RADNO PRAVO

RADNO PRAVORadno pravo je grana prava koja obuhvata sveukupnosti pravnih pravila kojima se reguliraju radni odnosi, kategorije i institucije vezane za ljudska prava na radu, u vezi sa radom i povodom rada.Opi predmet prouavanja PRAVNE NORME koje reguliraju drutvene odnose koji nastaju, mijenjaju se i gase povodom i u vezi sa odnosima koji se uspostavljaju u zavisnom radu.U predmet i sadraj radnog prava spadaju1. reguliranje radnopravnog odnosa2.reguliranje instituta, institucija i odnosa kojima je uvjet radni odnos3. reguliranje instituta i mjera ostvarivanja prava na radu i u vezi s radom, te zatite koja je u vezi sa radnopravnim odnosomNASTANAK RADNOG PRAVANa prelazu iz XIX i XX stoljea pod utjecajem sve vee intervencije drave u odnose izmeu poslodavaca i najamnih radnikaPeriodizacija radnog prava:1. POETNI PERIOD kraj XIX stoljea osnivanjem radnikih udruenja i pokreta za zatitu najosnovnijih prava radnika2. DRUGI PERIOD traje sve do zavretka I svjetskog rata pojaana intervencija drave u reguliranju radnih odnosa. Prve kodifikacije radnog prava3. PERIOD IZMEU DVA SVJETSKA RATA- procvat radnog zakonodavstva. Osnivanje MOR-a ( Trajni mir se moe zasnivati samo na socijalnoj pravdi)4. SUVREMENI PERIOD radno pravo kao samostalna grana prava postaje jedna od najznaajnijihOkolnosti znaajne za razvoj radnog prava1. Intervencija drave u odnose izmeu poslodavca i posloprimca - DRAVNO ZATITNO ZAKONODAVSTVO2. Razvoj i utemeljenje sindikalnih prava i sloboda - SINDIKATI3. Kolektivno ugovaranje4. Osnivanje i djelovanje MOR-a pojava i znaenje meunarodnih standarda radaOSNOVNE KARAKTERISTIKE SUVREMENOG RADNOG PRAVA1. Tendencija stalnog irenja prouava se ne samo zavisni rad ( rad u slubi drugoga) nego i pojave vezane za ljudska prava na rad i povodom rada:

- irenje kruga subjekata- iri se obim i vrsta individualnih i kolektivnih prava na radu i u vezi s radom1. Sindikalna prava i slobode opa zatiena sloboda udruivanja i izraavanja

2. Kolektivno dogovaranje i kolektivno ugovaranje paralelno sa dravnim propisima znaajan instrument reguliranja uvjeta rada i zapoljavanja, profesionalnih i interesnih prava i obaveza izmeu radnika i poslodavca te meusobnih odnosa samih ugovornih strana.

KOLEKTIVNI UGOVOR postaje sve vie dominantni izvor radnog prava1. Integrativnost - zavisni rad najpotpunije spaja i dovodi u vezu pojedince bez obzira na rasu, spol, jezik i vjeru itd. ak i neovisni subjekti stupaju u meusobne odnose te se integriraju i kroz radno zakonodavstvo.

RAZVOJ RADNOG PRAVA NA PODRUJU BIVE JUGOSLAVIJEObrauje se na tri nivoa1. Razvoj radnog prava u zemljama koje su ule u sastav stare JugoslavijeZemlje pod okupacijom ( Tursko zakonodavstvo i austrijsko zakonodavstvo) i samostalne drave1. Razvoj radnog prava u staroj JugoslavijiPrimjenjivali se propisi zateeni do 1921. donoenje propisa o radnim odnosima Stara Jugoslavija lanica MOR-a1. Razvoj radnog prava u bivoj SFRJ radno pravo razvija se uporedo sa fazama u razvoju politikog, ekonomskog i pravnog sistema SFRJ 4 razvojna perioda

I. u toku NOB-aII. Od donoenja Ustava FNRJ do donoenja Osnovnog zakona o upravljanju privrednim preduzeima i viim privrednim udruenjima 1950 uzor sovjetsko zakonodavstvoIII. Uvoenje radnikog samoupravljanja- prenoenje funkcija iz oblasti organizacije rada sa drave na radne kolektiveIV. Donoenjem Ustavnih amandmana 1971 radniki amandmani (osnovni oblik udruivanja rada i sredstava OOUR)RAD sredinja kategorija izuavanja radnog prava ali ne SVAKI i ne BILO KOJI.Multidisciplinarna, sloena i organizirana djelatnost od prvorazrednog znaaja za razvoj drutva najbitniji oblik aktivnosti ovjeka u drutvu sve ono djelovanje to nije samo efektivni rad nego je ekonomski tehnoloko i organizaciono potrebno- obvezna prisutnost, panja nadzor i sl.Razliita shvaanja rada:- meusobni odnos subjekata na radu u datom procesu rada, a i ovjekov odnos prema samom radu- nain na koji su razna zanimanja meusobno povezana u okviru date organizacije rada- odreeni tip rada odreuje prirodu, karakter i oblik drutvene organizacije rada- odnos izmeu datog tipa ljudskog rada i ostalih aktivnosti u jednoj odreenoj ljudskoj zajedniciELEMENTI PROCESA RADAProces rada ovjekova aktivnost kojom on odvaja na svrsishodan nain predmete ili dijelove predmeta od prirode i to pomou relativno odgovarajuih sredstva rada.Osnovni elementi procesa rada:1. svrsishodna, svjesna i organizirabna djelatnost sam RAD

2. predmet na koji se radom djeluje

3. sredstva kojima se djeluje SREDSTVA RADA

VRSTE RADA1. tekui i minuli2. apstraktni i stvarno potrebni rad3. individualni i drutveno potrebni rad4. jednostavni i sloeni rad5. produktivni i neproduktivni rad6. fiziki i umni radTEKUI I MINULI RADTekui ivi rad najraznovrsniji rad usmjeren na zadovoljavanje ovjekovih linih i opih potrebaMinuli odpedmeeni rad . Nalazi se u korelaciji i kontinuitetu sa ivim radom. Sva ljudska dostignua nebi bila mogua bez bez saznanja i dostignua koja su rezultat ukupnog drutvenog minulog radaRadno pravo prouava rad koji ima sljedee karakteristike1. dobrovoljni rad posloprimaca

2. nesamostalan rad rad za drugoga

3. subordinarni rad rad za plau

4. rad koji se realizira u radnopravnom statusu

DEFINIRANJE RADNOG PRAVAKao polazite za definicuju se uzimaju:SUBJEKTI RADNOG PRAVA poslodavac i posloprimacOBJEKTI RADNOG PRAVA zavisni radPRAVA I OBAVEZE KOJI SE USPOSTAVLJAJU I REGULIRAJU individualna i kolektivna pravaRadno pravo je skup pravnih normi koje reguliraju radne odnose, institute i situacije vezane za radni odnos, koje nastaju i ostvaruju se u procesu rada na ustanovljenom obliku vlasnitva, kao i skup odnosa koji nastaju u tom procesu rada, a odraz su drutveno-ekonomskog ureenja PODJELA RADNOG PRAVAOPE I SPECIFINO (ope - zajedniko za sve pojedince u radnom odnosu, specifino - posebnosti pojedinih kategorija zaposlenika)MATERIJALNO I PROCESNO - sadraj reguliranja u materiji radnog prava

materijalno- prava i obveze pojedinaca u radnom odnosu obuhvaajui nastanak trajanje i prestnak radno pravnog odnosa kao i sva druga prava koja se stiu na radu i povodom rada

procesno - sadri norme kojima se regulira nadlenost za odluivanje o pravima obvezama i odgovornostima iz radnog odnosa, zatim postupak i nain ostvarivanja i zatite prava na radu i povodom radaINDIVIDUALNO I KOLEKTIVNO oslonjeno je na subjekte koji ostvaruju prava obveze i odgovornosti na radu i povodom radaDOMAE I MEUNARODNOdomae - pravne norme i pravila koje vrijede u jednoj dravimeunarodno - sistem normi na meunarodnom ili regionalnom nivouMEUNARODNA ORGANIZACIJA RADA (MOR)Osnovana na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. Od 1946 prva specijalna agencija UN.lanovi MOR-a drave lanovi MOR-a 1.11.1945

Sve lanice UN i svaka drava pripremljena za lana UN ako saopi direktoru MBR svoj sporazumni pristanak na obveze iz Ustava Mor-a

drave koje Opa konferencija primi u lanstvo veinom od prisutnih delegata

Povlaenje iz MOR-a direktoru se saopava odluka i stupa na snagu 2 godine nakon saopavanjaNajvanija karakteristika triparitetni karakter 2+1+1 (vlada, radnici, poslodavci)Ustav MOR-a i Filadelfijska deklaracija - ustavni katakterOsnovni zadatak MOR-a prouava i rjeava probleme iz oblasti rada i socijalne politike u meunarodnim razmjerama imajui u vidu da se trajni mir moe postii samo na socijalnoj pravdi.OSNOVNA NAELA MOR-a rad nije roba

siromatvo, ma gdje postojalo predstavlja opasnost po blagostanje svih

neophodna meunarodna suradnja

sloboda izraavanja i sloboda udruivanja

NADLENOSTI MOR-a osnovna ljudska prava na radu i u vezi sa radom

zapoljavanje i uvjeti rada

zatita na radu

zatita pojedinih kategorija radnika

sva administrativna i ekonomska pitanja u vezi s radom

STRUKTURA MOR-aOpa generalna konferencija drava lanica - najvii zakonodavni organ - donosi meunarodne konvencije rada i preporuke za ustanovljavanje meunarodne norme triparitetni sastavAdministartivni savjet - 56 lanova (triparitetno) - opa odgovornost za koordinaciju svih aktivnosti MOR-a, utvruje dnevni red Konferencije, imenuje direktora Meunarodnog biroa rada, odreuje mjere i nadgleda primjenu rezolucija MOR-aMeunarodni biro rada - stalni sekretarijat MOR-a, osigurava uvjete za rad Konferencije, Administartivnog savjeta. Struna i administrativno tehnika sluva MOR-a (trenutno oko 2000 uposlenih)Komisije i komiteti - stalna i povremenaIZVORI RADNOG PRAVAVeliki broj raznovrsnih pravnih normi jer su radni odnosi promjenjivi, ivi i primjenjljivi drutveni odnosi1. Izvori prava u materijalnom smislu - specifini drutveni odnosi - tipovi odnosakoji se reguliraju pravom ali su to i izvori i predmet pravnog normiranja

2. Izvori prava u formalnom smislu - realni sadraji drutvenih odnosa u kojima se izraava pravo - prije svega pisani pravni akti

1. dravni propisi, (ustav, zakoni, podzakonski akti)2. kolektivni ugovori, 3. opi akti poslodavaca - izvori autonomnog prava4. meunarodni izvori radnog prava (konvencije i preporuke MOR-a, akti UN, meunarodni ugovori)5. obiajno pravo6. sudska praksaKOLEKTIVNO RADNO PRAVODio radnog prava koje obuhvata pravne norme koje reguliraju kolektivne radne odnose. Predstavnici rada su kod kolektivnih radnih odnosa je kolektivitet radnika. Kolektivno radno pravo izuava tj. ureuje one kategorije radnog prava koje utemeljuju stjecanje, ostvarivanje i zatitu kolektivnih prava i kolektivnih interesa socijalnih partnera (poslodavaca i predstavnika radnika)SASTAVNI DJELOVI sloboda udruivanja

pravo na kolektivno pregovaranje i kolektivno ugovaranje

pravo na participaciju

pravo na rjeavanje kolektivnih sporova

pravo na trajk

pravo na uee u postupku donoenja autonomnih opih akata kojima se utvruju prava, obveze i odgovornosi na radu i u vezi sa radom

SLOBODE UDRUIVANJA - sindikalna prava i slobodeSvi radnici i poslodavci imaju imaju pravo da se po svom slobodnom izboru organizuju u sindikat tj. udruenje poslodavaca, te da po svom slobodnom izboru pristupe ovim organizacijama u skladu sa njihovim pravilimaSindikat je organizacija koja se osniva u cilju ostvarivanja i zatite ekonomsko - socijalnih interesa svojih lanova u odreenoj radnoj sredini, te na raznim teritorijalnim nivoima.KOLEKTIVNI UGOVORIPismeni sporazum izmeu poslodavca, grupe poslodavaca ili udruenja poslodavaca i jedne ili vie radnikih organizacija ili u njihovoj odsutnosti, predstavnika radnika pravovaljano izabranih i ovlatenih u skladu sa nacionalnim zakonima i propisima.kojima se ureuju uvjeti rada i zapoljavanja, procedure i rjeavanje sporova, kao i sva druga pitanja od zajednikog interesa.Odnos kolektivnog ugovora i individualnog ugovora o radu isti kao odnos ZAKONA I RJEENJAKolektivni ugovori imaju socijani, ekonomski, pravni i politiki znaajkolektivni ugovori pojavljuju se kao najznaajnija metoda reguliranja, bez upliva drave, uvjeta rada i zapoljavanja. Kolektivnim ugovorom nemogu se utvrditi manja prava od prava utvrenih zakonom o radu.

INDIVIDUALNO RADNO PRAVO

RADNI ODNOS

Centralni predmet prouavanja radnog prava.

Dva aspekta promatranja

DRUTVENI drutveni odnosi DRUTVENO RADNI ODNOSIPRAVNI prava i obaveze koje nastaju RADNOPRAVNI ODNOSIDrutveno radni odnosi karakteristike

1. radna djelatnost ovjeka

2. nain odreivanja radne djeltnosti

3. odnosi koji se uspostavljaju na radu i u vezi s radom

Nastanak i razvoj: robovlasnitvo, feudalizam, kapitalizam manufakture

Radni odnos nastaje u razdoblju druge polovine XIX stoljea.

Radni odnos sloen odnos iji je sadraj protkan pravnim (veza meu subjektima), ekonomskim(poloaj subjekta prema vlasnitvu sredstava za proizvodnju i raspodjeli profita) i sociolokim (svi odnosi svih uesnika u procesu rada) sadrajem.

Tri teorijska shvaanja

TEORIJA UGOVORA odnos izmeu radnika i poslodavca graanskopravni odnos (radnik prodaje radnu snagu, poslodavac plaa za izvrene poslove)

TEORIJA INSTITUCIJE sjedinjenje onoga tko radi i svih uposlenih u poduzeu sa direktorom

NJEMAKA TEORIJA radnici imaju osnovnu dunost da rade za vie ciljeve vrijeme faizma

POJAM RADNOG ODNOSA

Pravni odnos je uvijek odnos izmeu najmanje dva pravna subjekta koji imaju jedan prema drugom pravnu obvezu i pravno ovlatenje s obzirom na neki pravni objekt.

Radni odnos je pravni odnos koji nastaje u procesu rada iz kojih sljede specifina prava i obveze za uesnike i to na osnovu normi radnog prava

RADNI ODNOS dobrovoljni ugovorni odnos izmeu posloprimca i poslodavca na osnovu kojeg se posloprimac ukljuuje u organizirani proces rada, na nain i pod uvjetima koje utvrdi poslodavac, lino obavljajui na profesionalnoj osnovi poslove radnog mjesta i ostvarujui na osnovu toga plau i druga utvrena, garantirana i ugovorena prava i obveze.

ELEMENTI POJMA RADNOG ODNOSA

1. dobrovoljnost dobrovoljni odnos izmeu poslodavca i posloprimca

2. lina, radnopravna funkcionalna veza posloprimac lino obavlja poslove

3. ukljuivanje u proces rada radni odnos poinje stupanje na rad

4. ostvarivanje prava i obveza na radu, u vezi sa radom i povodom rada radni odnos dvostrano obvezujui pravni odnos

Osnovno pravo radnika je PRAVO NA PLAU bez plae i drugih primanja nema radnog odnosa. Ostala prava su: pravo na utvreno radno vrijeme, pravo na odmore i odsustva, pravo na zatitu na radu, pravo na struno usavravanje i obrazovanje, pravo na stabiljnost zaposlenja itd.

Osnovno pravo poslodavca je da odredi mjesto, uvjete i nain obavljanja rada

FAKTIKI RADNI ODNOS odnos rada ili zaposlenja u kome radnik na propisan i stalan nain obavlja bez samovlasnog i neovlatenog vrenja posla, poslove radnog mjesta ali bez zakonitog i valjanog pravnog osnova zaposlenja.- nae zakonodavstvo ga ne poznaje

LICA VAN RADNOG ODNOSA

1. Poslanici, lanovi predstavnikih tjela

2. vojni obveznici

3. uzgredni, povremeni i prigodni vritelji raznih funkcija

4. osobe koje obavljaju samostalan rad i slobodne profesije

Obavljanje privremenih i povremenih poslova

Poslovi koji nisu stalni i neprekidni ve trju krae vrijeme ili se potreba za takvim radom stvara s vremena na vrijeme. Za njih se zakljuuje ogovor o radu- predmet ovog ugovora nije samo rezultat rada nego i sam rad.

RADNO ZAKONODAVSTVO I SISTEM RADNIH ODNOSA U BiH

BiH, Federacija BiH, Republika Srpska i Brko distrikt, Kantoni

Zajedniko na podruju individualnog radnog prava

subordinacija obavljanje poslova pod kontrolom i nalozima poslodavca

nepostojanje monopola na radno mjesto

uvjeti koji utemeljuju konkurenciju znanja i sposobnosti

zarada predstavlja izraz kvaliteta i kvantiteta rada, uz dosljedno potivanje radne i tehnoloke discipline

SISTEM RADNIH ODNOSA- sve vea prisutnost

1. antinormativnog naela sve je dozvoljeno to nije zabranjeno

2. naelo in favorem loboratoris prioritet onog pravila koje je povoljnije za radnike

Najvaniji izvori radnog prava

1. ugovor o radu

2. pravilnik o radu, autonomni opi akt

3. kolektivni ugovor nieg ranga

4. kolktivni ugovor vieg ranga

5. meunarodni ugovor zakon pojaanog djelovanja

6. posebni zakoni

7. opi zakoni o rad

8. podzakonski akti

Osnovna naela radnih odnosa u BiH

1. sloboda rada dobrovoljnost

2. pravo rada samostalno i slobodno obavljanje odreenih poslova

3. pravo na rad osiguranje, na naelima jednakosti u mogunostima i tretmanu zapoljavanja i rada svakom radno sposobnom pojedincu, u skladu sa znanjima i sposobnostima i unaprijed utvrenim uvjetima, a u cilju ostvarivanja materijalnog blagostanja i duhovnog razvoja pojedinca, kao i lanova njihove obitelji

USPOSTAVLJANJE, TRAJANJE I PRESTANAK RADNOG ODNOSA

Poslodavac subjekt koji angaira i daje posao drugom licu

Posloprimac subjekt koji prihvata ponueni posao

Uvjeti za zasnivanje radnog odnosa

materijalo-pravni OBJEKTIVNI (primarni uvjet) ostvaruju se kad postoji potreba za radom novih zaposlenika

SUBJEKTIVNI

opi koji se trae za vrenje svih poslova i od svih osova koje zasnivaju radni odnos godine ivota 15 godina

opa zdravstvena sposobnost ( u FBiH samo za maloljetnike)

posebni koji se trae za vrenje konkretnih poslova radnog mjesta

znanje tj. struna sprema i osobine i svojstva linostiformalno-pravni uvjeti u pogledu postupka i naina zasnivanja radnog odnosa odluka o potrebi zasnivanja radnog odnosa, uspostavljanje kontakta izmeu poslodavca i zainteresiranih, podnoenje prijava, porovjera sposobnosti, odluka o izboru, zakljuivanje ugovora)

Unutarnja organizacija rada predstavlja okvir za ukljuivanje novih kadrova-radnika, raspored postojeih radnika, kao i za njihovo obrazovanje i druge svrhe (utvrivanje polaznih osnova za plae)

PRAVILNIK O RADU autonomni opi akt poslodavca. Njime se ureuju: plae, organizacija rada i druga pitanja koja su znaajna za zaposlenike i poslodavce, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom

Smetnje za zasnivanje radnog odnosa mogu biti psihofizike i pravne naravi

PSIHOFIZIKE smetnje za obavljanje poslova zbog tjelesnih ili duevnih svojstava pojedinca (slijepa osoba na radnom mjestu vozaa)

PRAVNE postojanje okolnosti koje iskljuuju mogunosti zapoljavanja pojedinih lica

ve zaposlen na puno radno vrijeme negdje drugo

korisnik mirovine ( zabrana nije apsolutna ako se mirovina prestane isplaivati)

obavljanje javne (politike) funkcije

izreena zabrana obavljanja odreenih poslova

ako su propisane godine za obavljanje poslova

srodstvo

Ugovor o radu dvostrano obvezni ugovor koji se zasnica izmeu poslodavca i posloprimca a koji postaje izvran samim konsenzusom stranaka o bitnim elementima tog ugovora.

STUPANJE RADNIKA NA RAD

Dan stvarnog otpoinjanja rada je moment sticanja prava i obveza i odgovornosti radnika.

Isprave u vezi sa zasnivanjem radnog odnosa

RADNA KNJIICA javna isprava o struci, zanimanju i stupnju strune spreme, odnosno zvanja, radnog staa i pojedinih prava iz socijalnog osiguranja, a naroito prava na mirovinu i invalidninu

sadri:- javnopravne upise unijeli i potvrdili nadleni organi uprave

- privatno pravne upise odnose se na zaposlenika

UVJERENJA I DRUGE ISPRAVE O INJENICAMA izdaju se na na zahtjev ( odmah a najkasnije 15 dana)

VRSTE RADNIH ODNOSA

Kriteriji za razlikovanje radnih odnosa:

1. pravni odnos

radni odnos opeg reima uspostavljen ugovorom o radu

radni odnos posebnog reima uspostavljen rjeenjem o postavljenju

radni odnos posebnog reima uspostavljen ugovorom o slubi

2. pravna veza izmeu posloprimca i dravnopravnog poretka u kojoj se uspostavlja radni odnos

radni odnos domaih dravljana

radni odnos stranih dravljana i osoba bez dravljanstva ( radna dozvola - trai je poslodavac

3. djelatnost poslovnica tj. radna sredina u kojoj se uspostavljaju radni odnosi

radni odnos u privredi

radni odnos u ustanovama

radni odnos u dravnim organima (zakonodavnim, politiko-izvrnim, sudskim, upravnim)

radni odnos kod obrtnika

radni odnos u raznim udruenjima, pol.strankama, vjerskim zajednicama

radni odnos u meunarodnim organizacijama

4. vrijeme trajanja radnog odnosa

-na neodreeno vrijeme

na odreeno vrijeme

5. duina trajanja radnog vremena

s punim radnim vremenom

s nepunim radnim vemenom

6. posebne specifinosti

- radni odnos pripravnika

- radni odnos uz probni rad (ugovor pod raskidnim uvjetom)

- radni odnos pomoraca

- radni odnosi na izdvojenim radnim mjestima (kod kue)

Dravni slubenici stjecanje svojstva prijemom u dravnu slubu.

Sistem slube karijere - ispunjenje opih uvjeta a ne odreeno upranjeno mjesto (sistem posla)

opi uvjeti: dravljanstvo, 18 godina, opa zdravstvena sposobnost, neosuivanost tj. nevoenje krivinog postupka.

posebni uvjeti: najmanje VII stupanj spreme, da nije ranije otputen iz slube (3 godine prije) nevoenje krivinog postupka

Popunjavanje radnih mjesta u dravnoj slubi

internim oglasom i javnim oglasom Agencija za dravnu slubu, prije toga mogunost internog premjetaja

Nisu dravni slubenici

lanovi parlamenta, predsjednitvo,ministri i zamjenici, sudije ustavnog suda i suda BiH, guverner i viceguverner centralne banke, generalni revizor i zamjenici, svjetnici svih naprijed navedenih

Rasporeivanje zaposlenika na zadno mjesto finalizira postupak zasnivanja radnog odnosa

Kod poslodavca su mogua:

1. napredovanja, 2. nazadovanja, 3. stagnacija

RADNO VRIJEME

Vrijeme kada se zaposlenik nalazi na raspolaganju poslodavcu, tj. vrijeme u kojem je zaposlenik duan obavljati poslove i zadatke radnog mjesta ili kao vrijeme za koje zaposlenik ima pravo i obvezu da provede na radu

Radno vrijeme je radni dan i ini ga efektivni rad i obvezna prisutnos na radu

Slobodno i radno vrijeme

Slobodno vrijeme je samo odreeni dio van radnog vremena koji treba da osigura neophodno potrebno vrijeme za osobne i drutvene aktivnosti koje e doprinijeti za reproduciranje radne snage i ispoljavanje stvaralakih sposobnosti ovjekaOsnovna pravila o radnom vremenu vezuju se za reguliranje:

punog radnog vremena

nepunog radnog vremena

skraenog radnog vremena

radnog vremena dueg od punog (prekovremeni)

PUNO I NEPUNO RADNO VRIJEME

Ostvarivanje punog obima prava na rad i u vezi rada. Odreuje se prema njegovom trajanju u toku tjedna zakonom o radu je utvreno da traje 40 sati tjedno

moe biti

jednokratno, dvokratno i smjensko

Nepuno radno vrijeme obim prava koji je uvjetovan duinom radnog vremena ostvaruje se ovisno o vremenu provedenom na radu

SKRAENO RADNO VRIJEME

Radno vrijeme se skrauje razmjerno tetnom utjecaju na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika. Izjednaava se sa punim radnim vremenom.

RAD DUI OD PUNOG (PREKOVREMENI)

doputa se u sluajevima - vie sile (poar, poplava)

iznenadnog poveanog obima posla

drugim sluajevima neophodne potrebe

Moe trajati najvie 10 sati tjedno

Noni rad rad izmeu 22 sata i 6 sati ujutro idueg dana (u poljoprivredi 5 sati)

ODMORI

Osnovno pravo osoba u radnom odnosu. Vremensko razdoblje prekida odnosno obustave rada. Ne postoji mogunost da se zaposlenik odrekne prava na odmor.

Moe biti:

Odmor u toku radnog vremena 30 minuta i neuraunava se u radno vrijeme

Odmor izmeu dva uzastopna radna dana dnevni odmor najmanje 12 sati neprekidno

Tjedni odmor u okviru razdobla os sedam uzastopnih dana najmanje 24 sata neprekidno

godinji odmor Osnovno pravo zaposlenika

uvjeti za sticanje prava: radni odnos i da je u radnom odnosu 6 mjeseci neprekidno

najmanje 18 radnih dana, maloljetnici 24

ODSUSTVO SA RADA vremensko razdoblje u kojem je zaposlenik osloboen obveze da radi. Moe biti

1. odsustvo uz naknadu plae do 7 dana u toku godine (stupanje u brak, roenje djeteta, smrt lana obitelji, teke bolesti lana obitelji)

2. odsustvo bez naknade plae krai prekid rada zbog subjektivnih razloga mirovanje svih prava i obveza

Poroajno odsustvo

U trajanju od 1 godine, moe ga koristiti 28 dana prije oekivanog poroaja

ena moe na zahtjev skratit porodiljno ali ne krae od 42 dana

MIROVANJE RADNOG ODNOSA

Situacija kao zaposlenik ne radi u datoj radnoj sredini, odnosno ne ostvaruje nikakva prava i obveze na radu i u vezi s radom ali mu radni odnos ne prestaje:

sluenje vojnog roka, u rezervnom sastavu vojske i policije

izbor odnosno imenovanje na javnu dunost

neplaeno odsustvo

odsustvo sa rada do tri godine djeteta ako je predvieno.

Obveza zaposlenika je da se javi poslodavcu u roku 30 dana od dana prestanka mirovanja staa i on ga mora primiti na rad u roku 30 dana od primitka obavjetenja

Poslodavac nema obvezu vraanja zaposlenika na rad, ali mu mora dati otpremninu, prioritet u zapoljavanju u datoj sredini.

Kod javnih funkcionera ogranienje mirovanja na 4 godine, ukoliko se ne ne vrati na posao odrie se prava na radno mjesto.

ZATITA NA RADU

Svodi se na zatitu ovjekove okoline i zatitu ovjeka na radu

Zatita na radu i u vezi sa radom obuhvata skup propisa, mjera i sredstava kojima se zatiuje:

ivot i zdravlja zaposlenika na radu i u vezi sa radom

osigurava sigurnost na radu

otklanjaju opasnosti po ivot i zdravlje

humanizaciju uvjeta rada

Zatita na radu i u vezi s radom spada u osnovna prava zaposlenika moe odbiti da radi na mjestu na kojem nisu provedene propisane mjere zatite na radu

Mogu biti opa

higijenska i tehnika zatita, radno vrijeme, obrazovanje u pogledu zatite na radu, zdravstven svojstva neophodna za rad na odreenim radnim mjestima

uvjete radnog mjesta, radnu okolinu

odmore, odsustva, slube u korist zaposlenika

zaposlenje i stalnost zaposlenja, plau i naknadu plae

Posebna podjela u odnosu na radna mjesta koja se obavljaju pod posebnim uvjetima

Zatita na radu postie se

1. normiranjem

2. Provoenjem propisanih i priznatih pravila zatite na radu

PRAVO NA PLAU

Pojam plae

Pravo na plau je temeljni motiv zbog kojeg zaposlenik s poslodavcem zakljuuje ugovor o radu tj zasniva radni odnos i preuzima na brojne obaveze iz tog pravnog odnosa.

Plaa novani iznos koji je poslodavac duan isplatiti zaposleniku u skladu sa pravnim propisima, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu ili drugim aktima o zasnivanju radnog odnosa

Elementi pojma:

1. plaa je uvijek novani iznos

2. pravo na plau je osobno pravo stie se po osnovu rada zaposlenika

3. osnovni elementi za utvrivanje visine plae i njenu isplatu je vrijeme provedeno na radu, odnosno rezultati rada

Naela reguliranja i utvrivanja plae

Osnovno pravilo u ostvarivanju prava na plau je njezina unaprijed odreenost tj. odredivost. Naela su

1. individualizacije plaa

2. nediskriminacije utvruje se prema istim pravilima

3. motivacije i neposredne materijalne zainteresiranosti stimuliranje da zaradi vie

4. neutralizacije jednaka plaa u jednakim uvjetima i jednakim rezultatima

5. zakonitosti i legitimnosti primjena pravnih normi

6. impersonalnosti odstranjivanje elemenata izvan rada

Reim plaa

Najania plaa osnovica za obraun osnovne plae zaposlenika

Osnovna plaa - proizvod najnie plae i koeficijenta sloenosti najnii iznos koji se zaposleniku mora isplatiti za puno radno vrijeme, za posao odgovarajue sloenosti, normalne uvjete rada i rezultate rada.

Naknada plaa pravo zaposlenika da u opravdanim sluajevima dobije propisani ili ugovoreni iznos iako nije radio i nije ostvario plau. Pravo ima u sluaju

privremene nesposobnosti za rad (bolovanje)

koritenje plaenog dopusta

godinjeg odmora

odbije da radi ako nisu provedene mjere zatite

dolo do prekida rada bez njegove krivnje

poroajno odsustvo

dravni praznici i dr.

Dodatci na plau:

ishrana u toku rada, naknada trokova prijevoza na posao, dnevnice za sl. putovanja, terenski dodatak, odvojen ivot

PLAE DRAVNIH SLUBENIKA

Utvruju se razvrstavanjem u platne razrede na nain odreen zakonom i drugim propisima 6 platnih razreda

Odgovornost u reimu radnih odnosa subjekti su nositelji prava i obveza

Na strani radnika odgovornost za

1. krenje radnih obveza disciplinska odgovornost

2. teta uinjena na radu i u vezi s radom materijalna odgovornost

Osnov odgovornosti radnika se temelju na krivnji

Odgovornost zaposlenika za povrede radnih obveza disciplinsko pravo bavi se disciplinom koja se odnosi na rad i ponaanje zaposlenika u radu ili u vezi sa radom.Razlikuje se disciplina ponaanja obuhvata ponaanje radnika van rada

i disciplina rada sve obveze za vrijeme radnog odnosa za vrijeme samog rada i u vezi sa radomDISCIPLINSKA ODGOVORNOST

Pravni mehanizam za sankcioniranje povreda radnih obveza izvrenih injenjem, koje su protivne zakonu, opem aktu, kolektivnom ugovoru ili neinjenjem proputanjem propisanih radnih obveza

Posebna pravna odgovornost radnika za skrivljenu povredu radne discipline, za koju je predviena posebna disciplinska sankcija

Opi pojam disciplinskog djela djelo koje predpostavlja odreene radne discipline koja je napadnuta od strane radnikaElementi disciplinskog djela:

da postoji system radnih obveza, koje moraju na propisan nain bit izvrene

da je izvrena povreda radne discipline, radnih obveza

da je povreda uinjena od stranog vinog i uraunjivog lica, koje ima svojstvo radnika

Prva dva objektivne naravi, trei je subjektivne naravi

Iskljuenje disciplinske odgovornosti kad nedostaje subjektivni element za utvrivanje odgovornosti

Disciplinske mjere mjera koja se izrie protiv odreenog uinitelja zbog izvravanja disciplinskog djela pod uvjetom da je njegova njegova disciplinska odgovornost utvrena.

Vrste disciplinskih mjera

1. moralne pogaaju ast zaposlenika (opomena, pismena opomena, javna opomena i sl.)

2. profesionalne pogaaju poloaj zaposlenika u random odnosu (pogoravaju njegov poloaj ali bez ugroavanja samog radnog odnosa i raskid radnog odnosa)

3. materijalne pogaaju imovinu zaposlenika (odreuju se u odreeno razdoblje, u alikvotnom dijelu plae - korektivne i epurativne)

U zakonodavstvu BiH postoji vanredni otkaz i pismeno upozorenje.Disciplinska odgovornost dravnih slubenika

odgovornost za povredu slubene dunosti (disciplinska odgovornost) odgovornost za tetu (materijalna odgovornost)

Disciplinske mjere

1. pismena opomena, 2. pismeni ukor, 3.suspenzija uea na javnim konkursima u dravnoj slubi od najvie dvije godine, 4.kaznena suspenzija s poslova i place u roku od 2 do 30 dana, 5. Derogiranje na niu kategoriju u okviru radnog mjesta, 6 prestanak radnog odnosa

Materijalna odgovornost zaposlenika

1. materijalna odgovornost zaposlenika prema poslodavcu,

2. materijalna odgovornost za tetu koju je zaposlenik prouzrokovao treim licima

Pod pojmom materijalne odgovornosti tj odgovornosti za naknadu tete podrazumjeva se odgovornost zaposlenika za prouzrokovanu tetu, koju uini na radu ili u vezi sa radom

Za tetu poinjenu treim licima odgovoran je poslodavac

UDALJENJ SUSPENZIJA ZAPOSLENIKA SA RADA radnopravni institut koji se primjenjuje kao privremena mjera prema zaposleniku u propisanim sluajevimaOBVEZNA (OBLIGATORNA) SUSPENZIJA npr zaposlenik stavlje u pritvor

NEOBAVEZNA (FAKULTATIVNA) SUSPENZIJA PO OCJENI NADLENOG ORGANA

Udaljenje moe trajati najdulje 3 mjeseca, poslodavac mora da odlui o odgovornosti radnika ili ga oslobodi odgovornosti. Ako je pokrenut krivini postupak usaljenje traje do okonanja postupka. Radnik ima pravo na 50 % place

PRESTANAK RADNOG ODNOSA

Treba voditi rauna o tri momenta

1. nastupanje osnova i uzroka prestanka okolnosti koje su tono odreene u pravnom propisu

2. utvrivanje samog osnova prestanka, odnosno donoenje pojedinanog akta o prestanku radnog odnosa (konstitutivni i deklaratorni)

3. razrjeenje od dunosti izvrenje akta o prestankuOsnovi prestanka radnog odnosa mogu biti

1. prestanak radnog odnosa po volji zaposlenika (sporazumini prestanak)

2. prestanak radnog odnosa mimo volje zaposlenika (otkaz na inicijativu poslodavca)

3. sui generis sluajevi

Zakonski sluajevi prestanka: smrt zaposlenika, sporazum poslodavca i zaposlenika, kad zaposlenik napuni 65 godina ivota i 20 godina staa, odnosno 40 godina staa osiguranja (ako se drukije ne dogovore), utvrivanje potpune nesposobnosti za rad, otkazo poslodavca tj. Zaposlenika istekom vremena na koje je zakljuen ugovor o radu, ako je zaposlenik osuen na izdravanje zatvorske kazne, odlukom suda

Prestanak po volji zaposlenika

1. sporazumni raskid konsenzusni dvostrani akt

2. otkaz zaposlenika akt jednostane izjave volje

Otkazni rok period u kojem je radnik obavezan ostati na radu, minimalno 7 dana

Prestanak bez volje zaposlenika

Jednostana odluka poslodavca iz opravdanog zazloga uz pravo zaposlenika na otkazni rokDva uvjeta:

- prestanak radnog odnosa oslonjen na valjan zakonom predvien razlog

- praen otkaznim rokom

Otkaz mora biti oslonjen na valjane zazloge, mora biti pisan i obrazloen.

Prestanak po sili zakona

Prestanak neovisan od volje zaposlenika i poslodavca

1. Zaposlenik osuen na izdravanje kazne dulje od 3 mjeseca

2. Izreena mjera sigurnost, vaspitna ili zatitna mjera dua od 3 mjeseca

3. Nadleni sud donio odluku koja ima za posljedicu pretanak

4. Istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu

5. Danom dostavljana pravosnanog rjeenja o utvrivanju potpunog gubitka radne sposobnosti

Sui generis prestanak sticanje uvjeta za mirovinu

Prestanak radnog odnosa slubenika samo na nain i pod uvjetima predvienim zakonom.

1. Sporazumni raskid slubenikog odnosa

2. Prestanak dobrovoljnim istupanjem iz slube

3. Prestanak po sili zakona

Propisanim godinama starosti

Trajne nesposobnosti

Gubitkom dravljanstva BiH

Sticanjem dravljanstva druge drave suprotno ustavu BiH

Kad ne zadovolji na probnom radu

Dvije uzastopne negativne ocjene rada

Ako bude osuen za krivino djelo i odsutan je iz slube dulje od 6 mjeseci

Odbija da poloi zakletvu

Pravo na otpremninu novani iznos na koji ima pravo zaposlenik u utvrenim sluajevima i pod utvrenim kriterijima na osnovu : zakona, kolektivnog ugovora, autonomnog opeg akta i ugovora o radu.

Uveti: - najmanje dvije godine rada kod istog poslodavca

Otkaz nije nastupio usljed krenja obaveza iz radnog odnosaPROCESNO RADNO PRAVO

Propisi, odnosno opi akti koji sadre norme o nadlenosti, obliku radnji, formi akata kao i norme o drugim procesnopravnim pitanjima su formalnopravni ili procesnopravni propisi

Radnopravni postupak je postupak koji se provodi radi ostvarivanja prava obveza i odgovornosti radnika.

OSNOVNA NAELA RADNOPRAVNOG POSTUPKA

1. NAELO ZAKONITOSTI obvezuje sve subjekte koji odluuju u radnopravnim stvarima da to ine na osnovu zakona, drugih propisa, opih akata i kolektivnih ugovora

2. NAELO MATERIJALNE ISTINE obveza subjekta koji void postupak da utvrdi pravo stanje stvari i pravilno primjeni materijalno pravo

3. NAELO SASLUANJA RADNIKA dunost/ovlatenje lica da radniku omogui upoznavanje sa svim injenicama i da mu mogunost da se o njima izjasni

4. NAELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA ovlatenju lica koje vodi postupak da po slobodnoj ocjeni dokaza odlui koje e injenice uzeti kao dokaz5. NAELO SAMOSTALNOSTI U ODLUIVANJU

6. NAELO DVOSTEPENOSTI

7. NAELO PRAVOSNANOST

8. OFICIJELNO I PRIVATNO NAELO

Oficijelnost krivini postupak zapoinje optunim aktom dravnog organa-javnog tuitelja

Privatno naelo postupak ostvarivanja prava pokree se zahtjevom zainteresiranog radnika

OVLATENO LICE

Lice kojemu je povjereno da u odreenom postupku odluuje o pravima i obvezama i odgovornostima na radu i u vezi sa radom

Pokretanje postupka kod poslodavca

Dvije vrste

1. Postupak pokrenut povodom zahtjeva poslodavca 2. Po slubenoj dunosti

Promjene u tijeku postupka: 1. Izmjena zahtjeva, 2. Odustanak od zahtjeva, 3. Sporazum odnosno nagodba o okonanju postupka