.

PRAVNI FAKULTET

OPE PRAVO

PRODUENO KRIVINO DJELO-seminarski rad iz Krivinog prava I-

Novembar 2015. Sadraj:Uvod.3Pojam produenog krivinog djela...4Uvjeti za postojanje produenog krivinog djela.............................................................................5Istovrsnost krivinih djela................................................................................................................5Vremenska povezanost uinjenih djela............................................................................................6

Identian ili slian nain uinjenja...................................................................................................6

Umiljaj kao oblik krivnje...............................................................................................................7

Druge stvarne okolnosti koje uinjena djela povezuju u jedinstvenu cjelinu...................................8

Primjer produenog krivinog djela.................................................................................................9

Zakljuak........................................................................................................................................14Literatura........................................................................................................................................15UvodKrivino pravo je sistem zakonskih pravnih propisa kojima se utvruju uslovi za primjenu kazni i drugih krivinih sankcija prema uiniocima krivinih djela, a u cilju zatite drutvenog i ekonomskog ureenja odreene drave. Krivino djelo jeste protupravno djelo koje je zakonom propisano kao krivino djelo, ija su obiljeja propisana zakonom i za koje je zakonom propisana krivinopravna sankcija. Krivino djelo je svjesna i voljna ovjekova radnja ili proputanje radnje koja je drutveno opasna, protupravna i u zakonu odreena kao krivino djelo. Iz toga proizilazi da su osnovni elementi krivinog djela postojanje neke djelatnosti koja dovodi do neke posljedice, zatim drutvena opasnost koju izaziva to djelovanje zbog ega se za krivino djelo propisuje zakonska kazna, i postojanje volje da se neko djelo uini i to svesno. Krivino djelo moe se posmatrati kao drutvena pojava u klasnom drutvu, shvaena kao djelatnost opasna po drutvo. Moe se posmatrati sa stanovita kaznene politike neke drutvene zajednice, pa se prema tome pojam krivinog djela odreuje prema politikim razlozima zbog kojih se neka ljudska djelatnost definira kao opasna za to drutvo. Krivino djelo moe se posmatrati sa aspekta uzroka koji dovode do pojave krivinog djela. Odreivajem pojma krivnog djela na osnovu ovih shvatanja bavi se kriminologija. Krivino-pravna odredba krivinog djela temelji se na odredbama pravnih elemenata koji su zajedniki za sva krivina djela tzv. osnovnim elementima krivinog djela.Pojam produenog krivinog djelaTrei oblik prividnog realnog sticaja je produeno krivino djelo(delictum continuatum). Za razliku od sloenog i kolektivnog krivinog djela kojiu predstavljaju zakonske konstrukcije, produeno krivino djelo je pravna konstrukcija. Tom konstrukcijom se omoguava da se dvije ili vie vremenski i prostorno odvojenih djelatnosti jednog uinitelja,koje ve svaka za sebe predstavlja samostalno krivino djelo, zbog jedinstva radnje spoje u jednu cjelinu i pravno kvalificiraju kao jedno krivino djelo. Drugim rijeima, produeno krivino djelo se sastoji u tome to se u sudskoj praksi, koja je i izgradila ovaj institut, uzima da vie odvojenih krivinih djela pravno ine jedno krivino djelo. Razlozi koji opravdavaju konstrukciju produenog krivinog djela su, prema tome, praktine prirode.

Konstrukcija produenog krivinog djela odnosi se, prije svega, na situacije viekratnog ponavljanja u osnovi iste radnje u ordreenom relativno kraem vremenskom intervalu, odnosno na poinjenje istih krivinih djela u tom intervalu od strane istog uinitelja. S druge strane, ta konstrukcija se odnosi i na viekratno ponavljanje drugih istovrsnih radnji koje s obzirom na okolnosi koje ih povezuju ine jedinstvenu cjelinu. Ako se na te situacije ne bi primijenila konstrukcija produenog krivinog djela morale bi se primijeniti odredbe o realnom sticaju, a to bi iziskivalo velik i nepotreban napor za sud, jer bi se prethodno morale utvrditi kazne za svako pojedino uinjeno djelo, a potom na osnovu tih utvrenih kazni odmjeriti i izrei jedna jedinstvena kazna za sva uinjena djela. Zbog tog je takva konstrukcija nepohodna naroito u onim situacijama u kojim uinitelj kroz odreeno vrijeme ponavlja neko krivino djelo, a pri tom se taan broj pojedinano preduzetih radnji uope ni ne moe utvrditi.

Iako je produeno krivino djelo kao pravna konstrukcija nastalo radi potreba prakse, taj pravni institut je u svom praktinom domaaju u veliko mjeri limitiran.Radi se o tome da je potreba za ovim institutom svedena na jedan dosta ogranien broj krivinih djela, jer se kod najveeg broja krivinih djela, kao to su nprProdueno krivino djelo se najee koristi kod imovinskih delikata , a od drugih krivinih djela to su djela protiv slubene ili druge odgovorne dunosti, krivina djela protiv ope sigurnosti ljudi i imovine.

Uvjeti za postojanje produenog krivinog djelaIako je neosporno da se kod produenog krivinog djela radi o jednom krivinom djelu, i u teroji i u sudskoj praksi dolazila su do izraaja razliita shvatanja kada se radilo o pitanju koji su to momenti koji pravdavaju da se vie vremenski i prostorno odvojenih djela poveu u jedno krivino djelo. Drugim rijeima, postavlja se pitanje koji uvjeti moraju biti ispunjeni da se vie odvojenih djela spoje u jedno produeno krivino djelo. U tom pogledu na jednoj strani su bila ona shvatanja prema kojima su samo neka objektivna obiljeja krivinih djela one okolnosti koje ta djela povezuju u jedno krivino djelo(objektivna teorija). Na drugoj strani su shvatanja prema kojima , pored objektivnih momenata, za postojanje produenog krivinog djela moraju biti ispunjeni i neki subjektivni momenti na strani uinitelja koji bi opravdali povezivanje vie djela u jednu cjelinu(objektivno-subjektivna teorija).

Odreujii pojam produenog krivinog djela na zakonodavav je prihvatio jedno mjeovito rjeenje, to znai da je prihvatio i objetivna i subjektivna obiljeja. Prema zakonskoj odredbi(l. 54. st. 2. KZBIH) produeno krivino djelo je uinjeno kad je uinitelj s umiljajem uino vie istih ili istovrsnih krivinih djela koja , s obzirom na nain uinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge stvrane okolnosti koje ih povezuju, ine jedinstvenu cjelinu. Iz navedene zakonske odredbe se vidi da je za postojanje produenog krivinog djela potrebno da se ispuni vie uvjeta ili pretpostvaki, koji se zapravno i obiljeja te pravne konstrukcije.Istovrsnost krivinih djela

Prvi uslov za postojanje produenog krivinog djela je da se radi o istovjetnim krivinim djelima, tj.istim krivinim djelima (npr. Vie obinih kraa od strane istog lica). Kod tog uslova dozvoljava se odstupanje u smislu da u tu konstrukciju mogu da uu i laki i tei oblici istog krivinog djela, s tim da se tada kvalifikacija vri prema najteem djelu iz konstrukcije(npr. jedno produeno krivino djelo moe postojati ako se radi o krai, tekoj krai i sitnoj krai, sa kvalifikacijom na teku krau). Takvu konstrukciju ne mogu da ine razliita krivina djela, makar ona spadala u istu grupu krivinih djela. Na primjer, nije mogua konstrukcija produenog krivinog djela koje bi se sasotjalo od krae, utaje i prevare, ve u takvom sluaju bi postojao pravi sticaj ta 3 krivina djela .

Vremenska povezanost uinjenih djelaDrugi uvjet za postojanje produenog krivinog djela je vremenska povezanost pojedinih djela. Taj uvjet znai da se mora raditi o kontinuiranoj djelatnosti koja se preduzima stanovito vrijeme, to ne znai da pojedine radnje moraju slijediti neposredno jedna iza druge. Da li postoji vremenski kontinuitet izmeu pojedinih radnji faktiko je pitanje koje se posebno rjeava u svakom konkretnom sluaju. U naelu bi trebalo uzeti da e taj uslov prije biti ispunjen ukoliko je vremenski interval izmeu pojedinih radnji krai. Tako npr., ako uinitelj u roku od deset dana izvri tri provalne krae, tada je taj uvjet ispunjen, pa e se raditi o jednom produenom krivinom djelu teke krae. Meutim, ako je uinitelj jednu krau izvrio danas , a drugu prije godinu dana, tada se nee raditi o produenom krivinom djelu, jer nema vremenskog kontinuiteta, pa e u toj situaciji postojati pravi realni sticaj krivinih djela. U sluajevima nekih produenih krivinih djela pojedine radnje se ponavljaju i kroz vie godina, kao to je to u navedenom primjeru viegodinjeg silovanja kerke , pastorke ili uposlene radnice, to znai da u takvim sluajevima vremenski intervali izmeu pojedinih radnji mogu biti i dui,npr. nekoliko mjeseci, s tim da oni ipak ne bi mogli da budu tako dugi da bi se na osnovu toga mogao izvui zakljuak da je uinitelj donio odluku da prekine tu djelatnost. Kako se produeno krivino djelo esto vri iskoritavanjem odreene situacije, koritenjem istog odnosa ili ispte prilike, smatra se da bi se i te okolnosti mogle uzeti u obzir pri ocjeni da li u konkretnom sluaju postoji vremenska povezanost izmeu uinjenih krivinih djela.Identian ili slian nain uinjenja

Trei uvjet za postojanje produenog krivinog djela sastoji se u tome da sve pojedinane radnje, s obzirom na nain uinjenja djela , moraju predstavljati jedinstvenu cjelinu. Nesporno je da je taj uvjet ispunjen ako uinitelj pri izvrenju svakog pojedinog djela postupa na potpuno isti nain. Meutim, ovaj uvjet ne treba shvatiti tako da se u svakom sluaju mora utvrditi da je uinitelj postupao na potpuno identian nain, jer se kod pojedinih djela iz sastava produenog krivinog djela moe raditi i o nainu koji se u pojedinostima donekle razlikuje od naina na koji je postupao kod drugih djela. To znai da je potreban odreeni stepen identiteta ili visoke slinosti u pogledu naina preduzimanja pojedinih radnji , a ne i njihova aposolutna identinost. Tako da e na primjer ovaj uvjet biti ispunjen ako je jedna teka kraa izvrena provaljivanjem, a druga obijanjem, ili ako je uinjena na opasan , a druga na drzak nain. U svakom sluaju ovaj uvjet nee biti ispunjen ako su neke radnje izvrenje injenjem, a neke neinjenjem.

Umiljaj kao oblik krivnje

etvrti obavezni uvjet za postojanje produenog krivinog djela je subjektivnog karaktera, a on se sastoji u tome da je uinitelj sva djela iz konstrukcije produenog krivinog djela uinio se umiljajem.To znai da nema produenog krivinog djela ako su u pitanju nehatni delikti. Umiljaj moe da bude direktni i eventualni. U pogledu umiljaja danas se sve vie naputa ranije svatanje prema kojem se za produeno krivino djelo trai tzv. jedinstveni umiljaj prema kojem je potrebno da su sva pojedina djela ve unaprijed obuhvaena svijeu uinitelja u svim njihovim bitnim obiljejima, kao to je potrebno da ta svijest obuhvata i ukupnu posljedicu svih pojedinih djela iz sastava produenog krivinog djela. Drugim rjeima, jedinstveni umiljaj znai da uinitelj ve prije prve radnje mora u bitnim crtama imati predstavu o cjelokupnom toku zbivanja i o ukupnom rezultatu tog zbivanja, to je u praksi veoma teko dokazati. Zbog toga se sve vie prihvata shvatanje prema kojem kod produenog krivinog djela taj subjektivni uvjet postoji i kad se radi o takozvanom produenom umiljaju, koji nije umiljaj u zakonskom smislu, akoji postoji kad se uinitelj najprije odlui za jednu radnju, to jest za jedno djelo, a potom kad mu se ukae prilika donosi novu odluku koja je upravljena na ponavljanje tog djela. Ovo drugo shvatanje prema kojem je za postojanje produenog krivinog djela dovoljan i produeni umiljaj u teoriji se smatra i pravednijim, jer ne postoji razlog zbog kojeg bi se produeno krivino djelo, koje predstavlja stanovitu pogodnost za uinitelja, priznalo onom uinitelju koji je od poetka planirao kriminalnu djelatnost i time ispoljio veu zloinaku volju, a ne i onom uinitelju ija je zloinaka energija manja i koji samo nije mogao da se odupre iskuenju da ponovi krivino djelo.

Druge stvarne okolnosti koje uinjena djela povezuju u jedinstvenu cjelinuPored navedenih obaveznih uvjeta za postojanje produenog krivinog djela , zakon pominje i druge stvarne okolnosti koje vie istih ili istovrsnih djela povezuju tako da ona ine jedinstvenu cjelinu. Iako u zakonu ni primjera radi nije navedena ni jedna od takvih okolnosti, injenica je da su u literaturi injeni pokuaji da se preciziraju te druge okolnosti koje kod produenog krivinog djela ine taj kohezini faktor i koje jednom pluralitetu krivinih djela daje karakter jedinstvene cjeline. Te okolnosti uzimala je u obzir i vrednovala i sudska praksa, s obzirom da nae ranije krivino zakonodavstvo nije poznavalo institut produenog krivinog djela kao zakonski pojam ili zakonsku kategoriju. Te okolnosti ne moraju postojati u svakom konkretnom sluaju, ve se jedna ili vie njih u pojedinim sluajevima mogu pojaviti kao dopunski ili pomoni kriterij za ocjenu o postojanju logike i prirodne cjeline veeg broja vremenski i prostorno odvojenih djelatnosti.Kao takve okolnosti u literaturi se pominju iskoritavanje istog trajnog odnosa ili iskoritavanje iste trajne prilike, a zatim su to i jedinstvo prostora, jedinstvo napadnutog objekta, zajednika poseljedica, kao i istovjetnost pasivnog subjekta. Sve te dodatne okolnosti mogu se prihvatiti samo kao orijentacija za utvrivanje postojanja produenog krivinog djela, pri emu se one mogu koristiti u zavisnosti od prirode konkretnog krivinog djela i svih okolnosti pod kojim je to djelo uinjeno. Da bi se otklonile mogue dileme o tome ta je produeno krivino djelo, koji su uslovi potrebni za njegovo postojanje i kako se odmjerava kazna za tako djelo zakonodavac je i u dravnom i u federalnom zakonu postavio posebnu odredbu o produenom krivinom djelu (l. 55 KZFBIH i l. 44 KZBIH). Prema odredbi lana 55 KZBIH zakonodavac je jasno postavio mjesto produenom krivinom djelu , distancirajui ga od instituta sticaja krivinog djela. Prema toj odredbi , odredbe tog zakona o sticaju krivinog djela nee se primjeniti kad uinitelj uini produeno krivino djelo( dakle jedno krivino djelo). Meutim kod onih krivinih djela kojima se napada na najvia osobna pravna dobra, na samu linost, na njene slobode i prava, produeno krivino djelo moe postojati samo ako je ispunjen uvjet identiteta oteenog, odnosno ako se radi o istom pasivnom subjektu. Tako npr. moe postojati produeno krivino djelo silovanja, ali samo u sluaju ako se radi o istoj eni, dok bi uzastopna silovanja vie raznih ena predstavljala pravi realni sticaj tih krivinih djela.

lan 55. Produeno krivino djelo (1) Odredbe ovog zakona o stjecaju krivinih djela nee se primijeniti kad uinitelj uini produeno krivino djelo. (2) Produeno krivino djelo je uinjeno kad je uinitelj s namjerom uinio vie istih ili istovrsnih krivinih djela koja, s obzirom na nain uinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti koje ih povezuju ine jedinstvenu cjelinu. (3) Kad se radi o produenom krivinom djelu istih zakonskih obiljeja, sud e izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za to krivino djelo. Ako se radi o istovrsnim krivinim djelima sud e izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za najtee od tih djela.Primjer produenog krivinog djela

Produeno krivino djelo pronevjere

lan 384. stav 1. u vezi sa lanom 55. stav 2. Krivinog zakona federacije BiH

AKO OPTUENI NOVAC KOJI MU JE POVJEREN U SLUBI KAO BLAGAJNIKU U DRAVNOM ORGANU PRISVAJA ZA SEBE U DEVET NAVRATA U PERIODU OD GODINU DANA, ISPUNJENI SU ZAKONSOM PROPISANI USLOVI ZA POSTOJANJE PRODUENOG KRIVINOG DJELA PRONEVJERE KADA ISTE RADNJE KAO U KONKRETNOM SLUAJU PREDSTAVLJAJU KONTINUIRANU VREMENSKI POVEZANU DJELATNOST PREDUZIMANU DIDREKTNIM UMILJAEM OD STRANE OPTUENOG IDENTINIM NAINOM POSTUPANJA I PRMA ISTOM OTEENOM.

Iz obrazloenja:

Stoga , po ocjeni ovog suda, na osnovu naprijed iznesene analize i ocjene izvedenih dokaza, koji su cijenjeni sukladno odredbama lana 342 stav 2 ZKP-a, pa za ovaj sud nema nikakve sumnje da je optuena u svemu postupila na nain kako je to opisano u izreci ove presude, tj. upravo na nain na koji je tereti optuba.

Dakle, za ovaj sud nema dvojbe da su u konkretnoj faktikoj situaciji, takvim postupanjem optuene, injenino na nain opisan u izreci, na koji nain optuba tereti optuenu, ostvarena sva bitna svojstva krivinog djela pronevjere u slubi i krivinog djela krivotvorenja isprave i to produenih krivinih djela koje pravno treba kvalifikovati kao produeno krivino djelo pronevjere u slubi iz lana 384. stav 1. KZ FBiH i produeno krivino djelo krivotvorenja isprave iz lana 351 stav 3. u vezi sa stavom 1. biveg KZ F BiH.

Budui a prijedlog tuitelja u pogledu pravne kvalifikacije djela nije ovakav, to je sud polazei od ovlasti iz lana 341 stav 2. ZKP-a temeljem kojih nije vezan za prijedlog tuitelja u pogledu pravne ocjene djela , stao na stanovite da je takvim svojim postupcima ostvarila sva subjektivna i objektivna svojstva i sve bitne elemente krivinih djela kako je to ve naprijed reeno, i to produenog krivinog djela krivotvorenja isprave iz lana 351 stav 3. u vezi sa stavom 1 biveg KZ FBiH i produenog krivinog djela pronevjere u slubi iz lana 348 stav 1. KZ FBiH . Ovo zbog toga to prema lanu 5. stav 1. KZ FBiH prema uionicu krivinog djela primjenjuje se zakon koji je bio na snazi u vrijeme izvrenja krivinog djela, a prema stavu 2. navedenog lana citiranog zakona je propisano da ako se poslije uinjenja krivinog djela zakon jednom ili vie puta izmijenio primjenjujui se Zakon koji je blai za uinitelja. Upravo je takva faktika situacija, pa je ovaj sud posljednjom primjenom naprijed citiranih odredbi, u odnosu na produeno krivino djelo krivotvorenja isprave iz lana 351 stav 3. u vezi sa stavom 1 biveg KZ F BiH primjenio Zakon koji je vaio u vrijeme izvrenja djela, jer i po tome i po sada vaeem zakonu za to krivino djelo je predviena identina kazna. Kada je u pitanju krivino djelo pronevjere u slubi zbog promjene zakona, budui da je poslije uinjenja krivinog djela novi KZ FBiH, koji je stupio na pravnu snagu, blai za uinioca, primjenjene su odredbe sada vaeeg KZ F BiH.

Po ocjeni ovog suda, kada je u pitanju krivino djelo pronevjere u slubi, radnje optuene pravno treba kvalifikovati kao jedno produeno krivino djelo iz lana 384. stav 1. KZ FBiH, kao blae krivino djelo u odnosu na krivino djelo kako je bilo propisano u vrijeme izvrenja djela. Da se ovdje radi o konstrukciji produenog krivinog djela pronevjere u slubi, ovaj sud plazi od injenice da su ispunjeni propisani uvjeti iz lana 55. stav 2. KZ FBiH, prema kojim odredbama produeno krivino djelo je uinjeno kada je uinilac s namjerom uinio vie istih ili istovrsnih krivinih djela koja s obzirom na nain izvrenja, njihovu vremensku povezanost i druge strane okolnosti koje ih povezuju ini jedinstvenu cjelinu. Po ocjeni suda, u konkretnom su ispunjeni ovakvi uvjeti, pa u prvom redu je optuena, to je vidljivo iz injeninog opisa, izvrila vie ( devet radnji) koje su istovrsne, a meusobno odvojene od kojih svaka pojedinano sadri sva zakonska obiljeja istog krivinog djela: Isto tako, u poduzimanju tih radnji postoji odreeni vremenski kontinuitet izmeu pojedinano izvrenih krivino-pravnih radnji. Takoe, iz naina njihova izvrenja proizilazi da su sve inkriminisane radnje sa stanovita obinog ivotnog i loginog rezonovanja takve da predstavljaju kontinuiranu djelatnost koja ima vid jedinstvene prirodne cjeline, te napokon da primjena konstrukcije produenog krivinog djela na konkretni sluaj nije u suprotnosti sa zahtjevima kriminalne politike, koji su doli do izraaja u pozitivnom krivino-pravnim propisima. Isto tako, i druge stvarne okolnosti poduzetih radnji povezuju ih da ine jednu jedinstvenu prirodnu cjelinu, jer imamo istovjetnost direktnog umiljaja, identian nain postupanja , identitet oteene u svim sluajevima, isti oblik vinosti zatim istovrsnost opeg naina izvrenja krivinog djela (injenje), koje sve opravdavaju konstrukciju produenog krivinog djela. Budui da u vie poduzetih istovrsnih odvojenih radnji istog krivinog djela svaka pojedinana radnja koja je poduzeta nije prelazila novani iznos koji je nuan i neophodan za kvalifikatorni element ovog krivinog djela, dakle, nijedna radnja nije prelazila novani iznos od 10.000,00 KM, koji bi bio nuan za kvalifikatorni oblik ovog krivinog djela iz lana 348 stav 2. KZ FBiH, pa stoga sud i smatra da radnje optuene u odnosu na krivino djelo pronevjere u slubi treba pravno kvalifikovati kao jedno produeno krivino djelo pronevjere u slubi iz lana 384. stav 1. KZ FBiH. Ovo zbog toga to kvalifikacija po zbiru tete pojedinano poduzetih radnji ako bi se odreivala onda bi bila upitna mogunost i same i same konstrukcije produenog krivinog djela za konkretni sluaj, i ono ne bi imalo nikakvu svrhu niti zakonsku olakicu. U konkretnom ve je reeno da svi pojedinani iznosi vremenski odvojeni nisu prelazili cenzus potreban za kvalifikatorni element ovog krivinog djela, pa se stoga, po ocjeni ovog suda, te radnje i ne mogu kvalifikovati kao krivino djelo pronevjere u slubi iz lana 348 stav 2. KZ FBiH, kako to smatra optuba jer bi to na tetu za optuenu, ve je to pravna kvalifikacija, ona za koju se opredijelio ovaj sud, iz ve naprijed iznesenih razloga.

Dakle, u konkretnoj faktikoj situaciji , imamo uobiajenu i tipinu situaciju gdje je izvrenje pronevjere u slubi esto praeno krivotvorenjem isprave, iji je cilj da se olaka ili prikrije pronevjera i zbog toga, po ocjeni suda u ovom sluaju postoji sticaj izmeu ova dva krivina djela. Kako se radi o ispunjenju uvjeta propisanih zakonom kao i ope prihvaenih uvjeta u sudskoj praksi, da vie sukcesivno izvrenih pronevjera , kao i krivotvorenja isprava, kao to je u konkretnom sluaju, onda se ima uzeti da te radnje predstavljaju jedno produeno krivino djelo pronevjere u slubi iz lana 384. stav 1. KZ FBiH u situaciju sa produenim krivinim djelom krivotvorenja isprave iz lana 351. stav 3. u vezi sa stavom 1 biveg KZ FBiH.

Dakle, za ovaj sud nema nikakve sumnje da je optuena poinila ova krivina djela, za koja je po ocjeni suda, i krivino odgovorna. Ovo zbog toga to su krivina djela poinjena s direktnim umiljajem u namjeri prisvajanja protiv-pravne imovinske koristi ( u konkretnom sluaju novca), na koji zakljuak upuuju svi izvedeni dokazi, kao i naprijed iznesena analiza i ocjena tih dokaza. Isto tako, optuena je krivino o odgovorna, jer je vina potpuno uraunljiva, krivina djela je poinila s direktnim umiljajem, na koji zakljuak upuuje naprijed izvedena analiza i ocjena svih izvedenih dokaza,a te budui da ne postoje okolnosti koje bi iskljuile kako postojanje elemenata krivinog djela tako ni elemenata krivine odgovornosti na strani optuene.Prilikom odluivanja o vrsti visini kazne za poinjena djela, sud je u smislu lana 49. stav 1. KZ FBiH, cijenio sve okolnosti koje utiu da kazna bude manja ili vea i imao je u vidu sve olakavajue i oteavajue okolnosti koje su se stekle na strani optuene.

Kao oteavajue okolnosti su cijenjene stepen ispoljene krivine odgovornosti optuene, koji je dosta izraen i visok i manifestuje se kroz direktno umiljajno postupanje u poduzimanju vie radnji u konstrukciji jednog osnovanog krivinog djela, zatim jainu ugroavanja ili povrede zatienog dobra, koja se ogleda kroz injenicu da je povjerena sredstva u slubi na radu u dravnom organu sukcesivno prisvajala i da je to uinila u jednom relevantno veem iznosu, priinivi tetu u iznosu od 41.930,00 KM,koji je znatan okolnosti pod kojim je djelo uinjeno , tj. koristei pogodnost poloaj te eventualno odsustvo kontrole predpostavljenih, kao i poduzetih broj radnji u konstrukciji jednog produenog djela koji je znatan , iako svaka zasebno predstavlja obiljeje istog djela, to ovome djelu daje veu teinu i veu drutvenu opasnost, kao i injenicu da optueni ni do danas, iako je protekao dui period, nije ni pokuala, pa ni dijelom naknadila tetu oteenoj priinjenim dijelom, dok je od olakavajuih okolnosti sud cijenio raniji ivot optuene i njenu neosuivanost za bilo kakvo djelo, line i porodine prilike, tj. da je porodina majka dvoje malodobne djece koje je u obavezi izdravati, te protek vremena od poinjenja djela do presuenja, pa joj je sud za svako od poinjenih djela utvrdio pojedinanu kaznu u granicama koje su zakonom propisane za to krivino djelo, koje sud smatra adekvatne i primjerene svim navedenim okolnostima, te je primjenom odredaba o sticaju iz lana 54. stav 2. taka b. KZ F BiH optuenu osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i i devet mjeseci, koju smatra adekvatnu teini konkretno poinjenih djela, drutvenoj opasnosti poinjenog djela, te stupnju ispoljene krivine odgovornosti od strane optuene , za koju je kaznu ovaj sud uvjerenja da e u cijelosti ostvariti kako svrhu propisivanja krivino-pravnih sankcija iz l. 7. KZ FBiH tako u cijelosti e ostvariti opu i posebnu svrhu kanjavanja iz lana 42 istog zakona.

ZakljuakProdueno krivino djelo kao poseban krivinopravni institut je u savremenoj teoriji izloen ozbiljnim kritikama. Smatra se da u vezi s tim institutom postoji itav niz problema i na teorijskom i na praktinom planu. Iako je nastao kao rezultat potreba sudske prakse, dakle zbog praktinih razloga procesne ekonomije da se za svako pojedino uinjeno djelo ne bi utvrivala posebna kazna, to je i glavni argument njegovog postojanja, taj institut prema nekim miljenjima treba potpuno napustiti, jer se njime omoguava izigravanje zakona. Stoga se i kae da je produeno krivino djelo fikcija koja je iskonstruisana da bi se otklonila primjena propisa o sticaju. S druge strane konstrukcija produenog krivinog djela je problematina i iz kriminalnopolitikih razloga jer favorizira uinitelje koji su posebno opasni zbog toga to kriminalnoj djelatnosti pristupaju prema unaprijed pripremljnim planovima , kao to su prevaranti , falsifikatori, provalnici, razbojinici itd. LITERATURA :

1. J.Dragan, Krivino/Kazneno pravno Bosne i Hercegovine opi dio, Sarajevo, 2005

2. Novoselec P.: Sudska praksa. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, 2014.

3. Stojanovi Zoran, Krivino pravo-posebni dio, Pravni fakultet univerziteta u Beogradu , Beograd, 2003.

4. Tomi Zvonimir, Krivino pravo I , Pravni fakultet univerziteta u Sarajevu , Sarajevo , 2008.

5. Krivini zakon Federacije Bosne i Hercegovine

6. http://www.tuzilastvobih.gov.ba/ 7. http://www.sudbih.gov.ba/ J.Dragan, Krivino/Kazneno pravno Bosne i Hercegovine opi dio, Sarajevo, 2005

Zvonimir Tomi, Krivino pravo I , Pravni fakultet univerziteta u Sarajevu , Sarajevo , 2008.

J.Dragan, Krivino/Kazneno pravno Bosne i Hercegovine opi dio, Sarajevo, 2005

Zoran Stojanovi, Krivino pravo-posebni dio, Pravni fakultet univerziteta u Beogradu , Beograd, 2003.

Zvonimir Tomi, Krivino pravo I , Pravni fakultet univerziteta u Sarajevu , Sarajevo , 2008.

P. Novoselec: Sudska praksa. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, 2014.

Zvonimir Tomi, Krivino pravo I , Pravni fakultet univerziteta u Sarajevu , Sarajevo , 2008.

Krivini zakon Federacije Bosne i Hercegovine

Zvonimir Tomi, Krivino pravo I , Pravni fakultet univerziteta u Sarajevu , Sarajevo , 2008.

Presuda Kantonalnog suda u Travniku, br. K-84/01, od 19.04.2004.god, HYPERLINK "http://www.sudbih.gov.ba" www.sudbih.gov.ba, 12.11.2015

Presuda Kantonalnog suda u Travniku, br. K-84/01, od 19.04.2004.god, HYPERLINK "http://www.sudbih.gov.ba" www.sudbih.gov.ba, 12.11.2015

Presuda Kantonalnog suda u Travniku, br. K-84/01, od 19.04.2004.god, HYPERLINK "http://www.sudbih.gov.ba" www.sudbih.gov.ba, 12.11.2015