XVI , 18. 2012. e

/Broj

47

Godin XVI na Poned djeljak, 18. jun na/lipnja 2012. godine ISSN 1 1512-7508 - ISSN 1512-7486 - 1512-7494 - ISSN 1

18 8. (" 25/06 17. ", 6) (" ", 2/03, 81/06, 76 6/07, 81/07, 94/ 24/08), /07 . 30/03, 42 , 6. 03.05.2012. , 1. ( ) ( ) : . 2. ( ) , 2003) 1503 (2 .

548

3 3. ( ) . 4 4. ( ) (1) : ; ) ) ; ) ; ) ; ) ; ) . (2) ) ) (1) , 15 . (3) 30 . 5 5. ( ) (" ", 25/06).

47 - 2

a) b) c) d) e)

, 18. 6. 2012.

6. () (1) , , . (2) 30 . 7. () (1) . (2) . 8. ( ) " ". 70/12 03. 2012. , . . Na osnovu lana 18. Zakona o primjeni odreenih privremenih mjera radi efikasnog provoenja mandata Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju te drugih meunarodnih restriktivnih mjera ("Slubeni glasnik BiH", broj 25/06) i lana 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijee ministara Bosne i Hercegovine, na 6. sjednici odranoj 3.5.2012. godine, donijelo je O OSNIVANJU MEURESORNE RADNE GRUPE ZA PRAENJE PROVOENJA MEUNARODNIH RESTRIKTIVNIH MJERA lan 1. (Osnivanje) Ovom Odlukom se osniva Meuresorna radna grupa za praenje provoenja meunarodnih restriktivnih mjera (u daljnjem tekstu: Meuresorna grupa) i ureuju nadlenosti i nain rada Meuresorne radne grupe. lan 2. (Nadlenost) Meuresorna grupa prati provoenje rezolucija Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda ili odluka Evropske unije koje predviaju meunarodne restriktivne mjere, a posebno Rezolucije Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda 1503 (2003) primjenom odreenih mjera s ciljem efikasnog provoenja mandata Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju. lan 3. (Sjedite) Meuresorna grupa se osniva kao stalno radno tijelo sa sjeditem pri Vijeu ministara Bosne i Hercegovine. lan 4. (Sastav) (1) Meuresomu grupu ine predstavnici:

ODLUKU

Ministarstva vanjskih poslova BiH; Ministarstva sigurnosti BiH; Ministarstva odbrane BiH; Ministarstva finansija i trezora BiH; Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH; f) Ministarstva pravde BiH. (2) Sve institucije naznaene od take b) do take f) iz stava (1) ovog lana dostavit e Ministarstvu vanjskih poslova podatke za po jednog lana za rad u Meuresornoj grupi, najkasnije 15 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke. (3) Vijee ministara Bosne i Hercegovine donijet e odluku o imenovanju lanova Meuresorne grupe u roku od 30 dana od dana objave ove Odluke. lan 5. (Djelokrug rada) Meuresorna grupa prati provoenje rezolucija Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda ili odluka Evropske unije koje predviaju meunarodne restriktivne mjere shodno odredbama Zakona o primjeni odreenih privremenih mjera radi efikasnog provoenja mandata Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju te drugih meunarodnih restriktivnih mjera ("Slubeni glasnik BiH", broj 25/06). lan 6. (Poslovnik) (1) Nain rada i odluivanja Meuresorne grupe, prava i obaveze lanova Meuresorne grupe, kao i druga pitanja znaajna za rad Meuresorne grupe bit e ureeni Poslovnikom o radu Meuresorne grupe. (2) Meuresorna grupa e u roku od 30 dana od dana konstituiranja usvojiti Poslovnik o radu. lan 7. (Odgovornost) (1) Meuresorna grupa za svoj rad odgovara Vijeu ministara Bosne i Hercegovine. (2) Meuresorna grupa je duna odmah po saznanju obavijestiti Predsjednitvo Bosne i Hercegovine i Vijee ministara Bosne i Hercegovine o svakoj povredi odredaba Zakona o primjeni odreenih privremenih mjera radi efikasnog provoenja mandata Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju te drugih meunarodnih restriktivnih mjera. lan 8. (Stupanje na snagu) Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja i objavljuje se u "Slubenom glasniku BiH". VM broj 70/12 Predsjedavajui 03. maja 2012. godine Vijea ministara BiH Sarajevo Vjekoslav Bevanda, s. r. Na temelju lanka 18. Zakona o primjeni odreenih privremenih mjera radi uinkovite provedbe mandata Meunarodnog kaznenog suda za bivu Jugoslaviju te drugih meunarodnih restriktivnih mjera ("Slubeni glasnik BiH", broj 25/06) i lanka 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijee ministara Bosne i Hercegovine, na 6. sjednici odranoj 3.5.2012. godine, donijelo je

, 18. 6. 2012.

47 - 3

O OSNIVANJU MEURESORNE RADNE SKUPINE ZA PRAENJE PROVEDBE MEUNARODNIH RESTRIKTIVNIH MJERA lanak 1. (Osnivanje) Ovom Odlukom se osniva Meuresorna radna skupina za praenje provedbe meunarodnih restriktivnih mjera (u daljnjem tekstu: Meuresorna skupina) i ureuju nadlenosti i nain rada Meuresorne radne skupine. lanak 2. (Nadlenost) Meuresorna skupina prati provedbu rezolucija Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda ili odluka Europske unije koje predviaju meunarodne restriktivne mjere, a posebito Rezolucije Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda 1503 (2003) primjenom odreenih mjera s ciljem uinkovite provedbe mandata Meunarodnog kaznenog suda za bivu Jugoslaviju. lanak 3. (Sjedite) Meuresorna skupina se osniva kao stalno radno tijelo sa sjeditem pri Vijeu ministara Bosne i Hercegovine. lanak 4. (Sastav) (1) Meuresornu skupinu ine predstavnici: a) Ministarstva vanjskih poslova BiH; b) Ministarstva sigurnosti BiH; c) Ministarstva obrane BiH; d) Ministarstva finansija i trezora BiH; e) Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH; f) Ministarstva pravde BiH. (2) Sve institucije naznaene od toke b) do toke f) iz stavka (1) ovog lanka dostavit e Ministarstvu vanjskih poslova podatke za po jednog lana za rad u Meuresornoj skupini, najkasnije 15 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke. (3) Vijee ministara Bosne i Hercegovine donijet e odluku o imenovanju lanova Meuresorne skupine u roku od 30 dana od dana objave ove Odluke. lanak 5. (Djelokrug rada) Meuresorna skupina prati provedbu rezolucija Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda ili odluka Europske unije koje predviaju meunarodne restriktivne mjere shodno odredbama Zakona o primjeni odreenih privremenih mjera radi uinkovite provedbe mandata Meunarodnog kaznenog suda za bivu Jugoslaviju te drugih meunarodnih restriktivnih mjera ("Slubeni glasnik BiH", broj 25/06). lanak 6. (Poslovnik) (1) Nain rada i odluivanja Meuresorne skupine, prava i obveze lanova Meuresorne skupine, kao i druga pitanja znaajna za rad Meuresorne skupine bit e ureeni Poslovnikom o radu Meuresorne skupine. (2) Meuresorna skupina e u roku od 30 dana od dana konstituiranja usvojiti Poslovnik o radu. lanak 7. (Odgovornost) (1) Meuresorna skupina za svoj rad odgovara Vijeu ministara Bosne i Hercegovine. (2) Meuresorna skupina je duna odmah po saznanju obavijestiti Predsjednitvo Bosne i Hercegovine i Vijee ministara Bosne i Hercegovine o svakoj povredi odredaba

ODLUKU

Zakona o primjeni odreenih privremenih mjera radi uinkovite provedbe mandata Meunarodnog kaznenog suda za bivu Jugoslaviju te drugih meunarodnih restriktivnih mjera. lanak 8. (Stupanje na snagu) Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja i objavljuje se u "Slubenom glasniku BiH". VM broj 70/12 Predsjedatelj 03. svibnja 2012. godine Vijea ministara BiH Sarajevo Vjekoslav Bevanda, v. r.

17. (" ", . 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 24/08), 5. 1. 6. 3. (" ", 15/02), , , 7. 10. 2012. , 1. ( ) . 2. ( ) , , . 3. ( ) , . 4. ( ) " ". 71/12 10. 2012. , . . Na osnovu lana 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), lana 5. stav 1. i lana 6. stav 3.

549

47 - 4

, 18. 6. 2012.

Odluke o uvjetima i nainu primanja i imenovanja poasnih konzularnih funkcionera ("Slubeni glasnik BiH", broj 15/02), Vijee ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova, na 7. sjednici odranoj 10. maja 2012. godine, donijelo je O DAVANJU SAGLASNOSTI ZA PRIHVATANJE MAHIRA HADIAHMETOVIA ZA POASNOG KONZULA FEDERATIVNE REPUBLIKE BRAZIL U BOSNI I HERCEGOVINI I OTVARANJE POASNOG KONZULATA FEDERATIVNE REPUBLIKE BRAZIL U BOSNI I HERCEGOVINI SA SJEDITEM U VISOKOM lan 1. (Saglasnost za prihvatanje) Vijee ministara Bosne i Hercegovine daje saglasnost za prihvatanje Mahira Hadiahmetovia za poasnog konzula Federativne Republike Brazil u Bosni i Hercegovini. lan 2. (Saglasnost za otvaranje poasnog konzulata) Vijee ministara Bosne i Hercegovine je saglasno da se s ciljem razvoja trgovinskih, ekonomskih i kulturnih odnosa izmeu Bosne i Hercegovine i Federativne Republike Brazil, odobri otvaranje poasnog konzulata Federativne Republike Brazil u Bosni i Hercegovini sa sjeditem u Visokom. lan 3. (Privilegije i imuniteti) Odredbe Beke konvencije o konzularnim odnosima u vezi sa olakicama, privilegijama i imunitetima primjenjuju se i na poasnog konzula Federativne Republike Brazil u Bosni i Hercegovini. lan 4. (Stupanje na snagu) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH". VM broj 71/12 Predsjedavajui 10. maja 2012. godine Vijea ministara BiH Sarajevo Vjekoslav Bevanda, s. r. Temeljem lanka 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), lanka 5. stavak 2. i lanka 6. stavak 3. Odluke o uvjetima i nainu primanja i imenovanja poasnih konzularnih dunosnika ("Slubeni glasnik BiH", broj 15/02), Vijee ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova, na 7. sjednici odranoj 10. svibnja 2012. godine, donijelo je O DAVANJU SUGLASNOSTI ZA PRIHVAANJE MAHIRA HADIAHMETOVIA ZA POASNOG KONZULA FEDERATIVNE REPUBLIKE BRAZIL U BOSNI I HERCEGOVINI I OTVARANJE POASNOG KONZULATA FEDERATIVNE REPUBLIKE BRAZIL U BOSNI I HERCEGOVINI SA SJEDITEM U VISOKOM lanak 1. (Suglasnost za prihvaanje) Vijee ministara Bosne i Hercegovine daje suglasnost za prihvaanje Mahira Hadiahmetovia za poasnog konzula Federativne Republike Brazil u Bosni i Hercegovini. lanak 2. (Suglasnost za otvaranje poasnog konzulata) Vijee ministara Bosne i Hercegovine je suglasno da se s ciljem razvoja trgovinskih, gospodarskih i kulturnih odnosa

ODLUKU

izmeu Bosne i Hercegovine i Federativne Republike Brazil, odobri otvaranje poasnog konzulata Federativne Republike Brazil u Bosni i Hercegovini sa sjeditem u Visokom. lanak 3. (Privilegije i imuniteti) Odredbe Beke konvencije o konzularnim odnosima u svezi s olakicama, privilegijama i imunitetima, primjenjuju se i na poasnog konzula Federativne Republike Brazil u Bosni i Hercegovini. lanak 4. (Stupanje na snagu) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH". VM broj 71/12 Predsjedatelj 10. svibnja 2012. godine Vijea ministara BiH Sarajevo Vjekoslav Bevanda, v. r.

12. (1) (" ", 43/09), , , 1. ( ) e , ( : ). 2. ( ) (1) , / Frascati Manual 2002, (Revised Fields of Science and Technology (FOS) Classification in the FRASCATI; DSTI/EAS/STP/NESTI(2006)19/FINAL; Organisation for Economic Co-operation and Development; 26-Feb2007), . (2) " " ( 1). 3. ( ) (1) . (2) , / , 2. 2. .

550

ODLUKU

, 18. 6. 2012.

47 - 5

4. ( ) (1) , / . (2) (1) / , . 5. ( ) " ". 10-33-16-1293/12 08. 2012. , . . , (FOS) - JT03222603 Document complet disponsible sur OLIS dans son format d'origine Kompletan dokument dostupan u OLIS-u na njegovom originalnom formatu (FOS) - (F). FOS , , , I, . 2002. (NESTI) FOS . OECD- Jan C. F. () , , EUROSTAT . NESTI . AdHoc . , , , ( ), FOS . , . (CS) o . 2006. D.

(FOS) - - (F) 2002 FOS 4.4, . 273-276. 3.2 FOS . F . , ( -) - , , ( ) - . , . FOS , I, . , FOS, R&D , NESTI . , FOS . , ( ). , NESTI. (FOS) - . 2000 NESTI FOS , 2002 NESTI . , ( ), , EUROSTAT , OECD . 2004 NESTI FOS , [ DSTI/EAS/STP/NESTI(2004)26]. , . . FOS e NESTI 2005 [ DSTI/EAS/STP/NESTI (2005)15]. , FOS . NESTI OECD AdHoc FOS- . NESTI , . AdHoc ,

47 - 6

, 18. 6. 2012.

FOS ( , e ). . . 1. - 2002 2. FOS , F (2002). ( ), SI , . , . . NESTI 2004 . FOS : ( 2). "" (Others) . "" , 2002 . , "-" "-" " ". R&D . (R&D) , (R&D) , ). FOS : (, , ). (, , , , ). . , . . OECD R&D D . () . R&D

. , , , R&D FOS . , () , () . . 1 , () R&D . , . R&D ( . ). () . e e FOS . , , R&D . FOS () , 10 . FOS . NESTI FOS . I 1. a , , 1; (), ( 2.2., 5.8); , ( , ; ; ); ( , (. , , .)1

, 18. 6. 2012.

47 - 7

, ); ; ; ( ); ( ); ; ( , ); ; ; ; , (, , , , ); ; ; , ; , ; ; ; ; ; ( 5.7.); ; ; , , : ( 3, 4) , ; ; ; ; ; ; ( 3); ( 3); ; , ; , , , (?); , , , , ; (, , , , ), , ; 2. ; , ; ; ; , , ; ; ; ; ; ; ; ; ; ; , ( 1.3.); ; ; (, ), ; ; ; ; ( , , , , ); ; ; , , ( 2.10; 2.9); ; ( ; ); (

-

-

-

3. -

-

-

2.9 [ , , ]); , ; (, ), ; ; ; ; ; ; ; ; (DNA ) ; ; ; ( ) , ; ( ) , , , , - ; ( ); ( ); ( 2.9.); ; () ( 1.6); ; ; ( ); ; ; ; ( ); ; ; ; ; ; , ; ; ; ; ; ; ; , , ; ; , ; ; ( ; ); ; , ; ; ; ; ; ; ; , ( ); ( , ); ; ; ; ; ; ; ; , ; ; , ( , , , ); , ,

47 - 8

6. 6.1. 6.2. 6.3. 6.4. 6.5.

18. 6. 2012. ,

; , , ; DNK, ( ( , ); ( , , ); ; 4. 4.1. ( ), ( ) ; ; ; , ; ( ), ( ; 4.4) 4.2. ; ( 4.4) ; ; 4.3. 4.4. ; ( ), , , j ( / ) , ; ; 4.5. 5. 5.1 ( - ); , ( : , , ); 5.2. ( ) , ; ; ; 5.3 , ; , , ; , ( , ); 5.4. ; ; , , ( ; ; , ) ); 5.5. ; , , 5.6. ; ; ; 5.7. ( ); ; ( ); 2.1); 2 ( 5.8. ; ( ( ); ; ; 5.9. , ;

; ( 6.3, ); ; ; ; , ; , ; , , ; ( ); ; ; (, , , ) ) , , , ( , , ); ; , ;

Na osnovu lana 12. stav (1) Okvirno zakona o v og vama nauno oistraivake djelatnosti i koordinaciji osnov unutr ranje i meuna arodne naunoiistraivake sar radnje Bosne i Hercegovine ("Slub glasnik BiiH", broj 43/09 na prijedlog beni 9), Vije za nauku Bosne i Hercegov a vine, ministar ci ivilnih poslova donosi

, 18. 6. 2012.

47 - 9

O METODOLOKOM OKVIRU I PRINCIPIMA ZA IZRADU PRAVILNIKA O KLASIFIKACIJI NAUNIH OBLASTI, POLJA I GRANA lan 1. (Predmet Uputstva) Ovim Uputstvom utvruje se metodoloki okvir i principi za izradu pravilnika o klasifikaciji naunih oblasti, polja i grana s pripadajuim klasiflkacijskim oznakama (u daljem tekstu: Uputstvo). lan 2. (Naune oblasti) (1) Naune oblasti, polja i grane/ue oblasti utvruju se u skladu sa revidiranim izdanjem klasifikacije polja nauke i tehnologije u priruniku Frascati Manual 2002, Revidirana klasifikacija oblasti nauke i tehnologije (Revised Fields of Science and Technology (FOS) Classification in the FRASCATI; DSTI/EAS/STP/NESTI(2006)19/FINAL; Organisation for Economic Co-operation and Development; 26-Feb2007), koji je osnova za praenje statistikih indikatora u Evropskoj uniji. (2) Originalni dokument "Revidirana klasifikacija oblasti nauke i tehnologije" sastavni je dio ovog Uputstva (Aneks 1). lan 3. (Usklaenost podataka) (1) Ovim Uputstvom stvara se osnova za minimalni nivo uporedivosti podataka u naunoistraivakoj djelatnosti na meunarodnom nivou. (2) Oblasti i polja trebaju biti usklaeni sa prvim i drugim nivoom klasifikacije, a grane/ue oblasti maksimalno mogue usklaene sa treim nivoom klasifikacije, datim u dokumentu iz stava 2. lana 2. ovog Uputstva. lan 4. (Provedbeni propisi) (1) Na bazi ovog Uputstva nadlena ministarstva u Bosni i Hercegovini donijet e svoj pravilnik o klasifikaciji naunih oblasti, polja i grana/uih oblasti. (2) Klasifikacija u pravilniku iz stava (1) moe se i dalje proirivati i moe imati i nie nivoe klasifikacije grana/uih naunih oblasti, zavisno od potreba. lan 5. (Stupanje na snagu) Ovo Uputstvo stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH". Broj 10-33-16-1293/12 08. juna 2012. godine Ministar Sarajevo Mr. Sredoje Novi, s. r. UPRAVA ZA ZNANOST, TEHNOLOGIJU I INDUSTRIJU KOMITET ZA POLITIKU U ZNANOSTI I TEHNOLOGIJI Radna skupina nacionalnih eksperata za indikatore u znanosti i tehnologiji REVIDIRANO PODRUJE ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE (FOS) KLASIFIKACIJA PO FRASCATI-JEVOM PRIRUNIKU 03222603 Document complet disponible sur OLIS dans son format d'origine Kompletan dokument dostupan u OLIS-u na njegovom originalnom formatu

UPUTSTVO

UVODNA RIJE Pregled klasifikacije znanstvenih i tehnologijskih podruja (FOS) bio je predmet rasprave vie puta u okviru posljednje revizije Frascati-jevog prirunika (FM). Posebice se osjealo da je dolo vrijeme da se FOS klasifikacija, najprimjerenija klasifikacija za istraivanje i razvoj u javnom sektoru, treba ponovo razmatrati s ciljem odraavanja najnovijih promjena u podruju znanosti i tehnologije, posebice pojavom tehnologijskih podruja kao to su ICT, biotehnologija i nanotehnologija. Slijedom ove rasprave u 2002. radna skupina nacionalnih eksperata za indikatore u znanosti i tehnologiji (NESTI) je odluila da postavi popis zadatka na kojima e se raditi na reviziji FOS klasifikacije. OECD-jev popis zadataka predvodi Jan C. G. van Steen (Nizozemska) i ukljuuje Australiju, Norveku, Portugal kao i EUROSTAT i UNESCO. Tijekom trajanja procesa nekoliko nacrta je prodiskutirano od strane NESTI skupine. Ad Hoc sastanak o statistici u biotehnologiji je takoer konsultirati. U svakom sluaju, zahvaljujui razliitim perspektivama u znanstvenoj zajednici, administrativnim sustavima i korisnicima klasifikacije, kao i dinamici same znanosti (kao stoje pojava meudisciplinarnih znanosti), nije bilo mogue razviti FOS klasifikaciju koja e zadovoljiti potrebe svih ukljuenih faktora. Kao rezultat, finalna klasifikacija predstavlja kompromis izmeu razliitih toaka gledita i potreba korisnika. Komitet za politiku u znanosti i tehnologiji (CSTP) pozvan je da otkrije iz procedure pisanja i objavi dokument. Ovo je zavreno lipnja 2006. Ovaj dokument je objavljen pod odgovornou generalnog tajnika OECD. REVIDIRANE KLASIFIKACIJE PODRUJA ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE (FOS) PO FRASCATIJEVOM PRIRUNIKU Pozadina Frascati-jev prirunik (FM) 2002 se bavi FOS klasifikacijom u Glavi 4.4, par. 273-276. Tablica 3.2 sadri samu FOS klasifikaciju. FM preporuuje da osnovna polja znanosti i tehnologije trebaju biti usvojena kao funkcionalna polja znanstvenog sustava klasifikacije. Ova klasifikacija treba biti koritena za trokove vlada za istraivanje i razvoj, visoko obrazovanje i PNP (privatni neprofitni) sektor - i, ukoliko je mogue, u BP (Biznis poduzea) sektoru - i za osobne podatke u svim sektorima. U svakom sluaju, trenutna implementacija moe biti okarakterizirana kao izuzetno razliita irom razliitih zemalja. Postojea FOS klasifikacija ne reflektuje u potpunosti promjene u podruju znanosti i tehnologije, a posebice kada je u pitanju pojava tehnologijskih podruja kao to su ICT, biotehnologija i nanotehnologija. Ovo, kao i potreba da se dobije to bolja pokrivenost podacima koji se nalaze u FOS-u, najprimjerenija klasifikacija za R&D u javnom sektoru, motivirani od strane NESTI skupine o razmatranju klasifikacije. Dodue, nije realno misliti da je mogue razviti FOS klasifikaciju koja e zadovoljiti potrebe svih ukljuenih faktora. To je zato to razliite perspektive u znanstvenoj zajednici, administrativnim sustavima i korisnicima klasifikacije kao i dinamike same znanosti (kao to je pojava meudisciplinamih znanosti). Stoga, finalna klasifikacija predstavlja kompromis izmeu razliitih toaka gledanja i potreba korisnika koje predstavlja NESTI. Pregled klasifikacije u podruju znanosti i tehnologije (FOS) bio je razmatran vie puta u okviru posljednje revizije Frascati-jevog prirunika. Na sastanku 2000 NESTI je zakljuio da se FOS klasifikacija mora revidirati, ali sve do

47 - 10

-

, 18. 6. 2012.

2002 NESTI nije postavio popis zadataka na kojima e se raditi po ovom specifinom pitanju. Popis zadataka sainila je Australija, Nizozemska (vodea zemlja), Norveka, Portugal kao i EUROSTAT i UNESCO. OECD Tajnitvo je prihvatilo ulogu koordinatora. Na sastanku 2004 NESTI skupine prva nacrt verzija revidirane FOS klasifikacije pripremljena je od strane konsultanata i revidirana u odnosu na popis zadataka, i o njoj se diskutiralo [Radni dokument Tajnitva DSTI/EAS/STP/NESTI(2004)26]. Premda je prijedlog bio cijenjen u odreenoj mjeri, dosta kritikih komentara je napravljeno. Zakljueno je da e popis zadataka uzetih u razmatranje i dodano napisane komentare kako bi osigurao dobro opisanu dvoznamenkastu kategorizaciju koja se pretvara u sadanju jednoznamenkastu kategorizaciju izvjetavanja. Drugi nacrt FOS klasifikacije iznesen je na NESTI sastanku 2005 [Radni dokument Tajnitva DST1/EAS/STP/ NESTI(2005)15]. Nakon duge diskusije, skupina je odobrila revidiranu FOS klasifikaciju ostavljajui nerijeene neke promjene o kojima se raspravljalo na sastanku i koje treba dostaviti u pisanoj formi. NESTI je takoer odluio da potrai savjet od strane OECD AdHoc sastanka o statistici u biotehnologiji o najboljem nainu klasifikacije biotehnologije u okviru FOS-a i da uzme u razmatranje preporuke po ovom pitanju. Veliki broj pisanih komentara je primljen nakon NESTI sastanka, od kojih su neki uzeti u razmatranja, a neki ne. AdHoc sastanak o statistici u biotehnologiji je bio konsultiran, to je dovelo do preporuke da se biotehnologija podijeli u etiri komponente i da joj se dodijele tri razliita jednoznamenkasta FOS polja (dva su smjetena pod Ininjering i tehnologija, jedno pod Medicinske znanosti i jedno pod Poljoprivredne znanosti). Osobama koje su dale komentare poslane su povratne informacije o nainu na koji su njihovi prijedlozi bili inkorporirani. Finalna verzija poslana je nazad na zadnju rundu provjera. Revidirana klasifikacija predstavljena je u Aneksu 1. Uporedba ove verzije sa onom koja je ukljuena u Frascati-jev prirunik 2002 predstavljena je u Aneksu 2. Ostatak ovog dokumenta ilustruje principe kojima se vodilo u revidiranoj FOS klasifikaciji, predstavlja njen sadraj i identificira implikacije njene primjene u FM (2002). Klasifikacija nije promijenjena u prvoj razini (est osnovnih polja), razini ije promjenljive su sakupljene u MST1 upitniku ovog momenta, sa zadatkom osiguranja kontinuiteta vremenske serije s ciljem meunarodnih poreenja. Novitet se sastoji u prekidu dvoznamenkaste razine na iji raun se uzima pojava nastajanja i meudisciplinarnih podruja, i za koje e biti zatraeni meunarodno uporedivi podaci. Svaka dvoznamenkasta kategorija praena je opisom njenog sadraja da pomogne premoenje dvoznamenkaste meunarodne klasifikacije sa detaljnijim nacionalnim klasifikacijama. Principi revidirane klasifikacije Vei broj vodia za revidiranu klasifikaciju su izneseni od strane NESTI skupine u 2004 i dalje su razmatrane na popisu zadataka. Sljedei principi za revidiranu FOS klasifikaciju su navedeni: est osnovnih polja su podijeljena na dvoznamenkastu razinu (vidi Aneks 2). "Ostale" (Others) kategorije su dodane za svako osnovno polje s ciljem odravanja klasifikacije fleksibilnom i dozvoljavajui pojavu novih podruja studija. "Ostale" kategorije ininjeringa i tehnologije, drutvenih i humanistikih znanosti u FM 2002 su podijeljene na nekoliko potkategorija.

Posebice, "bio-tehnologija" i "nano-tehnologija" su predstavljene u polju "Ininjeringa i tehnologije". Sakupljanje podataka i izvjetavanje o est osnovnih podruja jami meunarodno poreenje R&D podataka tijekom vremena. Implementacija revidirane klasifikacije u Frascati-jev om priruniku Revidirana meunarodna klasifikacija e imati primjene za mnoga razliita podruja interesovanja (R&D sakupljanje podataka, R&D projekata, pitanja politike u ovom podruju). Implementacija FOS klasifikacije e ovisiti od broja faktora: Svrhe za koju se klasifikacija koristi (nadgledanje, evaluacija, alokacija sredstava). Mogunost ukljuenja razliitih faktora u klasifikaciju (vlada, istraivako vijee, sveuilita, meunarodne organizacije, drugi). Specifian odnos izmeu vlade i institucija visokog obrazovanja i vladinog sektora. Granica do koje institucije mogu i do koje su spremne, odnosno do koje su potaknute da dostavljaju podatke. Izraena briga u svezi administrativnog optereenja institucija. Prvi korak implementacije e zahtijevati promjene u OECD R&D anketnim listiima to e nakon toga imati utjecaja na sakupljanje podataka u OECD zemljama. Predvia se da zemlje osiguraju podatke za razliite sektore na dvostupanjskoj (dvoznamenkastoj) razini klasifikacije. Na temelju ovoga treba doi do promjena R&D anketnih listia u objedinjenu dvostupanjsku kategoriju izvjea. Meutim, za neke zemlje lanice bit e teko, u ovoj fazi, pripremiti izvjea o R&D podacima na mnogo detaljnijom dvostupanjskom FOS razinom. Dakle, prvostupna (jednocifrena) razina i dalje e se pojavljivati u eksperimentalnoj tablici za one zemlje koje u poetku nee biti u mogunosti da dostave takve podatke, a kako bi se osigurao kontinuitet vremenskih nizova na prvostupnoj (jednocifrenoj) razini. Zakljuci i sljedei koraci Razlike treba napraviti izmeu nacionalnih i meunarodnih ciljeva u koritenju klasifikacija. Klasifikacija sadrana u Aneksu 1 nije usmjerena na harmonizaciju podataka klasificiranih na temelju polja znanosti i tehnologije za nacionalne ciljeve, donekle (prilino) je usmjerena na postizanju minimalne razine komparacije R&D podataka na meunarodnoj razini. Osim toga, treba postii balans izmeu esto opirnih potreba korisnika s jedne strane i potreba za minimiziranjem administrativnih trokova statistikih slubi s druge strane. Nadalje, R&D istraivanja nisu najbolje pogodna za prikupljanje veoma detaljnih podataka (kao alternativni izvori mogu se koristiti npr. baze podataka na projektnoj razini u zemljama i baze podataka iz publikacija i citiranih podataka). Iz ovih razloga u pripremi klasifikacije uzet je koristan pristup i napravljen je pokuaj da se zadri broj niih dvostupanjskih (dvocifrenih) kategorija radije nego viih. Izbjegavanje slamanja trendova takoer jc bilo vano uzeti u obzir i nastojati da finalna verzija ostane koliko god je mogue zatvorena za postojeu FOS klasifikaciju. Nadalje, napredak znanosti i tehnologije na vodeem kraju je veoma brz, tako nastajanje novih multi i interdisciplinarnih podruja u budunosti trebat e klasificirati sukladno mjerama R&D inputa i performansi. Postojea FOS klasifikacija nije nuna kao krajnja (posljednja) ali je treba detaljno pregledati, kao u sluaju Frascatijevog prirunik kada je revidirano-pregledano nakon 10 godina implementacije. Empirijske studije mogu pomoi u poboljavanju osnova FOS klasifikacije.

, 18. 6. 2012.

-

47 - 11

NESTI skupina e oekivati paljivo praenje razvoja u znanosti i tehnologiji i dinamiku potrebe korisnika na nacionalnoj i internacionalnoj razini sukladno potrebnom izvjeu FOS klasifikacije. ANEX 1 REVIDIRANA KLASIFIKACIJA U PODRUJU ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE 1. Prirodne znanosti Matematika Teorijska matematika, primjenjena matematika, statistika i vjerovatnoa 1; Raunarske i informatike znanosti Raunarske znanosti (informatika?), informatike znanosti i bioinformatika (razvoj hardvera da bude 2.2., socijalni aspekt 5.8); Fizike znanosti Atomska, molekularna i kemijska fizika (fizika atoma i molekula ukljuujui koliziju, interakcija sa radijacijom; magnetne rezonance; Moesbauerov efekat); fizika sabijanja materije (ukljuujui fiziku vrstog tijela, superprovodljivost); fizika estica i polja; nuklearna fizika; fizika fluida i plazme (ukljuujui povrinsku fiziku); optika (ukljuujui lasersku optiku i kvantnu optiku); akustika; astronomija (ukljuujui astrofiziku, znanost o svemiru); Kemijske znanosti Organska kemija; neorganska i nuklearna kemija; fizika kemija; znanost o polimerima, elektrokemija (baterije, galvanski elementi, gorive elije, korozija metala, elektrolize); kemija koloida; analitika kemija; Zemlja i znanost o ivotnoj sredini Geoznanosti, multidisciplinamo; mineralogija, paleontologija; geokemija i geofizika; fizika geografija; geologija; vulkanologija; znanost o ivotnoj sredini (socijalni aspekti da budu 5.7.); Meteorologija i znanost o atmosferi; klimatska istraivanja; Oceanografija, hidrologija, vodni resursi; Bioloke znanosti (Medicina da bude 3, i Poljoprivreda da bude 4) Biologija elije, mikrobiologija; virologija; biokemija i molekularna biologija; biokemijski istraivaki metodi; mikologija; biofizika; Genetika i nasljedstvo (medicinska genetika da bude 3); reproduktivna biologija (medicinski aspekti da bude 3); biologija razvitka; Znanost o biljkama, botanika; Zoologija, ornitologija, entomologija, biologija znanosti o ponaanju (prijevod?); Biologija mora, slatkovodna biologija, limnologija, ekologija, zatita biodiverziteta; Biologija (teorijska, matematika, termalna, kriobiologija, biologijski ritam), Biologija evolucije, drugi biologijski predmeti; Druge prirodne znanosti 2. Ininjering i tehnologija Graevinarstvo Graevinarstvo; arhitektura, graditeljstvo; komunalni inenjering i konstrukcije; transportni inenjering; Elektrotehnika, elektronika, informatiki ininjering

-

-

-

-

-

3. -

-

1 Ovo ukljuenje istraivanja o statistikog metodologiji, ali iskljuuje istraivanja o primijenjenoj statistici koja bi trebala biti klasificirana pod relevantno polje primjene (npr. ekonomija, sociologija, itd)

Elektrotehnika i elektronika; robotika i automatska kontrola; automatizacija i kontrolni sustavi; komunikacijski inenjering i sustavi; telekomunikacije; arhitektura i hardver raunara; Strojarstvo Strojarstvo; primjenjena mehanika; termodinamika; Inenjering zranog prostora; Nuklearni inenjering, (nuklearna fizika da bude 1.3.); Audio inenjering; analize pouzdanosti; Kemijsko inenjerstvo Kemijsko inenjerstvo (biljke, proizvodi), inenjerstvo kemijskih procesa; Inenjering materijala Inenjering materijala; keramika; materijali za oblaganje i filmovi; kompoziti (ukljuujui laminate, armiranu plastiku, cementi, proizvodnja kombiniranih prirodnih i sintetikih vlakana, punjeni kompoziti); papir i drvo; tekstili; ukljuujui sintetike pigmente, boje, vlakna (nanoskala materijala da bude 2.10; biomaterijala 2.9); Medicinski inenjering Medicinski inenjering; tehnologija medicinskih laboratorija (ukljuujui laboratorijske analize uzoraka; tehnologiju dijagnostike); (biomaterijali da budu 2.9 [fizike karakteristike ivih materija povezanih sa medicinskim implantatima, ureajima, senzorima]); Inenjering ivotne sredine Inenjering ivotne sredine i geologijski inenjering, geotehnike; istraivanja nafte (gorivo, ulja), energija i goriva; daljinska istraivanja; obrada ruda i minerala; inenjering mora; plovila; inenjering oceana; Biotehnologija ivotne sredine Biotehnologija ivotne sredine; bioremediacija; dijagnostike biotehnologije (DNA sekvence i ureaji za bioopaanje) u upravljanju ivotnom sredinom; etika biotehnologije ivotne sredine; Industrijska biotehnologija Industrijska biotehnologija; bioprocesne tehnologije (industrijski procesi koje pokreu bioloki agensi) biokatalize, fermentacija; bioproizvodi (proizvodi koji su proizvedeni koristei bioloke materije kao sirovinu) biomaterijali, bioplastike, biogoriva, bio-izvedena masa i fine kemikalije, bio-izvedeni novi materijali; Nano tehnologija Nano materijali (proizvodnja i osobine); Nano procesi (primjena na nano skali); (biomaterijali da budu 2.9.); Druga inenjerstva i tehnologije Hrana i pie; Druga inenjerstva i tehnologije Medicinske i zdravstvene znanosti Osnovna (fundementalna) medicina Anatomija i morfologija (znanost o biljkama da bude 1.6); humana genetika; imunologija; neuro znanost (ukljuujui psiho fiziologiju); farmakologija i farmacija; medicinska kemija; toksikologija; fiziologija (ukljuujui citologiju); patologija; Klinika medicina Andrologija; ginekologija i akuerstvo; pedijatrija; kardioloki i kardiovaskularni sustav; periferne vaskularne bolesti, hematologija; respiratorni sustavi; medicina njege i hitna medicina; anesteziologija; ortopedija; hirurgija; radiologija; nuklearna medicina i medicinsko slikanje, transplatacija, stomatologija; oralna hirurgija i medicina; dermatologija i venerine bolesti, alergije; reumatologija; endokrinologija i metabolizam (ukljuujui dijabetes; hormone); gastroenterologija i hepatologija; urologija i

47 - 12

5.5. 5.6. 5.7 -

18. 6. 2012. ,

-

-

4. 4.1. -

4.2 4.3 4.4. -

4.5. 5. 5.1 5.2 5.3 5.4 -

nefrolog gija, onkologija oftalmologija otorinolaring a; a; gologija; fizija atrija; klinika neurologija; ge erijatrija i gero ontologija; op i interna m pa medicina; drugi kliniki medi icinski predmet integrativna i komplementa ti, arna medicina (alternativni s sustavi vjebe); ; Zdravst tvene znanosti Znanost i usluge o zdravstvenoj njezi (uklju ti uujui bolniku administraciju, financiranje zdravstvene n u njege); politika zdravlja i uslug ge; prehrana; dijete etika; Njega; p Javno zdravlje i zd dravlje ivotn sredine; tr ne ropska na; parazito ologija; inf fektivne b bolesti, medicin epidemi iologija; Medicin rada; sportsk i rehabilitacijske znanosti, na ke Socijaln bio medicins znanosti (u ne ske ukljuujui plan niranje obitelji, seksualno zdravlje, psiho- on nkologija, polit tiki i socijaln efekti na biom ni medicinska istra aivanja); medic cinska etika, zl louporaba supst tanci. Medicin nska biotehnolo ogija Biotehn nologija veza ana uz zdr ravlje; tehno ologija manipul lacije elijama tkivima, or a, rganima ili c cijelog organizm ma; tehnolog gija identifikacije funkcion niranja DNK, p proteina i enzim i kako oni utj ma jeu na napad b bolesti i ouva anje zdravlja (d dijagnostika ba azirana na gen nima i terapeut tske intervenc cije (farmako ogenomika, te erapija zasnova ana na genim ma); biomaterijali (povezan sa no medicin nskim implanta atima, ureajim senzorima); etika ma, medicin nske biotehnologije; Poljopr rivredne znano osti Poljopri ivreda (biljna p proizvodnja), u umarstvo i riba arstvo Poljopri ivreda (biljna proizvodnja) umarstvo; riba arstvo; znanost o zemljitu; hortikultur ra, vinograda arstvo; mija (ratarstvo) oplemenjivan biljaka i z ), nje zatita agronom bilja; (poljoprivredna b biotehnologija e bili 4.4) Animaln znanost i mljekarstvo na Animaln znanost i mlj na jekarstvo; (anim malna biotehno ologija e biti 4 4.4) Stoarst tvo; kuni ljubim mci; Veterina arska znanost Poljopri ivredna biotehn nologija Poljopri ivredna biotehn nologija i bioteh hnologija hrane GM e; tehnolog (usjevi i s gija stoarstvo), kloniranje u stoa arstvu, selekcija uz pomo markera, dijagnosticiranje ( a (DNK sekvenc i ureaji z bioopaanje za rano/pre ce za ecizno utvriva anje bolesti) biomasa tehn nologije proizv vodnje hrane, biofarming; etika vezana uz poljopriv vrednu biotehno ologiju; Druge p poljoprivredne znanosti e Drutve znanosti ene Psiholog gija Psiholog (ukljuuju odnose ovjek - maina); gija i Psiholog gija, posebne (ukljuujui terapiju za u uenje, ntalne govor, sluh vizuelne i druge ps e sihike i men obnosti); nesposo Ekonom i biznis (po mije oslovanje) Ekonom mije, ekonometr rike; industrijsk odnosi; ki Biznis i menadment; ovne znanosti Obrazo Obrazov vanje, ope; ukljuujui obuku, pedag gogiju, didaktik ku; Obrazov vanje, posebice (za nadarene osobe, za o e e one sa govornim manama); m Sociolo ogija Sociolog gija; demografi antropologij etnologija, ija; ja, Socijaln teme (Studije ravnopravnos spolova; soc ne sti cijalna pitanja; studije obitelji, socijalni rad); ,

5.8. 5.9 6. 6.1. 6.2 6.3 6.4 6.5.

Pravo Pravo, krimino ologija, penolog gija; Politike znan nosti Politike zn nanosti; javna administra na acija; teorija organizacije; onomski zemljo opis Socijalna i eko Znanosti o iv votnoj sredini ( (socijalni aspek kti); kulturna i ekonomski zem mljopis; urbane studije (planir e ranje i razvoj); planiranje tra ansporta i so ocijalni aspekti (ininjering transporta e biti 2.1); b Mediji i komunikacije Novinarstvo; informativne z znanosti (socij jalni aspekti); bibliotekarstvo o; mediji and sociokulturoloke komunikacije; ene Ostale drutve znanosti Drutvene znanosti, meudisc ciplinarne; Ostale drutvene znanosti; e Humanistike znanosti Povijest i arhe eologija Povijest (povi ijest znanosti i tehnologije da bude 6.3, povijest specifinih znanost da bude u odgovarajuem t o poglavlju); arh heologija; Jezik i knjievnost Ope studije jezika; spec cifini jezici; ope studije t nosti; specifin knjievnost, na knjievnosti, teorija knjievn lingvistika; ka Filozofija, etik i religija Filozofija, pov vijest i filozofija znanosti i tehn a nologije; Etika (izuzev etike povezane za specifine potpodruja); e giozne studije; teologija; relig Umjetnost (umjetnost, povi vijest umjetnos umjetnost sti, izvoenja, glaz zba) Umjetnost, povijest umjetn nosti, dizajn u arhitekturi, nji studije umjetnosti izvoenj (muzikologija, kazalite, dramaturgija); folklor; u, Studije o filmu radiju i televiiziji; Druge humanistike studije

, 18. 6. 2012.

47 - 13

Na temelju lanka 12. stavak (1) Okvirnog zakona o osnovama znanstvenoistraivake djelatnosti i koordinaciji unutarnje i meunarodne znanstvenoistraivake suradnje Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", broj 43/09), na prijedlog Vijea za znanost Bosne i Hercegovine, ministar civilnih poslova donosi O METODOLOGIJSKOM OKVIRU I PRINCIPIMA ZA IZRADU PRAVILNIKA O KLASIFIKACIJI ZNANSTVENIH PODRUJA, POLJA I GRANA lanak 1. (Predmet Naputka) Ovim Naputkom utvruje se metoologijski okvir i principi za izradu pravilnika o klasifikaciji znanstvenih podruja, polja i grana s pripadajuim klasifikacijskim oznakama (u daljnjem tekstu: Naputak). lanak 2. (Znanstvena podruja) (1) Znanstvena podruja, polja i grane/ua podruja utvruju se sukladno revidiranom izdanju klasifikacije polja znanosti i tehnologije u priruniku Frascati Manual 2002, Revidirana klasifikacija podruja znanosti i tehnologije (Revised Fields of Science and Technology (FOS) Classification on in the FRASCATI;DST1/EAS/STP/ NESTI(2006)19/F1NAL; Organisation for Economic Cooperation and Development; 26-Feb-2007), koji je temelj za praenje statistikih indikatora u Europskoj uniji. (2) Originalni dokument "Revidirana klasifikacija podruja znanosti i tehnologije" sastavni je dio ovog Naputka (Aneks 1). lanak 3. (Uskladenost podataka) (1) Ovim Naputkom stvara se temelj za minimalnu razinu uporeivosti podataka u znanstvenoistraivakoj djelatnosti na meunarodnoj razini. (2) Podruja i polja trebaju biti usklaeni sa prvom i drugom razinom klasifikacije, a grane/ua podruja maksimalno mogue usklaeni sa treom razinom klasifikacije, danom u dokumentu iz stavka 2. lanka 2. ovog Naputka. lanak 4. (Provedbeni propisi) (1) Na bazi ovog Naputka nadlena ministarstva u Bosni i Hercegovini donijet e svoj pravilnik o klasifikaciji znanstvenih podruja, polja i grana/uih podruja. (3) Klasifikacija u pravilniku iz stavka (1) moe se i dalje proirivati i moe imati i nie razine klasifikacije grana/uih znanstvenih podruja, ovisno od potreba. lanak 5. Ovaj Naputak stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH". Broj 10-33-16-1293/12 08. lipnja 2012. godine Ministar Sarajevo Mr. Sredoje Novi, s. r.

NAPUTAK

UPRAVA ZA NAUKU, TEHNOLOGIJU I INDUSTRIJU KOMITET ZA POLITIKU U NAUCI I TEHNOLOGIJI Radna grupa nacionalnih eksperata za indikatore u nauci i tehnologiji REVIDIRANE KLASIFIKACIJE OBLASTI NAUKE I TEHNOLOGIJE (FOS) PO FRASKATI-JEVOM PRIRUNIKU JT03222603 Document complet disponible sur OLIS dans son format d'origine Kompletan dokument dostupan u OLIS-u na njegovom originalnom formatu UVODNA RIJE Pregled klasifikacije naunih i tehnolokih oblasti (FOS) bio je predmet rasprave vie puta u okviru posljednje revizije Frascatijevog prirunika (FM). Posebno se osjealo da je dolo vrijeme da se FOS klasifikacija, najprimjerenija klasifikacija za istraivanje i razvoj u javnom sektoru, treba ponovo razmatrati s ciljem odraavanja najnovijih promjena u oblasti nauke i tehnologije, posebno pojavom tehnolokih oblasti kao to su 1CT, biotehnologija i nanotehnologija. Slijedei ove rasprave u 2002. radna grupa nacionalnih eksperata za indikatore u nauci i tehnologiji (NESTI) j odluila da postavi popis zadatka na kojima e se raditi na reviziji FOS klasifikacije. OECD-jev popis zadataka predvodi Jan C. G. van Steen (Holandiia) i ukljuuje Australiju, Norveku, Portugal kao i EUROSTAT i UNESKO. Tokom trajanja procesa nekoliko nacrta je prodiskutovano od strane NESTI grupe. AdHoc sastanak o statistici u biotehnologiji je takode konsultovan. U svakom sluaju, zahvaljujui razliitim perspektivama u naunoj zajednici, administrativnim sistemima i korisnicima klasifikacije, kao i dinamici same nauke (kao to je pojava meudisciplinamih nauka), nije bilo mogue razviti FOS klasifikaciju koja e zadovoljiti potrebe svih ukljuenih faktora. Kao rezultat, finalna klasifikacija predstavlja kompromis izmeu razliitih taaka gledita i potreba korisnika. Komitet za politiku u nauci i tehnologiji (CSTP) pozvan je da otkrije iz procedure pisanja i objavi dokument. Ovo je zavreno juna 2006. Ovaj dokument je objavljen pod odgovornou generalnog sekretara OECD REVIDIRANE KLASIFIKACIJE OBLASTI NAUKE I TEHNOLOGIJE (FOS) PO FRASKATI-JEVOM PRIRUNIKU Pozadina Frascati-jev prirunik (FM) 2002 se bavi FOS klasifikacijom u poglavlju 4.4, par. 273-276. Tabela 3.2 sadri samu FOS klasifikaciju. FM preporuuje da osnovna polja nauke i tehnologije trebaju biti usvojena kao funkcionalna polja naunog sistema klasifikacije. Ova klasifikacija treba biti koritena za trokove vlada za istraivanje i razvoj, visoko obrazovanje i PNP (privatni neprofitni) sektor - i, ukoliko je mogue, u BP (Biznis preduzea) sektoru - i za line podatke u svim sektorima. U svakom sluaju, trenutna implementacija moe biti okarakterisana kao izuzetno razliita irom razliitih zemalja. Postojea FOS klasifikacija ne reflektuje u potpunosti promjene u oblasti nauke i tehnologije, a posebno kada je u pitanju pojava tehnolokih oblasti kao to su 1CT, biotehnologija i nanotehnologija. Ovo, kao i potreba da se dobije to bolja pokrivenost podacima koji se nalaze u FOS-u, najprimjerenija klasifikacija za R&D u javnom sektoru, motivisani od strane NEST1 grupe o razmatranju klasifikacije. Dodue, nije realno misliti daje mogue razviti FOS klasifikaciju koja e zadovoljiti potrebe svih ukljuenih faktora. To je zato to razliite perspektive

47 - 14

-

, 18. 6. 2012.

u naunoj zajednici, administrativnim sistemima i korisnicima klasifikacije kao i dinamike same nauke (kao to je pojava meudisciplinarnih nauka). Stoga, finalna klasifikacija predstavlja kompromis izmeu razliitih taaka gledanja i potreba korisnika koje predstavlja NEST1. Pregled klasifikacije u oblasti nauke i tehnologije (FOS) bio je razmatran vie puta u okviru posljednje revizije Frascati-jevog prirunika. Na sastanku 2000 NESTI je zakljuio da se FOS klasifikacija mora revidirati, ali sve do 2002 NESTI nije postavio popis zadataka na kojima e se raditi po ovom specifinom pitanju. Popis zadataka sainila je Australija, Holandija (vodea zemlja), Norveka, Portugalija kao i EUROSTAT i UNESKO. OECD Sekreterijat je prihvatio ulogu koordinatora. Na sastanku 2004 NESTI grupe prva nacrt verzija revidirane FOS klasifikacije pripremljena je od strane konsultanata i revidirana u odnosu na popis zadataka, i o njoj se diskutovalo [Radni dokument Sekreterijata DSTI/EAS/STP/NESTI(2004)26]. Premda je prijedlog bio cijenjen u odreenoj mjeri, dosta kritikih komentara je napravljeno. Zakljueno je da e popis zadataka uzetih u razmatranje i dodatno napisane komentare kako bi osigurao dobro opisanu dvoznamenkastu kategorizaciju koja se pretvara u sadanju jednoznamenkastu kategorizaciju izvjetavanja. Drugi nacrt FOS klasifikacije iznesen je na NESTI sastanku 2005 [Radni dokument Sekreterijata DSTl/EAS/STP/NESTl(2005) 15]. Nakon duge diskusije, grupa je odobrila revidiranu FOS klasifikaciju ostavljajui nerijeene neke promjene o kojima se raspravljalo na sastanku i koje treba dostaviti u pisanoj formi. NESTI je takoe odluio da potrai savjet od strane OECD AdHoc sastanka o statistici u biotehnologiji o najboljem nainu klasifikacije biotehnologije u okviru FOS-a i da uzme u razmatranje preporuke po ovom pitanju. Veliki broj pisanih komentara je primljen nakon NESTI sastanka, od kojih su neki uzeti u razmatranja a neki ne. AdHoc sastanak o statistici u biotehnologiji je bio konsultovan, to je dovelo do preporuke da se biotehnologija podijeli u etiri komponente i da joj se dodijele tri razliita jednoznamenkasta FOS polja (dva su smjetena pod Ininjering i tehnologija, jedno pod Medicinske nauke i jedno pod Poljoprivredne nauke). Osobama koje su dale komentare poslane su povratne informacije o nainu na koji su njihovi prijedlozi bili inkorporisani. Finalna verzija poslana je nazad na zadnju rundu provjera. Revidirana klasifikacija predstavljena je u Aneksu 1. Uporedba ove verzije sa onom koja je ukljuena u Frascati-jev prirunik 2002 predstavljena je u Aneksu 2. Ostatak ovog dokumenta ilustruje principe kojima se vodilo u revidiranoj FOS klasifikaciji, predstavlja njen sadraj i identifikuje implikacije njene primjene u FM (2002). Klasifikacija nije promijenjena u prvom nivou (est osnovnih polja), nivou ije promjenljive su sakupljene u MSTI upitniku ovog momenta, sa zadatkom osiguranja kontinuiteta vremenske serije u cilju meunarodnih poreenja. Novitet se sastoji u prekidu dvoznamenkastog nivoa na iji raun se uzima pojava nastajanja i meudisciplinamih oblasti, i za koje e biti zatraeni meunarodno uporedivi podaci. Svaka dvoznamenkasta kategorija praena je opisom njenog sadraja da pomogne premoenje dvoznamenkaste meunarodne klasifikacije sa detaljnijim nacionalnim klasifikacijama. Principi revidirane klasifikacije Vei broj vodia za revidiranu klasifikaciju su izneseni od strane NESTI grupe u 2004 i dalje su razmatrane na popisu zadataka. Sljedei principi za revidiranu FOS klasifikaciju su navedeni: est osnovnih polja su podijeljena na dvoznamenkasti nivo (vidi Aneks 2).

"Ostale" (Others) kategorije su dodate za svako osnovno polje s ciljem odravanja klasifikacije fleksibilnom i dozvoljavajui pojavu novih oblasti studija. "Ostale" kategorije ininjeringa i tehnologije, drutvenih i humanistikih nauka u FM 2002 su podijeljene na nekoliko potkategorija. Posebno, "bio-tehnologija" i "nano-tehnologija" su predstavljene u polju "Ininjeringa i tehnologije". Sakupljanje podataka i izvjetavanje o est osnovnih oblasti garantuje meunarodno poreenje R&D podataka tokom vremena. Implementacija revidirane klasifikacije u Frascati-jevom priruniku Revidirana meunarodna klasifikacija e imati primjene za mnoge razliite oblasti interesovanja (R&D sakupljanje podataka, R&D projekata, pitanja politike u ovoj oblasti). Implementacija FOS klasifikacije e zavisiti od broja faktora: Svrhe za koju se klasifikacija koristi (nadgledanje, evaluacija, alokacija sredstava). Mogunost ukljuenja razliitih faktora u klasifikaciju (vlada, istraivako vijee, univerziteti, meunarodne organizacije, drugi). Specifian odnos izmeu vlade i institucija visokog obrazovanja i vladinog sektora. Granica do koje institucije mogu i do koje su spremne, odnosno do koje su potaknute da dostavljaju podatke. Izraena briga u vezi administrativnog optereenja institucija. Prvi korak implementacije e zahtijevati promjene u OECD R&D anketnim listiima to e nakon toga imati uticaja na sakupljanje podataka u OECD zemljama. Predvia se da zemlje obezbjeuju podatke za razliite sektore na dvostepenom (dvoznamenkastom) nivou klasifikacije. Na osnovu ovoga treba doi do promjena R&D anketnih listia u objedinjenu dvostepenu kategoriju izvjetaja. Meutim, za neke zemlje lanice bie teko, u ovoj fazi, da pripreme izvjetaje o R&D podacima na mnogo detaljnijem dvostepenom FOS nivou. Dakle, prvostepeni (jednocifreni) nivo i dalje e se pojavljivati u eksperimentalnoj tabeli za one zemlje koje u poetku nee biti u mogunosti da dostave takve podatke, a kako bi se obezbijedio kontinuitet vremenskih nizova na prvostepenom (jednocifrenom) nivou. Zakljuci i sljedei koraci Razlike neba napraviti izmeu nacionalnih i meunarodnih ciljeva u koritenju klasifikacija. Klasifikacija sadrana u Aneksu 1 nije usmjerena na harmonizaciju podataka klasifikovanih na osnovu polja nauke i tehnologije za nacionalne ciljeve, donekle (prilino) je usmjerena na postizanju minimalnog nivoa komparacije R&D podataka na meunarodnom nivou. Osim toga, treba postii balans izmeu esto opirnih potteba korisnika s jedne strane i potreba za minimiziranjem administrativnih trokova statistikih slubi s druge strane. Nadalje, R&D istraivanja nisu najbolje pogodna za prikupljanje veoma detaljnih podataka (kao alternativni izvori mogu se koristiti npr. baze podataka na projektnom nivou u zemljama i baze podataka iz publikacija i citiranih podataka). Iz ovih razloga u pripremi klasifikacije uzet je koristan pristup i napravljen je pokuaj da se zadri broj niih dvostepenih (dvocifrenih) kategorija radije nego viih. Izbjegavanje slamanja trendova takoer je bilo vano uzeti u obzir i nastojati da finalna verzija ostane koliko god je mogue zatvorena za postojeu FOS klasifikaciju. Nadalje, napredak nauke i tehnologije na vodeem kraju je veoma brz, tako nastajanje novih multi i interdisciplinarnih podruja u budunosti trebae klasifikovati u skladu sa mjerama R&D inputa i performansi. Postojea FOS klasifikacija nije nuna kao krajnja (posljednja) ali je treba detaljno pregledati, kao u

, 18. 6. 2012.

-

47 - 15

sluaju Frascatijevog prirunik kada je revidirano-pregledano nakon 10 godina implementacije. Empirijske studije mogu pomoi u poboljavanju osnova FOS klasifikacije. NESTI grupa e oekivati paljivo praenje razvoja u nauci i tehnologiji i dinamiku potrebe korisnika na nacionalnom i internacionalnom nivou u skladu sa potrebnim izvjetajem FOS klasifikacije. ANEKS 1 REVIDIRANA KLASIFIKACIJA U PODRUJU NAUKE I TEHNOLOGIJE 1. Prirodne nauke Matematika Teorijska matematika, primjenjena matematika, statistika i vjerovatnoa 1; Komjuterske i informacione nauke Kompjuterske nauke (informatika?), informacione nauke i bioinformatika (razvoj hardvera da bude 2.2., socijalni aspekt 5.8); Fizike nauke Atomska, molekularna i hemijska fizika (fizika atoma i molekula ukljuujui koliziju, interakcija sa radijacijom; magnetne rezonance; Moesbauerov efekat); fizika sabijanja materije (ukljuujui fiziku vrstog tijela, superprovodljivost); fizika estica i polja; nuklearna fizika; fizika fluida i plazme (ukljuujui povrinsku fiziku); optika (ukljuujui lasersku optiku i kvantnu optiku); akustika; astronomija (ukljuujui astrofiziku, nauku o svemiru); Hemijske nauke Organska hernija; neorganska i nuklearna hernija; fizika hernija; nauka o polimerima, elektrohemija (baterije, galvanski elementi, gorive elije, korozija metala, elektrolize); hernija koloida; analitika hernija; Zemlja i nauka o ivotnoj sredini Geonauke, multidisciplinarno; mineralogija, paleontologija; geohemija i geofizika; fizika geografija; feologija; vulkanologija; nauka o ivotnoj sredini (socijalni aspekti da budu 5.7.); Meteorologija i nauka o atmosferi; klimatska istraivanja; Okeanografija, hidrologija, vodni resursi; Bioloke nauke (medicina da bude 3, i poljoprivreda da bude 4) Biologija elije, mikrobiologija; virologija; biohemija i molekularna biologija; biohemijski istraivaki metodi; mikologija; biofizika; Genetika i nasljedstvo (medicinska genetika da bude 3); reproduktivna biologija (medicinski aspekti da bude 3); biologija razvitka; Nauka o biljkama, botanika; Zoologija, omitologija, entomologija, biologija nauke o ponaanju (prevod?); Biologija mora, slatkovodna biologija, limnologija, ekologija, zatita biodiverziteta; Biologija (teorijska, matematika, termalna, kriobiologija, bioloki ritam), biologija evolucije, drugi bioloki predmeti; Druge prirodne nauke 2. Ininjering i tehnologija Graevinarstvo Graevinarstvo; arhitektura, graditeljstvo; komunalni inenjering i konstrukcije; transportni inenjering; Elektrotehnika, elektronika, informatiki ininjering

-

-

-

-

-

3. -

-

1 Ovo ukljuuje istraivanja o statistikoj metodologiji, ali iskljuuje istraivanja o primijenjenoj statisticikoja bi trebala biti klasificirana pod relevantno polje primjene (npr. ekonomija, sociologija itd.)

Elektrotehnika i elektronika; robotika i automatska kontrola; automatizacija i kontrolni sistemi; komunikacioni inenjering i sistemi; telekomunikacije; arhitektura i hardver kompjutera; Mainstvo Mainstvo; primjenjena mehanika; termodinamika; Inenjering vazdunog prostora; Nuklearni inenjering, (nuklearna fizika da bude 1.3.); Audio inenjering; analize pouzdanosti; Hemijsko inenjerstvo Hemijsko inenjerstvo (biljke, proizvodi), inenjerstvo hemijskih procesa; Inenjering materijala Inenjering materijala; keramika; materijali za oblaganje i filmovi; kompoziti (ukljuujui laminate, armiranu plastiku, cementi, proizvodnja kombinovanih prirodnih i sintetikih vlakana, punjeni kompoziti); papir i drvo; tekstili; ukljuujui sintetike pigmente, boje, vlakna (nanoskala materijala da bude 2.10; biomaterijala 2.9); Medicinski inenjering Medicinski inenjering; tehnologija medicinskih laboratorija (ukljuujui laboratorijske analize uzoraka; tehnologiju dijagnostike); (biomaterijali da budu 2.9 [fizike karakteristike ivih materija povezanih sa medicinskim implantatima, ureajima, senzorimaj(; Inenjering ivotne sredine Inenjering ivotne sredine i geoloki inenjering, geotehnike; istraivanja nafte (gorivo, ulja), energija i goriva; daljinska istraivanja; obrada ruda i minerala; inenjering mora; plovila; inenjering okeana; Biotehnologija ivotne sredine Biotehnologija ivotne sredine; bioremediacija; dijagnostike biotehnologije (DNA sekvence i ureaji za bioopaanje) u upravljanju ivotnom sredinom; etika biotehnologije ivotne sredine; Industrijska biotehnologija Industrijska biotehnologija; bioprocesne tehnologije (industrijski procesi koje pokreu bioloki agensi) biokatalize, fermentacija; bioproizvodi (proizvodi koji su proizvedeni koristei bioloke materije kao sirovinu) biomaterijali, bioplastike, biogoriva, bio-izvedena masa i fine hemikalije, bio-izvedeni novi materijali; Nano tehnologija Nano materijali (proizvodnja i osobine); Nano procesi (primjena na nano skali); (biomaterijali da budu 2.9.) Druga inenjerstva i tehnologije Hrana i pie; Druga inenjerstva i tehnologije Medicinske i zdravstvene nauke Osnovna (fundamentalna) medicina Anatomija i morfologija (nauka o biljkama da bude 1.6); humana genetika; imunologija; neuro nauka (ukljuujui psiho fiziologiju); farmakologija i farmacija; medicinska hernija; toksikologija; fiziologija (ukljuujui citologiju); patologija; Klinika medicina Andrologija; ginekologija i akuerstvo; pedijatrija; kardioloki i kardiovaskularni sistem; periferne vaskularne bolesti, hematologija; respiratorni sistemi; medicina njege i hitna medicina; anesteziologija; ortopedija; hirurgija; radiologija; nuklearna medicina i medicinsko slikanje, transplatacija, stomatologija; oralna hirurgija i medicina; dermatologija i venerine bolesti, alergije; reumatologija; endokrinologija i metabolizam (ukljuujui dijabetes; hormone); gastroenterologija i hepatologija; urologija i nefrologija, onkologija; oftalmologija; otorinolaringologija; fizijatrija; klinika

47 - 16

18. 6. 2012. ,

-

-

4. 4.1. -

4.2. 4.3. 4.4. -

4.5. 5. 5.1 5.2. 5.3. 5.4. 5.5. 5.6. 5.7. -

neurolog gija; gerijatrija i gerontologi ija; opta i i interna medicina drugi klinik medicinski pr a; ki redmeti, integrat tivna i komplem mentarna medici (alternativni sistemi vjebe); ina ; Zdravstv vene nauke Nauke i usluge o zdra avstvenoj njezi (ukljuujui bo olniku administ traciju, finansir ranje zdravstve ene njege); p politika zdravlja i usluge; Njega; p prehrana; dijeteti ika; Javno zd dravlje i zdravlj ivome sredin tropska med je ne; dicina; parazitol logija; infektivn bolesti, epidem ne miologija; Medicin rada; sportske i rehabilitacione nauke, na e e Socijaln bio medicin ne nske nauke (u ukljuujui plan niranje porodice seksualno zd e, dravlje, psihoon nkologija, polit tiki i socijalni efekti na biom i medicinska istra aivanja); medi icinska etika, zlo oupotreba supsta anci, Medicin nska biotehnolog gija Biotehno ologija vezana z zdravlje; teh za hnologija manipu ulacije elijama tkivima, organ a, nima ili cijelog organizma; tehno o ologija identifik kacije funkcionis sanja DNK, pro oteina i enzima i kako oni utiu na napad bole i ouvanje zdravlja (dijagn u esti nostika bazirana a na genim ma i terapeutske interv vencije (farmako ogenomika, te erapija zasnov vana na gen nima); biomater rijali (povezan sa medicin no nskim implant tatima, ureajim senzorima); e ma, etika medicinske biotehnologije e e; Poljopri ivredne nauke Poljopri ivreda (Biljna pr roizvodnja), um marstvo i ribarst tvo Poljopriv vreda (biljna proizvodnja) umarstvo; riba arstvo; nauka o zemljitu; hort tikultura, vinogr radarstvo; agron nomija (ratarstv vo), oplemenji ivanje biljaka i zatita bilja; a (poljopr rivredna biotehnologija e biti 4. .4) Animaln nauka i mljek na karstvo Animaln nauka i mljek na karstvo; (anima alna biotehnolog e gija biti 4.4) vo; mci; Stoarstv kuni ljubim Veterina arska nauka Poljopri ivredna biotehno ologija Poljopriv vredna biotehno ologija i bioteh hnologija hrane GM e; tehnolog gija (usjevi i s stoarstvo), kloniranje u stoa arstvu, selekcija uz pomo markera, dija a agnosticiranje (DNK sekvence i ureaji za bioopaanje za rano/pre e recizno utvriva anje bolesti) bio omasa tehnologij proizvodnje hrane, ije biofarmi etika vezana za poljoprivred biotehnolog ing; a dnu giju; Druge p poljoprivredne n nauke Drutve nauke ene Psiholog gija Psiholog (ukljuujui odnose ovjek - maina); gija Psiholog gija, posebne (u ukljuujui terap za uenje, g piju govor, sluh vizu uelne i druge psi ihike i mentalne nesposobnosti i); Ekonom i biznis (pos mije slovanje) Ekonom ekonometrik industrijski odnosi; mije, ke; o Biznis i menadment; vne Obrazov nauke Obrazov vanje, ope; uklju uujui obuku, pedagogiju, dida p aktiku; Obrazov vanje, posebno (za nadarene osobe, za on sa one govornim manama); m Sociolog gija Sociolog demografija antropologija, etnologija, gija; a; , Socijaln teme (studije ravnopravnosti polova; soc ne cijalna pitanja; s studije porodice socijalni rad); e, Pravo kriminologija, pe enologija; Pravo, k Politike nauke e Politike nauke; javna ad e dministracija; te eorija organizacij ije; Socijaln i ekonomska g na geografija Nauke o ivotnoj sre edini (socijalni aspekti); kultu urna i azvoj); ekonomska geografija; urbane studije (planiranje i ra

5.8. 5.9. 6. 6.1. 6.2. 6.3. 6.4. 6.5.

planiranje trans sporta i socijalnii aspekti (ininjering transporta e biti 2.1); nikacije Mediji i komun Novinarstvo; informativne nauke (socijalni aspekti); bibliotekarstvo; mediji i socio-k ; kulturoloke kom munikacije; Ostale drutven nauke ne Drutvene nauk meudiscipli ke, inarne; Ostale drutven nauke; ne Humanistike nauke eologija Historija i arhe Historija (historija nauke i tehn hnologije da bud 6.3, historija de specifinih nau da bude u odgovarajue poglavlju); uka em arheologija; Jezik i knjievn nost Ope studije jezika; spec cifini jezici; ope studije t nosti; specifin knjievnost, na knjievnosti, teorija knjievn lingvistika; a Filozofija, etika i religija Filozofija, histo i filozofija n orija nauke i tehnolog gije; Etika (izuzev etike povezan za specifin podoblasti); ne ne teologija; religiozne studije; Umjetnost (umjetnost, histo torija umjetnos sti, umjetnost izvoenja, muz zika) Umjetnost, hist torija umjetnostti, dizajn u arhi itekturi, studije umjetnosti izvo oenji (muzikolo ogija, pozorite, dramaturgija); , folklor; , iji; Studije o filmu, radiju i televizij Druge humani istike studije

551

12. (1) (" ", 43/09 9), ,

, 18. 6. 2012.

(1)

47 - 17

1. ( ) ( : ). 2. ( ) : ) ) ) 3. ( ) . 4. ( ) (1) . (2) : , , , , . 5. ( ) :

(2) (3) 6. ( ) : ) : 1) ; 2) 9. 5. ) : 1) ; 2) 9. 5. ) : 1) ; 2) 9. 5. 7. ( ) (R), :

47 - 18

18. 6. 2012. ,

, 18. 6. 2012.

47 - 19

47 - 20

, 18. 6. 2012.

, 18. 6. 2012.

47 - 21

8. ( ) 7. (ISS ). 9. ( ( ) (1) : ) R41-R45, R51 R52 5 . )

R41 - R45, R51 R52 5 . )

47 - 22

, 18. 6. 2012.

R15, R16, R46 R47, R10 R40, 50% - . (2) , : : ) - 100% ) - 75% ) - 50% ) - 30% (3) , , , 100% . 10. () (1) , . (2) . 11. ( ) , . 12. ( ) " ". 10-33-16-1294/12 08. 2012. , . . Na osnovu lana 12. stav (1) Okvirnog zakona o osnovama naunoistraivake djelatnosti i koordinaciji unutranje i meunarodne naunoistraivake saradnje Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", broj 43/09), na prijedlog Vijea za nauku Bosne i Hercegovine, ministar civilnih poslova donosi

O METODOLOKOM OKVIRU I PRINCIPIMA ZA IZRADU PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA IZBOR U NAUNA ZVANJA lan 1. (Predmet uputstva) Ovim Uputstvom definira se metodoloki okvir i principi za izradu pravilnika o minimalnim uvjetima za izbor u odgovarajue nauno zvanje u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Uputstvo). lan 2. (Nauna zvanja) Nauna zvanja za rad u naunim ustanovama su: a) Nauni saradnik b) Vii nauni saradnik c) Nauni savjetnik lan 3. (Izbor u nauna zvanja) Izbor u nauna zvanja se vri na osnovu vrste i broja naunoistraivakih radova. lan 4. (Naune oblasti) (1) Za svaku naunu oblast utvruju se vrste i minimalni broj radova za stjecanje naunog zvanja ili ponovni izbor u isto zvanje. (2) Oblasti nauka u kojima se stjeu nauna zvanja su: prirodne nauke, inenjerstvo i tehnologija, medicinske i zdravstvene nauke, poljoprivredne nauke, drutvene nauke i humanistike nauke. lan 5. (Naune grupacije) Radi ujednaavanja uvjeta za izbor u nauna zvanja nauke u ovom Uputstvu se razvrstavaju u tri naune grupacije: (1) Prirodne nauke i medicinske i zdravstvene nauke (2) Inenjerstvo i tehnologija i poljoprivredne nauke (3) Drutvene nauke i humanistike nauke lan 6. (Minimalni uslovi za sticanje naunih zvanja) Minimalni uslovi za sticanje naunih zvanja su: a) Za naunog saradnika moe biti biran kandidat koji: 1) ima nauni stepen doktora nauka u odgovarajuoj naunoj oblasti; 2) ima minimum kvantitativih uslova predvienih lanom 9. ovog Uputstva za odgovarajuu naunu grupaciju iz lana 5. b) Za vieg naunog saradnika moe biti biran kandidat koji: 1) ima proveden najmanje jedan izborni period u zvanju naunog saradnika u odgovarajuoj naunoj oblasti; 2) ima minimum kvantitativih uslova predvienih lanom 9. ovog Uputstva za odgovarajuu naunu grupaciju iz lana 5. c) Za naunog savjetnika moe biti biran kandidat koji: 1) ima proveden najmanje jedan izborni period u zvanju vieg naunog saradnika u odgovara-juoj naunoj oblasti; 2) ima minimum kvantitativih uslova predvienih lanom 9. ovog Uputstva za odgovarajuu naunu grupaciju iz lana 5. lan 7. (Vrijednost koeficijenta kompetentnosti) Za svaku vrstu naunoistraivakih radova odnosno rezultata utvruje se vrijednost koeficijenta kompetentnosti (R), kako slijedi:

UPUTSTVO

, 18. 6. 2012.

47 - 23

47 - 24

, 18. 6. 2012.

, 18. 6. 2012.

47 - 25

47 - 26

18. 6. 2012. ,

lan 8. (Usklaiva s tipologijo anje om) Grupe i vrste nauno oistraivakih radova iz la ana 7. e vakog usklauju se sa tipologijom vaeeg naunoistraiv informaciono sistema (COB og BISS ili drugi vaei). v lan 9. (Minimalni kvantitativni uv vjeti) edinih (1) Minima alni kvantitativ vni uvjeti za stjecanje poje naunih zvanja su: h auke a) za prirodne nauke i medicinske i zdravstvene na e

Za izbor u naunog sav r vjetnika je potr rebno daje publ liciran jedan rad kategorija R41-R45, R51 i ili R52 na jednom od j jezika 5 h konstitutivnih naroda. b) za inenjerstvo i t tehnologiju i po oljoprivredne na auke

jetnika je potre ebno da je publ liciran Za izbor naunog savj tegorija R41-R4 , R51 ili R52 na jednom od j n jezika jedan rad kat 45 konstitutivnih naroda. h c) za drutvene nauk i humanistik nauke ke ke

Bodovi iz kate egorija R15, R16 , R46 i R47 koji su implicitno i 6 prisu tamo gdje se navode R10 i R40, mogu ini maksimalno utni iti 50% odgovarajueg bodovnog u g uvjeta i to sam u sluaju mo ivaa na nau uno-leksikogra afskim i nau no-lingvogeoistra grafskim projektima a. (2) Ukoliko ima vie od tri auto broj bodov utvrenih u v ora, va vrijednosti koe eficijenata kom mpetentnosti rasp poreuje se na sljedei nain: sa utora u objavlje enim naunim Udio doprinos pojedinih au publi ikacijama raun se kako slijed na di: (a) do tri aut tora - svaki po 100% predvie vrijednosti ene za koefic cijent kompeten ntnosti za datu vrstu rada v (b) etiri aut tora - svaki po 75% predvie vrijednosti o ene za koefic cijent kompeten ntnosti za datu vrstu rada v (c) pet autor - svaki po 50 predviene vrijednosti za ra 0% koeficijen kompetentno za datu vrst rada nt osti tu (d) est ili vie autora - svaki po 30% predviene % sti ent tnosti za datu vrijednos za koeficije kompetent vrstu rad (3) Ukoliko je rad rezultat m r meunarodnog istraivakog projekta, objav vljen u vrhunsko meunarod kom dnom asopisu, istraivau u radu, bez obziira na broj aut tora iz drugih zemalja pripada 100% p predviene vrijednosti za v koeficijent kom mpetentnosti za datu vrstu rada a a. lan 10 0. (Reizbo or) (1) Za reizbor u zv vanje, kandidatt je obavezan da u periodu od prethodnog izbora ostvari najmanje polovinu od i ri kvantitativnog minimuma n naunoistraivakih rezultata potrebnih za iz zbor u to zvanje e. (2) Kandidat iz prethodnog sta p ava moe biti biran u vie zvanje i prije isteka izbornog perioda na ko je reizabran i g oji kada ostvari uv vjete potrebne z izbor u to zv za vanje. lan 11 1. (Provedbeni p propisi) Na osnovu ovo Uputstva na og adlena ministar rstva u Bosni i Hercegovini donijet e ili uskladiti postojee prav vilnike za izbor u odg govarajue nauno zvanje, kao i izbornom pe o eriodu ukoliko isti nije reguliran dru n ugim propisom m. lan 12 2. (Stupanje na snagu) a Ovo Uputstvo stupa na sna o agu narednog dana od dana objav vljivanja u "Slubenom glasnik BiH". ku Broj 10-33-16-1294/12 B Minis 08. juna 2012. godine 0 g star Sarajevo Mr. Sredoje Novi, s. r.

, 18. 6. 2012.

47 - 27

Na temelju lanka 12. stavak (1) Okvirnog zakona o osnovama znanstvenoistraivake djelatnosti i koordinaciji unutarnje i meunarodne znanstvenoistraivake suradnje Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", broj 43/09), na prijedlog Vijea za znanost BiH, ministar civilnih poslova donosi O METODOLOGIJSKOM OKVIRU I PRINCIPIMA ZA IZRADU PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA ZA IZBOR U ZNANSTVENA ZVANJA lanak 1. (Predmet Naputka) Ovim Naputkom definira se metodologijski okvir i principi za izradu pravilnika o minimalnim uvjetima za izbor u odgovarajue znanstveno zvanje u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Naputak). lanak 2. (Znanstvena zvanja) Znanstvena zvanja za rad u znanstvenim ustanovama su: a) Znanstveni suradnik b) Vii znanstveni suradnik c) Znanstveni savjetnik lanak 3. (Izbor u znanstvena zvanja) Izbor u znanstvena zvanja se vri na temelju vrste i broja znanstvenoistraivakih radova. lanak 4. (Znanstvena podruja) (1) Za svako znanstveno podruje utvruju se vrste i minimalni broj radova za stjecanje znanstvenog zvanja ili ponovni izbor u isto zvanje. (2) Podruja znanosti u kojima se stjeu znanstvena zvanja su: prirodne znanosti, inenjerstvo i tehnologija, medicinske i zdravstvene znanosti, poljoprivredne znanosti, drutvene znanosti i humanistike znanosti.

NAPUTAK

lanak 5. (Znanstvene grupacije) Radi ujednaavanja uvjeta za izbor u znanstvena zvanja znanosti u ovom Naputku se razvrstavaju u tri znanstvene grupacije: (1) Prirodne znanosti i medicinske i zdravstvene znanosti (2) Inenjerstvo i tehnologija i poljoprivredne znanosti (3) Drutvene znanosti i humanistike znanosti lanak 6. (Minimalni uvjeti za stjecanje znanstvenih zvanja) Minimalni uvjeti za stjecanje znanstvenih zvanja su: a) Za znanstvenog suradnika moe biti biran kandidat koji: 1) ima znanstveni stupanj doktora znanosti u odgovarajuoj znanstvenom podruju; 2) ima minimum kvantitativnih uvjeta predvienih lankom 9. ovoga Naputka za odgovarajuu znanstvenu grupaciju iz lanka 5. b) Za vieg znanstvenog suradnika moe biti biran kandidat koji: 1) ima proveden najmanje jedan izborni period u zvanju naunog suradnika u odgovarajuoj znanstvenom podruju; 2) ima minimum kvantitativnih uvjeta predvienih lankom 9. ovoga Naputka za odgovarajuu znanstvenu grupaciju iz lanka 5. (c) Za znanstvenog savjetnika moe biti biran kandidat koji: 1) ima proveden najmanje jedan izborni period u zvanju vieg znanstvenog suradnika u odgovarajuoj znanstvenom podruju; 2) ima minimum kavantitativnih uvjeta predvienih lankom 9. Ovoga Naputka za odgovarajuu znanstvenu grupaciju iz lanka 5. lanak 7. (Vrijednost koeficijenta kompetentnosti) Za svaku vrstu znanstvenoistraivakih radova odnosno rezultata utvruje se vrijednost koeficijenta kompetentnosti (R), kako slijedi:

47 - 28

18. 6. 2012. ,

, 18. 6. 2012.

47 - 29

47 - 30

, 18. 6. 2012.

, 18. 6. 2012.

47 - 31

lanak 8. (Usklaiva s tipologijo anje om) Skupine i vrste znanst e tvenoistraivak radova iz kih lanka 7. usklauju s sa tipologijom vaeeg znan se nstvenoistraiv vakog informacijsko sustava (COB og BISS ili drugi vaei). v lanak 9. (Minimalni kvantitativni uv vjeti) edinih (1) Minima alni kvantitativ vni uvjeti za stjecanje poje znanstve enih zvanja su: (a) za prirodne zna anosti i medicinske i zdravs stvene zn nanosti

Za izbo u znanstven or nog savjetnika je potrebno da je a publiciran jed rad katego dan orija R41-R45, R51 ili R52 na je ednom od jezika kon nstitutivnih naro oda. b) za inenjerstvo i tehnologiju i poljopriv u vredne zn nanosti

Za izbo u znanstven or nog savjetnika je potrebno da je a publiciran jed rad katego dan orija R41-R45, R51 ili R52 na je ednom od jezika kon nstitutivnih naro oda. (c) za drutvene znan nosti i humanist tike znanosti

Bodovi iz kate egorija R15, R16 , R46 i R47, koji su implicitno i 6 prisu tamo gdje se navode R10 i R40, mogu ini maksimalno utni iti 50% odgovarajueg bodovnog u g uvjeta i to sam u sluaju mo ivaa na zn nanstveno-leksiikografskim i znanstvenoistra lingv vogeografskim projektima. p (2) Ukoliko ima vie od tri auto broj bodov utvrenih u v ora, va vrijednosti koe eficijenata kom mpetentnosti rasp poreuje se na sljedei nain: nosa pojedinih autora u objavljenim h Udio doprin znans stvenim publika acijama rauna se kako slijedi: a) do tri aut tora - svaki po 100% predvie vrijednosti ene za koefic cijent kompeten ntnosti za datu vrstu rada v b) etiri aut tora - svaki po 75% predvie vrijednosti o ene za koefic cijent kompeten ntnosti za datu vrstu rada v c) pet autor - svaki po 50 predviene vrijednosti za ra 0% koeficijen kompetentno za datu vrst rada nt osti tu d) est ili vie autora - svaki po 30% predvidene % sti ent nosti za danu vrijednos za koeficije kompetentn vrstu rada (3) Ukoliko je rad rezultat m r meunarodnog istraivakog projekta, objav vljen u vrhunsko meunarod kom dnom asopisu, istraivau u radu, bez obziira na broj aut tora iz drugih zemalja pripada 100% p predviene vrijednosti za v koeficijent kom mpetentnosti za danu vrstu rad a da. lanak 1 10. (Reizbo or) (1) Za reizbor u zvanje kandidatt je obvezan da u periodu od z a prethodnog izb bora ostvari na ajmanje polovi od kvantiinu tativnog minimuma znans stvenoistraiva kih rezultata potrebnih za iz zbor u to zvanje e. (2) Kandidat iz prethodnog sta p ava moe biti biran u vie zvanje i prije isteka izbornog perioda na ko je reizabran i g oji kada ostvari uv vjete potrebne z izbor u to zv za vanje. lanak 1 11. (Provedbeni p propisi) Na temelju ovoga Naputka n nadlena ministarstva u Bosni i He ercegovini don nijet e svoje pravilnike o minimalnim e uvjet tima za izbor u odgovarajue znanstveno zv e vanje, kao i u izbor rnom razdoblju ukoliko isti nij e reguliran drug propisom. gim

47 - 32

, 18. 6. 2012.

lanak 12. (Stupanje na snagu) Ovaj Naputak stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH". Broj 10-33-16-1294/12 08. lipnja 2012. godine Ministar Sarajevo Mr. Sredoje Novi, v. r.

i) j)

39. 1. (" ", 31/03, 75/06 32/10) 2008.-2012. (" ", 8/09), , 29.05.2012. , - 1. () (1) ( : ), / , . (2) . 2. ( ) : a) , , / / . b) - - . c) . d) , , SMS MMS , . e) . f) . g) . h)

552

k)

l)

62/2012

m)

n)

o)

p)

r)

s) t)

u)

v)

, . . (), , . . () (" ", 36/02; 105/08 95/11). , . , . / , , / - . , . All Call Query . IMSI - . ID , , , (NetID) (NodeID) . a , , , , . - .

, 18. 6. 2012.

47 - 33

- 3. ( ) (1) , , , : ) ; ) . (2) , , . (3) . . . , , 22. , SIM PUK . , . , SIM PUK , . . . 4. ( ) : a) , . . b) (" ", 36/02; 105/08 95/11). c) . d) , , .

(1)

(2)

(3) (4)

(5)

(1)

(2)

(3) (4)

(1)

(2)

5. ( ) , . . , , . 20,00 . (2) . , , (2) , (2) (3) . 3 , , . 6. ( ) . . . (1) , a , , , . 7. ( ) . . a a (4) 6. .

47 - 34 (3)

a) b)

, 18. 6. 2012.

a . (4) . (5) a . (6) a . 8. ( ) (1) a . (2) a , a ( : ). 500,00 . , , , , , , . (3) , , , , , , a . (4) a , , . (5) . (6) . (7) a . 9. ( ) (1) :

; ) ; c) , ; d) , . (2) : a) - ; b) ; c) ; d) . (3) . 10. ( ) , , , a , , . 11. ( ) (1) , , "All Call Query". (2) , , , . (3) , , "All Call Query". (4) "All Call Query" . , , - ID - , - . , . (5) , ,

, 18. 6. 2012.

(2)

47 - 35

(6)

(1)

(2)

(3)

(4)

(5)

(6)

(7)

(1)

( ETSI TS 123 066). , , . 12. ( ) , . , . , (1) . , . , (1) . ( ) . , , . , . 13. ( ID ) , , , , ID #14 ITU-T Q.850 .

, ID , . (3) ID (NetID) (NodeID) . 14. ( ) (1) , . (2) (1) : a) . " ", , , . b) ID . - 15. ( ) : a) 3. . b) ) , . . c) . d) ISDN PBX BRA ISDN . e) (IMSI). f) . .

47 - 36

(3)

, 18. 6. 2012.

16. ( ) (1) o , . (2) 3. 080 0x xx xx. (3) 3. . (4) 3. , . 17. ( ) (1) , , 16. (1), . . . (2) (1) , . (3) (1) (2) ( ) . (4) , (1) (2) . , . - 18. ( ) (1) . . (2) ( .) . , , .

, . . (4) , . (5) (prepaid) . (6) , . (7) . (8) . (9) , , . (10) : a) , , ; b) , ; c) ; d) ; e) , . f) ; (11) (10) , . (12) 13,00 16,00 , .

, 18. 6. 2012.

47 - 37

(13) , , (3) . 19. ( ) (1) , 18. (9) , , (15) a . (30) . (2) , , , (10) . (3) . 20. ( ) (1) , . , , : a) , b) , c) , . (2) , , 5. (2) , . . 5. (2) . 21. ( ) .

22. ( ) (1) . (2) (1) , , : a) : " "; b) , ( ); c) , , , ( ); d) ; e) ; f) (postpaid, prepaid); g) , (" ", 13/03;105/08 95/11); h) ; i) ; j) ; k) ; l) " " ; m) , ; n) , a ; o) , , ; p) . (3) (1) , . 23. ( ) , 61. (2) 99. (" ", 32/02 102/09) ,

47 - 38

d)

, 18. 6. 2012.

. . 24. ( ) (1) , , 20. . (2) , 17. . 25. ( ) (1) " ". (2) 32/2008 (" ", . 20/08, 102/09). 01-02-1398/12 29. 2012. , . . Na osnovu lana 39. stav 1. Zakona o komunikacijama BiH ("Slubeni glasnik BiH", broj 31/03, 75/06 i 32/10) i Odluke o politici sektora telekomunikacija Bosne i Hercegovine za period 2008.-2012. godine ("Slubeni glasnik BiH", broj 8/09), Vijee Regulatorne agencije za komunikacije, na sjednici odranoj 29.05.2012. godine, donosi O PRENOSIVOSTI TELEFONSKIH BROJEVA DIO PRVI - UVODNE NAPOMENE lan 1. (Predmet) (1) Pravilom o prenosivosti telefonskih brojeva (u daljnjem tekstu: Pravilo), ureuju se tehniki i administrativni uslovi kojima korisnici u javnoj telefonskoj mrei Bosne i Hercegovine zadravaju svoj/svoje brojeve nezavisno od promjene lokacije, servisa i operatora telekomunikacija. (2) Ovim Pravilom ne daje se pravo na prenos brojeva iz fiksne u mobilnu javnu telefonsku mreu i obrnuto. lan 2. (Definicije pojmova i skraenica) Pojmovi i skraenice koji se koriste u ovom Pravilu imaju sljedea znaenja: a) Prenosivost broja je usluga koja omoguava korisniku koji ispunjava zadane uslove navedene u ovom Pravilu, u okviru javno raspoloivog telefonskog servisa, da zadri svoj/e broj/eve nezavisno od izbora usluga koje daju javno raspoloivi telefonski servisi. b) Prenos broja je skup tehnikih i organizacijskih mjera kojima se izvrava usluga prenosivosti broja na nain propisan ovim Pravilom. c) Javna telefonska mrea oznaava fiksnu i mobilnu telefonsku mreu koja se koristi za pruanje javnih telefonskih usluga.

e) f) g) h)

i) j)

k)

l)

PRAVILO 62/2012

m)

n)

o)

p)

r)

s)

Javna telefonska usluga oznaava ostvarivanje telekomunikacijskog saobraaja u kojem se uspostavlja telefonski poziv radi prenosa govora, podataka ili faks poruka, kao i signalnih poruka koje se konstituiu u dijelu SMS ili MMS usluga, preko javne telefonske mree. Fiksni operator je licencirani operator za pruanje fiksnih javnih telefonskih usluga. Mobilni operator je licencirani operator za pruanje mobilnih javnih telefonskih usluga. Operator davalac broja je fiksni ili mobilni operator ijem broju je dodijeljena usluga prenosivosti broja. Operator primalac broja je fiksni ili mobilni operator kome je telefonski broj ustupljen od operatora davaoca broja, kroz uslugu prenosivosti broja. Polazni operator je fiksni ili mobilni operator u ijoj telefonskoj mrei poinje uspostavljanje saobraaja prema biranom broju. Korisnik je fiziko ili pravno lice kome je za realizaciju javne telefonske usluge dodijeljen telefonski broj po osnovu zakljuenog pretplatnikog ugovora (pretplatnik), ili mu je telefonski broj dodijeljen za uslugu koja se prua u skladu sa opim uslovima poslovanja operatora, bez prethodnog zakljuivanja pisanog ugovora. Poziv oznaava uspostavu telekomunikacijskog saobraaja u okviru javne telefonske usluge u kojem telefonski broj korisnika predstavlja adresu pozivajue ili pozivane strane. Nosilac bloka brojeva (opsega) je nosilac prava koritenja brojeva koji su mu u polaznoj raspodjeli brojeva dodijeljeni na koritenje u skladu sa Pravilom o upravljanju planom brojeva za telefonske usluge u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj 36/02; 105/08 i 95/11). Centralna administrativna baza podataka prenesenih brojeva je baza podataka koja sadrava podatke o statusu svake transakcije u toku postupka prenosa broja, kao i podatke potrebne za usmjeravanje poziva prema prenesenim brojevima kojima se auriraju operativne baze podataka koje se nalaze kod operatora. Operativna baza podataka oznaava izvor informacija o prenesenim brojevima koja se nalazi kod operatora, sadrava podatke potrebne za usmjeravanje poziva prema prenesenim brojevima i upotrebljava se u procesu uspostavljanja veze. Preneseni broj je broj koji je prenesen iz fiksne/mobilne telekomunikacijske mree operatora, kome je dodijeljen po polaznoj raspodjeli, u fiksnu/mobilnu telekomunikacijsku mreu drugog operatora. Zajedniko rjeenje je skup informatiko-tehnikih rjeenja koja omoguavaju uspjeno povezivanje izvora informacija sa brojevima koji su preneseni, ukljuujui povezanost funkcija koje dodaje prenosivost broja. All Call Query oznaava metodu usmjeravanja poziva prema prenesenim brojevima pri kojoj polazna mrea prije uspostavljanja svakog poziva vri upit u vlastitu operativnu bazu podataka. IMSI - Meunarodna identifikacija mobilnog pretplatnika.

, 18. 6. 2012. t)

47 - 39

ID broj je predbroj za usmjeravanje poziva koji se koristi za uslugu prenosivosti broja, odreuje ga Agencija, a slui za usmjeravanje poziva, i to je mreni broj koji oznaava telekomunikacijsku mreu (NetID) i komutaciju (NodeID) na kojoj se nalazi preneseni broj. u) Upravitelj centralne administrativne baze podataka je pravno lice registrovano u Bosni i Hercegovini kojem je u skladu sa ovim Pravilom dodijeljeno ovlatenje za uspostavljanje, funkcionisanje, razvoj, testiranje, odravanje i upravljanje centralnom administrativnom bazom podataka prenesenih brojeva. v) Agencija je Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine. DIO DRUGI - REALIZACIJA USLUGE PRENOSIVOSTI BROJEVA lan 3. (Prenosivost telefonskih brojeva u javnoj telefonskoj mrei) (1) Operatori u ksnoj telefonskoj mrei duni su na zahtjev korisnika omoguiti da, u sluaju promjene operatora davaoca usluge, servisa ili lokacije prikljuka, zadri postojei telefonski broj: a) za geografske brojeve na geografskoj lokaciji koja se nalazi u podruju mrene grupe kojoj pripada korisnik podnosilac zahtjeva; b) za negeografske brojeve na bilo kojoj lokaciji. (2) Operatori u mobilnoj telefonskoj mrei duni su na zahtjev korisnika omoguiti da, u sluaju promjene operatora davaoca usluge i servisa u mobilnoj telefonskoj mrei, zadri postojei broj. (3) Da bi mogli da prenesu svoj broj korisnici koji nemaju status pretplatnika moraju biti registrovani. Pod registracijom korisnika se podrazumijeva identifikacija korisnika u skladu sa procedurom operatora davaoca telekomunikacijskih usluga. Registracija neregistrovanih korisnika se obavlja pri podnoenju zahtjeva operatoru kod kojeg se eli prenijeti broj. U svrhu registracije, podnosilac zahtjeva je duan da operatoru kod kojeg se eli prenijeti broj, osim opih podataka propisanih obrascem iz lana 22. ovog Pravila, stavi na uvid i SIM karticu kao i PUK broj. Operator kod kojeg se eli prenijeti broj pripremit e obrazac izjave o pravu koritenja broja, kojeg je duan potpisati svaki podnosilac zahtjeva koji podlijee registraciji. Izjava sadrava najnunije podatke o podnosiocu zahtjeva, SIM kartici i PUK broju, i vee se za broj podnesenog zahtjeva. Sadraj izjave definie operator kod kojeg se eli prenijeti broj. Operator se stara da lini podaci podnosioca zahtjeva budu propisno zatieni. lan 4. (Principi prenosivosti brojeva) Sljedei principi primjenjivat e se kod prenosivosti brojeva: a) Svakom korisniku u koritenju javne telefonske usluge bit e omogueno da na njegov zahtjev zadri postojei telefonski broj, u sluaju kada postaje korisnik drugog operatora. Izuzetak u koritenju usluge prenosivosti broja bit e sluaj kada korisnik prelazi iz telefonskog servisa fiksnog operatora u telefonski servis mobilnog operatora ili obrnuto. b) Prenosivost telefonskog broja primjenjiva je na telefonske brojeve za koje je ta usluga predviena ovim Pravilom i u javnim telefonskim mreama u kojima su takvi brojevi dodijeljeni u skladu sa

(1)

(2)

(3) (4)

(5)

(1)

(2)

(3) (4)

(1)

Pravilom o upravljanju planom brojeva za telefonske usluge u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj 36/02; 105/08 i 95/11). c) Usluge koje se stavljaju na raspolaganje korisniku nosiocu prenesenog broja bit e odreene ponudom koju operator primalac broja osigurava u skladu sa svojim tehnikim mogunostima. d) Telefonski broj, koji u sklad