjenje obaveze od dunika

(promitenta) u korist tre/eg lica, kao i obavezu dunika (promisara) da ispuni obavezutre/em licu (bene#icijaru)E

odnos promitenta (dunika) i tre/eg lica (korisnika, bene#icijara)E

podrazmjeva pravo tre/eg licaAkorisnika da zahtijeva od promitenta (dunika) ispunjenjeobaveze. orisnik ne moe uticati na sadraj ugovora, jer korisnik nije ugovorna strana.&romitent moe isticati sve one prigovore koje moe ista/i i prema promisaru kao

povjeriocu koji proističu iz osnovnog posla, kao što je prigovor neispunjenjaE odnos promisara (povjerioca) i tre/eg lica (korisnika) se zasniva na motivima zbog kojih

ugovara neko pravo u korist tre/eg lica (na primjerB taj motiv moe biti poklon, isplatanekog duga, davanje zajma i sl.).

1: POBIJANJE DUNIOVIH PRAVNIH DJELA

&obijanje pravnih djelaAradnji dunika je institut obligacionog prava putem kojeg svaki povjerilac dospjelog potraivanja moe pobijati pravnu radnju svog dunika koja je preduzeta naštetu povjerioca. &ravo pobijanja povjerilac ima bez obzira da li je njegovo potraivanje nastalo

prije ili poslije pobijane radnje dunika.Opšti $#lovi pobijanja suB

A da povjerilac ima dospjelo potraivanje prema duniku,A da je dunik preduzeo pravnu radnju na štetu povjeriocaNpovjerilaca koja se moe

sastojati u određenom činjenju ili pak propuštanju,A da usljed pravne radnje koja se sastoji u činjenju, dunik u svojoj imovini više nema

dovoljno sredstava za ispunjenje povjeriočevog potraivanja, odnosno da je usljed

pravne radnje dunika koja se sastoji u propuštanju, dunik izgubio kakvomaterijalno pravo ili je pak za njega, usljed takve radnje propuštanja, nastala kakvamaterijalna šteta.

Po#bni $#lovi pobijanja suBA ako se dunikova pravna radnja sastoji u teretnom raspolaganju, takva radnja se

moe pobijati ako je dunik u vrijeme raspolaganja znao ili je mogao znati da preduzetim raspolaganjem nanosi štetu svojim povjeriocima, ili ako je tre/em licu sakojim je, ili u čiju korist je pravna radnja preduzeta, to bilo poznato ili moglo biti

poznato (dolozna paulijanska tuba ili actio &auliana dolosa)EA nausuprot doloznoj paulijanskoj tubi, postoji tzv. kulpozna paulijanska tuba (actio

&auliana culposa) kod koje dunik ne zna da svojom pravnom radnjom ošte/uje povjerioce, ali je to mogao znati da je upotrijebio panju dobrog doma/ina, odnosnodobrog privrednikaE

@>


27/84

A postoji pretpostavka da je tre/em licu bilo poznato da dunik preduzetimraspolaganjem nanosi štetu povjeriocima, ako je tre/e lice dunikov suprug ilisrodnik po krvi u pravoj liniji ili u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili po tazbinido istog stepena A porodična paulijanska tuba, actio &auliana #amiliariaE

A ako se dunikova pravna radnja sastoji u besplatnom raspolaganju, smatra se da jedunik znao da raspolaganjem nanosi štetu povjeriocima. "vakva raspolaganja se

pobijaju tzv. kvazipaulijanskom tubom.

1; NEVANOST UGOVORA

Nva&ni $govori su oni koji ne proizvode pravna dejstva. Fijelimo ih na ništave ugovore i pobojne (rušljive) ugovore.

Ništavi $govori su oni ugovori koji su protivni ustavnom uređenju, prinudnim pro

Documents

OBLIGACIONO PRAVO.doc