of 110 /110
1 Stvari Materijalni dijelovi prirode koji se mogu osjetilima primijetiti, prostorno su ograničeni i postoje u sadašnjosti ili za njih postoje pretpostavke da će doista nastati u budućnosti. Pojam stvari u GP nije istovjetan pojmu stvari u prirodi (u prirodnim znanostima) ili drugim granama prava. Npr. otvoreno more, slobodna atmosfera, Zemljina kugla itd. nisu stvari u smislu GP, ali jesu objekti međunarodnog prava. Stvar npr. zrak komprimiran u bocama, električna struja, kisik u bocama. Stvar mora biti potčinjena ljudskoj moći da bi imala karakter stvari. Pojam stvari nije univerzalan, mijenjao se u zavinosti od razvoja društveno-ekonomskih odnosa (čovjek nekada bio stvar). Čl. 4. Nacrta Zakona o stvarnim pravima FBiH (čl. 5. ZSP RS i čl. 6. ZSP BD) (1) Stvari u smislu ovog Zakona su materijalni dijelovi prirode, koji mogu biti u vlasti fizičkog ili pravnog lica, osim ako zbog svojih prirodnih svojstava ili ograničenja na osnovu posebnog zakona nisu podobne da budu objekt prava vlasništva i drugih stvarnih prava. (2) Stvari u smislu ovog zakona su i skup stvari i prava koja su zakonom izjednačena sa stvarima. Objekt stvarnopravnog odnosa. Povodom jedne stvari može postojati više pravnih odnosa. Prirodni pojam stvari: dio prirode, dio materijalnog svijeta, koji čovjek može aprehendirati, potčiniti svojoj vlasti. Rimsko pravo: res corporales sunt qui suae naturae tangi possunt . Danas je bitno da mogu biti potčinjene vlasti pravnog subjekta (npr. energija). Prirodni i pravni pojam stvari Materijalni dio prirode je širi od pojma stvari, a stvar je, sa druge strane, šira od pojma materijalni dio prirode. Nisu svi materijalni dijelovi prirode stvari, već samo oni koji se mogu potčiniti ljudskoj moći. Stvari mogu biti i neki drugi entiteti, kojima po prirodi nisu stvari, ali im pravni poredak daje karakter

Stvarno pravo.doc

Embed Size (px)

Text of Stvarno pravo.doc

1 Stvari Materijalni dijelovi prirode koji se mogu osjetilima primijetiti, prostorno su ogranieni i postoje u sadanjosti ili za njih postoje pretpostavke da e doista nastati u budunosti. Pojam stvari u GP nije istovjetan pojmu stvari u prirodi (u prirodnim znanostima) ili drugim granama prava. Npr. otvoreno more, slobodna atmosfera, Zemljina kugla itd. nisu stvari u smislu GP, ali jesu objekti meunarodnog prava. Stvar npr. zrak komprimiran u bocama, elektrina struja, kisik u bocama. Stvar mora biti potinjena ljudskoj moi da bi imala karakter stvari. Pojam stvari nije univerzalan, mijenjao se u zavinosti od razvoja drutvenoekonomskih odnosa (ovjek nekada bio stvar). l. 4. Nacrta Zakona o stvarnim pravima FBiH (l. 5. ZSP RS i l. 6. ZSP BD) (1) Stvari u smislu ovog Zakona su materijalni dijelovi prirode, koji mogu biti u vlasti fizikog ili pravnog lica, osim ako zbog svojih prirodnih svojstava ili ogranienja na osnovu posebnog zakona nisu podobne da budu objekt prava vlasnitva i drugih stvarnih prava. (2) Stvari u smislu ovog zakona su i skup stvari i prava koja su zakonom izjednaena sa stvarima. Objekt stvarnopravnog odnosa. Povodom jedne stvari moe postojati vie pravnih odnosa. Prirodni pojam stvari: dio prirode, dio materijalnog svijeta, koji ovjek moe aprehendirati, potiniti svojoj vlasti. Rimsko pravo: res corporales sunt qui suae naturae tangi possunt. Danas je bitno da mogu biti potinjene vlasti pravnog subjekta (npr. energija).

Prirodni i pravni pojam stvari Materijalni dio prirode je iri od pojma stvari, a stvar je, sa druge strane, ira od pojma materijalni dio prirode. Nisu svi materijalni dijelovi prirode stvari, ve samo oni koji se mogu potiniti ljudskoj moi. Stvari mogu biti i neki drugi entiteti, kojima po prirodi nisu stvari, ali im pravni poredak daje karakter stvari (ivotnija, ovjek, dijelovi ljudskog tijela, bestjelesne stvari telefonski impulsi).

Podjela stvari 1. Kriterij prometnosti sposobnost stvari da se pojavi kao objekt SGP i objekt pravnih poslova: - stvari u prometu (res in commercio) - stvari ograniene u prometu - stvari van prometa (res extra commercium) Kriterij odreen ne samo prirodnim svojstvima stvari, nego i razliitim socijalnoekonomskim i politikim prilikama. Ovisno o poretku prometna sposobnost stvari.

2 S. u ogranienom prometu promet ogranien iz razliitih ekonomskih, socijalnih, politikih itd. razloga. Lijekovi, oruje, opojne droge, exploziv, otrovi, plemeniti metali. S. van prometa uope ne mogu biti objekt prava. Opa dobra (dobra u opoj upotrebi) res communes omnium 1. zbog prirodnih svojstava nisu podobne biti objekt niijeg SP, ve slue zajednikim potrebama svih ljudi (npr. zrak u atmosferi, rijeke, jezera i mora kao cjelina, obale mora kao cjelina itd.). 2. stvar je ope dobro i kada to nije posljedica njezinih prirodnih osobina ve joj zakonske norme uskrauju sposobnost da bude predmet stvarnog prava (res extra commercium), npr. parkovi, gradske ulice, ranije stvari u drutvenom vlasnitvu. Opa dobra ne mogu uope biti predmet prava vlasnitva niti su stvari u smislu GP. Svi ih koriste, slue zajednikim potrebama svih ljudi i drava njima upravlja kao imperium, ne kao vlasnik, saobraajnice). Nisu niije vlasnitvo, drava upravlja opim dobrima, daje koncesije fizikim i pravnim osobama za posebnu upotrebu i koritenje opeg dobra pod pretpostavkama odreenim posebnim zakonom. Dok traje koncesija zgrade i druge graevine izgraene na opem dobru su posebne nekretnine, na njima pravne i fizike osobe imaju stvarna prava. Kad koncesija prestane, one postaju sastavni dio opeg dobra. Npr. voda u rijeci je ope dobro, ne moe kao cjelina biti ni u ijoj vlasti, ali izdvojena iz rijeke u posebnu posudu se nalazi u vlasti onoga ko ju je izdvojio postaje posebna stvar, moe biti objekt SP (javnim upravnim pravom se regulie mogunost da pojedinci iskoritavaju opa dobra uzimaju vodu iz rijeke, love ribu.) Kad nije posebno regulisana mogunost stjecanja PV na pojedinim dijelovima opeg dobra, onda se izdvojena pokretna stvar moe stei okupacijom, poto je niija lov ribe u rijeci. 2. Dobra od opeg interesa Stvari od posebnog interesa za drutvo zbog svog ekonomskog, istorijskog, strategijskog znaaja; odreuju se posebna pravila za upotrebu i iskoritavanje tih stvari, iako ona mogu biti i predmet prava vlasnitva. Status DOI se stjee zakonom ili odlukom nadlenog organa pod uslovima propisanim zakonom. Tu spadaju opa dobra, istorijski i kulturni spomenici, poljoprivredno i umsko zemljite (more, vode, zrani prostor, rudno blago, prirodna bogatstva, zemljite, ume, biljni i ivotinjski svijet, stvari od kulturnog i historijskog znaaja). Sve nabrojano, osim opih dobara, mogu biti predmet prava vlasnitva. Vlasnik je ogranien u svojim ovlatenjima, ali mu pripada naknada za ogranienja koja trpi. Mogu biti objekt prava vlasnitva, ali je njihov vlasnik podvrgnut posebnom pravnom reimu. Dobra od opeg interesa ira od opih dobara. 3. Javna dobra (res publicae) stvari u vlasnitvu drave ili drugih javnopravnih subjekata. U uem smislu se pod javnim dobrima smatraju opa dobra (putevi, vode, luke, parkovi, trgovi) i prirodna bogatstva (rude, divlja). ZSPRS koristi

3 kategorije opa dobra i javna dobra, i pritom pod javnim dobrima podrazumijeva stvari van prometa tj. opa dobra ulice, trgove, parkove (l 7/2). - Dobra mrtve ruke dio imovinske mase koji se privremeno ili trajno izuzima iz pravnog prometa tj. izuzima se pravo raspolaganja njima. U feudalnom pravu, radi ouvanja posjeda. U savremenom pravu gotovo i da ne postoje. 2. Kriterij prirodnih svojstava: a) pokretne i nepokretne Pokretne mogu mijenjati poloaj u prostoru, a da se pri tome ne uniti njihova bit (supstanca), odnosno da se time ne promijeni njihova dosadanja struktura. Nepokretne su one stvari koje ne mogu mijenjati poloaj u prostoru a da im se kod toga ne uniti bit ili ne promijeni dosadanja struktura. Nekretnina je zemljina estica i sve ono to je trajno mehaniki ili organski s njom povezano iznad ili ispod zemljita (naelo jedinstvenosti nekretnine). Ukopano, uzidano, ukovano. Dioba nekretnina: 1. kriterij prirodne kvalitete prirodnih svojstava - res naturaliter immobiles (zemljita, zgrade trajno povezane, sve to je trajno ugraeno u zgradu instalacije vodovodne, radijatori, roletne na prozorima barake, atori, paviljoni nisu bitna je namjena trajno povezano sa zemljom, mostovi, tv tornjevi, brane, hangari itd.). Nije presudna vrijednost stvari da bi se ona smatrala nekretninom, ve namjena ako je trajno povezana sa zemljitem. Takoer ono to je za zemlju trajno organski vezano drvee, trava, plodovi dok su neodvojeni od matice. Sve to je zakopano, ukovano, dograenoili na drugi nain trajno spojeno sa nekretninom. 2. kriterij posebnih ciljeva, kriterij pravnog poretka res civiliter immobiles propis odreuje da e se neka pokretna stvar smatrati nekretninom. npr. brodovi, avioni. 3. kriterij pertinencije, pripadnosti (nekretnine po namjeni) ona stvar koja je po svojim fizikim svojstvima pokretna, ali se po namjeni smatra nekretninom. Pripadak namjena mu je da slui trajno ekonomskom iskoritavanju nekretnine. Plug, traktor, kamion koji slue nekretnini nekretnina po namjeni. Takvu namjenu pokretnoj stvari mora odrediti vlasnik nekretnine. Vanost diobe ova podjela je od primarnog znaaja za stvarno pravo. Razliit stvarnopravni reim za pokretne i nepokretne stvari. Pripadak (pertinencija, pobona stvar) je sporedna stvar koja je odreena da trajno slui ekonomskim svrhama neke glavne stvari, a da pri tome ne postaje njezin sastavni dio. Karakteristike pripatka su da je on: 1. samostalna, sporedna i pokretna stvar, 2. trajno slui glavnoj stvari i slijedi njenu pravnu sudbinu 3. kod nastanka i prestanka pripatka odluna je volja vlasnika glavne stvari. Npr. kona futrola i naoale, klju i brava. Nije neophodno da vlasnik glavne stvari i pripatka budu ista osoba npr. ukradeni klju koji se trajno koristi za otvaranje ormara je njegov pripadak).

4 Npr. guma na toku auta je sastavni dio auta, a rezervna njegov pripadak. Glavna stvar moe biti i pokretna i nepokretna (vedro i bunar, futrola i naoale). Sastavni dio samostalne i pripadak razlika to je sastavni dio u fizikoj vezi sa stvarju, a pripadak ne. Sastavni dio je neophodan za stvar, a bez pripatka ona moe funkcionisati.

Zakonsko odreenje nekretnine de lege lata ZOVO, ZZK FBiH, ZZKRS: Nekretnine su zemljite, zgrade, stanovi i poslovni objekti kao posebni dijelovi zgrade i drugi graevinski objekti. ZVRS - Nekretnine su estice zemljine povrine, zajedno sa svim onim to je na zemljitu trajno spojeno na povrini ili ispod nje, ako zakonom nije drugaije odreeno. (l. 6/2) ZV Brko Distrikta BiH estice zemljine povrine, zajedno sa svim onim to je na zemljitu trajno spojeno na povrini ili ispod nje, ako zakonom nije drugaije odreeno, te pripatci nekretnina. ZSPRS i nacrt ZSPFBiH u odredbi o definisanju nekretnina je sadran jedan od najznaajnijih reformskih zahvata SP. Odstupa se od definicije date u ZOVO/ZZK prema kojoj su nekretnine zgrade, posebni dijelovi zgrada, zemljita. Naelo superficies solo cedit, glavna stvar zemljite. To je jedina nekretnina. Pravo graenja se takoe smatra (artificijelnom, vjetakom) nekretninom. U naem pravo naelo SSC naputeno 1958. nacionalizacijom graevinskog zemljita. Razdvojena je pravna sudbina zemljita i zgrade. Zakon o graevinskom zemljitu je dijelom uspostavio pravno jedinstvo (samo za izgraena gra. zemljita). Posljedice: stjecanje vlasnitva nad izgraenim objektom (l. 53. ZGZ!!??), finansiranje objekta u izgradnji.

Pravni znaaj podjele stvari na nepokretne i pokretne Nepokretne stvari: - Derivativno stjecanje: stroga forma pravnog posla (titulus); upis u zemljine knjige je modus acquirendi. - Originarno stjecanje: dui rokovi dosjelosti; nemogue stjecanje od nevlasnika (mogunost stjecanja na osnovu netane zemljine knjige); nije mogua okupacija. - Zalono pravo na nekretninama je hipoteka. - Procesno pravo: posebna pravila za prinudno izvrenje na nekretninama, za prodaju u steaju, za voenje ostavinskog postupka Pokretne stvari:

5 Derivativno stjecanje: pravni posao u principu neformalan; tradicija je modus acquirendi Originarno stjecanje: krai rokovi dosjelosti; mogue stjecanje od nevlasnika; mogue stjecanje vlasnitva okupacijom. Zalono pravo na pokretninama je pignus (runa zaloga). Procesno pravo: posebna pravila za prinudno izvrenje na pokretninama, za prodaju u steaju, za voenje ostavinskog postupka.

Pojam Stvarnog prava Pojam SP u objektivnom i subjektivnom smislu. - u objektivnom smislu - skup pravnih normi koje reguliu odnose subjekata povodom stvari. Skup pravnih pravila kojima se ureuju oni drutveni odnosi koji nastaju meu ljudima povodom neposrednog ekonomskog iskoritavanja stvari. Skup pravnih pravila graanskoga prava koja ureuju neposredno, za svakoga mjerodavno pripadanje stvari osobama. Zakonom odreena i zatiena prava njihovih titulara da neposredno vre pravnu vlast nad pojedinano odreenim stvarima, uz mogunost da je suprotstave treim osobama. Stvarno pravo u objektivnom smislu regulie subjektivna prava na stvarima. - u subjektivnom smislu razliita ovlatenja u pogledu stvari koja subjektima u stvarnopravnim odnosima priznaju norme objektivnog prava. Subjektivna stvarna prava su ona graanska, i to imovinska prava, koja svoje nosioce ovlauju da odreene stvari imaju u svojoj neposrednoj privatnoj vlasti potpunoj ili ogranienoj, a svim drugim subjektima zabranjuju da ih u izvravanju te vlasti samovlasno smetaju. Pravo odreenog subjekta na odreenoj stvari, koje daje titularu neposredno ovlatenje na stvar, a obim tog ovlatenja proizilazi iz samog prava. - Sutina SP u subjektivnom smislu Neposredna pravna vlast na odreenoj stvari, a tek radi osiguranja te vlasti namee se svim treim osobama odreeno ponaanje i ono se uvijek sastoji u neinjenju, u pasivnosti u odnosu na datu stvar. Izvrenje obaveze od strane pasivnih subjekata ne znai i vrenje prava od strane aktivnog subjekta, ve tek stvaranje preduslova za vrenje tog prava (to to niko sem mene ne smije upotrebljavati moj auto ne znai da ga samim tim ja upotrebljavam). Objekt stvarnog prava stvar. Izmeu subjekta i objekta (stvari) postoji uska veza (naroito krepka veza Bogii). Starija pravna nauka: stvarna prava = odnos subjekta i stvari. Korelacija stvar pravo: od sudbine stvari zavisi sudbina prava (dioba, prirataj, propast stvari, pravo slijeenja).

SP kao grana prava Dio graanskog prava (porodica graanskog prava), oblast privatnog prava.

6

Predmet Drutveni odnosi u koje subjekti ulaze povodom stvari. Odnos izmeu ovjeka i stvari faktiki odnos, nikad pravni! Odnos izmeu ljudi povodom stvari pravni odnos.

Karakteristike 1. imovinska prava objekt se moe izraziti u novcu. 2. stvarnopravnost objekt SP je stvar. Stvarnopravni odnos je odnos izmeu ljudi (subjekata) povodom stvari. Stvar je neposredno, direktno objekt pravnog odnosa. 3. apsolutnost dejstvo erga omnes (contra omnes). Na jednoj strani se nalazi titula naelo privatnopravne vlasti na stvari. Ovo naelo daje subjektima neposrednu, za svakoga mjerodavnu (apsolutno djelujuu), razmjerno trajnu pravu vlast na stvari. Privatnopravna vlast na stvari je ona koju pravno izjednaeni pravni subjekti imaju u meusobnim odnosima, na temelju svojih subjektivnih graanskih prava. Stvarnopravni odnos je privatnopravnog karaktera. Privatnopravna vlast je neposredna tj. vlast je usmjerena neposredno na stvar, a ne posredno putem neke osobe. Stvarnopravna vlast je apsolutna tj. pravna vlast djeluje prema svima i trajne je prirode. Dejstvo erga omnes. Pravna vlast i dalje postoji i kada nema neposredne faktine vlasti na stvari na kojoj postoji stvarno pravo (naelo slijeenja). Apsolutnost nije apsolutni kriterij razlikovanja. Mogue je da obligaciona prava djeluju apsolutno. Pretpostavka trea lica znaju za postojanje obligacionih prava. Apsolutno dejstvo SP znai da se na jednoj strani nalazi titular SP, a na drugoj sve osobe, jer svaka od njih moe povrijediti taj odnos, svaka moe doi u neovlatenu vezu sa stvari da time onemogui ili ogranii titulara u realizaciji njegovog prava na stvari. SP titulara djeluje doslovno tj. teoretski prema svim ljudima na Zemlji. Poto se ne zna ko moe unaprijed povrijediti odnos, SP moraju imati apsolutno dejstvo. Svi se moraju ponaati pasivno obaveza je negativna, proputanje tj. uzdravati se od neovlatenog utjecaja na stvar, a time i povrede prava titulara (to je tzv. negativna strana aspolutnosti SP). Zato titular moe potraivati stvar od svakog onog kod koga se stvar nalazi, moe se realizovati SP bez obzira u ijim se rukama stvar nalazi pravo slijeenja. Iz apsolutnosti, pored prava slijeenja, proizilazi jo i pravo prvenstva. 4. pravo slijeenja moe se realizovati SP bez obzira u ijim se rukama stvar nalazi, titular SP moe potraivati stvar od svakog onog kod koga se stvar nalazi, bilo bespravno bilo po nekom pravnom osnovu.

7

5. pravo prvenstva subjekt SP ima prioritet povodom odreene stvari ispred ostalih subjekata; u koliziji stvarnog i obligacionog prava uvijek je jae stvarno pravo, a u koliziji dva stvarna prava jae je ono koje je prije nastalo. 6. specijalnost SP postoje na tano odreenim stvarima, na individualno odreenim, samostalnim stvarima (species), te na pravima u odreenim sluajevima. Netano: prodaje nepokretnu imovinu, vlasnik preduzea, plodouivanje na imovini ostavioca. 5. numerus clausus (zatvoren broj stvarnih prava) - ovo naelo podrazumijeva: a) ogranienje vrsta (tipova) stvarnih prava; b) ogranienje sadraja svake vrste stvarnih prava, c) nedjeljivost sadraja svakoga pojedinoga stvarnoga prava. Ogranienje vrsta stvarnoga prava znai da u pravnom poretku postoje samo one vrste stvarnih prava koje su predviene zakonom. To je karakteristino za kontinentalnoeuropske pravne poretke. U tim porecima, a takoer i u bosanskohercegovakom stvarnom pravu, postoje zakonom odreena stvarna prava: FBiH, RS, Distrikt Brko. Ograniena stvarna prava dijele se na: a) ograniena stvarna prava koja ovlauju na uporabu odnosno koritenje stvari (pravo slunosti, stvarni tereti, pravo graenja) i b) ograniena stvarna prava koja ovlauju na osiguranje i namirenje iz neke stvari (zalono pravo). Zakoni propisuju sadraj svakoga stvarnoga prava striktnim normama to znai da je odreen pojam i bitni sadraj svakoga stvarnoga prava dok je ipak glede nebitnih pojedinosti ostavljena mogunost da sudionici sami odrede podrobnije sadraj svakoga pojedinoga stvarnoga prava. Sadraj svakoga stvarnoga prava je nedjeljiv to znai da se ne moe dijeliti po ovlatenjima izmeu vie nositelja istoga prava. To primjerice znai da ako postoji vie suvlasnika iste stvari svi imaju sve ovlasti, a ne da jedan ima ovlast koritenja, drugi raspolaganja itd. U srednjovjekovnim pravnim ureenjima bilo je drukije pa je postojalo tzv. vrhovno i koristovno vlasnitvo to je znailo podjelu sadraja prava vlasnitva po ovlastima. Ako se stvarna prava dijele to ne moe biti po ovlastima ve samo po obujmu (npr. kod suvlasnitva). Zato je imperativnom normom odreen broj (tipologija) i sadraj SP? Razlozi pravne sigurnosti. Intenzitet zatite - apsolutno dejstvo namee obaveze treima, pa je nuno ograniiti broj SP da bi im se mogla pruiti maksimalna zatita. 6. nedjeljivost u pogledu linosti titulara ukoliko se vie osoba pojavljuju kao titulari sadraj SP je nedjeljiv. Moe se podijeliti SP po obimu, ali ne po sadraju ovlatenja (suvlasmitvo). 7. publicitet treba biti vidljivo prema vani, prema treim osobama, da na stvari postoji neije stvarno pravo. S obzirom na to da su stvarna prava apsolutna i da djeluju prema svima potrebno je da svim zainteresovanim bude objavljeno

8 (publicirano) da na odreenoj stvari postoji neije stvarno pravo. To omoguava potovanje tueg prava. Publicitet stvarnih prava na pokretninama se postie preko posjeda, a na nekretninama njihovim upisivanjem u zemljinu knjigu. Za pojedine vrste pokretnina uspostavljaju se takoer javni upisnici (npr. upisnik brodova), koji igraju slinu ulogu kao i zemljine knjige kod nekretnina. Tri funkcije posjeda i zemljinih knjiga: 1. pretpostavka vlasnitva za posjednika pokretne stvari pretpostavka da je vlasnik, kao i za osobu koja je upisana u ZK . 2. zatita savjesnosti (dobre vjere) stjecanje prava od nevlasnika (razlika pokretne - nepokretne stvari) 3. prenosni efekat modus acquirendi svaka promjena SP mora biti vidljiva, pa je prenos SP praen tradicijom za pokretne stvari, a upisom u ZK za nekretnine, pored pravnog osnova stjecanja.

Razlike stvarna obligaciona prava Klasina doktrina je ovu diobu smatrala summa rerum divisio. Vremenom su nastali novi tipovi subjektivnih prava autorska, lina. Kriterij razlikovanja sporan u doktrini: 1. Apsolutna relativna prava (nije uvijek pouzdano, ima obligacionih prava sa apsolutnim dejstvom pravo pree kupovine, otkup, zakup, prekup) 2. Neposredna faktika vlast na stvari 3. Neposredna pravna vlast na stvari Razlike: nastanak kod OP samo saglasnost ugovornih strana, kod SP pored titulusa jo i modus predaja za pokretne, upis u ZK za nepokretne. Nije nuno da predmet obaveze bude odreen, moe biti odrediv, i na generike stvari, dok je kod SP species. Ne moe nastati SP na vie predmeta (biblioteci od 100 knjiga, princip specijaliteta Predmet OP je genus ili species, dok je kod SP iskljuivo species. SP samo na stvarima koje postoje, OP i na buduim stvarima. SP rangirana, moe ih biti vie na jednoj stvari istovremeno (npr. vlasnitvo, zalono itd.). OP nemaju rang, jer se radi o odnosu jedne osobe prema drugoj. Prestanak: OP postoji i nakon propasti predmeta, obaveza se transformie, SP prestaje propau stvari. Stvarna prava: - Dejstvo erga omnes - Ispunjenje obaveze od svih treih - Korelacija pravo u cjelini obaveza - U momentu nastanka nije poznato obavezno lice - Obaveza negativna - Ne zastarjevaju

9 Obligaciona prava: - Dejstvo inter partes - Ispunjenje obaveze od ugovornog partnera - Korelacija ovlatenje obaveza - Obavezno lice poznato odmah - Obaveze primarno pozitivne - Zastarjevaju

Klasifikacija SP na svojoj stvari pravo vlasnitva i SP na tuoj stvari (sektorska) pravo slunosti, zalono pravo, pravo stvarnog (realnog) tereta i pravo graenja.

Historijski razvoj Stvarno pravo na podruju Evrope je nastalo na tekovinama rimskoga prava. Potom se, oplemenjen idejama prirodnopravne kole, razvio cijeli sistem pravnih normi - tzv. ope pravo (pandektarno pravo) koje se primjenjivalo na gotovo cijelom podruju kontinentalne Evrope. To ope pravo neposredan je prethodnik i svojevrstan temelj savremenoga graanskoga prava u pravnim porecima kontinentalno-evropskoga pravnoga kruga. Razvoj stvarnopravnoga ureenja obiljeen je temeljnim pitanjem kako pravedno urediti pripadanje stvari osobama. Pripadne li stvar jednome, uskraena je drugima. Rjeenja koja daju prednost privatnom u odnosu na ope nazivaju se individualistikim, liberalistikim, a rjeenja koja prednost daju javnom, dravnom ili drutvenom interesu nazivaju se kolektivistikim. Izmeu ta dva suprotstavljena shvaanja traje neprekidna borba. I jedan i drugi koncept su imali znaajne predstavnike i meu znanstvenicima, posebno filozofima. Individualistiko shvaanje je bilo zastupljeno u Aristotela, Lockea, Kanta, Hegela, Fichtea. Kolektivistiko shvaanja je bilo zastupljeno u djelima Platona, Sv. Ambrosiusa (socijalna etika ranoga kranstva), Marxa, Engelsa, Lenjina. Nestankom SSSR-a iz kontinentalno-evropskoga pravnoga kruga izdvojio se novi krug - socijalistiki pravni krug. U dravama iji su se pravni poreci ukljuili u socijalistiki pravni krug razvila su se tzv. socijalistika stvarna prava. Nestankom socijalizma i drave koje su pripadale tom krugu prilagoavaju svoje pravne sisteme kontinentalno-evropskom pravnom krugu, koji je preteno individualistiki odreen, iako je i u njima naglaena socijalna nota nakon II. svjetskoga rata. Integracije koje se dogaaju u Evropi moda e rezultirati i pravnim ujednaavanjem na podruju graanskoga prava. Evropski parlament je jo 1989. donio rezoluciju kojom je pozvao na izradu Evropskoga graanskoga zakonika.

10 BIH U Kraljevini Jugoslaviji nije bilo potpune kodifikacije stvarnog prava. Nakon II svjetskog rata primjena pravnih pravila (Zakon o nevanosti pravnih propisa donesenih prije 6.4.1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije). Od 1945. godine bosanskohercegovako je pravo sve vie ulazilo u krug socijalistikih prava. U tom razdoblju je ono bilo obiljeeno kolektivistikim gledanjem na vlasnitvo, dualizmom opih ureenja pripadanja stvari (drutvenim i privatnim), pogodovanjem drutvenoga vlasnitva na tetu privatnoga, nejednakou pravnih subjekata i njihovih prava, razbijanjem pravnoga jedinstva nekretnine, brojnim posebnim pravnim ureenjima osobito za nekretnine (poljoprivredno zemljite, stanovi, poslovni prostori), zakrljalou opih instituta stvarnoga prava (zalono pravo, zatita povjerenja u zemljine knjige). 1980. god. je donesen ZOSPO Zakon o osnovnim svojinsko (vlasniko) pravnim odnosima; ni biva SFRJ nije imala potpunu kodifikaciju SP. Regulisan samo dio materije SP, zbog podjele kompetencija izmeu savezne drave i federalnih jedinica. Takvo stanje je i danas materija SP nije u cjelini regulisana. Stvarno pravo FBiH nije u potpunosti kodificirano osnovni izvor ZOVO ne regulie sva pitanja stvarnog prava. U BiH danas ne postoji zakon koji regulira stvarno pravo na dravnom nivou (entitetska nadlenost). Zakon o stvarnim pravima donosi se na entitetskom nivou. Zakoni entiteta bi trebali biti harmonizirani, ali nisu u cjelosti sudei po usvojenom Zakonu o stvarnim pravima u RS i nacrtu ZSP FBiH. Bolje rjeenje bi bilo: dravni zakon ili okvirni zakon

11

Izvori Federacija BiH Zakon o vlasnikopravnim odnosima 1998. Zakon o zemljinim knjigama 2002. Zakon o notarima 2002. Zakon o graevinskom zemljitu 2003. Zakon o svojini na posebnim dijelovima zgrade 1977. Republika Srpska Zakon o stvarnim pravima 2008. Zakon o zemljinim knjigama 2002. Zakon o notarima 2004. Zakon o graevinskom zemljitu 2006. Brko Distrikt BiH Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima 2001. Zakon o registru zemljita i prava na zemljitu 2001. Zakon o notarima 2003. BiH Okvirni zakon o zalozima Bosne i Hercegovine 2004.

Konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda Vijea Evrope iz 1950. godine 1. protokol uz konvenciju, l. 1. Protokola Zatita imovine

Struktura ZOVO FBiH

12

I Osnovna naela, predmet i nosioci prava vlasnitva II Stjecanje prava vlasnitva III Zatita prava vlasnitva IV Prestanak prava vlasnitva V Pravo stvarne slunosti VI Pravo zaloga VII Posjed VIII Pravo stranih osoba IX Prelazne i zavrne odredbe

Objekt Objekt SP je stvar. Stvarnopravni odnos je odnos izmeu ljudi (subjekata) povodom stvari. Stvar je neposredno, direktno objekt pravnog odnosa, za razliku od obligacionog prava, gdje je ona to posredno, jer je objekt OP inidba, a predmet e inidbe moe biti i stvar predaja stvari. Izmeu subjekta i objekta (stvari) postoji uska veza (naroito krepka veza) Bogii. Starija pravna nauka: stvarna prava = odnos subjekta i stvari. Korelacija stvar pravo: od sudbine stvari zavisi sudbina prava (dioba, prirataj, propast stvari, pravo slijeenja).

Bit stvarnog prava Regulie odnose povodom stvari prisvajanje, iskoritavanje. Ovi odnosi su uslov ovjekove egzistencije. Radi se o osnovnom drutvenom odnosu. Postojao je i prije postojanje drave i prava. Danas je to i osnovni pravni odnos. Stvarno pravo blisko bazi, neposredno odraava ekonomske odnose. Promjena drutveno-ekonomskih odnosa nuno znai promjenu stvarnog prava. Posjed Stvarnopravni odnos, uvijek dva odnosa unutar njega drutveni odnos izmeu ljudi povodom stvari i faktiki odnos ovjeka prema stvari. Odnos ovjek stvar moe postojati i van stvarnopravnog odnosa, kao neka injenica iz stvarnog ivota koja nema utjecaja na nastanak bilo kojeg stvarnopravnog odnosa. Odnos ovjek stvar je uvijek faktiki, nikad pravni odnos! Tri tipa odnosa ovjek stvar:

13 1. mehaniki odnos 2. detencija 3. posjed 1. Mehaniki odnos ovjek se faktiki nalazi u odnosu prema stvari, ali tog odnosa uope nije svjestan, za njega i ne zna. Npr. padne nam list na eir dok etamo, a da to ne primijetimo, neko stavi svoju stvar u nau tanu zabunom, mi je odnesemo, a to i ne vidimo. 2. Detencija dranje stvari s voljom da se stvar dri (obino za drugoga), ovjek je svjestan postojanja tog odnosa. Faktiki odnos prema stvari. Npr. prijatelj nam da pismo da ga umjesto njega ubacimo u potanski sandui. Ne drimo tu stvar kao svoju, ve sa voljom da je drimo za drugoga. 3. Posjed - Kao i detencija, faktiki odnos prema stvari. Od detencije se razlikuje po konstrukciji.

Definicije posjeda Faktika vlast na stvari, tj. mogunost faktinog raspolaganja sa stvari. To je faktino stanje zatieno pravom. Posjed je pravno relevantna faktina vlast koju neka osoba ima glede odreene stvari. Posjed je faktika vlast na nekoj stvari, mogunost faktikog raspolaganja stvarju. Jedno od ovlatenja veine stvarnih prava je posjedovanje stvari. U pravilu se pravna i faktika vlast poklapaju, ali posjed moe postojati i bez prava. Koncentrisati se na posjed, faktiku vlast, a zanemariti pravo.

Ko je sve posjednik? Vlasnik kome je stvar ukradena Vlasnik koji je stvar dao u zakup Lopov A koji uva stvar za vlasnika (depozitar) Nalaza izgubljene stvari Nalaza naputene stvari, koji je aprehendira Kupac koji potajom uzme stvar od prodavca jer mu je ovaj ne eli predati

14

Konstrukcije (koncepcije) posjeda Posjed je tradicionalno smatran injenicom, a ne stvarnim pravom. Pod utjecajem uenja Heinricha Hahna poelo je prevladavati shvaanje da je posjed ipak subjektivno pravo, a ne injenica. To je shvaanje dolo do izraaja i u OGZ, gdje je posjed shvaen kao vrsta stvarnoga prava, dodue neto slabija od ostalih. Savremena pravna doktrina smatra posjed injenicom, ali socijalnom i pravno relevantnom koja izaziva odreene pravne uinke. 1. Rimska (subjektivistika, klasina) elementi posjeda corpus i animus (rem sibi habendi). Ova koncepcija je oslonjena na idealistiku filozofiju (ponajvie Immanuela Kanta), smatra da je posjed spoj tijela i duha (corpusa i animusa). OGZ je prihvatio subjektivistiku konstrukciju posjeda, koja je u suvremenom austrijskom pravu dosta relativizirana i pribliila se objektivistikom shvaanju. Dranje stvari sa voljom da se stvar dri za sebe, kao svoja. 2. Germanska (objektivistika, moderna) samo corpus. Prvi put je istaknuta u Njemakom GZ iz 1896. Smatra posjed samo faktinom vlasti na stvari (animus se ne trai). Prihvaena je u veini suvremenih pravnih poredaka (njemakom, vicarskom). Objektivistiku koncepciju prihvaa i nae suvremeno pravo. Animus ne ulazi u kontrukciju posjeda kao konstitutivni element. Posljedica prihvatanja objektivistike koncepcije je u pretvaranju dotadanjih detentora (plodouivatelja, zakupnika, uvara) u posjednike.

Posjed detencija Rimska koncepcija: razlika posjed detencija. Detentor ima samo corpus, a nema animus rem sibi habendi Najiri pojam detencije, najui pojam posjeda. Ko je posjednik, a ko detentor: zakupac, plodouivalac, pignatar, lopov, uzurpator, poslugoprimac, nalaza koji je utajio stvar, depozitar, vlasnik, skladitar zakupac, plodouivalac, pignatar, lopov,

15 uzurpator, poslugoprimac, nalaza koji je utajio stvar, depozitar, vlasnik, skladitar Germanska koncepcija: nema razlike posjed detencija. Svako ko ima faktiku vlast (corpus) je posjednik. Najui pojam detenecije, najui pojam posjeda. Ko je posjednik, a ko detentor: zakupac, plodouivalac, pignatar, lopov, uzurpator, nalaza koji je utajio stvar zakupac, plodouivalac, pignatar, lopov, uzurpator, nalaza koji je utajio stvar

Praktine posljedice koncepcija posjeda Posjed ima niz pravnih posljedica. Najznaajnija pravna posljedica zatita posjeda. Zatitu uiva svaki posjednik. Posjednik uiva posjedovnu zatitu, a detentor ne. Proirenje pojma posjeda proirenje posjedovne zatite.

Moderna koncepcija posjeda u naem pravu Usvojena u bivoj SFRJ 1980. (ZOSPO). Samo jedan element posjeda corpus Znai li to da volja ne igra nikakvu ulogu? Detentor (l. 76 ZOVPO). Pojam posrednog i neposrednog posjeda. Neposredni posjednik sam, neposredno vri faktiku vlast. Posredni posjednik vri faktiku vlast preko druge osobe. Vlasnik lopov, posredni-neposredni posjednik? Nema pravnog odnosa meu njima. lan 75. ZOVPO Posjed stvari ima svaka osoba koja neposredno vri faktiku vlast na stvari (neposredni posjed). Posjed stvari ima i osoba koja faktiku vlast na stvari vri preko druge osobe, kojoj je na osnovu pravnog posla dala stvar u neposredan posjed (posredan posjed).

Posjed svako vrenje faktike vlasti Izuzeci: 1. pomonik u posjedu - detentor (l. 76. ZOVPO) 2. nasljedniki posjed (l. 78. ZOVPO) 3. tabularni posjed zemljinoknjini (nije regulisan u ZOVPO) osoba koja je upisana u zemljine knjige, a ne vri faktiku vlast na stvari. I to je idealan posjed kao i nasljedniki, a ne efektivan.

16 lan 76. Osoba koja na osnovu radnog ili slinog odnosa ili u domainstvu, vri faktiku vlast na stvari za drugu osobu i duna je postupati po uputstvima te osobe, nema posjed na toj stvari. l. 78. Nasljednik postaje posjednik u trenutku smrti ostavioca, bez obzira kada je stekao faktiku vlast na stvari.

Uloga posjeda u stvarnom pravu prenos prava publicitet zatita sigurnosti pravnog prometa

Objekt posjeda Stvari i prava Koje stvari mogu biti objekt posjeda? Res in commercio Mogu biti i stvari koje nisu u prometu. Objekt posjeda ne moe biti ono to nije stvar (npr. javna dobra). Sadanje stvari. Pravo stvarne slunosti (l. 75. ZOVPO) i posjed prava koritenja tehnikih usluga (voda, el. energija, grijanje itd.). Posjednikom se smatra i osoba koja svoju faktinu vlast ima u pogledu dijela neke stvari, premda taj dio ne bi mogao biti samostalnim predmetom stvarnih prava (poput sobe ili druge prostorije u stanu). Takav dio ne bi mogao biti samostalni predmet vlasnitva ili kojega drugoga stvarnoga prava, ali moe biti predmet posjeda jer posjed uope nije stvarno pravo, kao ni pravo uope. Posjed prava stvarne slunoti ima osoba koja faktiki koristi nekretninu druge osobe u obimu koji odgovara sadrini te slunosti. Posjed prava koritenja tehnikih usluga (elektrina energija, voda, plin, telefonska linija i sl.) ima osoba koja te usluge neposredno faktiki koristi ili to ini preko druge osobe. (l. 75. ZOVPO) Subjekti posjeda Sve fizike i pravne osobe. Na stvarima na kojima bi mogle imati pravo vlasnitva ili neko drugo stvarno pravo. Posjednik ne mora imati poslovnu sposobnost. Posjednik moe biti poslovno nesposobna osoba na stvarima na kojima moe poduzimati odreene aprehenzione radnje. U posesornoj parnici nju e zastupati njen zakonski zastupnici.

17

Vrste posjeda 1. 2. 3. 4. 5. osnovna podjela: neposredan i posredan prema volji: samostalan i nesamostalan prema objektu: posjed stvari i posjed prava prema broju subjekata: individualni posjed i suposjed prema kvalitetu: zakonit, istinit, savjestan (poten)

1. Neposredan ima ga svaka osoba koja neposredno, lino vri faktiku vlast na stvari. Uslijed prostornog odnosa sa stvari posjednik odreeno vrijeme vri neposredan utjecaj na nju i ima faktiku volju da kontrolie stvari. Posredan ima ga osoba koja faktiku vlast na stvari vri preko druge osobe, kojoj je dala stvar u neposredan posjed na osnovu plodouivanja, ugovora o koritenju stana, zakupa, uvanja, posudbe ili drugog pravnog posla. Za posrednog posjednika faktiku vlast vri neposredni. Neposredan posjed je onaj koji posjednik ima u pogledu odreene stvari, time to na njoj neposredno i vanjski vidljivo izvrava svoju faktinu vlast osobno ili posredstvom pomonika u posjedovanju. Neposredni posjednik u pravilu izvrava osobno faktinu vlast na stvari, ali je moe izvravati i pomou druge osobe pomonika u posjedovanju. Pomonik u posjedovanju je osoba koja neposredno poduzima one ine kojima se izvrava faktina vlast na stvari, ali koja time ne izvrava nikakvu svoju, nego iskljuivo tuu faktinu vlast. S obzirom da ne izvrava svoju nego tuu faktinu vlast pomonik nije posjednik tako da i ovdje postoji neposredni posjed od strane posjednika koji se samo izvrava preko pomonika. Pomonik se pokorava posjednikovim nalozima izvravajui time iskljuivo njegovu (posjednikovu) faktinu vlast na stvari. Pomonik u posjedovanju moe biti svaka osoba koja se s posjednikom stvari nalazi u radnom ili slinom odnosu, lan je njegova domainstva itd. Ako doe do spora, dok se ne utvrdi da je onaj tko je neposredno izvravao ine faktine vlasti pritom bio samo tui pomonik u posjedovanju, smatrat e ga se neposrednim posjednikom. Posredan posjed stvari postoji ako neposredni posjednik izvravajui svoju faktinu vlast ujedno izvrava i vlast za drugoga. Tada se posredstvom vlasti neposrednoga posjednika stvar nalazi i u posrednoj, vioj faktinoj vlasti toga drugoga posrednoga posjednika. Najee se kao neposredni posjednik (u sluaju kada postoji i posredni posjed) javlja plodouivatelj, zakupnik, najmoprimac, uvar, zaloni vjerovnik, posudovnik, a posredni posjednik najee je vlasnik stvari. 2. Samostalan i nesamostalan Samostalan posjed postoji ako posjednik izvravajui svoju faktinu vlast, ne izvrava time niiju tuu viu, posrednu vlast (vlasniki posjed). Nesamostalan posjed postoji kada posjednik posjeduje stvar priznajui viu vlast posrednoga posjednika (uporabni posjed). Samostalan je kada faktiku vlast na stvari

18 izvrava vlasnik stvari vlasniki ili vlastiti posjed. Ima animus rem sibi habendi. Nesamostalan je onaj kod kojeg se faktika vlast izvrava na osnovu prava izvedenog iz prava samostalnog posjednika posjed zakupca, depozitara, plodouivaoca itd. Nema animusa. Zakupac kao nesamostalni ima iznad sebe vlasnika kao posrednog posjednika zakupljene stvari. Nesamostalni moe biti neposredan zakupac sam ima faktiku vlast na stvari i posredan (zakupac daje stvar u podzakup). Za svaki se posjed predmnijeva da je samostalan. o Samostalni i neposredni - vlasnik dri stvar o Samostalni i posredni - vlasnik je predao stvar drugom zakupcu, plodouivaocu itd. o Nesamostalni i neposredni - zakupac, plodouivalac o Nesamostalni i posredni - zakupac daje stvar u podzakup 3. Posjed stvari i posjed prava Kod posjeda stvari objekt posjeda je stvar. Prema objektivistikoj konstrukciji, ima ga svaka osoba koja neposredno ili posredno vri faktiku vlast na stvari. Posjed stvari faktika vlast na stvari. Svaka osoba koja neposredno ili posredno vri faktiku vlast. Da li postoji faktika vlast faktiko pitanje, prema shvatanjima u prometu (realna mogunost vrenja te vlasti). Privremeno udaljavanje od stvari i privremena sprijeenost neovisno o volji posjednika ne znai gubitak posjeda. Posjed prava - ima ga osoba koja faktiki izvrava sadraj prava stvarne slunosti. Prema objektivistikoj koncepciji suen posjed prava. Objekt posjeda su samo ona prava iji se sadraj izvrava trajanjem npr. slunosti. Posjednik stvarne slunosti vri njen sadraj kao da je titular tog prava (npr. prolazi preko tueg zemljita, ne dozvoljava titularu poslunogdobra da otvori prozor prema njegovom dvoritu). 4. Individualni posjed i suposjed Individualni samo jedna osoba ima posjed na stvari ili pravu. Susposjed vie osoba imaju posjed na istoj stvari ili pravu. Organizacija suposjeda: svi zajedno, jedan za ostale ili sukcesivno. Obian suposjed postoji kada svaki od suposjednika moe izvravati suposjed nezavisno od ostalih suposjednika (npr. posjed zajednikoga dvorita). Zajedniki suposjed postoji kada ni jedan od suposjednika ne moe izvravati suposjed nezavisno od ostalih nego samo u zajednici s ostalima (sef koji se otvara ifrom, oba posjednika znaju samo po dio ifre). Individualni (samoposjed) postoji kada na jednom stupnju posjedovanja stvar posjeduje samo jedna osoba (jedna kao neposredni, a druga kao posredni posjednik). Suposjed postoji kada isti posjed ima vie osoba, to kod stupnjevanoga posjeda znai, kada na istom stupnju posjedovanja stvar posjeduje vie osoba. Nije bitno kod suposjeda da izmeu suposjednika postoji odreeni pravni odnos (suposjednici su suvlasnici ili zajedniki vlasnici), niti da postoji ista vrsta posjeda

19 (vlasnik i zakupac mogu koristiti isti bunar). Brani partneri imaju suposjed na predmetima zajednikog domainstva, ili dosadanjiindividualni posjednik ustupa faktiku vlast na stvari drugoj osobi (predaje mu drugi klju od auta, pa ga obojica mogu voziti). 5. Zakonit, istinit i savjestan posjed Objektivne karakteristike su zakonitost i istinitost, a subjektivna je savjesnost. Posjed koji ima sve tri karakteristike naziva se publicijanski posjed (po publicijanskoj tubi koju moe uloiti posjednik kao da je vlasnik), uzukapioni posjed (jer se moe redovitom dosjelou pretvoriti u pravo) ili kvalificirani posjed (po injenici da je takav posjed kvalificiran za spomenutu tubu i za dosjelost). - Zakonit i nezakonit posjed Posjed koji se zasniva na valjanoj pravnoj osnovi. Osnova za stjecanje (kao za stjecanje prava vlasnitva ili drugog stvarnog prava): pravni poslovi, odluke dravnih organa vlasti ili druge injenice (okupacija, odvajanje plodova itd.). Zakonit je onaj posjed koji ima valjani pravni temelj toga posjedovanja. Nezakonit je onaj posjed koji uope nema nikakav pravni temelj ili mu temelj nije valjan. Na posjedovanje stvari ovlauje pravo vlasnitva, pravo plodouivanja, zalono pravo na pokretnini, pravo zakupa, pravo najma, pravo posudbe i dr. Posjed je nezakonit ako uope nema pravni temelj te ako mu je pravni temelj nitetan pravni posao. Ako mu je pravni temelj pobojan posao, to nee tetiti njegovoj zakonitosti, dok mu ne bude poniten taj posao. - Istinit i neistinit Istinit posjed koji je steen na pravilan nain tradicijom. Neistinit (viciozan) posjed koji je steen silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja (vi, clam, praecario). Istinit posjed je onaj koji nije steen na protupravan nain, dakle koji nije nastao silom (vis), ni potajno (clam), ni zlouporabom povjerenja (praecario modo). Neistinit (viciozan) je posjed koji je steen silom, potajno ili zlouporabom povjerenja. Pod silom se razumijeva fizika sila i prijetnja. Posjed je steen potajno ako je steen prijevarom, kraom ili na bilo koji drugi potajni nain. Pod stjecanjem posjeda zlouporabom povjerenja (na izmoljen nain) smatraju se svi oni naini stjecanja posjeda u kojima je stjecatelj ve imao neku poziciju u pogledu tue stvari, ali ju je onda samovlasno pretvorio iz neposjeda u posjed (npr. najmoprimac nakon isteka ugovora o najmu ne eli vratiti stvar izmoljena posluga, ugovor o prekariju). Neistinit posjed nije miran jer je tui posjed samovlasno oduzet. Posjednik iji je posjed oduzet ima pravo na zatitu. Ako se pravo na posjedovnu zatitu ne iskoristi u odreenom roku tada se neistinit posjed umirio, premda je i dalje neistinit, postao je to miran posjed. - Savjestan i nesavjestan Savjestan posjednik ne zna ili ne moe znati da stvar koju posjeduje nije njegova; ne zna ili ne moe znati da mu ne pripada pravo iji sadraj vri; posjednik opravdano vjeruje u pravnu osnovu svog posjeda (posjednik u dobroj vjeri bonae fidei possessor).

20 Nesavjestan posjednik ne zna ili prema okolnostima ne mora znati da nema pravo posjedovati stvar (posjednik u zloj vjeri malae fidei possessor). Posjed moe i naknadno postati nesavjestan ako posjednik sazna da mu ne pripada pravo na posjed. Savjesnost je subjektivna znaajka posjeda pa ona nikada ne prelazi s prednika na sljednika u posjedovanju - savjesnost se uvijek prosuuje s obzirom na onoga tko je posjednik. To znai da prednik moe biti nesavjestan posjednik no to nee tetiti sljedniku ako je on sam savjestab posjednik, odnosno ako nije znao za prednikovu nesavjesnost. l. 77. Posjed je zakonit ako se zasniva na punovanom pravnom osnovu i ako nije pribavljen silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja. Posjed je savjestan ako posjednik ne zna niti moe znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Savjesnost posjeda se pretpostavlja. Zatita posjeda Posjed je socijalni odnos subjekt ima relativno trajnu, socijalno relevantnu faktiku vlast u pogledu nekog objekta. Zatita posjeda: - apsolutna teorija radi njega samog relativna teorija radi injenica van posjeda - teorija mira zatita javnog reda i mira - teorija kontinuiteta odravanje kontinuiteta odnosa u kojima ljudi ive, zabrana samovoljnih zahvata u posjed Kontinuitetna funkcija posjeda. Za svako su drutvo posebno vani socijalni odnosi u vezi sa stvarju. Neophodno je da ti odnosi budu to stabilniji, da se odrava njihov kontinuitet, kako ne bi trpjeli interesi koji se zadovoljavaju njima. Tei se to manjim potresima nastalim samovlasnim inima. Funkciju odravanja kontinuiteta i stabilnosti socijalnih odnosa u pogledu stvari izvrava posjed kroz svoje pravne uinke koji se pokazuju preko: 1. zatite posjeda od smetanja i 2. mogunosti da se putem dosjelosti dugotrajan posjed pretvori u subjektivno stvarno pravo. Niko nema pravo samovlasnoga smetanja posjeda. Naelno se titi svaki posjed koji je faktian (nije idealan), posljednji i miran. Miran je svaki posjed osim neistinitoga (odreeno vrijeme i u odnosu na odreenu osobu, odnosno dok ne istekne rok za zatitu jer je tada i takav posjed miran iako je jo uvijek neistinit). Od naela da se titi samo faktini posjed iznimka je napravljena u odnosu na nasljedniki posjed koji je vrsta idealnoga posjeda.

Smetanje posjeda

21

Posjed je smetan ako je: 1. oduzet ili 2. uznemiren. Posjed je oduzet ako je potpuno prestala faktina vlast dotadanjega posjednika. Uznemiravanje posjeda - radnje i ponaanja kojima se faktika vlast posjednika ograniava, ometa, osporava. Pravo na zatitu posjeda nastaje samo ako postoji neiji in smetanja i ako je taj in samovlastan. in smetanja posjeda je in neke osobe kojim se dotadanjem posjedniku oduzima posjed ili ga se uznemirava u posjedovanju. in smetanja posjeda moe biti uinjen ne samo injenjem ve i neinjenjem (npr. nevraanjem posuene stvari). in smetanja moe biti poduzet osobno ili preko zastupnika. in smetanja poduzet je samovlasno ako onaj koji ga je poduzeo nema za to ovlatenje, tj. dozvolu, pristanak posjednika, niti je na to ovlaten neposredno zakonom (npr. u sluaju nune obrane, krajnje nude, i kod prava zadranja-retencije tue pokretne stvari) ili odlukom koju je sud ili drugo tijelo vlasti (npr. pljenidba, deloacija, rekvizicija) donijelo na temelju zakona koji doputa odnosni zahvat u tui posjed. Pravo na zatitu posjeda nastaje za posjednika samovlasnim smetanjem njegovoga posjeda lan 80. ZOVPO Posjednik ima pravo na zatitu od protupravnog uznemiravanja ili oduzimanja posjeda (smetanja posjeda).

Oblici zatite posjeda 1. Samopomo 2. Sudska zatita Samopomo - Pravo posjednika da primjenom odgovarajue sile ili na drugi nain odbije samovlasno smetanje posjeda. Samopomo mora biti doputena. Pretpostavke: 1. neposredna opasnost jer je in smetanja u tijeku ili je ve dovren 2.samopomo je nuna jer bi sudska pomo stigla prekasno (okolnosti ne omoguuju da posjednik trai sudsku zatitu) 3. da za zatitu posjeda ne bude primijenjena sila vee jakosti nego li je primjerena okolnostima (ni posljedice ne trebaju prelaziti granicu onoga to je nuno da se zatiti posjed) Rok 30 dana od saznanja za smetanje i uinioca, 1 god. od dana uinjenog smetanja l. 81. Posjednik ima pravo na samopomo protiv onoga ko ga neovlateno uznemirava u posjedu ili mu je posjed oduzeo, pod uvjetom da je opasnost neposredna, da je

22 samopomo nuna i da nain njenog vrenja odgovara prilikama u kojima postoji opasnost.

Sudska zatita Tuba zbog smetanja posjeda, posjedovna tuba. Specifinost sudske zatite posjeda je njegova sumarnost, hitnost i provizornost (nije dozvoljeno raspravljanje pravnih pitanja). Zatita koju sud prua posjedniku u ovom postupku ograniena je samo na pitanje je li posjed postojao ko je bio posljednji mirni posjednik i ko je uinio in smetanja. Tuilac posljednji mirni posjednik do trenutka smetanja (posredni i neposredni posjednik prema treima, te meusobno, nasljednik kao posjednik). Isto tako i suposjednici jedan prema drugome. Pomonik u posjedovanju nije aktivno legitimiran za pokretanje postupka zbog smetanja posjeda. Tueni onaj ko je sam uinio smetanje, kao i onaj koji je dao nalog za smetanje, te onaj u ijem je interesu uinjeno smetanje, a nije se od toga ogradio (kosci pokose dio susjedove livade, vlasnik pokupi i to sijeno, ne obavjetavajui susjeda). Posredni prema neposrednom i obrnuto zakupac i zakupodavac. Trajanje prava na zatitu posjeda podizanje tube ogranieno je subjektivnim rokom od 30 dana od kada je posjednik saznao za smetanje i tko je posjed smetao te objektivnim rokom od jedne godine od smetanja, bez obzira je li i kada je posjednik saznao za smetanje. Rok se prekida kada ranije posjedovno stanje bude ponovno uspostavljeno silom (samopomo) ili milom. Objektivni rok u sebe ukljuuje subjektivni, pa kad protekne objektivni, ne moe se podii tuba, bez obzira to subjektivni rok nije iskoriten. Prekluzivni rokovi. l. 82. Posjednik ima pravo zahtjevati sudsku zatitu od smetanja posjeda u roku od trideset dana od dana saznanja za smetanje i ucinitelja, a najkasnije u roku od jedne godine od dana nastalog smetanja (spor zbog smetanja posjeda). Dokazivanje na teret tuioca. Mora dokazati injenicu da je bio posljednji mirni posjednik i in smetanja. Nema utjecaja pravo na posjed, pravni osnov posjeda, niti savjesnost posjednika. O tome se ne raspravlja u parnici za smetanje posjeda. l. 83. Sud prua zatitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, pri emu nisu od utjecaja pravo na posjed, pravni osnov posjeda i savjesnost posjednika. I posjednik koji je posjed stekao silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja, ima pravo na zatitu od smetanja posjeda, osim prema osobi od koje

23 je na takav nain doao do posjeda, ako od nastalog smetanja nisu protekli rokovi iz l. 82. ovog zakona. Tubeni zahtjev sastoji se od tri elementa: 1. od zahtjeva da se utvrdi in smetanja tuiteljevoga posjeda od strane tuenog 2. da se tuenome naredi uspostava ranijega posjedovnoga stanja 3. da se zabrani takvo ili slino smetanje ubudue, dakako sve pod prijetnjom izvrenja, ne bude li tuenik to sam u odreenom roku dobrovoljno izvrio. Sporedni zahtjev se moe sastojati u naknadi parninih trokova, odreivanju privremene mjere, odreivanju kratkoga paricijskoga roka itd. Tuenik smije stavljati prigovore koji se odnose na sljedea pitanja: 1. ima li tuitelj posjed kakav se titi 2. je li tuenik uznemirio ili oduzeo taj posjed 3. nije li istekom prekluzivnih rokova tuitelju prestalo pravo na sudsku zatitu i 4. nije li uspostavljanje prijanjega posjedovnoga stanja faktino nemogue ili nedoputeno 5. izuzezno prigovor vlasnitva (petitorni prigovor), ako je u toku postupka za smetanje posjeda pravosnano okonan postupak kojem je tuenom priznato pravo vlasnitva ba stvari. Odluka suda U sporovima zbog smetanja posjeda sud odluku donosi u obliku rjeenja. Izreka rjeenja kojim je usvojen tubeni zahtjev ima tri glavna dijela: 1. utvrivanje posjeda i ina smetanja 2. naredba tueniku da uspostavi prijanje posjedovno stanje 3. zabrana takvoga ili slinoga ina smetanja ubudue U rjeenju sud odreuje rok za dobrovoljno izvrenje onoga to je naredio (paricijski rok) prema okolnostima pojedinoga sluaja, pa ga moe odrediti u kraem trajanju od inae propisanih 15 dana (tovie moe odrediti da rjeenje treba izvriti odmah). Rok za podnoenje albe je svega 8 dana. Ako tueni ponovo uini smetanje, nee se voditi novi postupak, ve na osnovu prvobitnog rjeenja izdati novo rjeenje o izvrenju i uspostava prethodnog posjedovnog stanja. l. 84. Odlukom o zahtjevu za zatitu zbog smetanja posjeda sud odreuje zabranu daljeg unemiravanja posjeda pod prijetnjom novcane kazne, odnosno vracanje oduzetog posjeda, kao i druge mjere potrebne za zatitu od daljeg smetanja posjeda. Kroz cijelo vrijeme dok tee postupak mogu se odreivati privremene mjere. Sud e odrediti privremenu mjeru ako je vjerojatno da postoji pravo na zatitu posjeda i ako je vjerojatna opasnost da bi se ostvarenje zahtjeva moglo sprijeiti

24 ili znatno oteati ili je vjerojatno da postoji potreba za odnosnom mjerom da bi se sprijeilo nasilje ili nastanak nenadoknadive tete. Privremena mjera moe biti donijeta na odreeno vrijeme, ukinuta na zahtjev tuenika ako se promijene okolnosti. Svakako e biti ukinuta ako tubeni zahtjev bude pravomono odbijen. Nastanak (stjecanje) posjeda Uspostavljanje faktike vlasti na stvari. Posjed je steen ako i kada je inom stjecanja zaista nastalo u pogledu stvari stanje koje ima sve osobine posjeda stvari odnosno prava, bilo neposrednoga bilo posrednoga. in stjecanja posjeda redovito je: 1. neki vanjski vidljivi tjelesni in 1.1. jednostran - uzimanje, oduzimanje posjeda 1.2. dvostran - tradicija) 2. oitovanje volje (pravni posao) Originaran (izvoran) i derivativan (izveden) nastanak posjeda. Originarno uspostavljanje faktike vlasti mimo ili protiv volje dosadanjeg posjednika, stjecanje bez obzira na prednika. Jednostrani vanjski vidljiv in uspostavljanja faktine vlasti moe biti: a) in uzimanje stvari, ili b) in oduzimanja stvari. - Originarno se posjed stjee inom uzimanja (aprehenzija) stvari, koja u trenutku stjecanja nije ni u ijem posjedu, u neposredan posjed (npr. uzimanje stvari rukom). Ima ire znaenje od jednostavnog uzimanja stvari, svaki akt kojim se zadobija faktika vlast na stvari. Razliit ovisno o vrsti stvari. - Oduzimanje stvari se obavlja jednostranim inom kojim se uspostavlja faktina vlast stjecatelja, a oduzima ista takva vlast dotadanjem posjedniku. Izvorno stjecanje posjeda oduzeem stvari od dotadanjega posjednika je samovlasno i nije dozvoljeno. Posjed je steen izvorno (originarno) ako je stjecatelj jednostranim inom uspostavio svoju faktinu vlast glede neke stvari koja u tom asu nije bila ni u ijem posjedu, ili ako je bila, uspostavio je svoju vlast neovisno ili usprkos tom tuem posjedu. Derivativno stjecanje sa voljom dosadanjeg posjednika. To se ini dvostranim inom predajom. Predaja (primopredaja, tradicija) je dvostrani in koji poduzimaju dotadanji posjednik i stjecatelj posjeda, s voljom prvoga da preda i drugoga da primi posjed stvari. Predaja posjeda stvari je u mnogim sluajevima ona taka u kojoj obvezni odnosi prerastaju u stvarnopravne, jer je redovito predaja posjeda stvari jedna od pretpostavaka za stjecanje stvarnih prava (prava vlasnitva, zalonoga prava). in izvedenoga stjecanja (derivativnoga) posjeda je uvijek dvostrani in dotadanjega posjednika i stjecatelja kojim se uspostavlja stjecateljeva faktina vlast tako to ju dotadanji posjednik predaje stjecatelju, a taj je prima.

25

Oblici tradicije 1. Fizika predaja, predaja iz ruke u ruku (traditio de manu ad manum) 2. Predaja znacima, simbolika tradicija (traditio symbolica) 3. Tradicija oitovanjem (traditio per declarationem) 3.1. tradicija brevi manu 3.2. constitutum possesorium 3.3. cassio vindicationis 4. Tradicija transportom 1. da se stjecatelju omogui faktiko raspolaganje stvarju, da mu se stavi u poloaj da nad njom moe vriti vlast doslovno iz ruke u ruku, ubacivanjem pisma u sandui, isporukom robe pred naa vrata. U to spada i predaja dugom rukom sa uzvisine pokaemn svoju zemljinu parcelu i time mu predam posjed. 2. prenos uz pomo orua, simbola, isprava kod stvari koje se ne mogu predati iz ruke u ruku, ako bi takva predaja bila komplikovana, skupa, neekonomina 3. stjecanje posjeda oitovanjem volje javlja se u sljedeim oblicima: - Predaja kratkom rukom (traditio brevi manu) je in predaje neposrednoga posjeda osobi koja se ve nalazi u poloaju da izvrava akte. Tjelesna predaja u ovom sluaju nije potrebna jer stjecatelj ve izvrava akte faktine vlasti na stvari (primjeri: pomonik u posjedovanju pretvara se u neposrednoga posjednika, nesamostalni posjednik postaje samostalnim posjednikom, posjednik koji je stvar posjedovao na niem stupnju sada e je posjedovati na viem stupnju). - Osnivanje prava na predaju stvari (constitutum possessorium). Ovdje dotadanji posjednik posjeduje i dalje, ali drukije nego do tada. Njegov je posjed postao nii u odnosu na posredan posjed koji je stekao stjecatelj. Primjer: netko proda stvar, ali je zadri u posjedu npr. kao ostavoprimac, zakupnik, najmoprimac. Prenoenje prava zahtijevati predaju stvari (cessio vindicationis) Obavlja se pravnim poslom (cesija, prijenos ugovora, asignacija) izmeu stjecatelja i dosadanjega posrednoga posjednika kojim mu ovaj prenosi svoje pravo to ga ima u pravnom odnosu s neposrednim posjednikom Primjer: kupoprodaja stvari koja je posuena pri emu kupac stjee pravo da zahtijeva od posudovnika predaju stvari u neposredan posjed Stjecanje posjeda prava Moe se ostvariti jednostranim inom. Npr. posjed afirmativne stvarne slunosti osniva se jednostranim inom kojim se samovlasno izvri na nekretnini u tuem posjedu neto to posjednik te druge nekretnine ne bi trebao trpjeti, a taj to ipak

26 otrpi. Posjed negativne stvarne slunosti osniva se jednostranim inom stjecanja kojim je posjednik jedne nekretnine u korist te svoje nekretnine samovlasno zabranio posjedniku druge nekretnine da na svojoj nekretnini ini neto to bi taj inae mogao initi. Stjecanje posjeda prava moe se izvriti i dvostranim inom, u sporazumu s posjednikom nekretnine koja bi time postala posluna. Prestanak posjeda Prestanak vrenja faktike vlasti na stvari. Apsolutan i relativan. Apsolutan dotadanji posjednik gubi posjed, a niko drugi ga ne stjee. Relativan dotadanji posjednik gubi posjed, a neko drugi ga u isto vrijeme stjee. Sluaj prenosa posjeda tradicija. Posjed stvari je relativno prestao ako doe do: 1. predaje posjeda drugoj osobi ili 2. do nasljeivanja posjeda U apsolutni prestanak posjeda stvari ubraja se: 1. Propast i gubitak stvari (uzrok propasti moe biti prirodni dogaaj ili ljudska radnja, skrivljena ili neskrivljena) 2. Naputanje (derelikcija) posjeda stvari je faktian in suprotan inu uzimanja stvari u posjed koji takoer mora proistjecati iz volje posjednika koja ne mora biti oitovana izriito 3. Oduzee stvari znai prestanak posjeda ako neka osoba jednostranim inom oduzme stvar posjedniku No dotadanji posjed prestaje samo ako ga posjednik ne zatiti putem samopomoi ili sudskom zatitom jer ako posjed bude ponovno uspostavljen zatitom smatra se kao da posjed nije ni bio prekinut

Pravni uinci posjeda Uinci/dejstva koja nastaju kada neko vri faktiku vlast na stvari. Skup pravnih uinaka se zove pravo posjeda. Uinci: 1. stvarnopravni - pretpostavka stjecanja stvarnih prava (modus za stjecanje PV i zalonog prava, dosjelost) akvizicijska funkcija posjeda - publicitetna funkcija pretpostavka o postojanju stvarnih prava (presumira se da je svaki posjednik vlasnik). Svojom vanjskom vidljivou posjed daje publicitet subjektivnim pravima na stvari, ali svojstvo vanjske vidljivosti ima u pravilu samo neposredni posjed. Posredni posjedi redovito nisu vanjski vidljivi, a isto tako ni posjedi prava. Da bi odrali povjerenje u posjed kao sliku subjektivnih prava, pravni poretci moraju otkloniti ili barem znatno ublaiti opasnosti koje u pravnom prometu prijete od pogrene slike koju bi o pravu mogao dati posjed. To je neizbjena posljedica povjeravanja publicitetne funkcije posjedu. Pravni poretci stoga pruaju zatitu posjedu, ak i onom koji je samo

27 privid prava. Pravni uinci koji slijede iz publicitetne funkcije posjeda su da je mogue stei stvar i od posjednika koji nije nositelj prava na stvar i da posjednik odgovara umjesto vlasnika za tetu od opasne stvari koju posjeduje. Zemljine knjige kada je rije o nekretninama sve vie preuzimaju publicitetnu funkciju od posjeda, ali ona jo uvijek vrijedi barem ako se radi o pokretninama. - Kontinuitetna funkcija posjeda. Za svako su drutvo posebno vani socijalni odnosi u vezi sa stvarju. Neophodno je da ti odnosi budu to stabilniji, da se odrava njihov kontinuitet, kako ne bi trpjeli interesi koji se zadovoljavaju njima. Tei se to manjim potresima nastalim samovlasnim inima. Funkciju odravanja kontinuiteta i stabilnosti socijalnih odnosa u pogledu stvari izvrava posjed kroz svoje pravne uinke koji se pokazuju preko: 1. zatite posjeda od smetanja i 2. mogunosti da se putem dosjelosti dugotrajan posjed pretvori u subjektivno stvarno pravo.

2. obligacionopravni - zahtjevi posjednika za naknadu trokova kod reivindikacije - zahtjevi vlasnika za povrat ili naknadu plodova - odgovornost za tetu (sporedni zahtjev kod reivindikacije, odgovornost posjednika opasne stvari za tetu) - zatitna funkcija Pojam prava vlasnitva Pravo vlasnitva/svojine (dominium proprietas) je subjektivno graansko pravo koje svom titularu daje najpotpuniju pravnu vlast na stvari. Kae li o kojoj stavri moja je, najvie je to si o njoj mogao rei. (Bogii) Kroz pravo vlasnitva se primarno odraavaju osnovni i primarni drutvenoekonomski odnosi, odnosi proizvodnje. lan 2. ZOVPO Vlasnitvo je pravo da se stvar posjeduje, koristi i da se njome raspolae, sukladno s njenom prirodom i namjenom. Svako je duan da se uzdrava od povrede prava vlasnitva druge osobe. lan 17. Zakona o vlasnikopravnim odnosima Republike Srpske (1) Svojina je stvarno pravo, koje vlasniku daje ovlaenje da slobodno i po svojoj volji stvar dri, koristi i da s njome raspolae, a svakoga od toga prava iskljui u granicama odreenim zakonom. (2) Svako je duan da se uzdrava od povrede prava svojine drugog lica. l. 16. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima Brko Distrikta BiH Vlasnik ima pravo da se sa stvari koristi i da njome raspolae u granicama predvienim zakonom.

28 Ovlaenja navedena u st. 1. Ovog lana vlasik moe vriti prema svom slobodnom nahoenju i volji, a od sih treih lica moe zahtijevati da mu to omogue i da se uzdre od povrede njegovog prava, ako to nije u suprotnosti sa pravima drugih lica ni sa zakonskim ogranienjima.

Pozitivna i negativna strana PV - Pozitivna strana PV: Pravo stvar posjedovati, koristiti se njome, ubirati plodove, faktiki i pravno njome raspolagati Mogunost odvajanja pojedinih ovlatenja i prenosa na druge subjekte konstitutivna sukcesija - Negativna strana PV: Iskljuenje svih treih osoba

Karakteristike PV Stvarno pravo ima sve one osobine koje imaju stvarna prava Maksimalna dispozitivnost daje svom titularu maksimalni skup ovlatenja u pogledu stvari, cjelokupnost ovlatenja koja se odnose na ekonomsko iskoritavanje stvari Iskljuivost vlasnik na osnovu svog PV moe iskljuiti sve druge osobe od utjecaja na objekt svog PV, monopol privatnog vlasnitva Apsolutno dejstvo erga omnes, svako se mora uzdravati od povrede PV druge osobe Elastinost/rekadentnost PV se automatski vraa u prvobitni oblik kad otpadnu ogranienja koja su na njemu postojala (npr. prestanak prava stvarne slunosti, zalonog prava na pokretnoj stvari) Jedinstvenost skup vlasnikih ovlatenja je uvijek vezan uz jednog subjekta. Ako se pojavi vie subjekata kao titulari (suvlasnitvo, zajedniko vlasnitvo), onda se sve one tretiraju kao jedna osoba. Vlasnitvo se meu njima ne dijeli po sadraju nego po obimu. Jednovrsnost poto se sadraj ne moe dijeliti po ovlatenjima, postoji samo jedna vrsta prava vlasnitva. Nekad ranije (feudalizam) postojale dvije vrste: vrhovno i koristovno

Historijski razvoj

29

Vlasnitvo kao prisvajanje imanentno je svakom drutvu uvjet opstanka Kao pravo nastalo je sa postankom drave Temeljna ustanova svake drutvene formacije, ali nije jednako u svakoj drutvenoj formaciji Sa promjenom drutveno ekonomskog ureenja dolazilo je do promjene u konceptu vlasnitva

Pravna ustanova vlasnitva jedna je od temeljnih ustanova cijeloga pravnoga i drutvenoga poretka, osobito u pravnim porecima kontinentalno-europskoga pravnoga kruga. Ona je uz slobodu ugovaranja i nasljeivanja jedan od tri temeljna stupa toga ureenja.

Individualistiki i kolektivistiki koncept Kroz istoriju se smjenjivali: rodovsko-plemensko ureenje (K.k) stari vijek (antika drutva) (I.k) srednji vijek (K.k.) buroaske revolucije kapitalizam (I.k.) socijalistiko drutveno-ekonomsko ureenje (K.k.) tranzicija

Kroz historiju postojalo je kolektivistiko i individualistiko ureenje vlasnitva. Kolektivistiko je prevladavalo u rodovskom ureenju, zatim u evropskom srednjovjekovnom pravu poglavito kod Germana i Slavena, zatim u socijalizmu. Individualistiko shvaanje nastalo je u rimskom pravu, a prevladavalo je poglavito nastankom kapitalizma. Savremeni pravni poreci su prihvatili doktrinu o socijalnoj vezanosti vlasnitva kojom se vri javnopravni utjecaj na izvravanje prava vlasnitva, to je dalo odline rezultate u otklanjanju negativnih strana individualistikoga shvaanja vlasnitva. Pokuaj da se vlasnitvo ukine (drutveno vlasnitvo) nije znaio ukidanje vlasnitva kao pravne ustanove, nego samo mijenjanje njegove strukture ka kolektivistikom ureenju vlasnitva. ini se da za sada ne postoji mogunost ukidanja pravne ustanove vlasnitva nego samo njezine transformacije. Individulistiki koncept podrazumijeva jednovrsnost PV. U socijalizmu postojala vievrsnost PV (dravno, zadruno, privatno, lino, mjeovito) sad u tranziciji jednovrsnost.

Socijalna vezanost prava vlasnitva

30

U okviru individualistikog koncepta socijalizacija prava vlasnitva. Pod socijalnom vezanou vlasnitva treba razumjeti vezanost vlasnikove naelne slobode s dunostima prema drutvu, to ovisi o socijalnoj funkciji vlasnikove stvari koja uz sluenje privatnim interesima vlasnika slui i opim interesima. Vlasnitvu su imanentna ogranienja javnopravni uticaj na izvravanje prava vlasnitva. Izvravanje vlasnitva ne tie se samo vlasnika, ve cijelog drutva. Svaki je vlasnik duan u vrenju svoga prava postupati obzirno prema drugima. Negatorske teorije o subjektivnim pravima (Kelzen, Digi).

Sadraj prava vlasnitva Drutveni odnos odnos vlasnika stvari prema svim drugim osobama s obzirom na tu stvar iskljuivost, pasivna univerzalna obaveza. o ovlatenje vlasnika da ne vri svoja ovlatenja (da ne koristi stvar) o ovlatenje iskljuivanja svih treih osoba Faktiki odnos odnos vlasnika prema stvari ovlatenja Posjedovanje Upotreba (neplodonosna stvar) ili koritenje (plodonosna stvar) Raspolaganje o faktiko ne zasniva se pravni odnos (unitenje, troenje, prerada) o pravno disponiranje subjektivnim pravom (pravni poslovi otuenje stvari putem kupoprodaje, poklona, zasnivanje zalonog prava, prava slunosti) Sadraj prv vlasnitva: Ius possidendi (ovlaenj dranj stvri) Ius utendi (ovlaenj uptrb i korienja) Ius fruendi (ovlaenj pribiranj plodov) Ius abutendi (ovlaenj fktig i pravnog raspolaganj) o o Posjedovanje/dranje - omoguava vlasniku da ima faktiku vlast na stvari posjed, koji je takoer zatien. Ovo ovlatenje moe imati i osoba koja nije vlasnik! Upotreba stvar se upotrebljava, sa stvarju se slui Koritenje izvlai se korist, plodovi iz neke stvari Ovlatenje koritenja je upotrebljavanje stvari u skladu sa potrebama vlasnika, odnosno radi ubiranja plodova koje stvar daje.

Ogranienja prava vlasnitva

31 Zabrana zloupotrebe prava vlasnitva u teoriji postoje institucionalna i individualna zabrana zloupotrebe prava. Kod institucionalne vrenje prava protivno cilju koji je zakonom priznat prelaze se granice instituta PV. Kod individualne vrenje prava ne izlazi iz okvira samog instituta, ali u tom vrenju se dogaa povreda moralnog pravila, naela savjesnosti i potenja. ikana tetnik svjestan da vrenjem svog prava nanosi drugome tetu redovno ima namjeru prouzrokovati tetu nema interesa da vri svoje pravo na nain na koji ga vri, ve samo da bi drugom prouzrokovao tetu. Francuska judikatura, dimnjak postavljen da se zakloni vidik i svjetlost susjedu. Ne moe se sluiti svojim pravom tek na tetu i dosadu drugom. Bogii Susjedska prava Ogranienja prava vlasnitva na nekretninama koja su nastala radi ureenja susjedskih odnosa. Pravo pribiranja plodova koji su pali sa stabla na jednoj nekretnini na susjednu, pravo ulaska na susjedno zemljite radi popravka svoje nekretnine, ograda na mei, pravo posijecanja grana koje prelaze na susjednu nekretninu moe ih susjed odsjei, zabrana kopanja na svom zemljitu da se potkopa susjedno. Regulisano u ABGB, kao pravna pravila kod nas (l. 94. ZOVPO FBiH), u ZSPRS su regulisana. Imisije utjecaji koje plinovite, krute ili tekue tvari koje dolaze sa jedne nekretnine imaju na koritenje susjednih nekretnina. - direktne i indirektne Direktne radnja je direktno upravljena na to da te tvari dospiju na susjedno zemljite (neko istresa smee u tui vrt, neko je usmjerio zvunike u tue dvorite i glasno puta muziku). Zabranjene ovakve imisije. Indirektne susjedno zemljite sluajno ili pod djelovanjem prirodnih sila (vjetra, zraka) izloeno utjecajima i smetnjama. Dijele se na uobiajene i neuobiajene. Uobiajene su doputene, neuobiajene nedoputene. Kriterij razlikovanja uobiajenost koritenja s obzirom na prirodu i namjenu nekretnine i s obzirom na mjesne prilike. Ako se oteava koritenje nekretnine preko mjere koja je uobiajena ili ako se njima nanosi znatnija teta. Vlasnik nekretnine sa koje dolaze imisije, pored uzdravanja, ima dunost otklanjati uzroke koji potjeu od njegove nekretnine.

Ogranienja u ZOVPO garancija od zahvata javne vlasti po uzoru na EK o ljudskim pravima (samoogranienje) l. 3.

l. 1. Prvi protokol uz EKLJP Zatita imovine Svako fiziko ili pravno lice ima pravo na neometano uivanje svoje imovine. Niko ne moe biti lien svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uvjetima predvienim zakonom i opim naelima meunarodnog prava.

32 Prethodne odredbe, meutim, ni na koji nain ne utjeu na pravo drave da primjenjuje takve zakone koje smatra potrebnim da bi nadzirala koritenje imovine u skladu s opim interesima ili da bi osigurala naplatu poreza ili drugih doprinosa ili kazni. zabrana zloupotrebe prava (lan 5) zabrana prekomjernih imisija odnosno dunost trpljenja imisija (lan 9) susjedska prava propisivanje posebnih reima za pojedine vrste stvari (stvari od opeg interesa) lan 4 mogunost oduzimanja ili ogranienja prava vlasnitva u javnom interesu (l. 6)

lan 3. Svako fiziko ili pravno lice ima pravo na mirno uzivanje svog vlasnitva, samostalno i u zajednii s drugima. Nikome se ne moe oduzeti vlasnistvo osim u javnom interesu i pod uvjetima predvienim zakonom i opim principima meunarodnog prava.

l. 4. Zakonom se, u javnom interesu, a naroito radi zatite prirodnih bogatstava, okoline i kulturnohistorijske batine, moe ograniiti ili posebno urediti nain koritenja i raspolaganja odreenim stvarima. lan 5. Zabranjeno je vrenje prava iz ovog zakona suprotno cilju zbog kojeg su ta prava ustanovljena ili priznata. lan 6. Pravo vlasnitva moe se ograniiti ili oduzeti samo u javnom interesu, sukladno s ustavom, na nain i pod uvjetima odreenim zakonom. Vlasnik ima pravo na punu nadoknadu za ogranieno ili oduzeto pravo vlasnitva. Odredba stava 2. ovog lana ne odnosi se na sluajeve odreene zakonom, ako je do ogranienja ili oduzimanja prava vlasnitva dolo usljed protupravnog ponaanja vlasnika. lan 9. Vlasnik stvari duan je uzdravati se od radnji i otklanjati uzroke koji potjeu od njegove stvari, kojima se oteava ili onemoguava koritenje tuih stvari (prenoenja dima, neprijatnih mirisa, toplote, ai, potresa, buke, oticanja

33 otpadnih voda i sl.) preko mjere koja je uobiajena s obzirom na prirodu i namjenu stvari i na mjesne prilike, ili kojima se prouzrokuje znatnija teta. Bez posebnog pravnog osnova zabranjeno je vrenje smetnji iz stava 1. ovog lana, posebnim ureajima. Zakonom se ureuju prava i obveze vlasnika nekretnina koji proizilaze iz susjedskih odnosa.

Subjekti o o Fizike osobe Pravne osobe Strane fizike osobe na pokretnim stvarima - kao i domae fizike i pravne osobe na nepokretnim stvarima na osnovu nasljeivanja, uz uslov reciprociteta

lan 13. st. 1. ZOVPO FBiH Nosioci prava vlasnitva su fizika i pravna lica.

lan 87. ZOVPO FBiH Strano fiziko i pravno lice moe biti nosilac prava vlasnitva na pokretnoj stvari, kao i domae fiziko i pravno lice, ako federalnim zakonom nije drukije odreeno. Na teritoriji Federacije strana fizika lica mogu biti nosioci prava vlasnitva na zemljitu i zgradi koje su stekli nasljeivanjem, kao i dravljani Bosne i Hercegovine i Federacije, ako meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno. Oblici prava vlasnitva Individualno vlasnitvo Suvlasnitvo Zajedniko vlasnitvo Etano vlasnitvo

Individualno vlasnitvo Titular prava vlasnitva tj. nosilac vlasnikih ovlatenja samo jedna osoba. - naelo iskljuivosti prava vlasnitva u isto vrijeme na istoj stvari ne mogu biti dva vlasnika

Suvlasnitvo

34 Suvlasnitvo je pravo vlasnitva dvije ili vie osoba na istoj, fiziki nepodijeljenoj stvari, po dijelovima koji su odreeni idealno (alikvotno). Zajednica izmeu osoba koje imaju pravo vlasnitva na istoj stvari, ali je ono ralanjeno na dijelove koji su meusobno spojeni. Udio nije materijalni dio, jer se pravo vlasnitva odnosi na cijelu stvar i prodire u svaki njen molekul. kod susvojine nije podeljena stvar ve prava izmeu dva ili vie obimu a ne po sadrini prava) lica i to po

Karakteristike pravo vlasnitva je podijeljeno meu suvlasnicima idealnom diobom alikvotni (idealni) dijelovi suvlasnika pravo vlasnitva na cijeloj stvari kao jedno cijelo (1), a udio svakog suvlasnika odreen je razlomkom, procentom, kvotom - matematiki (npr. 1/3, 50% itd.) ni jedan od suvlasnika nije iskljuivi vlasnik cijele stvari svaki suvlasnik je istovremeno suvlasnik cijele stvari i svakog njenog dijela, ali samo u iznos svog alikvotnog dijela pravo vlasnitva meu suvlasnicima nije podijeljeno po sadraju, nego po obimu sadraj pojedina ovlatenja koja ovlatenja ima suvlasnik? obim skup ovlatenja koliko ovlatenja ima suvlasnik? svaki suvlasnik ima istovremeno sva vlasnika ovlatenja, ali samo u iznosu svog suvlasnikog dijela jedinstvenost prava vlasnita nemogunost diobe PV po sadraju

o o

l. 15. ZOVPO Suvlasnitvo postoji kada nepodijeljena stvar pripada dvjema ili vie osoba, tako da je dio svake od njih odreen srazmjerno cjelini (idealni dio). Svaki suvlasnik ima pravo da stvar posjeduje i da se njom koristi srazmjerno svom dijelu, ne povreujui prava ostalih suvlasnika. Suvlasnik moe raspolagati svojim dijelom bez suglasnosti ostalih suvlasnika. U sluaju prodaje suvlasnikog dijela, ostali suvlasnici Imaju pravo pree kupovine samo ako je to zakonom odreeno.

Nastanak pravnim poslom (ugovor i testament) odlukom dravnog tijela vlasti (npr. postupak komasacije) na osnovu zakona (nasljeivanje, mijeanje stvari, prerada stvari, izrastanje drveta na mei itd.)

35 Pravni poloaj suvlasnika - u pogledu cijele stvari - u pogledu alikvotnog dijela Poloaj pojedinog suvlasnika u pogledu cijele stvari svaki suvlasnik je ogranien pravom drugih suvlasnika. a) pravo na posjed - suposjed b) pravo na upravljanje c) ostala prava i obaveze pravo na upravljanje (poslovi rednog upravljanja i poslovi koji prelaze okvire redovnog upravljanja) ostala prava i obaveze (svaki suvlasnik je ovlaten tititi stvar, ima pr. na plodove i koristi od stvari razmjerno svom suvlasnikom dijelu, pravo zahtijevati polaganje rauna i diobu koristi u svako doba, pravo zahtijevati da se u korist njegova suvlasnikog dijela osnuje vl. odreenog posebnog dijela) l. 16. ZOVPO Suvlasnici stvari imaju pravo da njom zajedniki upravljaju, a mogu povjeriti upravljanje jednom ili nekolicini suvlasnika ili treoj osobi. Trokove koritenja, upravljanja i odravanja stvari i ostale terete koji se odnose na cijelu stvar, snose suvlasnici srazmjerno veliini svojih dijelova. l. 17. ZOVPO Za poduzimanje poslova redovnog upravljanja stvarju potrebna je suglasnost suvlasnika iji dijelovi zajedno ine vie od jedne polovine vrijednosti stvari. Ako se ne postigne potrebna suglasnost, a poduzimanje posla je neophodno za redovno odravanje stvari, svaki suvlasnik ima pravo zahtijevati da o tome odlui sud. Za poduzimanje poslova koji prelaze okvir redovnog upravljanja (promjena namjene stvari, otuenje cijele stvari, izdavanje cijele stvari u zakup, zasnivanje hipoteke na cijeloj stvari, zasnivanje slunosti, vee popravke ili prepravke stvari koje nisu nune za odravanje i sl.) potrebna je suglasnost svih suvlasnika. Ako se u sluajevima iz stava 3. ovog lana, ne postigne suglasnost svih suvlasnika, a za poduzimanje posla postoje naroito opravdani razlozi, svaki suvlasnik ima pravo zahtijevati da o tome odlui sud. Poloaj suvlasnika u pogledu njegovog alikvotnog (idealnog) dijela potpuni je vlasnik tog dijela. Moe njime potpuno samostalno raspolagati i za to mu ne treba saglasnost ostalih suvlasnika. Moe svoj alikvotni dio prodati, suvlasnici nemaju pravo pree kupovine, sem ako to nije posebnim zakonom odreeno (npr. kod brane steevine). Moe svo dio opteretiti, zasnovati personalnu slunost, ali realnu samo svi suvlasnici zajedno.

36

Raskid suvlasnike zajednice - dioba Suvlasnitvo nije trajno i neraskidivo. Svaki suvlasnik ima pravo zahtijevati diobu. Pravo na diobu neovisno o tome koliko iznosi alikvotni dio jednog suvlasnika. Moe se traiti dioba u svako vrijeme sem kad bi to izazvalo tetu drugim suvlasnicima u nevrijeme. Moe se ugovorom odrei prava na diobu za odreeno vrijeme, ali ne trajno. Ne moe se suvlasniku narediti da trai diobu, niti pravo na diobu moe zastarjeti. Vrste diobe: dobrovoljna - putem suda Diobe fizika (djeljiva pokretna stvar), geometrijski (nekretninu), prodajom stvari i davanjem iznosa novca (nedjeljive stvari i sl), isplatom (suvlasnik dobiva stvar, a ostale isplati u novcu). dobrovoljna (sporazum suvlasnika) putem suda o fizika dioba o civilna dioba o dodjela stvari jednom od suvlasnika, uz obavezu isplate ostalim vrijednosti njihovih dijelova

l. 18. Suvlasnik ima pravo da zahtijeva diobu stvari i to pravo ne zastarijeva. Ugovor kojim se suvlasnik trajno odrie prava na diobu stvari je nitav. lan 19. Suvlasnici sporazumno odreuju nain diobe stvari. U sluaju kada suvlasnici ne mogu postii sporazum o nainu diobe stvari o tome e odluiti sud, na zahtjev svakog od suvlasnika. lan 20. Ako je fizika dioba stvari nemogua ili je mogua samo uz znatno smanjenje vrijednosti stvari, sud e odluiti da se dioba izvri prodajom stvari. Ako ne uspije dioba prodajom stvari, sud moe stvar dosuditi u vlasnitvo jednom ili vie suvlasnika uz obavezu isplate ostalim suvlasnicima naknade prometne vrijednosti stvari, srazmjerno njihovim dijelovima. Suvlasniku kome je diobom pripala cijela stvar ili dio stvari, ostali suvlasnici jame za pravne i fizicke nedostatke stvari do visine vrijednosti svojih suvlasnikih dijelova. Pravo iz stava 3. ovog lana gasi se protekom tri godine od diobe stvari.

37 Brana steevina U PZ FBiH brana steevina ima oblik suvlasnitva Brana steevina: imovina koju su brani partneri stekli radom za vrijeme trajanja brane zajednice, kao i prihodi iz te imovine + pokloni treih osoba uinjeni za vrijeme trajanja b. zajednice, ukoliko nisu iskljuivo namijenjeni jednom od branih partnera + dobitak od igara na sreu + prihodi od intelektualnog vlasnitva ostvareni za vrijeme trajanja brane zajednice. l. 252. PZFBiH (1) Brani partneri su u jednakim dijelovima suvlasnici na branoj steevini ako nisu drugaije ugovorili (2) Budui brani partneri, odnosno brani partneri mogu branim ugovorom drukije urediti odnose vezane za branu steevinu. (3) Ukoliko je u zemljine knjige kao vlasnik steevine upisan jedan brani partner, drugi brani partner moe zahtijevati ispravku upisa, u skladu sa Zakonom o zemljinim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine. l. 253. Na branu steevinu primjenjuju se odredbe stvarnog i obligacionog prava, ako ovim zakonom nije drukije odreeno. l. 255. (1) Podjela brane steevine vri se ugovorom branih partnera. (2) Ako brani partneri ne zakljue ugovor iz stava 1. ovog lana, podjelu brane steevine izvrit e sud na zahtjev branih partnera ili povjerioca branih partnera, kako tokom tako i nakon prestanka braka. l. 257. Ako je sud odluio da se podjela izvri predajom stvari zbog toga to je fizika dioba stvari nemogua ili je nemogua uz znatno smanjenje vrijednosti stvari, brani partner ima pravo pree kupovine te stvari.

Zajedniko vlasnitvo Pravo vlasnitva vie osoba na istoj stvari po udjelima koji nisu odreeni, ni realno ni idealno, ali su odredivi. Osobe koji uestvuju u zajednikom vlasnitvu su zajedniari. Oni zadravaju individualni subjektivitet, i uprkos zajednici nisu formirani kao poseban pravni subjekt.

38 Udjeli pojedinih zajedniara nisu unaprijed odreeni. Vlasnitvo nije podijeljeno ni po sadraju niti po obimu. Udjeli su odredivi, po razliitim kriterijama, ovisno o vrsti zajednikog vlasnitva. Kad se odrede udjeli zajedniara, ZV se pretvara u suvlasnitvo. Upravljanje i raspolaganje stvarju zajedniki, svi zajedniari. Pojedini zajedniar ne moe raspolagati svojim udjelom, samo svi zajedniari zajedno i sporazumno itavom stvarju. Svaki zajedniar ima pravo na vlasnike i posjedovne tube prema treim osobama. Takoer ima pravo zahtijevati diobu ZV, nakon ega se zajedniari pretvaraju u suvlasnike.

lan 21. Zajedniko vlasnitvo postoji u sluajevima odreenim zakonom, kada stvar pripada dvjema ili vie osoba (zajedniari) tako da njihovi udjeli nisu unaprijed odreeni, ali su odredivi. Na zajedniko vlasnitvo shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o suvlasnitvu, ako zakonom nije drukije odreeno.Vrste ZV su odreene zakonom. Tri oblika u naem pravu: 1) porodine kune zadruge (radne i imovinske zajednice lanova jedne ili vie porodica sa specifinom organizacijom i zajednikom imovinom, osnovnu jezgru sainjava zajedniko vlasnitvo na nekretninama). Arhaine i rijetke danas. 2) zajednika imovina branih drugova imovina steena radom za vrijeme trajanja brane zajednice, diobom suvlasnitvo u PZRS 3) nasljednika zajednica skup osoba na koje su kao nasljednike odreenog ostavioca prela imovinska prava i obaveze koje sainjavaju njegovu ostavionu, sve do diobe ostavine. Nastaje u asu smrti ostavioca, po sili zakona. Pretpostavke: otvaranje nasljedstva i postojanje vie nasljednika.

Etano vlasnitvo Pravo vlasnitva na stanu ili poslovnoj prostoriji kao posebnom dijelu nekretnine (zgrade). - horizontalna i vertikalna dioba zgrade

39

- stan ili poslovna prostorija istovremeno kao samostalna stvar i sastavni dio zgrade - grupa ovlatenja u pogledu zajednikih dijelova, opih dijelova, te zemljita na kojem je zgrada izgraena. Zajedniki dijelovi zgrade su nedjeljivi, prava na njima su akcesorna, nedjeljiva od vlasnitva na posebnim dijelovima (ulazna vrata i prozori na stanu pripadaju zajednikom vlasnitvu, a ne etanom). - zajedniko vlasnitvo na zemljitu ispod zgrade prema ZOVPO FBiH; suvlasnitvo Okvir privatnog vlasnitva: Stan individualno vlasnitvo; Zajedniki dijelovi zgrade: zajedniko vlasnitvo; Zemljite: suvlasnitvo; FBiH od 1998.g. zajedniko vlasnitvo Nazivi koji se koriste: etano vlasnitvo i vlasnitvo posebnog dijela nekretnine. Naziv etano vlasnitvo (od franc. rijei tage=kat): jednostavnost i uvrijeenost u praksi. Etano vlasnitvo potpunije se razvilo tek u XX. stoljeu pod utjecajem stambene krize. Zaeci na antikom Istoku (Babilon, Egipat, Sirija). U nas se potpunije razvija tek nakon II. svjetskog rata donoenjem Zakona o vlasnitvu na dijelovima zgrada (1959.). S pravnog stajalita etano je vlasnitvo vrlo sloena ustanova. Razlozi nastanka etanog vlasnitva: 1. socijalni, 2. ekonomski, 3. prostorno-komunalni. Socijalni razlozi: u pravilu jeftinija izgradnja i cijena u odnosu na obiteljske kue predstavlja jedno od sredstava za smanjivanje stambene krize; drava nastoji to veem broju graana omoguiti kvalitetan stambeni prostor (znaajno iz razliitih aspekata: radnog, zdravstvenog, demografskog i sl.). Ekonomski razlozi: stvaranje novih materijala i sustava gradnje omoguilo je znatno jeftinije podizanje velikih stambenih etvrti. Ekonomski razlozi: izgradnjom velikih viekatnih stambenih etvrti smanjuje se preveliko irenje gradova; smanjuje se povrina graevinskog zemljita ime se uva poljoprivredno zemljite. Prostornokomunalni razlozi: utede u izgradnji komunalne infrastrukture, gradskog prometa i sl. Etano vlasnitvo predstavlja odnos izmeu zemljita, zajednikih dijelova nekretnine i posebnih dijelova nekretnine. U ranijem sustavu etanog vlasnitva (socijalistikom) temeljna odrednica je bio poseban dio zgrade

40

(stan ili poslovna prostorija). Od stana su se odreena prava irila na zajednike dijelove i zemljite Objekt na kojem se uspostavlja etano vlasnitvo najee je stan, ali ono se moe uspostaviti i na samostalni poslovnim prostorijama, samostalnim garaama ili jasno omeenim mjestima u zgradi namijenjenim ostavljanju motornih vozila. Etano vlasnitvo ne moe postojati na zajednikim dijelovima nekretnine (npr. zemljite na kojem je izgraena zgrada kao i zemljite koje slui redovitoj uporabi zgrade, temelji, glavni zidovi, proelje, stubite, dizala i sl.). Stan je skup prostorija namijenjenih za stanovanje s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje ine zatvorenu graevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz. Jedna prostorija ne moe se smatrati stanom. Sve prostorije koje ine stan moraju initi zatvorenu graevinsku cjelinu moraju biti povezane. Stan mora imati poseban ulaz (tzv. prolazni stan nije stan po zakonskoj definiciji). Poslovna prostorija je jedna ili vie prostorija u poslovnoj ili stambenoj zgradi namijenjenih obavljanju poslovne djelatnosti koje, u pravilu, ine graevinsku cjelinu i imaju zaseban glavni ulaz. Objekt etanog vlasnitva mogu biti samostalne poslovne prostorije. Objekt etanog vlasnitva mogu biti i samostalne garae ili jasno omeena mjesta u zgradi namijenjena ostavljanju motornih vozila (ne radi se o parkiralitima na otvorenom-npr. ispred zgrade). Uz stan ili drugu samostalnu prostoriju etano vlasnitvo se moe protezati i na sporedne dijelove kao to su otvoreni balkoni, terase, podrumske i tavanske prostorije, kune vrtove, mjesta za ostavljanje najvie do dva motorna vozila po pojedinom stanu Etano vlasnitvo uspostavlja se: 1. na temelju odgovarajueg suvlasnikog dijela (potrebna je odluka suda); 2. na temelju suglasne odluke svih suvlasnika (potrebna je suglasna pisana odluka svih suvlasnika); 3. na temelju oitovanja volje vlasnika zemljita sa zgradom, odnosno nositelja prava graenja sa zgradom (potrebno je pisano oitovanje volje vlasnika zemljita, odnosno nositelja prava graenja). Uspostava etanog vlasnitva je u potpunosti valjana tek kada se izvri upis u zemljinu knjigu.

41

Prava i dunosti koja proizlaze iz etanog vlasnitva izvravaju solidarno. Zakon o svojini na posebnim dijelovima zgrade SRBiH 1977. lan 22. ZOVPO FBiH Vlasnici posebnih dijelova zgrade (etazni vlasnici) imaju nedjeljivo zajedniko pravo vlasnitva na zajednikim dijelovima zgrade koji slue njihovim posebnim dijelovima i nedjeljivo zajedniko pravo vlasnitva ili trajnog koritenja na zemljitu pod zgradom i zemljitu koje slui za njenu redovnu upotrebu. Meusobni odnosi, prava i obaveze etanih vlasnika zgrade ureuju se zakonom. Novi koncept etanog vlasnitva prema Zakonu o stvarnim pravima U dosadanjem konceptu (socijalizam) je primaran bio stan, vlasnitvo na posebnom dijelu zgrade kao glavno pravo, a dva sporedna ga prate pravo na zajednikim dijelovima i pravo na zemljitu. Dualistika teorija o pravnoj prirodi etanog vlasnitva. Novi koncept: primarno je zemljite, jedinstvo zgrade i zemljita. Sve se izvodi iz prava vlasnitva na zemljitu odnosno iz prava suvlasnitva na zemljitu koje obuhvata sve to je sa njim spojeno (zgrada) sa idealnim suvlasnikim dijelom na zemljitu je povezano pravo na realnom dijelu. lan 80. ZSP RS (1) Svojina na posebnom dijelu nepokretnosti (etana svojina) proizlazi i ostaje neodvojivo povezana s odgovarajuim suvlasnikim dijelom (idealnim dijelom) nepokretnosti na kojem je uspostavljena, te se moe samo zajedno sa njim prenijeti ili opteretiti. (2) Svojina odreenog posebnog dijela nepokretnosti ovlauje etanog vlasnika, da taj poseban dio nepokretnosti iskljuivo koristi i raspolae s njim, a na zajednikim dijelovima nepokretnosti ima pravo susvojine. (3) Etana svojina moe se uspostaviti na odgovarajuem suvlasnikom dijelu nepokretnosti koja se sastoji od zemljita sa zgradom ili od prava graenja sa zgradom. (4) Na pravne odnose etane svojine koji nisu regulisani ovim zakonom shodno se primjenjuju opta pravila o susvojini.Stjecanje prava vlasnitva

42 - Ope pretpostavke stjecanja prava vlasnitva su: 1. sposobnost predmeta da se na njemu stekne pravo vlasnitva, 2. sposobnost stjecatelja da stekne pravo vlasnitva na tom predmetu, 3. pravni osnov - Pravni osnov za stjecanje PV u naem pravnom poretku: 1. pravni poslovi kojima je cilj stjecanje prava vlasnitva 2. odluke vlasti (sudske ili upravne) usmjerene na stjecanje prava vlasnitva (odluka o komasacija, o diobi suvlasnitva, o oduzimanju stvari u krivinom postupku, odluka o stvarima ostavioca koji nema nasljednike itd.) nije potreban modus. 3. nasljeivanje 4. neposredno zakon l. 23. ZOVPO Pravo vlasnitva stjee se po samom zakonu, na osnovu pravnog posla, odlukom nadlenog organa i nasljeivanjem. - Naini stjecanja: Originarno (izvorno) stjecanje neovisno o volji prethodnog vlasnika i okolnostima koje su postojale na njegovoj strani. Stjecatelj svoje pravo ne izvodi iz prava prednika, nego na stjee na osnovu drugih pravnih injenica za koje objektivno graansko pravo vee stjecanje subjektivnih prava. Derivativno (izvedeno) stjecanje koje se zasniva na volji prethodnog vlasnika i okolnostima koje su postojale na njegovoj strani. Stjecatelj svoje pravo zasniva na pravu prednika tj. Izvodi ga iz prava prednika.

Derivativno stjecanje

43 - Stjecanje na temelju pravnoga posla Pretpostavke koje se trebaju ispuniti da bi temeljem pravnoga posla sposobni stjecatelj stekao pravo vlasnitva na sposobnoj stvari su: 1. da postoji valjani pravni posao upravljen na prijenos prava vlasnitva 2. da je to pravni posao osobe koja je vlasnik stvari, ovlaten da tako raspolae svojim pravom 3. da je na zakonom odreeni nain prenesena vlast na toj stvari stjecatelju. - vlasnitvo prednika - titulus acquirendi (naslov stjecanja) - modus acquirendi (nain stjecanja) razliit za pokretne i nepokretne stvari

1. Vlasnitvo prednika niko ne moe prenijeti na drugog vie prava nego to ga sam ima, vlasnitvo se ne moe stei preko granice u raspolaganju stvari koju ima otuilac. U sluaju stjecanja PV na nekretninama, potrebno je da dotadanji vlasnik bude upisan u zemljinu knjigu kao takav tzv. knjini prednik stjecaoca. Izuzetak je stjecanje prava vlasnita od nevlasnika, kod pokretnih stvari. Kod nekretnina se moe ii preko te granice ako je steeno PV na osnovu naela povjerenja u zemljine knjige i postupanja u dobroj vjeri radi se o netanom upisu u ZK. 2. Titulus naslov stjecanja Pravni posao u kojem je manifestovana stranaka volja da se prenese pravo vlasnitva. Pravni posao moe biti jednostran (oporuka) ili dvostran (ugovor). Mora biti objektivno valjan nije dovoljan tzv. putativni titul, onaj za koji stranke vjeruju da je valjan, a on ima nedostatke Forma za pokretnine se ne trai odreena forma, za nekretnine pismena, ugovor u formi notarski obraene isprave. lan 73. Zakona o notarima FBiH Pravni poslovi koji za svoju pravnu valjanost zahtijevaju notarsku obradu isprava odnose se na: 4. pravne poslove, iji je predmet prenos ili sticanje vlasnitva ili drugih stvarnih prava na nekretninama, Pravni poslovi, za koje, protivno stavu 1. ovog lana, nisu sainjene notarski obraene isprave, nitavi su. lan 74. Izvornik notarske isprave (u daljem tekstu: izvornik) mora sadravati: 1. podatke o notaru koji sudjeluje u sastavljanju izvornika (prezime, ime i sjedite notara), 2. podatke o strankama (prezime, ime, zanimanje i adresu), te podatke o eventualnim svjedocima i tumaima / prevodiocima ,

44 3. nain na koji je utvren identitet lica pod takom 2. ovog lana, 4. tekst pravnog posla s naznakom eventualnih punomoi i priloga, 5. napomenu da je izvornik strankama proitan ili da je postupljeno po odredbama lana 87. stav 2., lana 88. stav 1. i lana 89. ovog zakona, 6. dan, mjesec, godinu i mjesto, a kada to zakon ili stranke zahtijevaju, i sat kada je izvornik sastavljen, 7. potpis l