RADNO PRAVORadno pravo je grana prava koja obuhvata sveukupnosti pravnih pravila kojima se reguliraju radni odnosi, kategorije i institucije vezane za ljudska prava na radu, u vezi sa radom i povodom rada.Opći predmet proučavanja – PRAVNE NORME koje reguliraju društvene odnose koji nastaju, mijenjaju se i gase povodom i u vezi sa odnosima koji se uspostavljaju u zavisnom radu.U predmet i sadržaj radnog prava spadaju1. reguliranje radnopravnog odnosa2.reguliranje instituta, institucija i odnosa kojima je uvjet radni odnos3. reguliranje instituta i mjera ostvarivanja prava na radu i u vezi s radom, te zaštite koja je u vezi sa radnopravnim odnosomNASTANAK RADNOG PRAVANa prelazu iz XIX i XX stoljeća pod utjecajem sve veće intervencije države u odnose između poslodavaca i najamnih radnikaPeriodizacija radnog prava:1. POČETNI PERIOD – kraj XIX stoljeća osnivanjem radničkih udruženja i pokreta za zaštitu najosnovnijih prava radnika2. DRUGI PERIOD – traje sve do završetka I svjetskog rata – pojačana intervencija države u reguliranju radnih odnosa. Prve kodifikacije radnog prava3. PERIOD IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA- procvat radnog zakonodavstva. Osnivanje MOR-a ( Trajni mir se može zasnivati samo na socijalnoj pravdi)4. SUVREMENI PERIOD – radno pravo kao samostalna grana prava postaje jedna od najznačajnijihOkolnosti značajne za razvoj radnog prava

1. Intervencija države u odnose između poslodavca i posloprimca - DRŽAVNO ZAŠTITNO ZAKONODAVSTVO

2. Razvoj i utemeljenje sindikalnih prava i sloboda - SINDIKATI3. Kolektivno ugovaranje4. Osnivanje i djelovanje MOR-a – pojava i značenje međunarodnih standarda rada

OSNOVNE KARAKTERISTIKE SUVREMENOG RADNOG PRAVA1. Tendencija stalnog širenja – proučava se ne samo zavisni rad ( rad u službi drugoga)

nego i pojave vezane za ljudska prava na rad i povodom rada:-         Širenje kruga subjekata-         Širi se obim i vrsta individualnih i kolektivnih prava na radu i u vezi s radom

1. Sindikalna prava i slobode – opća zaštićena sloboda udruživanja i izražavanja2. Kolektivno dogovaranje i kolektivno ugovaranje – paralelno sa državnim propisima

značajan instrument reguliranja uvjeta rada i zapošljavanja, profesionalnih i interesnih prava i obaveza između radnika i poslodavca te međusobnih odnosa samih ugovornih strana.KOLEKTIVNI UGOVOR postaje sve više dominantni izvor radnog prava

1. Integrativnost -  zavisni rad najpotpunije spaja i dovodi u vezu pojedince bez obzira na rasu, spol, jezik i vjeru itd. čak i neovisni subjekti stupaju u međusobne odnose te se integriraju i kroz radno zakonodavstvo.

RAZVOJ RADNOG PRAVA NA PODRUČJU BIVŠE JUGOSLAVIJEObrađuje se na tri nivoa

1. Razvoj radnog prava u zemljama koje su ušle u sastav stare JugoslavijeZemlje pod okupacijom ( Tursko zakonodavstvo i austrijsko zakonodavstvo) i samostalne države

1. Razvoj radnog prava u staroj Jugoslaviji

Primjenjivali se propisi zatečeni do 1921. – donošenje propisa o radnim odnosima Stara Jugoslavija članica MOR-a

1. Razvoj radnog prava u bivšoj SFRJ – radno pravo razvija se uporedo sa fazama u razvoju političkog, ekonomskog i pravnog sistema SFRJ – 4 razvojna perioda

I.                    u toku NOB-aII.                 Od donošenja Ustava FNRJ do donošenja Osnovnog zakona o upravljanju

privrednim preduzećima i višim privrednim udruženjima 1950 – uzor sovjetsko zakonodavstvo

III.               Uvođenje radničkog samoupravljanja- prenošenje funkcija iz oblasti organizacije rada sa države na radne kolektive

IV.              Donošenjem Ustavnih amandmana 1971 – radnički amandmani (osnovni oblik udruživanja rada i sredstava – OOUR)

RAD – središnja kategorija izučavanja radnog prava – ali ne SVAKI i ne BILO KOJI.Multidisciplinarna, složena i organizirana djelatnost od prvorazrednog značaja za razvoj društva – najbitniji oblik aktivnosti čovjeka u društvu – sve ono djelovanje što nije samo efektivni rad nego je ekonomski tehnološko i organizaciono potrebno- obvezna prisutnost, pažnja nadzor i sl.Različita shvaćanja rada:

-         međusobni odnos subjekata na radu u datom procesu rada, a i čovjekov odnos prema samom radu

-         način na koji su razna zanimanja međusobno povezana u okviru date organizacije rada-         određeni tip rada određuje prirodu, karakter i oblik društvene organizacije rada-         odnos između datog tipa ljudskog rada i ostalih aktivnosti u jednoj određenoj ljudskoj

zajedniciELEMENTI PROCESA RADAProces rada čovjekova aktivnost kojom on odvaja na svrsishodan način predmete ili dijelove predmeta od prirode i to pomoću relativno odgovarajućih sredstva rada.Osnovni elementi procesa rada:

1. svrsishodna, svjesna i organizirabna djelatnost – sam RAD2. predmet na koji se radom djeluje3. sredstva kojima se djeluje – SREDSTVA RADA

VRSTE RADA1. tekući i minuli2. apstraktni i stvarno potrebni rad3. individualni i društveno potrebni rad4. jednostavni i složeni rad5. produktivni i neproduktivni rad6. fizički i umni rad

TEKUĆI I MINULI RADTekući – živi rad – najraznovrsniji rad usmjeren na zadovoljavanje čovjekovih ličnih i općih potrebaMinuli – odpedmećeni rad . Nalazi se u korelaciji i kontinuitetu sa živim radom. Sva ljudska dostignuća nebi bila moguća bez bez saznanja i dostignuća koja su rezultat ukupnog društvenog minulog radaRadno pravo proučava rad koji ima sljedeće karakteristike

1. dobrovoljni rad posloprimaca2. nesamostalan rad – rad za drugoga3. subordinarni rad – rad za plaću4. rad koji se realizira u radnopravnom statusu

DEFINIRANJE RADNOG PRAVAKao polazište za definicuju se uzimaju:SUBJEKTI RADNOG PRAVA – poslodavac i posloprimac

OBJEKTI RADNOG PRAVA – zavisni radPRAVA I OBAVEZE KOJI SE USPOSTAVLJAJU I REGULIRAJU – individualna i kolektivna pravaRadno pravo je skup pravnih normi koje reguliraju radne odnose, institute i situacije vezane za radni odnos, koje nastaju i ostvaruju se u procesu rada na ustanovljenom obliku vlasništva, kao i skup odnosa koji nastaju u tom procesu rada, a odraz su društveno-ekonomskog uređenja               

PODJELA RADNOG PRAVA

OPĆE I SPECIFIČNO (opće - zajedničko za sve pojedince u radnom odnosu, specifično - posebnosti pojedinih kategorija zaposlenika)MATERIJALNO I PROCESNO - sadržaj reguliranja u materiji radnog prava

materijalno- prava i obveze pojedinaca u radnom odnosu obuhvaćajući nastanak trajanje i prestnak radno pravnog odnosa kao i sva druga prava koja se stiču na radu i povodom rada

procesno - sadrži norme kojima se regulira nadležnost za odlučivanje o pravima obvezama i odgovornostima iz radnog odnosa, zatim postupak i način ostvarivanja i zaštite prava na radu i povodom radaINDIVIDUALNO I KOLEKTIVNO oslonjeno je na subjekte koji ostvaruju prava obveze i odgovornosti na radu i povodom radaDOMAĆE I MEĐUNARODNOdomaće - pravne norme i pravila koje vrijede u jednoj državimeđunarodno - sistem normi na međunarodnom ili regionalnom nivou

MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA RADA (MOR)Osnovana na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. Od 1946 prva specijalna agencija UN.Članovi MOR-a

države članovi MOR-a 1.11.1945 Sve članice UN i svaka država pripremljena za člana UN ako saopći direktoru MBR svoj

sporazumni pristanak na obveze iz Ustava Mor-a države koje Opća konferencija primi u članstvo većinom od ⅔ prisutnih delegata

Povlačenje iz MOR-a direktoru se saopćava odluka i stupa na snagu 2 godine nakon saopćavanja

Najvažnija karakteristika triparitetni karakter 2+1+1 (vlada, radnici, poslodavci)Ustav MOR-a i Filadelfijska deklaracija - ustavni katakterOsnovni zadatak MOR-a  proučava i rješava probleme iz oblasti rada i socijalne politike u međunarodnim razmjerama imajući u vidu da se trajni mir može postići samo na socijalnoj pravdi.OSNOVNA NAČELA MOR-a

rad nije roba siromaštvo, ma gdje postojalo predstavlja opasnost po blagostanje svih neophodna međunarodna suradnja sloboda izražavanja i sloboda udruživanja

NADLEŽNOSTI MOR-a osnovna ljudska prava na radu i u vezi sa radom zapošljavanje i uvjeti rada zaštita na radu zaštita pojedinih kategorija radnika sva administrativna i ekonomska pitanja u vezi s radom

STRUKTURA MOR-aOpća generalna konferencija država članica - najviši zakonodavni organ - donosi međunarodne konvencije rada i preporuke za ustanovljavanje međunarodne norme triparitetni sastavAdministartivni savjet - 56 članova (triparitetno) - opća odgovornost za koordinaciju svih aktivnosti MOR-a, utvrđuje dnevni red Konferencije, imenuje direktora Međunarodnog biroa rada, određuje mjere i nadgleda primjenu rezolucija MOR-aMeđunarodni biro rada - stalni sekretarijat MOR-a, osigurava uvjete za rad Konferencije, Administartivnog savjeta. Stručna i administrativno tehnička služva MOR-a (trenutno oko 2000 uposlenih)Komisije i komiteti - stalna i povremena

IZVORI RADNOG PRAVAVeliki broj raznovrsnih pravnih normi jer su radni odnosi promjenjivi, živi i primjenjljivi društveni odnosi

1. Izvori prava u materijalnom smislu - specifični društveni odnosi - tipovi odnosakoji se reguliraju pravom ali su to i izvori i predmet pravnog normiranja

2. Izvori prava u formalnom smislu - realni sadržaji društvenih odnosa u kojima se izražava pravo - prije svega pisani pravni akti1. državni propisi, (ustav, zakoni, podzakonski akti)2. kolektivni ugovori, 3. opći akti poslodavaca - izvori autonomnog prava4. međunarodni izvori radnog prava (konvencije i preporuke MOR-a, akti UN,

međunarodni ugovori)5. običajno pravo6. sudska praksa

KOLEKTIVNO RADNO PRAVODio radnog prava koje obuhvata pravne norme koje reguliraju kolektivne radne odnose. Predstavnici rada su kod kolektivnih radnih odnosa je kolektivitet radnika. Kolektivno radno pravo izučava tj. uređuje one kategorije radnog prava koje utemeljuju stjecanje, ostvarivanje i zaštitu kolektivnih prava i kolektivnih interesa socijalnih partnera (poslodavaca i predstavnika radnika)SASTAVNI DJELOVI

sloboda udruživanja pravo na kolektivno pregovaranje i kolektivno ugovaranje pravo na participaciju pravo na rješavanje kolektivnih sporova pravo na štrajk pravo na učešće u postupku donošenja autonomnih općih akata kojima se utvrđuju prava,

obveze i odgovornosi na radu i u vezi sa radomSLOBODE UDRUŽIVANJA - sindikalna prava i slobodeSvi radnici i poslodavci imaju imaju pravo da se po svom slobodnom izboru organizuju u sindikat tj. udruženje poslodavaca, te da po svom slobodnom izboru pristupe ovim organizacijama u skladu sa njihovim pravilimaSindikat je organizacija koja se osniva u cilju ostvarivanja i zaštite ekonomsko - socijalnih interesa svojih članova u određenoj radnoj sredini, te na raznim teritorijalnim nivoima.KOLEKTIVNI UGOVORIPismeni sporazum između poslodavca, grupe poslodavaca ili udruženja poslodavaca i jedne ili više radničkih organizacija ili u njihovoj odsutnosti, predstavnika radnika pravovaljano izabranih i ovlaštenih u skladu sa nacionalnim zakonima i propisima.

kojima se uređuju uvjeti rada i zapošljavanja, procedure i rješavanje sporova, kao i sva druga pitanja od zajedničkog interesa.Odnos kolektivnog ugovora i individualnog ugovora o radu isti kao odnos ZAKONA I RJEŠENJAKolektivni ugovori imaju socijani, ekonomski, pravni i politički značajkolektivni ugovori pojavljuju se kao najznačajnija metoda reguliranja, bez upliva države, uvjeta rada i zapošljavanja. Kolektivnim ugovorom nemogu se utvrditi manja prava od prava utvrđenih zakonom o radu.

INDIVIDUALNO RADNO PRAVO

RADNI ODNOSCentralni predmet proučavanja radnog prava.Dva aspekta promatranja DRUŠTVENI – društveni odnosi – DRUŠTVENO RADNI ODNOSIPRAVNI – prava i obaveze koje nastaju – RADNOPRAVNI ODNOSIDruštveno radni odnosi karakteristike

1. radna djelatnost čovjeka2. način određivanja radne djeltnosti3. odnosi koji se uspostavljaju na radu i u vezi s radom

Nastanak i razvoj: robovlasništvo, feudalizam, kapitalizam – manufaktureRadni odnos nastaje u razdoblju druge polovine XIX stoljeća.Radni odnos – složen odnos čiji je sadržaj protkan pravnim (veza među subjektima), ekonomskim(položaj subjekta prema vlasništvu sredstava za proizvodnju i raspodjeli profita) i sociološkim (svi odnosi svih učesnika u procesu rada) sadržajem.

Tri teorijska shvaćanjaTEORIJA UGOVORA – odnos između radnika i poslodavca građanskopravni odnos (radnik prodaje radnu snagu, poslodavac plaća za izvršene poslove)TEORIJA INSTITUCIJE – sjedinjenje onoga tko radi i svih uposlenih u poduzeću sa direktoromNJEMAČKA TEORIJA – radnici imaju osnovnu dužnost da rade za više ciljeve – vrijeme fašizma

POJAM RADNOG ODNOSAPravni odnos je uvijek odnos između najmanje dva pravna subjekta koji imaju jedan prema drugom pravnu obvezu i pravno ovlaštenje s obzirom na neki pravni objekt.Radni odnos je pravni odnos koji nastaje u procesu rada iz kojih sljede specifična prava i obveze za učesnike i to na osnovu normi radnog pravaRADNI ODNOS dobrovoljni ugovorni odnos između posloprimca i poslodavca na osnovu kojeg se posloprimac uključuje u organizirani proces rada, na način i pod uvjetima koje utvrdi poslodavac, lično obavljajući na profesionalnoj osnovi poslove radnog mjesta i ostvarujući na osnovu toga plaću i druga utvrđena, garantirana i ugovorena prava i obveze.

ELEMENTI POJMA RADNOG ODNOSA1. dobrovoljnost – dobrovoljni odnos između poslodavca i posloprimca2. lična, radnopravna funkcionalna veza – posloprimac lično obavlja poslove

3. uključivanje u proces rada – radni odnos počinje stupanje na rad4. ostvarivanje prava i obveza na radu, u vezi sa radom i povodom rada – radni

odnos –dvostrano obvezujući pravni odnos

Osnovno pravo radnika je PRAVO NA PLAĆU – bez plaće i drugih primanja nema radnog odnosa. Ostala prava su: pravo na utvrđeno radno vrijeme, pravo na odmore i odsustva, pravo na zaštitu na radu, pravo na stručno usavršavanje i obrazovanje, pravo na stabiljnost zaposlenja itd.Osnovno pravo poslodavca je da odredi mjesto, uvjete i način obavljanja rada

FAKTIČKI RADNI ODNOS – odnos rada ili zaposlenja u kome radnik na propisan i stalan način obavlja bez samovlasnog i neovlaštenog vršenja posla, poslove radnog mjesta ali bez zakonitog i valjanog pravnog osnova zaposlenja.- naše zakonodavstvo ga ne poznaje

LICA VAN RADNOG ODNOSA1. Poslanici, članovi predstavničkih tjela2. vojni obveznici3. uzgredni, povremeni i prigodni vršitelji raznih funkcija4. osobe koje obavljaju samostalan rad i slobodne profesije

Obavljanje privremenih i povremenih poslovaPoslovi koji nisu stalni i neprekidni već trju kraće vrijeme ili se potreba za takvim radom stvara s vremena na vrijeme. Za njih se zaključuje ogovor o radu- predmet ovog ugovora nije samo rezultat rada nego i sam rad.

RADNO ZAKONODAVSTVO I SISTEM RADNIH ODNOSA U BiHBiH, Federacija BiH, Republika Srpska i Brčko distrikt, KantoniZajedničko na području individualnog radnog prava

- subordinacija – obavljanje poslova pod kontrolom i nalozima poslodavca- nepostojanje monopola na radno mjesto- uvjeti koji utemeljuju konkurenciju znanja i sposobnosti- zarada predstavlja izraz kvaliteta i kvantiteta rada, uz dosljedno poštivanje radne i

tehnološke discipline

SISTEM RADNIH ODNOSA- sve veća prisutnost1. antinormativnog načela – sve je dozvoljeno što nije zabranjeno2. načelo in favorem loboratoris – prioritet onog pravila koje je povoljnije za radnike

Najvažniji izvori radnog prava1. ugovor o radu2. pravilnik o radu, autonomni opći akt3. kolektivni ugovor nižeg ranga4. kolktivni ugovor višeg ranga5. međunarodni ugovor – zakon pojačanog djelovanja6. posebni zakoni

7. opći zakoni o rad8. podzakonski akti

Osnovna načela radnih odnosa u BiH1. sloboda rada – dobrovoljnost2. pravo rada –samostalno i slobodno obavljanje određenih poslova3. pravo na rad – osiguranje, na načelima jednakosti u mogućnostima i tretmanu

zapošljavanja i rada svakom radno sposobnom pojedincu, u skladu sa znanjima i sposobnostima i unaprijed utvrđenim uvjetima, a u cilju ostvarivanja materijalnog blagostanja i duhovnog razvoja pojedinca, kao i članova njihove obitelji

USPOSTAVLJANJE, TRAJANJE I PRESTANAK RADNOG ODNOSA

Poslodavac – subjekt koji angažira i daje posao drugom licuPosloprimac – subjekt koji prihvata ponuđeni posao

Uvjeti za zasnivanje radnog odnosamaterijalo-pravni OBJEKTIVNI (primarni uvjet) – ostvaruju se kad postoji potreba za radom novih zaposlenika SUBJEKTIVNI opći – koji se traže za vršenje svih poslova i od svih osova koje zasnivaju radni odnos godine života – 15 godinaopća zdravstvena sposobnost ( u FBiH samo za maloljetnike)

posebni – koji se traže za vršenje konkretnih poslova radnog mjesta znanje tj. stručna sprema i osobine i svojstva ličnostiformalno-pravni –uvjeti u pogledu postupka i načina zasnivanja radnog odnosa odluka o potrebi zasnivanja radnog odnosa, uspostavljanje kontakta između poslodavca i zainteresiranih, podnošenje prijava, porovjera sposobnosti, odluka o izboru, zaključivanje ugovora)

Unutarnja organizacija rada predstavlja okvir za uključivanje novih kadrova-radnika, raspored postojećih radnika, kao i za njihovo obrazovanje i druge svrhe (utvrđivanje polaznih osnova za plaće)

PRAVILNIK O RADU – autonomni opći akt poslodavca. Njime se uređuju: plaće, organizacija rada i druga pitanja koja su značajna za zaposlenike i poslodavce, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom

Smetnje za zasnivanje radnog odnosa – mogu biti psihofizičke i pravne naraviPSIHOFIZIČKE – smetnje za obavljanje poslova zbog tjelesnih ili duševnih svojstava pojedinca (slijepa osoba na radnom mjestu vozača)PRAVNE – postojanje okolnosti koje isključuju mogućnosti zapošljavanja pojedinih lica

- već zaposlen na puno radno vrijeme negdje drugo- korisnik mirovine ( zabrana nije apsolutna – ako se mirovina prestane isplaćivati)

- obavljanje javne (političke) funkcije- izrečena zabrana obavljanja određenih poslova- ako su propisane godine za obavljanje poslova- srodstvo

Ugovor o radu – dvostrano obvezni ugovor koji se zasnica između poslodavca i posloprimca a koji postaje izvršan samim konsenzusom stranaka o bitnim elementima tog ugovora.STUPANJE RADNIKA NA RADDan stvarnog otpočinjanja rada je moment sticanja prava i obveza i odgovornosti radnika.

Isprave u vezi sa zasnivanjem radnog odnosaRADNA KNJIŽICA – javna isprava o struci, zanimanju i stupnju stručne spreme, odnosno zvanja, radnog staža i pojedinih prava iz socijalnog osiguranja, a naročito prava na mirovinu i invalidninusadrži: - javnopravne upise – unijeli i potvrdili nadležni organi uprave

- privatno pravne upise – odnose se na zaposlenikaUVJERENJA I DRUGE ISPRAVE O ČINJENICAMA – izdaju se na na zahtjev ( odmah a najkasnije 15 dana)

VRSTE RADNIH ODNOSAKriteriji za razlikovanje radnih odnosa:

1. pravni odnos- radni odnos općeg režima uspostavljen ugovorom o radu- radni odnos posebnog režima uspostavljen rješenjem o postavljenju- radni odnos posebnog režima uspostavljen ugovorom o službi2. pravna veza između posloprimca i državnopravnog poretka u kojoj se uspostavlja

radni odnos- radni odnos domaćih državljana- radni odnos stranih državljana i osoba bez državljanstva ( radna dozvola - traži je

poslodavac3. djelatnost poslovnica tj. radna sredina u kojoj se uspostavljaju radni odnosi- radni odnos u privredi- radni odnos u ustanovama- radni odnos u državnim organima (zakonodavnim, političko-izvršnim, sudskim,

upravnim)- radni odnos kod obrtnika- radni odnos u raznim udruženjima, pol.strankama, vjerskim zajednicama- radni odnos u međunarodnim organizacijama4. vrijeme trajanja radnog odnosa-na neodređeno vrijemena određeno vrijeme5. dužina trajanja radnog vremena- s punim radnim vremenom- s nepunim radnim vemenom6. posebne specifičnosti

- radni odnos pripravnika- radni odnos uz probni rad (ugovor pod raskidnim uvjetom)- radni odnos pomoraca- radni odnosi na izdvojenim radnim mjestima (kod kuće)

Državni službenici – stjecanje svojstva prijemom u državnu službu.Sistem službe karijere - ispunjenje općih uvjeta a ne određeno upražnjeno mjesto (sistem posla)opći uvjeti: državljanstvo, 18 godina, opća zdravstvena sposobnost, neosuđivanost tj. nevođenje krivičnog postupka.posebni uvjeti: najmanje VII stupanj spreme, da nije ranije otpušten iz službe (3 godine prije) nevođenje krivičnog postupka

Popunjavanje radnih mjesta u državnoj službiinternim oglasom i javnim oglasom – Agencija za državnu službu, prije toga mogućnost internog premještaja

Nisu državni službeniciČlanovi parlamenta, predsjedništvo,ministri i zamjenici, sudije ustavnog suda i suda BiH, guverner i viceguverner centralne banke, generalni revizor i zamjenici, svjetnici svih naprijed navedenih

Raspoređivanje zaposlenika na zadno mjesto – finalizira postupak zasnivanja radnog odnosaKod poslodavca su moguća:1. napredovanja, 2. nazadovanja, 3. stagnacija

RADNO VRIJEME

Vrijeme kada se zaposlenik nalazi na raspolaganju poslodavcu, tj. vrijeme u kojem je zaposlenik dužan obavljati poslove i zadatke radnog mjesta ili kao vrijeme za koje zaposlenik ima pravo i obvezu da provede na raduRadno vrijeme je radni dan i čini ga efektivni rad i obvezna prisutnos na radu

Slobodno i radno vrijeme

Slobodno vrijeme je samo određeni dio van radnog vremena koji treba da osigura neophodno potrebno vrijeme za osobne i društvene aktivnosti koje će doprinijeti za reproduciranje radne snage i ispoljavanje stvaralačkih sposobnosti čovjeka

Osnovna pravila o radnom vremenu vezuju se za reguliranje:- punog radnog vremena- nepunog radnog vremena- skraćenog radnog vremena- radnog vremena dužeg od punog (prekovremeni)

PUNO I NEPUNO RADNO VRIJEME

Ostvarivanje punog obima prava na rad i u vezi rada. Određuje se prema njegovom trajanju u toku tjedna – zakonom o radu je utvrđeno da traje 40 sati tjednomože bitijednokratno, dvokratno i smjenskoNepuno radno vrijeme – obim prava koji je uvjetovan dužinom radnog vremena ostvaruje se ovisno o vremenu provedenom na radu

SKRAĆENO RADNO VRIJEME Radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika. Izjednačava se sa punim radnim vremenom.

RAD DUŽI OD PUNOG (PREKOVREMENI)dopušta se u slučajevima - više sile (požar, poplava)

- iznenadnog povećanog obima posla- drugim slučajevima neophodne potrebe

Može trajati najviše 10 sati tjedno

Noćni rad – rad između 22 sata i 6 sati ujutro idućeg dana (u poljoprivredi 5 sati)

ODMORIOsnovno pravo osoba u radnom odnosu. Vremensko razdoblje prekida odnosno obustave rada. Ne postoji mogućnost da se zaposlenik odrekne prava na odmor.Može biti:Odmor u toku radnog vremena – 30 minuta i neuračunava se u radno vrijemeOdmor između dva uzastopna radna dana – dnevni odmor – najmanje 12 sati neprekidnoTjedni odmor – u okviru razdobla os sedam uzastopnih dana – najmanje 24 sata neprekidnogodišnji odmor – Osnovno pravo zaposlenikauvjeti za sticanje prava: radni odnos i da je u radnom odnosu 6 mjeseci neprekidnonajmanje 18 radnih dana, maloljetnici 24

ODSUSTVO SA RADA – vremensko razdoblje u kojem je zaposlenik oslobođen obveze da radi. Može biti 1. odsustvo uz naknadu plaće – do 7 dana u toku godine (stupanje u brak, rođenje djeteta, smrt člana obitelji, teške bolesti člana obitelji)2. odsustvo bez naknade plaće – kraći prekid rada zbog subjektivnih razloga – mirovanje svih prava i obveza

Porođajno odsustvoU trajanju od 1 godine, može ga koristiti 28 dana prije očekivanog porođajaŽena može na zahtjev skratit porodiljno ali ne kraće od 42 dana

MIROVANJE RADNOG ODNOSA

Situacija kao zaposlenik ne radi u datoj radnoj sredini, odnosno ne ostvaruje nikakva prava i obveze na radu i u vezi s radom ali mu radni odnos ne prestaje:

- služenje vojnog roka, u rezervnom sastavu vojske i policije- izbor odnosno imenovanje na javnu dužnost- neplaćeno odsustvo- odsustvo sa rada do tri godine djeteta ako je predviđeno.

Obveza zaposlenika je da se javi poslodavcu u roku 30 dana od dana prestanka mirovanja staža i on ga mora primiti na rad u roku 30 dana od primitka obavještenjaPoslodavac nema obvezu vraćanja zaposlenika na rad, ali mu mora dati otpremninu, prioritet u zapošljavanju u datoj sredini.Kod javnih funkcionera ograničenje mirovanja na 4 godine, ukoliko se ne ne vrati na posao odriče se prava na radno mjesto.

ZAŠTITA NA RADUSvodi se na zaštitu čovjekove okoline i zaštitu čovjeka na raduZaštita na radu i u vezi sa radom obuhvata skup propisa, mjera i sredstava kojima se zaštićuje:

- život i zdravlja zaposlenika na radu i u vezi sa radom- osigurava sigurnost na radu- otklanjaju opasnosti po život i zdravlje- humanizaciju uvjeta rada

Zaštita na radu i u vezi s radom spada u osnovna prava zaposlenika – može odbiti da radi na mjestu na kojem nisu provedene propisane mjere zaštite na raduMogu biti opća

- higijenska i tehnička zaštita, radno vrijeme, obrazovanje u pogledu zaštite na radu, zdravstven svojstva neophodna za rad na određenim radnim mjestima

- uvjete radnog mjesta, radnu okolinu- odmore, odsustva, službe u korist zaposlenika- zaposlenje i stalnost zaposlenja, plaću i naknadu plaće

Posebna – podjela u odnosu na radna mjesta koja se obavljaju pod posebnim uvjetima

Zaštita na radu postiže se 1. normiranjem2. Provođenjem propisanih i priznatih pravila zaštite na radu

PRAVO NA PLAĆUPojam plaćePravo na plaću je temeljni motiv zbog kojeg zaposlenik s poslodavcem zaključuje ugovor o radu tj zasniva radni odnos i preuzima na brojne obaveze iz tog pravnog odnosa.Plaća – novčani iznos koji je poslodavac dužan isplatiti zaposleniku u skladu sa pravnim propisima, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu ili drugim aktima o zasnivanju radnog odnosaElementi pojma:

1. plaća je uvijek novčani iznos2. pravo na plaću je osobno pravo – stiče se po osnovu rada zaposlenika

3. osnovni elementi za utvrđivanje visine plaće i njenu isplatu je vrijeme provedeno na radu, odnosno rezultati rada

Načela reguliranja i utvrđivanja plaćeOsnovno pravilo u ostvarivanju prava na plaću je njezina unaprijed određenost tj. odredivost. Načela su

1. individualizacije plaća 2. nediskriminacije – utvrđuje se prema istim pravilima3. motivacije i neposredne materijalne zainteresiranosti – stimuliranje da zaradi više4. neutralizacije – jednaka plaća u jednakim uvjetima i jednakim rezultatima5. zakonitosti i legitimnosti – primjena pravnih normi6. impersonalnosti – odstranjivanje elemenata izvan rada

Režim plaća Najaniža plaća – osnovica za obračun osnovne plaće zaposlenikaOsnovna plaća - proizvod najniže plaće i koeficijenta složenosti – najniži iznos koji se zaposleniku mora isplatiti za puno radno vrijeme, za posao odgovarajuće složenosti, normalne uvjete rada i rezultate rada.

Naknada plaća – pravo zaposlenika da u opravdanim slučajevima dobije propisani ili ugovoreni iznos iako nije radio i nije ostvario plaću. Pravo ima u slučaju

- privremene nesposobnosti za rad (bolovanje)- korištenje plaćenog dopusta- godišnjeg odmora- odbije da radi ako nisu provedene mjere zaštite- došlo do prekida rada bez njegove krivnje- porođajno odsustvo- državni praznici i dr.

Dodatci na plaću:ishrana u toku rada, naknada troškova prijevoza na posao, dnevnice za sl. putovanja, terenski dodatak, odvojen život

PLAĆE DRŽAVNIH SLUŽBENIKAUtvrđuju se razvrstavanjem u platne razrede na način određen zakonom i drugim propisima – 6 platnih razreda

Odgovornost u režimu radnih odnosa – subjekti su nositelji prava i obveza

Na strani radnika odgovornost za1. kršenje radnih obveza – disciplinska odgovornost2. šteta učinjena na radu i u vezi s radom – materijalna odgovornost

Osnov odgovornosti radnika se temelju na krivnji

Odgovornost zaposlenika za povrede radnih obveza – disciplinsko pravo bavi se disciplinom koja se odnosi na rad i ponašanje zaposlenika u radu ili u vezi sa radom.Razlikuje se

disciplina ponašanja – obuhvata ponašanje radnika van radai disciplina rada – sve obveze za vrijeme radnog odnosa za vrijeme samog rada i u vezi sa radom

DISCIPLINSKA ODGOVORNOSTPravni mehanizam za sankcioniranje povreda radnih obveza izvršenih činjenjem, koje su protivne zakonu, općem aktu, kolektivnom ugovoru ili nečinjenjem propuštanjem propisanih radnih obvezaPosebna pravna odgovornost radnika za skrivljenu povredu radne discipline, za koju je predviđena posebna disciplinska sankcijaOpći pojam disciplinskog djela – djelo koje predpostavlja određene radne discipline koja je napadnuta od strane radnikaElementi disciplinskog djela:

- da postoji system radnih obveza, koje moraju na propisan način bit izvršene- da je izvršena povreda radne discipline, radnih obveza- da je povreda učinjena od stranog vinog i uračunjivog lica, koje ima svojstvo

radnikaPrva dva objektivne naravi, treći je subjektivne naraviIsključenje disciplinske odgovornosti – kad nedostaje subjektivni element za utvrđivanje odgovornosti

Disciplinske mjere – mjera koja se izriče protiv određenog učinitelja zbog izvršavanja disciplinskog djela pod uvjetom da je njegova njegova disciplinska odgovornost utvrđena.Vrste disciplinskih mjera

1. moralne – pogađaju čast zaposlenika (opomena, pismena opomena, javna opomena i sl.)

2. profesionalne – pogađaju položaj zaposlenika u random odnosu (pogoršavaju njegov položaj ali bez ugrožavanja samog radnog odnosa i raskid radnog odnosa)

3. materijalne – pogađaju imovinu zaposlenika (određuju se u određeno razdoblje, u alikvotnom dijelu plaće - korektivne i epurativne)

U zakonodavstvu BiH postoji vanredni otkaz i pismeno upozorenje.

Disciplinska odgovornost državnih službenika- odgovornost za povredu službene dužnosti (disciplinska odgovornost)- odgovornost za štetu (materijalna odgovornost)

Disciplinske mjere1. pismena opomena, 2. pismeni ukor, 3.suspenzija učešća na javnim konkursima u

državnoj službi od najviše dvije godine, 4.kaznena suspenzija s poslova i place u roku od 2 do 30 dana, 5. Derogiranje na nižu kategoriju u okviru radnog mjesta, 6 prestanak radnog odnosa

Materijalna odgovornost zaposlenika1. materijalna odgovornost zaposlenika prema poslodavcu,2. materijalna odgovornost za štetu koju je zaposlenik prouzrokovao trećim licima

Pod pojmom materijalne odgovornosti tj odgovornosti za naknadu štete podrazumjeva se odgovornost zaposlenika za prouzrokovanu štetu, koju učini na radu ili u vezi sa radom

Za štetu počinjenu trećim licima odgovoran je poslodavac

UDALJENJ – SUSPENZIJA ZAPOSLENIKA SA RADA – radnopravni institut koji se primjenjuje kao privremena mjera prema zaposleniku u propisanim slučajevimaOBVEZNA (OBLIGATORNA) SUSPENZIJA – npr zaposlenik stavlje u pritvorNEOBAVEZNA (FAKULTATIVNA) SUSPENZIJA – PO OCJENI NADLEŽNOG ORGANA

Udaljenje može trajati najdulje 3 mjeseca, poslodavac mora da odluči o odgovornosti radnika ili ga oslobodi odgovornosti. Ako je pokrenut krivični postupak usaljenje traje do okončanja postupka. Radnik ima pravo na 50 % place

PRESTANAK RADNOG ODNOSATreba voditi računa o tri momenta

1. nastupanje osnova i uzroka prestanka – okolnosti koje su točno određene u pravnom propisu

2. utvrđivanje samog osnova prestanka, odnosno donošenje pojedinačnog akta o prestanku radnog odnosa (konstitutivni i deklaratorni)

3. razrješenje od dužnosti – izvršenje akta o prestankuOsnovi prestanka radnog odnosa mogu biti

1. prestanak radnog odnosa po volji zaposlenika (sporazumini prestanak)2. prestanak radnog odnosa mimo volje zaposlenika (otkaz na inicijativu

poslodavca)3. sui generis slučajevi

Zakonski slučajevi prestanka: smrt zaposlenika, sporazum poslodavca i zaposlenika, kad zaposlenik napuni 65 godina života i 20 godina staža, odnosno 40 godina staža osiguranja (ako se drukčije ne dogovore), utvrđivanje potpune nesposobnosti za rad, otkazo poslodavca tj. Zaposlenika istekom vremena na koje je zaključen ugovor o radu, ako je zaposlenik osuđen na izdržavanje zatvorske kazne, odlukom suda

Prestanak po volji zaposlenika1. sporazumni raskid – konsenzusni dvostrani akt2. otkaz zaposlenika – akt jednostane izjave volje

Otkazni rok – period u kojem je radnik obavezan ostati na radu, minimalno 7 dana

Prestanak bez volje zaposlenikaJednostana odluka poslodavca iz opravdanog zazloga uz pravo zaposlenika na otkazni rokDva uvjeta:- prestanak radnog odnosa oslonjen na valjan – zakonom predviđen razlog- praćen otkaznim rokomOtkaz mora biti oslonjen na valjane zazloge, mora biti pisan i obrazložen.

Prestanak po sili zakonaPrestanak neovisan od volje zaposlenika i poslodavca

1. Zaposlenik osuđen na izdržavanje kazne dulje od 3 mjeseca2. Izrečena mjera sigurnost, vaspitna ili zaštitna mjera – duža od 3 mjeseca3. Nadležni sud donio odluku koja ima za posljedicu pretanak4. Istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu5. Danom dostavljana pravosnažnog rješenja o utvrđivanju potpunog gubitka radne

sposobnostiSui generis prestanak – sticanje uvjeta za mirovinu

Prestanak radnog odnosa službenika – samo na način i pod uvjetima predviđenim zakonom.

1. Sporazumni raskid službeničkog odnosa2. Prestanak dobrovoljnim istupanjem iz službe3. Prestanak po sili zakona- Propisanim godinama starosti- Trajne nesposobnosti- Gubitkom državljanstva BiH- Sticanjem državljanstva druge države – suprotno ustavu BiH- Kad ne zadovolji na probnom radu- Dvije uzastopne negativne ocjene rada- Ako bude osuđen za krivično djelo i odsutan je iz službe dulje od 6 mjeseci- Odbija da položi zakletvu

Pravo na otpremninu – novčani iznos na koji ima pravo zaposlenik u utvrđenim slučajevima i pod utvrđenim kriterijima na osnovu : zakona, kolektivnog ugovora, autonomnog općeg akta i ugovora o radu.Uveti: - najmanje dvije godine rada kod istog poslodavca

- Otkaz nije nastupio usljed kršenja obaveza iz radnog odnosa

PROCESNO RADNO PRAVOPropisi, odnosno opći akti koji sadrže norme o nadležnosti, obliku radnji, formi akata kao i norme o drugim procesnopravnim pitanjima su formalnopravni ili procesnopravni propisiRadnopravni postupak je postupak koji se provodi radi ostvarivanja prava obveza i odgovornosti radnika.OSNOVNA NAČELA RADNOPRAVNOG POSTUPKA

1. NAČELO ZAKONITOSTI – obvezuje sve subjekte koji odlučuju u radnopravnim stvarima da to čine na osnovu zakona, drugih propisa, općih akata i kolektivnih ugovora

2. NAČELO MATERIJALNE ISTINE – obveza subjekta koji void postupak da utvrdi pravo stanje stvari i pravilno primjeni materijalno pravo

3. NAČELO SASLUŠANJA RADNIKA – dužnost/ovlaštenje lica da radniku omogući upoznavanje sa svim činjenicama i da mu mogućnost da se o njima izjasni

4. NAČELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA – ovlaštenju lica koje vodi postupak da po slobodnoj ocjeni dokaza odluči koje će činjenice uzeti kao dokaz

5. NAČELO SAMOSTALNOSTI U ODLUČIVANJU6. NAČELO DVOSTEPENOSTI7. NAČELO PRAVOSNAŽNOST8. OFICIJELNO I PRIVATNO NAČELO

Oficijelnost – krivični postupak – započinje optužnim aktom državnog organa-javnog tužiteljaPrivatno načelo – postupak ostvarivanja prava pokreće se zahtjevom zainteresiranog radnika

OVLAŠTENO LICELice kojemu je povjereno da u određenom postupku odlučuje o pravima i obvezama i odgovornostima na radu i u vezi sa radom

Pokretanje postupka kod poslodavcaDvije vrste

1. Postupak pokrenut povodom zahtjeva poslodavca 2. Po službenoj dužnosti

Promjene u tijeku postupka: 1. Izmjena zahtjeva, 2. Odustanak od zahtjeva, 3. Sporazum odnosno nagodba o okončanju postupka