Upload
ssilverheartt
View
60
Download
13
Embed Size (px)
Citation preview
Mentalna oboljenja kao osnova jezičkog i komunikativnog
poremećaja
Prof. dr V.Radoman
FASPER
Jezička dezorganizacija može biti prisutna
• Kod emocionalnih smetnji i emocionalne dezorganizacije
• Kod neurotičnih oboljenja
• Kod psihotičnih oboljenja
Odnos mentalne i jezičke dezorganizacije
psihička dezorganizacija može prouzrokovati: a) minimalne i kratkotrajne zastoje i poremećaje u govoru i jeziku, komunikaciji (npr. jezičke omaške)
b) ozbiljne i dugotrajne govorno jezičke i komunikacione poremećaje (npr.kod mentalnih oboljenja)
Patologija jezika i komunikacije prisutna kod:
• SCH• Autizam i autistični
spektar• Manično-depresivna
psihoza (ciklična)• Depresija (psihotična i
neurotična)• Konverzivna neuroza• Opsesivna neuroza
Psihoze i jezički poremećaj
• Dezintegracija ličnosti i prekid kontakta sa realnošću
• Frojd psihoze shvata kao konflikt između Ega i spoljašnjeg sveta pri čemu psihotičar negira realnost i gradi sopstveni svet sumanutosti
• Federn: psihoza je bolest Ega
• Psihoze su često osnova za jezički i komunikativni poremećaj. Jezički su često paralelni pratilac i proizvod mentalne konfuzije i rasula a poremećaji komunikacije posledica mentalnog i faktičkog povlačenja u sebe i sopstveni svet
Psihoze i prepsihoze
• Poremećaj odnosa prema realnosti
• Kognitivni poremećaji• Afektivni i emocionalni
poremećaji• Poremećaji u odnosima
sa drugima• Čest je i poremećaj
govora, jezika i uvek prisutan poremećaj komunikacije
Verbalna diskordantna psihoza i shizoafazija
Chaslin (Šaslen 1912):uveo koncept diskordantne
psihoze- nesklad simptoma ( vezano za hebefreniju i katatoniju).
Verbalno diskor.psih.: nakon na izgled hebefreničn-og početka, psihoza se svodi na nekoherentan govor ili tekstove sa puno neologizama
• Krepelin i Blojler: vrlo sličan koncept shizofazije koja se odnosi na izraženu jezičku disocijaciju i salatu od reči sa neologizmima i veoma brzim govorom do nerazumljivosti.
• Može da sledi nakon normalne govorne sekvence
Poremećaji govora i jezika kod psihotičnog deteta
• Ako psihoza započne veoma rano (npr.rani autizam) govor može ostati nerazvijen( mutizam) ili sa razvija usporeno, sa teškoćama i poremećajima.
• Ako se psihoza razvije u kasnijem detinjstvu ili adolescenciji kada je govor i jezik oformljen on može ostati očuvan ali može i postepeno propadati
Jezički poremećaj kod psihoza
Čest pratilac psihoza- Izmenjen govor , sporo napredovanje razvoja
gov i jez. ,poremeć.artikul. ili propadanje govora i jezika kod dece
- Ako psihoza počne kasno posle (adolescencije) može ostati neoštećen
- Kod organskih psihoza: opšte jezičko propadanje,afazija,porem.verbalnog značenja (jedna reč -dva suprotna značenja,dve nesinonimne reči isto značenje)
Shizofrenia (rascep ličnosti)
• Razgradnja gotovo svih mentalnih funkcija; mišljenja,pamćenja,afekata,raspoloženja,socijalnog i komunikativno-jezičkog funkcionisanja
• Deluzije (jaka uverenja koja nemaju realno pokriće i održavaju se uprkos suprotnim dokazima), halucinacije ( senzorna iskustva bez realnih sredinskih draži)
• Javlja se najčešće između 15-35 g.
Primer poremećaja jezika kod SCH
• Bizarna verbalizacija i neologizam kod
bolesnice XY stare 50 god. prve smetnje u 25 god. (Lopašić i Betlhajm )
“To nije bio konj, to je bio plavi konj, kada je dala poljubac,to je bio zlatni princ,eksce, 4x8, ne ,eksce 36.ooo milja”
SCH- “Salata od reči”
“Mi samo imamo što je bilo mlekarstvo 22milijarde,nema 5kg.mesa ako vi to možete raditi,vi nemate pojma moj stric i moj deda,suprotete izvolite se obratiti na doktor hope plemeniti broj 1 a ne 8127 i šildkrent tri puta se kaže četiri, sve je to voda ona je kazala uzmi slinavka je kao marama ožehnula je 12 plavih žaba, jedan gradolem” (Lopašić i Betlhajm)
Alogično mišljenje ispoljeno u govoru
Pacijent: “Poslali su mi aparate i sa mnom je bilo gotovo, zaklali su me”
Terapeut: “Kako to ? “
Pacijent: “Ja sam im rekao zašto ste to učinili i sve to sa tri hiljade znakova brzine”
Verbalizovane hipohondrijske manifestacije
• “Bole me creva u grlu”
• “Srce me boli jer se premestilo na desnu stranu”
U govoru dolaze do izražaja
Precenjene i sumanute ideje: ideje sa jakom emocionalnom pratnjom(uverenost) koja dominira psihičkim životom bolesnika a predstavlja nerealnu psihičku konstrukciju.
Npr.patološki nerealne ideje su ideje odnosa(dva čoveka na ulici šapuću-govore o njemu ili čovek na ulici se nasmejao-njega ismeva.Paranoidne ideje- proganjanja, prisluškivanja . Ideje veličine
Ideje veličine
Sebe poistovećiju sa poznatim i velikim
ličnostima kao što su Isus Hrist, Napoleon,
veliki naučnici , istraživači, sportisti,
medijske zvezde itd i to verbalno izražavaju
Poremećaj komunikacije kod prepsihoza i psihoza
• Povlačenje od ljudi, poremećaji ili prekid komunikacije
• Egocentrični govor• Monolozi umesto dijaloga • Konfuzija osećanja se često manifestuje
kroz ambivalentan, neprijateljski odnos sa drugima i konfuziju u govoru, zbrku reči, agresivnu verbalizaciju i gestikulaciju
• Neverbalno izražavanje može biti naglaš.
Neuroze i jezički poremećaj
Frojdovo shvatanje neuroze
• Neuroza je poremećaj u funkcionisanju ličnosti koji nastaje usled nesvesnog konflikta pretežno unutrašnjeg (intrapsihičkog) ali i spoljašnjeg (interpsihičkog )
• Govorni i jezički poremećaj tretira se kao neuroza ili jedan od
neurotskih simptoma
Sigmund Frojd-
tvorac psihoanalize
Jezički poremećaji koji su mogući kod neuroza
• Mucanje
• Mutizam
• Elektivni mutizam
• Prozodijski poremećaji
• Psihogene afonije , disfonije ( spastičke)
Konverzivna neuroza
• Konverzivnim mehanizmom se simbolički manifestuje potisnuti konflikt ili drugi potisnuti psihički sadržaji. Ako dete ili odrasli ne može da reši psihički problem na drugi način on ga konvertuje (prebacuje) i prerušava u telesni ili emocionalni simptom. Telo ili njegov deo može da postane cilj nesvesnih sadržaja i na taj način služi oslobađanju od napetosti i anksioznosti.
Svaki deo tela
• Može postati lokacija konvertiranja psihičke energije i pri tome manifestovati na simboličan način nesvesni konflikt kod neurotične ličnosti
• Tako se javljaju konverzivni poremećaji na nivou govornih organa, glavobolje, stomačni bolovi, poremećaji sluha i vida, motorike itd.
Konverzivne neuroze,stanja i reakcije
• Mogu zahvatiti motoriku,čula,telesne poremećaje ili pojedine unutrašnje organe
• Mogu zahvatiti glasovni aparat (afonija) i biti praćene inhibicijom usana i jezika, proširiti se na smetnje gutanja i povraćanja
• Konverzivni poremećaj govora dešava se kod dece koja u napetim, zastrašujućim i konfliktnim situacijama (npr. reaguju mutizmom).
Konverzivni poremećaj govora kod dece i omladine
• Dešava se da deca u zastrašujućim ili napetim situacijama reaguju ćutanjem –zaneme ili pak zamucaju
• Kod omladine se ovo može dogoditi u stanju uzbuđenja i velike treme na usmenom ispitu
• Ovo su trenutne reakcije ili stanja međutim ako traju duže i učvrste se one simbolički izražavaju intenzivan strah od govorenja
• Dete ili adolescent može izvlačiti sekundarnu dobit iz poremećaja (npr.ne odgovara u školi)
Konverzivne govorno poremećajne reakcije i stanja
• Mogu biti akutne ili kratkotrajne (konverzivne krize) ali ako traju duže postepeno mogu prerasti u psihopatološki obrazac konverzivne neuroze. Može doći do spazma mišića govornih organa čime se simbolički označava da je opasno govoriti- (mutizam ili mucanje)
Psihoanaliza i mucanje
• Sigmund Freud: mucanje može nastati kao posledica psihičke traume i konstituisati se kao neuroza straha
(slučaj Emi fon N.)
• Oto Fenichel: mucanje je pregenitalna konverzija koja u osnovi ima konflikt između nesvesnih impulsivnih težnji ID-a na jednoj strani i svesnih težnji Ega na drugoj
Konverzivna neuroza-motorički spazam šake kod pisanja
• Frankl je dao primer pacijenta koji je bio knjigovođa a patio je zbog grča ruke pri pisanju više godina. Pretila mu je opasnost otpuštanja sa posla. Franklova terapija polazila je od principa suprotstavljanja. Pacijent je dobio instrukciju da piše što nakaznije može: ”Pokazaću ja njima kakvo sam ja škrabalo”,trebalo je da pokaže što neurednije pisanje
• Posle 48 sati grč je oslabio, pacijent je mogao da piše
Komunikacija kod neuroza i blažih emocionalnih poremećaja
• Komunikaconi poremećaji i poremećaji u interakcijama sa okolinom su mnogo blaži kod neuroza ili pak nisu prisutni.