2_Fth Neuroloskih Oboljenja

  • Published on
    30-Sep-2015

  • View
    15

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

gff

Transcript

<p>Diapositiva 1</p> <p>FARMAKOTERAPIJA NEUROLOKIH OBOLJENJA</p> <p>Dr Pharm. Marta RolevskiFarmakoterapija epilepsije</p> <p>Farmakoterapija neurodegenerativnih oboljenja</p> <p>Farmakoterapija Parkinsonove bolestiFarmakoterapija Alzheimer-ove bolestiFarmakoterapija multiple sklerozeSadrajFarmakoterapija epilepsijeEpilepsijaEpilepsija:hronino neuroloko oboljenje razliite etiologijekarakterie se spontanim ponavljanim napadima, uzrokovanim abnormalnom elektrinom hiperaktivnou grupe neurona, tj. gubitkom ravnotee izmeu ekscitatornih i inhibitornih mehanizama u CNS-u</p> <p>Za postavljanje dijagnoze epilepsije uglavnom je potrebno postojanje dva ili vie spontanih, neprovociranih epi-napada</p> <p>Osobe sa epilepsijom uglavnom mogu ivjeti pun ivot, meutim, moraju preduzeti mjere predostronosti, kako bi smanjili rizik od povreda tokom napada.</p> <p>Epileptini napad3 elementa definicije epileptinog napada:</p> <p>a) Nain: iznenadan i kratakb) Sadraj: izmjena svijesti, motorike, senzibiliteta, autonomne funkcije, ponaanja ili emocijac) Promjene u EEG: usljed hiperaktivnosti, odnosno hipersinhrone aktivnosti manje ili vee grupe neurona u mozgu </p> <p>Prepoznavanje epilepsije zasniva se prije svega na klinikim kriterijumima KARAKTERISTIKE UZROCIEpileptini napadEtiologija epilepsijeKlasifikacija epileptinih napada</p> <p>10-20s</p> <p>globalna ekscitacija</p> <p>20-30sfragmenti inhibicijeGrand mal</p> <p>Petit mal</p> <p>Mioklonini napadFebrilne konvulzijenapadi se javljaju u ranom djetinjstvuuzrokovane povienom temperaturom koja nije posljedica infekcije CNS</p> <p>Posebni oblici konvulzijaProfilaktike mjere:</p> <p>sniavanje poviene temperaturesupozitorije diazepama (t&gt;38,5C)hronina primjena antiepileptika Epilepsija kod alkoholiara</p> <p>Epileptini napadi uzrokovani psihoaktivnim supstancama i ljekovima</p> <p>Posebni oblici konvulzijaNajtei oblik epilepsije</p> <p>Stanje u kojem je epileptika aktivnost prisutna 30 minuta i due</p> <p>U praksi je dovoljno da napad traje 5 minuta da se posumnja na ovo urgentno stanjeStatus epilepticusTerapija epilepsije</p> <p>Jedan epileptiki napad ne ini epilepsiju, ve je potreban detaljan neuroloki pregled kako bi se postavila dijagnoza epilepsije </p> <p>Postavljanje dijagnoze:uzimanje anamnezeutvrivanje uzroka epileptikog napadaiskljuivanje ostalih bolestidefinisanje neurolokog statusa bolesnika EEGCTMR</p> <p>KADA ZAPOETI TERAPIJU?</p> <p>Obino nakon drugog neprovociranog napada</p> <p>U nekim sluajevima, ve nakon prvog napada, ako postoje definitivne promjene u EEG-u ili je napad posljedica jasne lezije CNS-a</p> <p>Farmakoterapija epilepsijeKOJI LIJEK IZABRATI?</p> <p>Za epilepsiju ne postoji lijek, ali se napadi mogu drati pod kontrolom upotrebom odgovarajuih antiepileptika</p> <p>Tendencija je da se epilepsija lijei jednim lijekom, u izuzetnim sluajevima se koristi kombinacija dva ili vie antiepileptika (izuzetak: status epilepticus)</p> <p>Individualni pristup - vrste epilepsije, starost, pol </p> <p>Ukoliko se ljekovi pokau kao neuspjeni moe se razmotriti hirurko lijeenje (resekcija arita)</p> <p>Farmakoterapija epilepsijeKADA PREKINUTI TERAPIJU?</p> <p>Ukoliko je bolesnik bio bez napada 2-5 godina, uz uredan EEG i neuroloki nalaz</p> <p>Postepena obustava tokom 6-12 mjeseci</p> <p>Rizik od pojave recidiva </p> <p>Farmakoterapija epilepsijeAntiepileptici - pregledANTIEPILEPTICI STARIJE GENERACIJEANTIEPILEPTICI NOVE GENERACIJEAntiepileptici - pregledTri glavna mehanizma dejstva antiepileptika:</p> <p>Pojaanje GABA inhibicije: fenobarbiton, benzodiazepini, valproat, vigabatrin, gabapentin</p> <p>Blokada Na+ kanala: fenitoin, karbamazepin, valproat, lamotrigin</p> <p>3. Blokada Ca2+ kanala: etosukcimid</p> <p>Klinika primjena antiepileptikaParcijalni napadi: karbamazepinvalproatfenitoinklonazepam</p> <p>Grand mal:karbamazepinfenitoinvalproatantiepileptici nove generacije</p> <p>Apsans:etosukcimidvalproat</p> <p>Mioklonini napadi:diazepam i.v. ili rektalnoTerapija St. epilepticus-aPrimjena antistatusnih ljekova:benzodiazepini (diazepam, lorazepam, klonazepam) i.v.fenitoin i.v.fenobarbiton i.v.</p> <p>Sprovesti mjere za odravanje vitalnih funkcija: - smjestiti pacijenta u udobniji poloaj - dati kiseonik - odrati krvni pritisak - korigovati hipoglikemiju - udaljiti od opasnosti (toksini)</p> <p>Terapija St. epilepticus-ai.v. primjena diazepama je efikasna ali se povezuje sa visokim rizikom od tromboflebitisa dok je njegova resorpcija kroz supozitorije ili i.m. previe spora </p> <p>Ako napad potraje vie od 30 minuta dati fenitoin ili fenobarbiton</p> <p>Ako ni to ne pomogne, a napad potraje vie od 60 minuta anestezirati oboljelog sa tiopentalom, midazolamom ili propofolom i smjestiti ga u jedinicu intenzivne njege</p> <p>Terapija u periodu trudnoe i dojenjaVeina antiepileptika teratogeni</p> <p>Sa poveanim rizikom od defekata neuralne cijevi se povezuju - karbamazepin, okskarbazepin, fenitoin, Na-valproat, lamotrigin </p> <p>Pratiti nivo antiepileptika u krvi</p> <p>Prevencija defekata tube - visoke doze folne kiseline</p> <p>Vitamin K na roenju - prevencija hemolitike bolesti novoroeneta</p> <p>Korist od dojenja vea od rizika; svakako potreban oprez</p> <p>REZIME1. Postaviti preciznu dijagnozu epilepsije kao hronine bolesti</p> <p> 2. Lijeenje se zapoinje kod osoba koje su imale dva ili vie napada</p> <p> 3. Ako je osoba imala samo jedan napad, lijeenje se moe odloiti, osim u sluajevima gdje postoji jasna epileptogena lezija</p> <p> 4. Izbor ljekova zavisi od lokalnih mogunosti</p> <p> 5. Na poetku terapije se uvijek koristi jedan lijek</p> <p> REZIME6. Cilj lijeenja je da pacijent uzima najniu dozu lijeka koja e dovesti do redukcije napada, bez neeljenog dejstva lijeka</p> <p>7. Uzroci esto neuspjenog lijeenja su neadekvatan izbor ljekova ili loa komplijansa</p> <p>8. Neophodno je redovno praenje pacijenta od strane neurologa-epileptologa</p> <p>9. Savjetovanje je neophodno u lijeenju epilepsije</p> <p>Farmakoterapija Parkinsonove bolestiParkinsonova bolestDugotrajan i progresivan poremeaj mozga koji uglavnom poinje u srednjem i starijem ivotnom dobu (50-70 god.) i vremenom dovodi do onesposobljenosti</p> <p>Poremeaji pokreta:poremeaj voljnih pokreta i/ili postojanje neodgovarajuih nevoljnih pokreta (diskinezija)</p> <p>Posturalni poremeaji </p> <p>Nemotorni simptomiParkinsonova bolestPrimarni (idiopatski) parkinsonizam</p> <p>Sekundarni (simptomatski) parkinsonizaminfekcije mozgaponavljane traume mozgatoksini: cijanid, CO, CS2, metanolljekoviFAKTORI RIZIKAParkinsonova bolestPatogeneza PBprogresivna degeneracija dopaminergikih neurona (substantia nigra)</p> <p>izostaje inhibitorni uticaj nigrostrijatnih dopaminergikih projekcija na strijatne holinergike neurone usljed ega dolazi do njihove hiperaktivnost koja predstavlja uzrok poremeaja pokreta</p> <p>PB se kliniki ne ispoljava sve dok se:broj dopaminergikih neurona ne smanji za 50%nivo dopamina smanji za 70-80%</p> <p>Klinika slika PB</p> <p>Motorni simptomibradikinezijarigiditettremor u miruposturalni poremeaji</p> <p>Nemotorni simptomiautonomni poremeajihipofonijademencijaanksioznostdepresijaporemeaj spavanjaTipovi PBFarmakoterapija PBLijeenje je simptomatsko</p> <p>Individualni pristup svakom bolesniku uu zavisnosti od starosti i stepena teine bolesti, a sve u svrhu poboljanja kvaliteta ivota</p> <p>U ranom stadijumu je simptome mogue kontrolisati jednim lijekom, dok je u uznapredovaloj fazi bolesti potrebna kombinacija vie ljekova razliitih mehanizama djelovanja</p> <p>Cilj lijeenja: poveanje aktivnostidopamina ili smanjenje aktivnosti acetilholina u CNS-u</p> <p>Farmakoterapija PBA) Poveanje aktivnosti dopaminalevodopa (L-DOPA) + benzerazid ili karbidopaagonisti dopaminergikih receptora (bromokriptin, ropinirol, pramipeksol, apomorfin)inhibitori MAO B (selegilin, rasagilin)inhibitori COMT (entakapon)amantadin</p> <p>B) Smanjenje aktivnosti Achantiholinergici (triheksifenidil, biperiden, benzatropin)</p> <p>C) Terapija nemotornih simptoma</p> <p>Farmakoterapija Alzheimer-ove bolestiDemencija steeni poremeaj intelektualne funkcije u bar 2 od sljedeih 5 sfera:kognicijapamenjegovorvizuospacijalne sposobnostilinost</p> <p>DemencijaDemencija dovodi do poremeaja svakodnevnih aktivnosti</p> <p>Poremeaji emocija i ponaanjaProcjenjuje se da oko 5% ljudi starijih od 65 god. ima demenciju</p> <p>Poslije 65. godine prevalenca se udvostruava svakih 5 godina</p> <p>U svijetu je u 2000. god. bilo oko 18 miliona dementnih, a od toga 12 miliona sa Alzheimer-ovom boleu</p> <p>Demencija</p> <p>Etioloka podjela demencija:</p> <p>degenerativnevaskularneinfektivnepsihijatrijske</p> <p>DemencijaAlzheimer-ova bolest najei tip demencije (60-80%)toksine/metabolinetraumatsketumorskedruge</p> <p>Uestalost tipova demencijeDLB with AD 12%Pure vascular dementia 5%Alzheimers diseaseVascular dementiaDementia with Lewy bodiesFrontotemporal dementiaOther dementiaswhite matter dementias subcortical (secondary) dementias transmissible encephalopathiesGearing et al (1995); Kosunen et al (1996); Nagy et al (1998)Mixed vascular dementia and AD 10%Pure DLB 3%60%5%5%40Moderator SummaryAlthough the figures for the prevalence of dementia diagnoses given in these pie charts are frequently cited, even post-mortem diagnoses are not without problems. A PM diagnosis can include more than one diagnosis, indicating that mixed pathologies are possible. Careful analyses show they are common.</p> <p>User NotesNone FoundFaktori rizika: godine starostipozitivna porodina anamnezanii IQmala veliina glavepovreda glaveAlzheimer-ova bolest</p> <p>Alois Alzheimer Auguste Deter </p> <p>Etioloka podjela demencija:</p> <p>degenerativnevaskularneinfektivnepsihijatrijske</p> <p>Lokalizacija neurodegeneracijeAlzheimer-ova bolest najei tip demencije (60-80%)toksine/metabolinetraumatsketumorskedruge</p> <p>42Patoloke promjene: amiloidni plakovi ekstracelularnospletovi neurofibrila intracelularnogubitak neurona i sinapsi reaktivna glioza (oiljavanje)Alzheimer-ova bolestBiohemijske promjene: smanjen nivo acetilholinasmanjen nivo acetilholinesterazesmanjen broj nikotinskih holinergiih receptoraPoetak smetnji je obino vezan za kasnije ivotno doba (oko 70 god.), a rjee i za srednje</p> <p>AB poinje neprimjetno i potom napreduje do neizbjene smrti</p> <p>Bolest najee traje 8-10 godinaTok ABsmetnje pamenjasmetnje govorasmetnje panjevizuospacijalne smetnjeizmjene ponaanja i emocijadugo ouvan hod i kontrola sfinkteraKlinika slika ABPoetna fazasmetnje pamenjakognitivne smetnje</p> <p>Srednji stadijumizraenije smetnje pamenjakognitivni ispadi i smetnje govora (afazija, apraksija, agnozija, smanjena sposobnost zakljuivanja i rasuivanja)vizuospacijalne smetnjeKlinika slika ABKasna fazagubitak sposobnosti razmiljanja i rasuivanjaizmjena linostisumanutost (Capgras Sy)depresija, agitacija i agresivnost (kao izraz depresije)lutanjedezinhibicioni fenomenigubitak tjelesne maseusporen hod sa generalizovanom ukoenou uz usporenost pokreta</p> <p>Klinika slika ABZavrna faza vezanost za posteljumutizamgubitak kontrole nad refleksom mokrenja i defekacijegubitak hodarigidnost, mogui mioklonusi i GTK napadiKlinika slika ABUzroci smrti u AB</p> <p>Postavlja se na osnovu klinike slike</p> <p>Ne postoji laboratorijski, neurofizioloki ili radioloki test/metod kojim se Dg AB moe sa sigurnou postaviti</p> <p>Dijagnoza AB</p> <p>PET-scan osobe od 20 god.PET-scan osobe od 80 god.PET-scan osobe sa ABSimptomatska terapija</p> <p>Blaga do umjerena AB:takrindonepezil rivastigmingalantamin</p> <p>Terapija ABUmjereno do teka AB:memantin (antagonista NMDA)</p> <p>Terapija pridruenih stanja:antidepresivi (SSRI), anksiolitici, antipsihotici, antikonvulzivi</p> <p>inhibitori AchEFarmakoterapija multiple sklerozeTrijada patolokih promjena u CNS-u:zapaljenjedemijelinizacijaglioza (oiljavanje)</p> <p>Relapsno-remitentni ili progresivni tok bolesti</p> <p>Multipla skleroza</p> <p>Hronino inflamatorno oboljenje CNS-a brojna, izolovana podruja sa zapaljenskim promjenama i pridruenom demijelinizacijom i gliozomlezije mogu biti prisutne u bilo kojem dijelu mozga i kimene modine (irok spektar najrazliitijih znakova i simptoma)</p> <p>Multipla sklerozaAutoimuna bolestgenetska predispozicija + spoljanji faktor ivotne sredinerazliiti infektivni agensi (posebno virusi) mogu biti okidai za autoimunu reakciju</p> <p>MS je dvostruko ea kod enaRelapsno-remitentnaSekundarno progresivnaPrimarno progresivnaProgresivno-relapsirajua</p> <p>Kliniki oblici MS</p> <p>slabost optiki neuritisnistagmusdiplopijaoteenje senzibilitetaparestezijeLhermitte-ov znak</p> <p>Klinika slika MStrigeminalna neuralgijajednostrana paraliza facijalisaasimetrina spastinostporemeaj mokrenjaporemeaj defekacijeseksualna disfunkcijavertigo (vrtoglavica)</p> <p>ataksini hodgubitak koordinacije ekstremitetaporemeaj govoratonini spazmiepilepsija</p> <p>Klinika slika MSdepresijadezinhibicioni sindromdemencijaporemeaj kognicijeparoksizmalni napadi</p> <p>Objektivni znaci (kliniki, NMR CNS-a...)diseminacije lezija u prostorudiseminacije lezija u vremenu</p> <p>Dijagnoza MS</p> <p>1. Egzacerbacija bolestikortikosteroidi (metilprednizolon)</p> <p>2. Ljekovi koji utiu na tok bolestiINF-betaglatiramer acetatmitoksantron</p> <p>Terapija MSmetotreksatciklofosfamidi.v. imunoglobulin</p> <p>3. Simptomatska terapijaljekovi protiv spasticiteta (diazepam, tizanidin, dantrolen)antidepresivi (SSRI)karbamazepin, gabapentin, pregabalinsildenafilklonazepam, propranololpolivitaminidijetetska vlakna, povean unos tenostifizikalna terapija</p> <p>Terapija MSHVALA NA PANJI!</p>