SLUŽBENI GLASNIK BROJ 2

Slubeni glasnik Opine oltaGodina XIX Grohote, 30. oujka 2012. godine Broj 2

SADRAJ

1- Godinji obraun Prorauna Opine olta za 2011. godinu......stranica 2 2- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o izvravanju Prorauna Opine olta za 2012. godinu......stranica 12 3- Odluka o donoenju UPU dijela naselja Neujam...stranica 13 4- Odluka o ispravku Odluke o donoenju UPU-a Livka.stranica 36 5- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o donoenju PPU Opine olta (Slubeni glasnik Opine olta , broj: 6/06, 05/10 i 9/10).....stranica 37 6- Odluka o prikljuenju graevina i drugih nekretnina na komunalne vodne graevine...stranica 38 7- Odluka o osiguravanju sredstava za praenje obveza po Ugovoru o reprogramu duga.......stranica 44 8- Odluka o izmjeni i dopuni Statuta Opine olta..stranica 45 9- Izmjene i dopune Plana i programa gradnje komunalnih vodnih graevina u 2012. godini.................................................................stranica 45 10- Odluka o cijenama usluge transporta vode..stranica 47 11- Odluka o suglasnosti za suosnivanje PZoltanka....stranica 47

2

Slubeni glasnik Opine olta

broj 2/2012

Na temelju lanka 110. i 111. Zakona o proraunu (NN br. 87/08.) i lanka 13. Statuta Opine olta, Opinsko Vijee Opine olta na svojoj 33. sjednici od 23.03.2012. godine donijelo je

GODINJI OBRAUN PRORAUNA OPINE OLTA ZA 2011. GODINUI OPI DIO lanak 1. Godinji obraun Prorauna Opine olta za 2011. godinu sastoji se od:

A.

RAUNA PRIHODA I RASHODAPlan za 2011. 10.671.000 260.000 9.687.900 3.895.100 -2.652.000

PRIHODI POSLOVANJA PRIHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE RASHODI POSLOVANJA RASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU RAZLIKA (PRIHODI RASHODI) VIAK/MANJAK

Ostvarenje 11.889.110 250.836 9.413.930 3.643.941 -917.925

% 111,42 96,48 97,17 93,55 34,61

B.

SREDSTVA IZ PRETHODINIH GODINAPlan za 2011. Ostvarenje 2.721.513 % 99,98

MANJAK/ VIAK PRIHODA IZ PRETHODNIH GODINA 2.722.000

C.

RAUNA ZADUIVANJA / FINANCIRANJAPlan za 2011. Ostvarenje0 0 70.000 -70.000

%0 100,00 100,00

PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUIVANJA IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA NETO ZADUIVANJE/ FINACIRANJE 70.000 -70.000

RAZLIKA PRIHODA I RASHODA + NETO FINANCIRANJE +

0

1.733.588

0

3


broj 2/2012

MANJAK/VIAK PRIHODA IZ PRETHODNIH GODINA

A.

RAUNA PRIHODA I RASHODAPlan za 2011. 10.671.000 4.572.000 1.700.000 2.802.000 70.000 1.709.000 1.709.000 570.000 120.000 450.000 3.370.000 70.000 100.000 3.200.000 440.000 440.000 10.000 10.000 Ostvarenje 11.889.110 5.482.731 2.124.655 3.263.005 95.071 1.710.883 1.710.883 628.274 128.597 499.677 3.618.666 142.202 97.347 3.379.117 437.556 437.556 11.000 11.000 % 111,42 119,92 124,98 116,45 135,82 100,11 100,11 110,22 107,16 111,04 107,38 203,15 97,35 105,60 99,44 99,44 110,00 110,00

Konto

6 61 611 613 614 63 633 64 641 642 65 651 652 653 66

PRIHODI POSLOVANJA Opis Prihodi poslovanja Prihodi od poreza Porez i prirez na dohodak Porezi na imovinu Porezi na robu i usluge Pomoi Pomoi iz prorauna Prihodi od imovine Prihodi od financijske imovine Prihodi od nefinancijske imovine Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada Upravne i administrativne pristojbe Prihodi po posebnim propisima Komunalni doprinosi i naknade Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruenih usluga i prihodi od donacija

663 Donacije od pravnih i fizikih osoba izvan opeg prorauna 68 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 681 Kazne i upravne mjere

PRIHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE Opis Konto 7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 71 Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine 711 Prihodi od prodaje materijalne imovine prirodnih bogatstava

Plan za 2011. 260.000 260.000 260.000

Ostvarenje 250.836 250.836 250.836

% 96,48 96,48 96,48

4

Slubeni glasnik Opine oltaRASHODI POSLOVANJA Opis Rashodi poslovanja Rashodi za zaposlene Plae (bruto) Ostali rashodi za zaposlene Doprinosi na plae Materijalni rashodi Naknade trokova zaposlenima Rashodi za materijal i energiju Rashodi za usluge Naknade trokova osobama izvan radnog odnosa Ostali nespomenuti rashodi poslovanja Financijski rashodi Ostali financijski rashodi Subvencije Subvencije trgovakim drutvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora

broj 2/2012

Konto

3 31 311 312 313 32 321 322 323 324 329 34 343 35 352

Plan za 2011. 9.687.900 1.330.000 1.110.000 30.000 190.000 4.517.900 118.900 664.000 3.080.000 11.000 644.000 440.000 440.000 60.000 60.000 5.000 5.000 540.000 540.000 2.795.000 2.354.000 441.000

Ostvarenje 9.413.930 1.327.048 1.108.399 28.650 189.999 4.416.175 118.381 647.103 3.009.471 10.539 630.681 433.769 433.769 35.045 35.045 0 0 472.599 472.599 2.729.294 2.289.054 440.240

% 97,17 99,78 99,86 95,50 100,00 97,75 99,56 97,46 97,71 95,81 97,93 98,58 98,58 58,41 58,41 0,00 0,00 87,52 87,52 97,65 97,24 99,83

36 Pomoi dane u inozemstvo i unutar opeg prorauna 363 Pomoio unutar opeg prorauna 37 Naknade graanima i kuanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 372 Ostale naknade graanima i kuanstvima iz prorauna 38 Ostali rashodi 381 Tekue donacije 386 Kapitalne pomoi

RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINEKonto

Opis Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 4 41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 411 Materijalna imovina prirodna bogatstva Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 42 421 Graevinski objekti 422 Postrojenja i oprema 426 Nematerijalna proizvedena imovina

Plan za 2011. 3.895.100 40.000 40.000 3.855.100 2.905.000 145.000 805.100

Ostvarenje 3.643.941 37.292 37.292 3.606.649 2.704.343 136.853 765.453

% 93,55 93,23 93,23 93,56 93,09 94,38 95,08

5


broj 2/2012

B.

RAUN FINANCIRANJA / ZADUIVANJA

IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVAKonto

Opis 5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 51 Izdaci za dane zajmove 512 Izdaci za dane zajmove neprofitnim organizacijama, graanima i kuanstvima

Plan za 2011. 70.000 70.000 70.000

Ostvarenje 70.000 70.000 70.000

% 100,00 100,00 100,00

II POSEBNI DIOlanak 2. U posebnom dijelu Prorauna Opine olta za 2011. godinu rashodi i izdaci rasporeuju se po izvorima, programima i aktivnostima kako slijedi:

IZVRENJE PLANA RASHODA I IZDATAKA PO IZVORIMA

PRIHODI I PRIMICI Opi prihodi i primici Prihodi za posebne namjene Pomoi Prihodi od prodaje nefinancijske imovine Donacije Namjenski primici od zaduivanja Ukupno

Plan za 2011. 6.738.000 4.436.000 1.709.000 260.000 440.000 70.000 13.653.000

Ostvarenje 6.470.161 4.188.435 1.710.883 250.836 437.556 70.000 13.127.871

% 96,02 94,42 100,11 96,48 99,44 100,00 96,15

RAZDJEL 001: JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL GLAVNI PROGRAM P01-OPINSKA UPRAVA PROGRAM P01 1001 OPINSKA UPRAVA AKTIVNOST P01 1001 A100001 REDOVNO POSLOVANJEEkonomska /funkcijska 31 311/0111 312/0111 313/0111 32 Naziv rauna Rashodi za zaposlene Plae Ostali rashodi za zaposlene Doprinosi na plae Materijalni rashodi Plan za 2011. 1.330.000 1.110.000 30.000 190.000 1.598.900 Ostvarenje 1.327.048 1.108.399 28.650 189.999 1.578.260 % 99,78 99,86 95,50 100,00 98,71

6

Slubeni glasnik Opine olta118.900 295.000 680.000 11.000 494.000 440.000 440.000 50.100 45.000 5.100 3.419.000

broj 2/2012118.381 287.354 670.866 10.539 491.120 433.769 433.769 43.973 38.964 5.009 3.383.050 99,56 97,41 98,66 95,81 99,42 98,58 98,58 87,77 86,59 98,21 98,95

321/0111 Naknade trokova zaposlenima 322/0111 Rashodi za materijal i energiju 323/0111 Rashodi za usluge 324/0111 Naknade trokova osobama izvan radnog odnosa 329/0111 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 34 Financijski rashodi 343/0111 Ostali financijski rashodi 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 422/0111 Postrojenja i oprema 426/0111 Nematerijalna proizvedena imovina SVEUKUPNO AKTIVNOST

SVEUKUPNO PROGRAM

3.419.000

3.383.050

98,95

GLAVNI PROGRAM P02- KOMUNALNA DJELATNOST PROGRAM P02 1001 KOMUNALNA DJELATNOST AKTIVNOST P02 1001 A100001 JAVNA RASVJETAEkonomska /funkcijska Naziv rauna 32 Materijalni rashodi 322/0640 Rashodi za materijal i energiju 323/0640 Rashodi za usluge SVEUKUPNO AKTIVNOST Plan za 2011. 604.000 369.000 235.000 604.000 Ostvarenje 594.349 359.749 234.600 594.349 % 98,40 97,49 99,83 98,40

AKTIVNOST P02 1001 A100002 JAVNO PROMETNE I ZELENE POVRINEEkonomska /funkcijska Naziv rauna 32 Materijalni rashodi 323/0660 Rashodi za usluge SVEUKUPNO AKTIVNOST Plan za 2011. 741.000 741.000 741.000 Ostvarenje 740.688 740.688 740.688 % 99,96 99,96 99,96

AKTIVNOST P02 1001 A100003 MJESNA GROBLJAEkonomska /funkcijska Naziv rauna 32 Materijalni rashodi 323/0660 Rashodi za usluge SVEUKUPNO AKTIVNOST Plan za 2011. 203.000 203.000 203.000 Ostvarenje 202.079 202.079 202.079 % 99,55 99,55 99,555

AKTIVNOST P02 1001 A100004 UREENJE MJESTAEkonomska /funkcijska Naziv rauna 32 Materijalni rashodi 323/0660 Rashodi za usluge SVEUKUPNO AKTIVNOST Plan za 2011. 622.000 622.000 622.000 Ostvarenje 621.421 621.421 621.421 % 99,91 99,91 99,91

7


broj 2/2012

AKTIVNOST P02 1001 A100005 UREENJE CESTA-PUTEVAEkonomska /funkcijska Naziv rauna 32 Materijalni rashodi 323/0660 Rashodi za usluge SVEUKUPNO AKTIVNOST Plan za 2011. 389.000 389.000 389.000 2.559.000 Ostvarenje 388.966 388.966 388.966 2.547.503 % 99,99 99,99 99,99 99,55

SVEUKUPNO PROGRAM

GLAVNI PROGRAM P03- RAZVOJ PROGRAM P03 1001 RAZVOJ AKTIVNOST P03 1001 A100001 IZGRADNJA OBJEKATA I UREAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTUREEkonomska /funkcijska Naziv rauna Plan za 2011. 40.000 40.000 2.070.000 1.970.000 100.000 2.110.000 Ostvarenje 37.292 37.292 1.867.248 1.769.360 97.888 1.904.540 % 93,23 93,23 90,21 89,82 97,89 90,26

41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 411/0620 Zemljite 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 421/0620 Graevinski objekti 422/0620 Postrojenja i oprema SVEUKUPNO AKTIVNOST

AKTIVNOST P03 1001 A100002 PROSTORNO PLANIRANJEEkonomska /funkcijska Naziv rauna 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 426/0620 Nematerijalna proizvedena imovina SVEUKUPNO AKTIVNOST Plan za 2011. 800.000 800.000 800.000 Ostvarenje 760.445 760.445 760.445 % 95,06 95,06 95,06

AKTIVNOST P03 1001 A100003 KAPITALNE POMOIEkonomska /funkcijska 38 Ostali rashodi 386/0620 Kapitalne pomoi SVEUKUPNO AKTIVNOST Naziv rauna Plan za 2011. 441.000 441.000 441.000 Ostvarenje 440.240 440.240 440.240 % 99,83 99,83 99,83

AKTIVNOST P03 1001 A100004 IZGRAENA DUGOTRAJNA IMOVINAEkonomska /funkcijska 38 Ostali rashodi 421/0620 Graevinski objekti SVEUKUPNO AKTIVNOST Naziv rauna Plan za 2011. 935.000 935.000 935.000 Ostvarenje 934.983 934.983 934.983 % 100,00 100,00 100,00

8


broj 2/2012

SVEUKUPNO PROGRAM

4.286.000

4.040.208

94,27

GLAVNI PROGRAM P04 - GOSPODARSTVO PROGRAM P04 1001- GOSPODARSTVO AKTIVNOST P04 1001 A100001 - POLJOPRIVREDAEkonomska /funkcijska Naziv rauna 32 Materijalni rashodi 329/0421 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 35 Subvencije 352/0421 Subvencije poljoprivrednicima 36 Pomoi dane u inozemstvo i unutar ope drave 363/0421 Tekue pomoi unutar ope drave SVEUKUPNO AKTIVNOST Plan za 2011. 90.000 90.000 60.000 60.000 5.000 5.000 155.000 Ostvarenje 87.891 87.891 35.045 35.045 0 0 122.936 % 97,66 97,66 58,41 58,41 0,00 0,00 79,31

AKTIVNOST P04 1001 A100002 - TURIZAMEkonomska /funkcijska Naziv rauna 32 Materijalni rashodi 323/0473 Rashodi za usluge 38 Ostali rashodi 381 Tekue donacije 381/0473 Turistika zajednica Opine olta za redovno poslovanje SVEUKUPNO AKTIVNOST Plan za 2011. 11.000 11.000 459.000 459.000 459.000 470.000 Ostvarenje 10.557 10.557 459.000 459.000 459.000 469.557 % 95,97 95,97 100,00 100,00 100,00 99,91

SVEUKUPNO PROGRAM GLAVNI PROGRAM P05 SOCIJALNI PROGRAM PROGRAM P05 1001 - SOCIJALNI PROGRAM AKTIVNOST P05 1001 A100001 SOCIJALNI PROGRAMEkonomska /funkcijska 37 372 372/1070 372/1070 372/1070 372/1070 372/1070 372/1070 372/1070 Naziv rauna Naknade graanima i kuanstvima Ostale naknade graanima i kuanstvima iz prorauna Jednokratne novane pomoi Pomo za novoroeno dijete Pomo za podmirenje trokova stanovanja Poklon starijim osobama za Boi Pomo u kui starim i nemonim Sufinanciranje cijene katamaranske karte Pomo za kupnju kolskih knjiga

625.000

592.493

94,80

Plan za 2011. 540.000 540.000 20.000 20.000 20.000 60.000 40.000 187.000 33.000

Ostvarenje 472.599 472.599 11.200 16.500 3.480 49.700 27.725 185.482 32.500

% 87,52 87,52 56,00 82,50 17,40 82,83 69,31 99,19 98,48

9372/1070

Slubeni glasnik Opine olta60.000 100.000 60.000 60.000 600.000 600.000

broj 2/201260.000 86.012 51.104 51.104 523.703 523.703 100,00 86,01 85,17 85,17 87,28 87,28

Stipendije Osloboenje plaanja komunalnog doprinosa, komunalne 372/1070 naknade, djejeg vrtia 38 Ostali rashodi 381 Tekue donacije SVEUKUPNO AKTIVNOST

SVEUKUPNO PROGRAM

GLAVNI PROGRAM P06 DRUTVENE DJELATNOSTI PROGRAM P06 1001 - DRUTVENE DJELATNOSTI AKTIVNOST P06 1001 A100001 - KULTURAEkonomska /funkcijska 32 323 323/0820 323/0820 323/0820 323/0820 329 329/0820 329/0820 38 381 381/0820 381/0820 381/0820 381/0820 381/0820 381/0820 381/0820 381/0820 Naziv rauna Materijalni rashodi Rashodi za usluge Rashodi za usluge - izrada Baine Rashodi za usluge - izrada Monografije otoka olte Rashodi za usluge - izrada oltanske novitadi Rashodi za usluge - ostale knjige i literatura Ostali nespomenuti rashodi poslovanja Ostali nespomenuti rashodi - Likovna kolonija Ostali nespomenuti rashodi poslovanja Ostali rashodi Tekue donacije Turistika zajednica Opine olta - za oltansko ljeto Udruga Rusmarin Plesna skupina Meduze KUD olta GZ Olinta SGD Redikuli Bratovtina sv. Martina - Donje Selo Knjinica Marka Marulia Plan za 2011. 259.000 199.000 24.000 140.000 20.000 15.000 60.000 30.000 30.000 646.500 646.500 150.000 19.000 14.000 70.000 250.000 33.500 15.000 5.000 50.000 40.000 905.500 Ostvarenje 191.964 140.295 22.774 89.425 16.519 11.577 51.669 24.747 26.922 621.750 621.750 150.000 15.910 14.000 70.000 250.000 13.500 15.000 5.000 48.340 40.000 813.714 % 74,12 70,50 94,89 63,88 82,59 77,18 86,12 82,49 89,74 96,17 96,17 100,00 83,74 100,00 100,00 100,00 40,30 100,00 100,00 96,68 100,00 89,86

381/0820 Ostale donacije - za oltansko kulturno ljeto 381/0820 Ostale donacije SVEUKUPNO AKTIVNOST

AKTIVNOST P06 1001 A100002 SPORTEkonomska /funkcijska 38 381 381/0810 381/0810 Naziv rauna Ostali rashodi Tekue donacije Judo klub Pivac Lovaka udruga olta Plan za 2011. 114.500 114.500 30.000 20.000 Ostvarenje 83.200 83.200 30.000 20.000 % 72,66 72,66 100,00 100,00

10

Slubeni glasnik Opine olta4.500 5.000 20.000 35.000 114.500

broj 2/20120 5.000 10.200 18.000 83.200 0,00 100,00 51,00 51,43 72,66

381/0810 PRD Maslinica 381/0810 PRD Neujam 381/0810 Malonogometni klub olta 381/0810 Ostale donacije SVEUKUPNO AKTIVNOST

AKTIVNOST P06 1001 A100003 VJERSKE ORGANIZACIJEEkonomska /funkcijska Naziv rauna 38 Ostali rashodi 381 Tekue donacije 381/0840 Donacije vjerskim zajednicama SVEUKUPNO AKTIVNOST Plan za 2011. 70.000 70.000 70.000 70.000 Ostvarenje 70.000 70.000 70.000 70.000 % 100,00 100,00 100,00 100,00

AKTIVNOST P06 1001 A100004 POLITIKE ORGANIZACIJEEkonomska /funkcijska Naziv rauna 38 Ostali rashodi 381 Tekue donacije 381/0111 Tekue donacije politikim strankama SVEUKUPNO AKTIVNOST Plan za 2011. 22.000 22.000 22.000 22.000 Ostvarenje 22.000 22.000 22.000 22.000 %100,00 100,00 100,00 100,00

SVEUKUPNO PROGRAM GLAVNI PROGRAM P07 PROTUPOARNA I CIVILNA ZATITA PROGRAM P07 1001 - PROTUPOARNA I CIVILNA ZATITA AKTIVNOST P07 1001 A100001 PROTUPOARNA ZATITAEkonomska /funkcijska Naziv rauna 38 Ostali rashodi 381 Tekue donacije 381/0320 DVD olta za redovno poslovanje 381/0320 DVD olta oprema i vozila 381/0320 DVD olta sezonski vatrogasci 381/0320 DVD olta za lanove SVEUKUPNO AKTIVNOST

1.112.000

988.914

88,93

Plan za 2011. 982.000 982.000 540.000 320.000 72.000 50.000 982.000

Ostvarenje 982.000 982.000 540.000 320.000 72.000 50.000 982.000

% 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00

SVEUKUPNO PROGRAM982.000 982.000 100,00

GLAVNI PROGRAM P08 ZAJMOVI I JAMSTVA PROGRAM P08 1001 - ZAJMOVI I JAMSTVA AKTIVNOST P08 1001 A100001 ZAJMOVI I JAMSTVAEkonomska /funkcijska Naziv rauna Plan za 2011. Ostvarenje %

1151

Slubeni glasnik Opine oltaIzdaci za dane zajmove Izdaci za dane zajmove neprofitnim organizacijama, graanima i kuanstvima 70.000 70.000 70.000

broj 2/201270.000 70.000 70.000 100,00 100,00 100,00

512 SVEUKUPNO AKTIVNOST

SVEUKUPNO PROGRAM

70.000

70.000

100,00

Plan za 2011.

Ostvarenje

%

UKUPNO RASHODI I IZDACI

13.653.000

13.127.871

96,15

III PRIJELAZNE I ZAKLJUNE ODREDBElanak 3. Raspored rezultata: Prema bilanci na dan 31.12.2011. godine utvrena je struktura vika prihoda:

92211 92222 92223

Viak prihoda poslovanja Manjak prihoda od nefinancijske imovine Manjak primitaka od financijske imovine VIAK PRIHODA

6.268.716,94 3.393.104,22 1.142.024,46 1.733.588,26

Manjak prihoda od financijske imovine u iznosu od 3.393.104,22 kuna pokriva se iz vika prihoda poslovanja, te se utvruje:1 2 3 Viak prihoda poslovanja Manjak prihoda od nefinancijske imovine Manjak primitaka od financijske imovine VIAK PRIHODA 2.875.612,72 0,00 1.142.024,46 1.733.588,26

Utvreni viak prihoda u iznosu 1.733.588,26 kuna utroiti e se za podmirenje izdataka i rashoda u 2012. godini.

12

Slubeni glasnik Opine olta lanak 4.

broj 2/2012

Godinji obraun Prorauna Opine olta za 2011. godinu stupa na snagu 8 dana od dana objave u Slubenom glasniku Opine olta.

Klasa:021-05/12-01/03 Ur.broj:2181/03-01-12-2 Grohote, 23.03.2012. Predsjednik Opinskog vijea Boris Blagai, v.r. ___________________________________________________________________________ Na temelju lanka 14. Zakona o proraunu (N.N. br.87/08) i lanka 13. Satuta Opine olta, Opinsko vijee Opine olta na svojoj 33. sjednici od 23.03.2012. godine donijelo je ODLUKU O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O IZVRAVANJU PRORAUNA OPINE OLTA ZA 2012. GODINU lanak 1. lanak 7. se mijenja i glasi: Ako se pojedine proraunske pozicije ne budu mogle izvravati zbog nedovoljno planiranih izdataka, a na drugim pozicijama pojave se utede, ovlauje se naelnik Opine olta, da moe izvriti preraspodjelu sredstava, s tim da se tom prilikom ne moe mijenjati ukupan iznos izdataka utvren Proraunom. Opinski naelnik moe odobriti preraspodjelu sredstava najvie do 10% rashoda i izdataka Proraunske stavke koja se umanjuje. Naelnik Opine olta duan je Opinskom vijeu podnijeti polugodinji izvjetaj o izvrenoj preraspodjeli sredstava. lanak 2. lanak 11. se mijenja i glasi: Opina olta moe se zaduivati uzimanjem kredita i izdavanjem vrijednosnih papira. Opina olta moe se dugorono zaduiti samo za investiciju koja se financira iz njezina prorauna, a koju potvrdi Opinsko vijee uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske. Ukupna godinja obveza Opine olta na ime zaduivanja moe iznositi najvie do 20% ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zaduuje. Ukupna godinja obveza koja ukljuuje iznos anuiteta za nova zaduenja, dana jamstva i dospjele, a nepodmirene obveze, ne smije biti vea od 1.700.000,00 kuna, a oekivani iznos ukupnog duga na kraju proraunske godine ne smije biti vei od 1.900.000,00 kuna.

13


broj 2/2012

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Slubenom glasniku Opine olta. Klasa:021-05/12-01/03 Urbroj:2181/03-01-12-3 Grohote, 23.03.2012. Predsjednik Opinskog vijea Boris Blagai, v.r. ___________________________________________________________________________ Na temelju stavka 7. lanka 100. Zakona o prostornom ureenju i gradnji ( Narodne novine, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11) i Odluke o izradi ( "Slubeni glasnik Opine olta, br. 07/10), Opinsko vijee Opine olta na 33.sjednici, odranoj 23.03.2012. donosi

ODLUKU O DONOENJU Urbanistikog plana ureenja dijela naselja Neujam ( UPU-15)

I. TEMELJNE ODREDBElanak 1. Donosi se Urbanistiki plan ureenja dijela naselja Neujam (UPU-15) (u daljnjem tekstu: Plan) lanak 2. Podruje obuhvata Plana nalazi se u sjeveroistonom dijelu naselja Neujam, podruju zvanom Tanki ratac. Istonu granicu plana definira granica +70 m od mora dok zapadnu granicu definira novoplanirana upanijska cesta -6158. Plan utvruje osnovne uvjete koritenja i namjene javnih i drugih povrina, prometnu i komunalnu mreu te smjernice za oblikovanje, koritenje i ureenje prostora. Podruje obuhvata Plana iznosi 21.25 ha Granica obuhvata Plana ucrtana je u grafikom dijelu elaborata Urbanistikog plana u mjerilu 1:2000. lanak 3. Plan je izradio VELCON PROJEKT, iz Splita, broj elaborata: T.D. 14/11-ARH. u skladu sa PPUO olta ( Slubeni glasnik Opine olta, broj: 6/06, 05/10) i Odlukom o izradi UPU

14


broj 2/2012

dijela naselja Neujam (Slubeni glasnik Opine olta, broj: 07/10), a u koordinaciji s nositeljem izrade Opinom olta. lanak 4. Plan, sadran u elaboratu Prijedlog Urbanistikog plana ureenja dijela naselja Neujam (UPU-15) sastoji se od: Knjiga 1 1. Tekstualni dio Odredbe za provoenje 2. Grafiki dio 0. Postojee stanje 1. Koritenje i namjena povrina 2.1. Prometna mrea 2.2. Elektroenergetska mrea 2.3. Telekomunikacijska mrea 2.4. Vodovodna mrea 2.5. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda 3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite povrina 4.1 Nain i uvjeti gradnje oblici koritenja 4.2 Nain i uvjeti gradnje nain gradnje

M M M M M M M M M M

1:2000 1:2000 1:2000 1:2000 1:2000 1:2000 1:2000 1:2000 1:2000 1:2000

Knjiga 2 3. Obavezni prilozi A. Obrazloenje B. Izvod iz dokumenta ireg podruja C. Strune podloge na kojima se temelje prostorno planska rjeenja D. Zahtjevi i miljenja E. Izvjea o prethodnoj i javnoj raspravi F. Evidencija postupka izrade i donoenja prostornog plana G. Saetak za javnost

Knjiga 3 Plan mjera zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Provedba Plana ureenja temeljit e se na ovim odredbama, kojima se regulira budue ureivanje prostora u granicama Plana, predstavlja cjelinu za tumaenje svih planskih postavki, uvjete za izgradnju i poduzimanje aktivnosti u prostoru.

15


broj 2/2012

II. PROVEDBENE ODREDBElanak 5. 1. UVJETI ODREIVANJA I RAZGRANIAVANJA POVRINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA (1) Na kartografskom prikazima Plana razgranienje povrina je izvreno na sljedei nain: - planirani dio povrina za razvoj i ureenje odreen je na temelju kartografskog prikaza namjena povrina PPU Opine olta - povrine pojedinih namjena prostora odreene su na temelju: - odrednica PPU Opine olta - geodetske snimke prostora - podataka pribavljenih od tijela dravne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u skladu sa lankom 79. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11) - ostalih podloga, projekata i druge strune dokumentacije (2) Uvjeti za odreivanje koritenja povrina javnih i drugih namjena su: - temeljna obiljeja prostora i ciljevi razvoja ovog dijela naselja Neujam, - valorizacija okolne postojee prirodne i izgraene sredine, - racionalno koritenje prostora i okolia - planirani kapacitet prostora, - racionalno koritenje infrastrukturnih sustava (3) Planom, na kartografskom prikazu broj 1. Koritenje i namjena povrina u mjerilu 1:2000, utvreno je prostorno rjeenje s planom namjene povrina i to:

STAMBENA NAMJENA (S) MJEOVITA NAMJENA preteito stambena (M1) ZATITNO ZELENILO CESTOVNI PROMET Sabirne ulice Ostale ulice Pjeake prometnice/obalna etnica Javni parking Pjeake povrine Kolno-pjeake povrine

16


broj 2/2012

(4) Tablica 1 - Iskaz povrina za pojedine namjenePOVRINA (m2) 20725 112442 54266 37451 8147 59972 10627 648 20714

NAMJENA Stambena namjena -S Si - izgraeno podruje Snu - neizgraeno ureeno podruja Sn neizgraeno podruje M1i izgraeno podruje M1n neizgraeno podruje Z zatitno zelenilo Pjeake povrine Prometne povrine ( sabirne, ostale i kolno-pjeake povrine)

UDIO U OBUHVATU(%) 9,70 52,60 25,40 17,50 3,80 28,00 5,00 0,30 10,30

Mjeovita namjenapreteito stambena M1 Ostalo

68119 33037

31,80 15,60

OBUHVAT UPU-a

212550

100

(5) Sve povrine su izraunate na temelju digitalnog premjera geodetske podloge Urbanistikog plana u mjerilu 1:2000, pa su mogue razlike u mjerenju digitalnih podloga ili mjerenju stvarnog terena, a to se ne smatra izmjenom Urbanistikog plana. lanak 6. 2. UVJETI SMJETAJA GRAEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI (1) U sklopu obuhvata Plana nije predviena zona iskljuivo gospodarske namjene, a gradnja graevina gospodarskih djelatnosti mogua je u zonama mjeovite namjene M1. U tom smislu dozvoljava se gradnja graevina kao nadopuna osnovnoj stambenoj namjeni i to: poslovnih i ugostiteljsko turistikih sadraja, graevina za sitne obrte i tihe djelatnosti i sl. (2) Sve graevine se moraju smjestiti unutar gradivog dijela prostornih jedinica, a kako je prikazano u grafikom dijelu elaborata Urbanistikog plana, kartografski prikaz 4.1. Nain i uvjeti gradnje, u mjerilu 1:2000. (3) Gradnja graevina gospodarske namjene gradi se prema uvjetima za mjeovitu namjenu M1- preteito stambena. lanak 7. 3. UVJETI SMJETAJA GRAEVINA DRUTVENIH DJELATNOSTI (1) U sklopu obuhvata Plana nije predviena zona iskljuivo drutvene namjene, a gradnja graevina drutvenih djelatnosti mogua je u zonama mjeovite namjene M1. U tom smislu dozvoljava se gradnja graevina kao nadopuna osnovnoj stambenoj namjeni i to: kulturne i drutvene organizacije, javne pratee sadraje ( pota, banka i sl), upravne, administrativne i sline djelatnosti. (2) Sve graevine se moraju smjestiti unutar gradivog dijela prostornih jedinica, a kako je prikazano u grafikom dijelu elaborata Urbanistikog plana, kartografski prikaz 4.1. Nain i uvjeti gradnje, u mjerilu 1:2000.

17


broj 2/2012

(3) Gradnja graevina gospodarske namjene gradi se prema uvjetima za mjeovitu namjenu M1- preteito stambena. lanak 8. 4. UVJETI I NAIN GRADNJE STAMBENIH GRAEVINA

(1) Unutar graevinskog podruja naselja su odreene slijedee zone s razliitim uvjetima izgradnje novih ili zamjenu i rekonstrukciju postojeih graevina: Stambena namjena S Si- izgraeno podruje Snu- neizgraenog ureeno podruje Sn - neizgraeno podruje Mjeovita namjena M1 M1i izgraeno podruje M1n neizgraeno podruje Navedene zone prikazane u grafikom dijelu Plana kartografski prikaz 4. Nain i uvjeti gradnje. (2) Tablica 2 Iskaz povrina i prostornih pokazateljaProstorna kazeta Povrina prostorne kazete 20725 54266 37451 8147 59972 180561 Maksimalna izgraenost ( kig ) 0.4 0.4 0.25 0.4 0.4 Maximalna tlocrtna projekcija 8290 21706 9362 3259 23988 66605 Maksimalna Iskoristivost ( kisN ) 1 1 0.8 1 1 Maksimalna bruto razvijena povrina ( BRPN ) 20725 54266 29960 8147 59972 173070

Si Snu Sn M1i M1n UKUPNO

(3) Sve graevine moraju se smjestiti unutar gradivog dijela prostorne jedinice. (4) Graevine se mogu graditi kao samostojee ili dvojne. Dvojne graevine moraju imati najmanje 50% povrine zajednikog proelja uz koje se prislanjaju jedna uz drugu. Slobodnostojee i dvojne graevine grade se kao individualne i viestambene graevine. (5) Pomone graevine ( garae, spremita, ljetne kuhinje, otvoreni bazeni, kotlovnice, drvarnice, kamin i sl.) mogu biti smjeteni i uz granicu graevne estice, osim prema javno prometnoj povrini. lanak 9. Si - izgraeno podruje stambene namjene (1) Unutar zone izgraenog podruja stambene namjene (Si) predviena je izgradnja stambenih graevina.

18


broj 2/2012

Zona se izgrauje i ureuje na nain da se to vie ouvaju vrijednosti prostora, gdje se doputaju graevine suvremenog arhitektonskog izraza ( ravni krov i sl. ) te graevine tradicionalnog arhitektonskog izraza. (2) Za gradnju novih graevina, rekonstrukciju i zamjenu postojeih graevina odreuju se slijedei uvjeti: Min. povrina graevne parcele je 300 m2 Max. koef. izgraenosti je kig=0,4 Max. koef. Iskoritenosti kis=1 Max. katnost P+1 sa maksimalnom visinom V=7 m Minimalna udaljenost od susjedne mee iznosi 2 m Minimalna udaljenost od nerazvrstanih cesta i drugih javno prometnih povrina iznosi 2 m, iznimno pomoni objekti mogu se graditi na mei uz nerazvrstane ceste i druge javno prometne povrine Minimalna udaljenost od lokalnih i upanijskih cesta iznosi 2 m Sve graevine mogu se graditi sa podrumom ( kig=0.6 ) i potkrovljem unutar zadane visine Za novu izgradnju potrebno je osigurati najmanje 20% povrine graevne estice za ureene zelene ( vodopropusne ) povrine obrasle vegetacijom Maksimalna tlocrtna povrina samostojeeg objekta ne moe prelaziti 200 m2 lanak 10. Snu - neizgraeno ureeno podruja stambene namjene (1) Unutar zone neizgraenog ureenog podruja stambene namjene (Snu) predviena je izgradnja stambenih graevina. Zona se izgrauje i ureuje na nain da se to vie ouvaju vrijednosti prostora, gdje se doputaju graevine suvremenog arhitektonskog izraza ( ravni krov i sl. ) te graevine tradicionalnog arhitektonskog izraza. (2) Za gradnju novih graevina, rekonstrukciju i zamjenu postojeih graevina odreuju se slijedei uvjeti: Min. povrina graevne parcele je 500 m2 Max. koef. izgraenosti je kig=0,4 Max. koef. Iskoritenosti kis=1 Max. katnost P+1 sa maksimalnom visinom V=7 m Minimalna udaljenost od susjedne mee iznosi 3 m Minimalna udaljenost od nerazvrstanih cesta i drugih javno prometnih povrina iznosi 3 m, iznimno pomoni objekti mogu se graditi na mei uz nerazvrstane ceste i druge javno prometne povrine Minimalna udaljenost od lokalnih i upanijskih cesta iznosi 3 m Sve graevine mogu se graditi sa podrumom ( kig=0.6 ) i potkrovljem unutar zadane visine Za novu izgradnju potrebno je osigurati najmanje 20% povrine graevne estice za ureene zelene ( vodopropusne ) povrine obrasle vegetacijom Maksimalna tlocrtna povrina samostojeeg objekta ne moe prelaziti 200 m2

-

-

19


broj 2/2012

Sn - neizgraeno podruje stambene namjene (1) Unutar zone neizgraenog podruja stambene namjene (Sn) predviena je izgradnja stambenih graevina. Zona se izgrauje i ureuje na nain da se to vie ouvaju vrijednosti prostora, gdje se doputaju graevine suvremenog arhitektonskog izraza (ravni krov i sl.) te graevine tradicionalnog arhitektonskog izraza. (2) Za gradnju novih stambenih graevina odreuju se slijedei uvjeti: - Min. povrina graevne parcele je 800 m2 - Max. koef. izgraenosti je kig=0,25 - Max. koef. Iskoritenosti kis=0.8 - Max. katnost P+1 sa maksimalnom visinom V=7 m za graevine iskljuivo stambene namjene odnosno max. katnost P+2 sa maksimalnom visinom V=9 m za graevine ugostiteljske namjene - Minimalna udaljenost od susjedne mee iznosi 4 m - Minimalna udaljenost od nerazvrstanih cesta i drugih javno prometnih povrina iznosi 4 m, iznimno pomoni objekti mogu se graditi na mei uz nerasvrstane ceste i druge javno prometne povrine - Minimalna udaljenost od lokalnih i upanijskih cesta iznosi 4 m - Sve graevine mogu se graditi sa podrumom (kig=0.6) unutar zadane visine - Za novu izgradnju potrebno je osigurati najmanje 40% povrine graevne estice za ureene zelene (vodopropusne) povrine obrasle vegetacijom - Maksimalna tlocrtna povrina samostojeeg objekta ne moe prelaziti 300 m2 lanak 12. M1i - izgraeno podruje mjeovite namjene (1) Unutar zone izgraenog podruja mjeovite namjene (M1i) predviena je izgradnja stambenih graevina, stambeno-poslovnih graevina, stambeno-turistikih graevina, te pomonih i gospodarskih graevina tehnoloki vezanih uz osnovnu graevinu. Zona se izgrauje i ureuje na nain da se to vie ouvaju vrijednosti prostora, gdje se doputaju graevine suvremenog arhitektonskog izraza (ravni krov i sl.) te graevine tradicionalnog arhitektonskog izraza. (2) Za gradnju novih graevina, rekonstrukciju i zamjenu postojeih graevina odreuju se slijedei uvjeti: - Min. povrina graevne parcele je 300 m2 - Max. koef. izgraenosti je kig=0,4 - Max. koef. Iskoritenosti kis=1 - Max. katnost P+2 sa maksimalnom visinom V=9 m - Minimalna udaljenost od susjedne mee iznosi 2 m - Minimalna udaljenost od nerazvrstanih cesta i drugih javno prometnih povrina iznosi 2 m, iznimno pomoni objekti mogu se graditi na mei uz nerasvrstane ceste i druge javno prometne povrine - Minimalna udaljenost od lokalnih i upanijskih cesta iznosi 2 m - Sve graevine mogu se graditi sa podrumom (kig=0.6) i potkrovljem unutar zadane visine

20 -


broj 2/2012

Za novu izgradnju potrebno je osigurati najmanje 20% povrine graevne estice za ureene zelene (vodopropusne) povrine obrasle vegetacijom Maksimalna tlocrtna povrina samostojeeg objekta ne moe prelaziti 200 m2

lanak 13. M1n - neizgraeno ureeno podruja mjeovite namjene (1) Unutar zone izgraenog podruja mjeovite namjene (M1n) predviena je izgradnja stambenih graevina, stambeno-poslovnih graevina, stambeno-turistikih graevina, te pomonih i gospodarskih graevina tehnoloki vezanih uz osnovnu graevinu. Zona se izgrauje i ureuje na nain da se to vie ouvaju vrijednosti prostora, gdje se doputaju graevine suvremenog arhitektonskog izraza (ravni krov i sl.) te graevine tradicionalnog arhitektonskog izraza. (2) Za gradnju novih graevina, rekonstrukciju i zamjenu postojeih graevina odreuju se slijedei uvjeti: - Min. povrina graevne parcele je 500 m2 - Max. koef. izgraenosti je kig=0,4 - Max. koef. Iskoritenosti kis=1 - Max. katnost P+2 sa maksimalnom visinom V=9 m - Minimalna udaljenost od susjedne mee iznosi 3 m - Minimalna udaljenost od nerazvrstanih cesta i drugih javno prometnih povrina iznosi 3 m, iznimno pomoni objekti mogu se graditi na mei uz nerazvrstane ceste i druge javno prometne povrine - Minimalna udaljenost od lokalnih i upanijskih cesta iznosi 3 m - Sve graevine mogu se graditi sa podrumom (kig=0.6) i potkrovljem unutar zadane visine - Za novu izgradnju potrebno je osigurati najmanje 20% povrine graevne estice za ureene zelene (vodopropusne) povrine obrasle vegetacijom - Maksimalna tlocrtna povrina samostojeeg objekta ne moe prelaziti 200 m2

lanak 14. 5. UVJETI UREENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREE S PRIPADAJUIM OBJEKTIMA I POVRINAMA 5.1. Uvjeti gradnje prometne mree (1) Osnovnu prometnu i ulinu mreu treba graditi u koridorima koji su osigurani Planom. Planirano prometno rjeenje unutar obuhvata Plana podrazumijeva regulaciju postojeih ulica ili dijelova postojeih ulica, izgradnju novih ulica, kao i ureenje pjeakih povrina, ureenje krianja u razini i parkiralinih povrina, na nain da se osigura usklaen razvoj kolnog i pjeakog prometa. Sustav prometnica je razvrstan prema njihovoj vanosti, odnosno funkcionalnosti za naselje, te su dani njihovi naelni karakteristini presjeci na kartografskom prikazu 2.1. - Prometna i ulina mrea. (2) Unutar prometnih povrina utvrenih Planom mogu se graditi kolne i pjeake povrine, autobusna stajalita, zatitno zelenilo i slino.

21


broj 2/2012

Iznimno, osim prometnih graevina i povrina prikazanih na kartografskom prikazu broj 2. Prometna, ulina, komunalna i druga infrastrukturna mrea, 2.1. Prometna mrea, Planom je, po potrebi omoguena i gradnja drugih (ostalih) kolnih prometnica koje mogu biti u javnoj namjeni ili u vlasnitvu vlasnika graevnih estica te prometnih i prateih povrina i graevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, a u skladu sa projektnom dokumentacijom. irine ulinih koridora mogu se po potrebi proiriti radi formiranja raskrija, prilaza raskriju, autobusnih ugibalita, posebnih traka za javni prijevoz, nasipa, podzida i slino. (3) Sve prometne povrine moraju se projektirati, graditi i ureivati na nain da omoguava voenje komunalne i druge infrastrukture. Oborinske vode sa ulica i drugih prometnih povrina trebaju se, u funkciji uinkovitog sprijeavanja oneienja okolia, spojiti na javni sustav oborinske odvodnje, koji se mora redovito odravati. Unutar koridora planiranih ulica nije dozvoljena gradnja drugih graevina do ishoenja lokacijske dozvole za ulicu i provedene parcelacije (ili njen dio na koji je orijentirana graevina). Nakon ishoenja lokacijske dozvole, odnosno zasnivanja graevne estice ulice, eventualni preostali prostor prikljuit e se susjednoj planiranoj namjeni. lanak 15. 5.1.1. Cestovni promet (1) Planom se predvia gradnja i ureivanje osnovne uline mree, pjeakih putova i sl, tako da se osigura usklaen razvoj cestovnog i pjeakog prometa te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojee i formiranje nove mree javnih urbanih prostora. Organizacija prometa unutar naselja postavljena je na nain da se omogui kolni pristup svim dijelovima planskog podruja, rastereti obalni dio naselja i omogui adekvatno pjeako kretanje. (2) Sustav prometnica u obuhvatu Plana zasniva se na prometnoj mrei koju ine: - sabirne ulice naselja - oznaka SU - ostale (pristupne) ulice - oznaka OU. Graevna estica ulice moe biti i ira od povrine planiranog koridora ulice, zbog prometno - tehnikih uvjeta kao to su: formiranje krianja, prilaza krianju, autobusnih ugibalita, posebnih traka za javni prijevoz, podzida, nasipa, parkiralita, drvoreda i sl. Raspored povrina unutar profila ulice odreuje se u skladu s ovim odredbama i na temelju prometnih potreba i prostornih mogunosti. Sve nove ulice planirane su za kolni promet sa pjeakim hodnicima osim kolno pjeakih, a njihovi karakteristini popreni profili su prikazani na kartografskom prikazu broj 2.1. Prometna mrea. (3) Minimalni tehniki elementi za izgradnju novih ulica unutar obuhvata Plana su: - najmanja irina kolnika jednosmjerne ulice iznosi 3,0m - najmanja irina kolnika dvosmjerne ulice iznosi 5,5 m - najmanja irina kolno - pjeakih ulica odreena je na kartografskom prikazu broj, 2.1. Prometna mrea - najmanja irina pristupnih puteva iznosi 3,0 m

22

Slubeni glasnik Opine olta - povrine kolnika i traka za parkiranje su na istoj visini - najmanja irina pjeakog hodnika iznosi 1,60 m.

broj 2/2012

(4) Neposredni kolni pristup na graevnu esticu je mogu sa sabirne ulice naselja (SU) i pristupne ulice (OU). Pristupni put do graevne estice je najmanje irine 3,0 m ako se koristi za kolni i pjeaki promet. Kolni pristup graevnoj estici za gradnju stambene ili stambeno poslovne graevine sa prometne povrine ne moe zauzeti vie od 6,0 m fronte graevne estice prema prometnoj povrini (ulici). Do jedne graevne estice mogu je pristup i sa vie prometnih povrina u skladu s lokalnim uvjetima. Pristup graevnoj estici sa ulice moe se planirati samo na mjestu koje zadovoljava uvjete preglednosti i sigurnosti odvijanja prometa u odnosu na postojee krianje na nain da se ne ugroava rasplitanje prometnih tokova na privozu krianja. Na strmom terenu nagiba veeg od 15% i gusto izgraenim dijelovima naselja pristupnim putom za graevinu mogu se smatrati i pjeake stepenice. Postojee graevine koje nemaju direktan pristup na prometnu povrinu mogu se rekonstruirati u skladu s uvjetima pristupa pod kojim je odobrena gradnja tih graevina (npr. pravo slunosti, izvedene ulice koje odrava Opina olta ili drugo). (5) Slijepa ulica duine do 100 m ne mora imati okretite. Postojea slijepa ulica uz koju se planira nova izgradnja moe zadrati postojeu duinu. Na temelju idejnog projekta ulice omoguava se realizacija novih krianja, pjeakih prijelaza i drugih elemenata ulice, a koji nisu ucrtani u grafikom dijelu Plana. Idejnim projektom ulice treba projektirati takav raspored povrina unutar profila ulice da se omogui nesmetani kolni pristup graevnim esticama s planiranih prometnica (bez zidova i slinih barijera). Sabirne ulice naselja (SU) i ostale (pristupne) ulice (OU) ureuju se u skladu s urbanim ambijentom, s drvoredom (ukoliko za to postoje prostorne mogunosti), pjeakim plonikom, javnom rasvjetom i drugim elementima karakteristinim za ceste u naselju te sukladno mjerama za sprjeavanje arhitektonskih barijera.

lanak 16. 5.1.2. Promet u mirovanju Parkiraline i garane povrine unutar obuhvata Plana razdijeljene su na: - individualne parkiraline povrine na graevinskoj estici - otvorena javna parkiralita 5.1.2.1. Individualne parkiraline povrine (1) Sve potrebe parkiranja i smjetaja osobnih i ostalih vozila rjeavaju se potpunim zadovoljavanjem ukupnih potreba na graevinskoj estici osnovne graevine, ovisno o vrstama i namjeni graevina za potrebe kojih se grade, odnosno djelatnostima koje se u njima obavljaju. Minimalni broj parkiralinih ili garanih mjesta (PM) odreuje se u odnosu na graevinsku bruto povrinu GBP odgovarajueg tipa graevine. U graevinsku (bruto)

23


broj 2/2012

povrinu GBP za izraun PM ne uraunava se povrina terasa, balkona, garaa i jednonamjenskih sklonita. Minimalni broj parkiralinih ili garanih mjesta (PM) odreuje se na 100 m2 GBP:Namjena Stanovanje Tip graevine Potreban broj parkiralinih ili garanih mjesta (PM) stambene 1PM/100 m2 Za dio turistikih kapaciteta graevine stambene povrine u stambenoj graevini ili stana potrebno je osigurati jo 1 PM po jednoj smjetajnoj jedinici Restoran, kavana, caffe bar 1 PM/30 m2

Ugostiteljstvo i Turizam

Smjetajni objekti iz skupine hotela Trgovina i skladita Ostale trgovine

1 PM/100 m2 u naselju

1 PM na 50 m2 prodajne povrine 1 PM na 70 m2

za ugostiteljsko turistike zone izvan naselja planirati 1PM na 1 smjetajne jedinicu najmanje 2 PM

Poslovna i javna namjena Zdravstvo

Banke, agencije, poslovnice, uredi i kancelarije Ambulanta

najmanje 2 PM

1 PM/50 m2

Za graevine i sadraje koji nisu navedeni u gornjoj tablici broj PM se obraunava prema navedenom slinom sadraju. (2) Iznimno, omoguava se odstupanje od potrebnog broja parkiralinih ili garanih mjesta, uz obvezu plaanja trine cijene za svako parkiralino ili garano mjesto za koje se trai odstupanje, za stambene i stambeno-poslovne graevine ukoliko se radi o rekonstrukciji postojeih graevina za koje nema mogunosti parkiranja na graevnoj estici. Mogue je odstupanje od potrebnog broja parkiralinih mjesta, uz obvezu plaanja trine cijene za svako parkiralino mjesto za koje se trai odstupanje, ukoliko lokacija na kojoj se gradi nije kolno dostupna ili se na graevnoj estici ne moe osigurati prostor za parkiranje. (3) Minimalna povrina parkiralita ili garaa po jednom mjestu iznosi 20 m2 bruto povrine. Manja povrina garae po jednom mjestu je mogua u sluaju koritenja suvremenih tehnikih sustava racionalnog parkiranja vozila, pri emu se moe odstupiti i od ogranienja visine podrumske etae. U graevinsku (bruto) povrinu za izraun garano - parkiralinih potreba ne raunaju se povrine za garae i jednonamjenska sklonita. Na svim parkiralitima potrebno je osigurati najmanje 5% parkiralinih mjesta od ukupnog broja za vozila osoba s tekoama u kretanju.

24


broj 2/2012

5.1.2.1. Otvorena javna parkiralita U obuhvatu Plana nije predviena izgradnja javnih garaa. Na kartografskim prikazima Plana oznaene su lokacije otvorenih javnih parkiralita.

lanak 17. 5.1.3. Pjeake povrine (1) Planom se za kretanje pjeaka planira ureenje: - pjeakih hodnika uz kolnike sabirnih ulica - pjeake staze za pristup javnim i drutvenim sadrajima. Pjeake povrine irine 1,6 m ili vie planirane su uz sabirne ulice, a u izgraenim dijelovima irina se odreuje prema lokalnim uvjetima. Kod pjeakih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili djeja kolica. Na svim pjeakim povrinama i povrinama na kojima se kreu pjeaci moraju biti osigurani uvjeti za nesmetano kretanje invalidnih osoba, osoba s djejim kolicima i sl. Na raskrijima i drugim mjestima gdje je predvien prijelaz preko kolnika za pjeake, bicikliste i osobe s potekoama u kretanju moraju se ugraditi uputeni rubnjaci. Pjeaki plonici uz ulice obvezno se ureuju na potezima oznaenima na kartografskom prikazu broj 2.1. Prometna i ulina mrea. (2) Prostornim planom predviena je izgradnja duobalne etnice lungo mare koja se nalazi izvan predmetnog obuhvata plana ali su u istom naznaeni pjeaki pravci kao koridori prema planiranoj duobalnoj etnici. Na podruju obuhvata Prostornog plana predvieno je ureenje obalne etnice, lungo mare. Kako je podruje do 70m od morske obale izvan graevinskog podruja, obalna etnica i pjeaki pravci su naznaeni na karti kao koridori.

lanak 18. 5.1.4. Javni autobusni promet Linija javnog prijevoza autobusima nije predviena u obuhvatu Plana. lanak 19. 5.1.5. Uvjeti za osiguranje nesmetanog kretanja osoba smanjene pokretljivosti Planom se za sve graane, bez obzira na dob i vrstu potekoa u kretanju, predvia osiguranje nesmetanog pristupa svim javnim povrinama. Sve prometne povrine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovnitva. U provedbi Plana primjenjivat e se propisi, normativi i europska iskustva u svrhu smanjenja i eliminiranja postojeih i spreavanja nastajanja novih urbanistiko - arhitektonskih barijera.

25


broj 2/2012

lanak 20. 5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mree (1) Za spajanje objekata na postojeu telekomunikacijsku mreu i izgradnju nove treba izvriti slijedee: -potrebno je osigurati koridore za trasu distributivne telekomunikacijske kanalizacije DTK u planiranim prometnicama. -planirane prikljuke izvesti u najbliem kabelskom zdencu to blie postojeem komunikacijskom voritu UPS Neujam -glavne pravce planirati sa minimalno NxPVC 110mm+NxPEHD 50 mm. -spoj objekata i privode izvesti u kabelskim zdencima, sa NxPEHD 50 mm. -na vornim mjestima ugraditi tipske kabelske zdence MZ-D(0,1,2 ili 3). -poklopce planirati za optereenje 150 kN gdje se ne oekuje promet tekih motornih vozila i 400 kN gdje se oekuje promet tekoh motornih vozila. -koridore telekomunikacijske infrastrukture planirati unutar koridora kolnih i kolnopjeakih prometnica. -potrebno je voditi rauna o postojeim trasama. -pri planiranju odabrati trasu udaljeno u odnosu na elektroenergetske kabele. -pri paralelnom voenju DTK s ostalim infrastrukturnim instalacijama potivati slijedee minimalne udaljenosti -u sluaju potrebe osigurati prostoriju na nivou terena za lokalni UPS veliine 15m2, te osigurati pristup s javno prometne povrine. -pri paralelnom voenju i pribliavanju DTK s ostalim infrastrukturnim instalacijama potivati slijedee minimalne udaljenosti: DTK energetski kabel do 10kV DTK energetski kabel do 35kV DTK energetski kabel preko 35kV DTK telefonski kabel DTK vodovodna cijev promjera do 200mm DTK vodovodna cijev promjera preko 200mm DTK cijev kanalizacijskih voda 0,5 m 1,0 m 2,0 m 0,5 m 1,0 m 2,0 m 1,0 m

-pri krianju DTK s ostalim infrastrukturnim instalacijama potivati slijedee minimalne udaljenosti: DTK energetski kabel DTK tk podzemni kabel DTK vodovodna cijev 0,5 m 0,5 m 0,15 m

(2) Izgradnju planirane distributivne telekomunikacijske kanalizacije i ostale TK infrastrukture u potpunosti je potrebno izvesti u skladu sa Pravilnikom o tehnikim uvjetima gradnje i uporabe TK infrastrukture (NN 88/01) i Pravilnik o tehnikim uvjetima za elektroniku komunikacijsku mreu poslovnih i stambenih zgrada (NN br.155/09). (3) Dubina rova u kojeg se polae cijev iznosi 0.8 m u nogostupu i zemljanom terenu a ispod kolnika 1.2 m od konanog nivoa asfalta. Cijev koja se polae u rov, polae se u

26


broj 2/2012

pijesak 10 cm ispod i 10 cm iznad cijevi. Zatrpavanje se dalje nastavlja materijalom iskopa, te iznad drobljenim kameno potrebne granulacije i zavrnim slojevima asfalta prema graevinskom projektu do konane nivelete terena. irina koridora za polaganje cijevi distributivne telekomunikacijske kabelske kanalizacije iznosi oko 0,4 do 0,5 m. (4) Izgradnju planirane distributivne telekomunikacijske kanalizacije i ostale TK infrastrukture te sustava baznih postaja mobilnih telekomunikacija u potpunosti je potrebno izvesti u skladu sa odredbama: -Zakona o telekomunikacijama (NN 122/03, 158/03, 60/04 i 70/05), -Pravilnika o tehnikim uvjetima gradnje i uporabe TK infrastrukture (NN 88/01), -Pravilnika o tehnikim uvjetima za elektroniku komunikacijsku mreu poslovnih i stambenih zgrada (NN br.155/09) i -Pravilnika o ogranienjima jakosti elektromagnetskih polja za radijsku opremu i telekomunikacijsku terminalnu opremu (NN 183/04), kao i svih ostalih vaeih Zakona, Pravilnika i Normi koji se dotiu predmetne infrastrukture. (5) DTK je predviena u prometnici i nije odreen poloaj iste u odnosu na ostale infrastrukturne instalacije. Tonu lokaciju u poprenom presjeku prometnicedefinirati pri izradi idejnog i glavnog projekta, te je postaviti udaljeno od elektroenergetskih kabela, a na strani vodovodne instalacije. Omoguava se izmjena poloaja i broja graevina i vodova telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mree, izmjena propisanih profila i drugih tehnikih karakteristika sustava, kada je to opravdano radi racionalnijeg mogueg rjeenja sustava i nee se smatrati izmjenom Urbanistikog plana.

(6) Za razvoj pokretnih komunikacija planirati gradnju graevina infrastrukture pokretnih komunikacijskih mrea svih sustava sadanjih i slijedeih generacija tj. njihovih tehnologija. To su osnovne postaje s pripadajuim antenskim ureajima, potrebnim kabelskim vodovima i ostalom opremom. Osnovne postaje pokretnih komunikacija mogu biti postavljene na antenske stupove na planiranim graevinama ili kao samostojei. Potrebno je potivati uvjete graenja koji su zakonom propisani za takve vrste graevina uz naelo zajednikog koritenja od strane svih operatora.lanak 21. 5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mree 5.3.1. Energetika (1) Za napajanje elektrinom energijom planiranih objekata potrebno je izvriti sljedee: - Rekonstrukciju trafostanice 35/10 kV "Grohote" - opremanje vodnog polja 20(10) kV. - KB 20(10) kV od trafostanice 35/10 kV "Grohote" do naselja Neujam u duini cca 2,5 km. - Izgraditi dvije trafostanice 10-20/0,4 kV instalirane snage 1000 kVA. - Izgraditi 2xKB 20(10) kV za spoj planiranih TS 10-20/0,4 kV na postojeu 10 kV mreu

27


broj 2/2012

- Izgraditi KB 1kV rasplet niskog napona iz planiranih TS 10-20/0,4 kV za prihvat postojeih i planiranih potroaa. - Izgraditi javnu rasvjetu na pristupnim ulicama i parkiralitima unutar obuhvata UPU-a. (2) Predvia se izgradnja transformatorskih stanica u sklopu graevina ili na otvorenom kao slobodnostojee. Za transformatorske stanice u sklopu graevine potrebno je projektom graevine osigurati u prizemlju dovoljan prostor, a veliina e ovisiti o poloaju trafostanice u objektu i potrebnoj instaliranoj snazi. Izgradnja novih transformatorskih stanica i niskonaponske mree vezana je prvenstveno uz pojavu potroaa za ije se potrebe navedeni objekti grade, te je planirana mrea novih objekata naponske mree 20 kV, koja ukljuuje trafostanice 1020/0,4 kV i prikljune i spojne 20 kV dalekovode naelna, a konano e se locirati projektnom dokumentacijom u postupku izdavanja lokacijskih uvjeta sukladno stvarnim potrebama korisnika prostora, te prethodnim elektroenergetskim suglasnostima u skladu sa slijedeim uvjetima: - izgradnja i lokacija novih TS 20/0,4 kV vezana je uz pojavu potroaa za ije se potrebe navedeni objekti grade - kada je to mogue, nove TS 20/0,4 kV potrebno je graditi kao samostojee graevine te izbjegavati njihov smjetaj u sklopu objekata to znatno poskupljuje i komplicira izgradnju - graevinska estica predviena za slobodnostojee trafostanice 10-20/0,4 kV mora biti minimalne veliine 7 x 6 m (za trafostanice instalirane snage 1 x 1.000 kVA), odnosno minimalno 9x9 m (za trafostanice instalirane snage 2 x 1.000 kVA), a u pravilu se postavljaju u sreditu konzuma tako da se osigura kvalitetno napajanje do krajnjih potroaa na izvodima - pristup trafostanicama mora biti nesmetan, zbog potreba servisiranja, tehnikog odravanja i oitanja stanja brojila te da se moe pristupiti tekim (teim) teretnim vozilom - predvia se mogunost izgradnje istih bez dodatnih ogranienja u smislu udaljenosti od prometnica i granica parcele, te mogunost izgradnje unutar zone koje planom nisu predviene za izgradnju (zelene povrine, parkovi i sl.) - planirane kabele 20 kV izvoditi jednoilnim kabelima tipa XHE 49A 3x(1x185) mm2. - planirane kabele 1 kV izvoditi kabelima tipa XP 00-A, odgovarajueg presjeka. - dubina kabelskih kanala iznosi 0,8m u slobodnoj povrini ili nogostupu, a pri prelasku kolnika dubina je 1,2m. - irina kabelskih kanala ovisi o broju i naponskom nivou paralelno poloenih kabela. - na mjestima prelaska preko prometnica kabeli se provlae kroz PVC cijevi promjera 110, 160, odnosno 200 ovisno o tipu kabela (JR, nn, VN). - prilikom polaganja kabela po cijeloj duini kabelske trase obavezno se polae uzemljivako ue Cu 50mm2. - elektroenergetski kabeli polau se, gdje god je to mogue, u nogostup prometnice stranom suprotnom od strane kojom se polau telekomunikacijski kabeli. Ako se moraju paralelno voditi obavezno je potivanje minimalnih udaljenosti (50 cm). Isto vrijedi i za meusobno krianje s tim da kut krianja ne smije biti manji od 45 (3) Osim gore navedenih uvjeta svaka izgradnja elektroenergetskih objekata mora biti usklaena sa odredbama iz slijedeih zakona i propisa:

28


broj 2/2012

1. Zakona o prostornom ureenju i gradnji, N.N. br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11. 2. Zakona o zatiti od poara, N.N. br.58/93, 33/05, 107/07, 38/09. 3. Zakona o zatiti na radu, N.N. br.59/96, 94/96, 114/03 4. Pravilnik o zatiti na radu pri koritenju elektrine energije, N.N. br. 9/87. 5. Pravilnika o tehnikim normativima za elektrine instalacije N.N. (Sl.list br.53/88) 6. Pravilnik o zatiti od elektromagnetskih polja, N.N. br. 204/03. 7. Pravila i mjere sigurnosti pri radu na elektroenergetskim postrojenjima, HEP-Bilten 3/92 8. Granskih normi Direkcije za distribuciju HEP-a: - N.033.01 Tehniki uvjeti za izbor i polaganje elektroenergetskih kabela nazivnog napona 1 kV do 35 kV - N.070.01 Tehniki uvjeti za izvoenje kunih prikljuaka individualnih objekata - N.070.02 Tehniki uvjeti za izvedbu prikljuaka u viekatnim stambenim objektima - N.033.02 Tehniki uvjeti za izradu i ispitivanje spojnog pribora vodia lanak 22. 5.3.2. Vodnogospodarski sustav Prije izgradnje vodoopskrbne mree i sustava odvodnje potrebno je: 1. Izraditi projektnu dokumentaciju s definiranjem mjesta prikljuaka, a prema priloenom planu; 2. Odrediti stvarne kote pijezometarske linije na svim tokama mree i s tim u vezi utvrditi radnje na osiguranju potrebnog tlaka, te dinamiku izvravanja radnji do konane izgraenosti vodoopskrbne mree; 3. Usvojiti predloeni raspored instalacija u prometnicama, te utvrditi i usuglasiti eventualna odstupanja; 4. Izraditi idejno rjeenje odvodnje fekalnih voda i odrediti koliine otpadnih voda za podruje; 5. Izraditi idejno rjeenje odvodnje oborinskih voda, s procjenom koliina koje se proiavaju, te onih koje se direktno isputaju u teren; 6. Izraditi detaljnu projektnu dokumentaciju odvodnje fekalnih i oborinskih voda, a posebnu pozornost obratiti na mogunost fazne izgradnje sustava; 7. Za planiranu lokaciju ispusta sustava oborinskih voda izraditi detaljne istrane radove. lanak 23. Vodoopskrba (1) Otok olta se snabdijeva vodom iz regionalnog vodoopskrbnog sustava OmiBra-Hvar-olta iz rijeke Cetine. Potronja otoka olte je ve due vrijeme, tijekom ljetnog perioda, vea od mogunosti vodoopskrbnog sustava. Deficit koliine vode rijeavan je dogovorom sa JKP Vodovod Bra o isporuci vikova otoka Braa otoku olti. Obzirom da i potrebe za vodom otoka Braa rastu, otoku olti su iz godine u godinu na raspolaganju sve manje koliine vode. Vodovod Bra je pokrenuo aktivnosti na izgradnji procrpnice Mirca na Brau. Izgradnjom planirane procrpnice osigurale bi se dadatne koliine vode i za

29


broj 2/2012

vodoopskrbu olte, te je dovretak izgradnje procrpnice Mirca i uspostava adekvatne vodoopskrbe otoka olte uvjet za prikljuenje vodoopskrbe mree podruja obuhvaenog ovim planom na vodoopskrbni sustav. Planirani vodovod kojim e se snabdijevati podruje obuhvaeno planom sastavni je dio sustava snabdijevanja naselja Neujam, sa postojee vodospreme Stomorska (kota dna 76,00 m.n.m.). Opskrba vodom planira se spajanjem na postojei dovodni cjevovod iz vodospreme, koji je lociran sa june strane podruja obuhvaenog planom. Postojei cjevovodi najveim dijelom locirani u makadamskim putevima i cestama koje su ovim planom predviene za rekonstrukciju. U sklopu rekonstrukcije i nove izgradnje prometnica planirano je izvesti i izmjetanje postojeeg vodovoda i poloajno ga uskladiti sa ostalim instalacijama u profilu ceste. Tone trase koje je potrebno izmjestiti i rekonstruirati definirat e se detaljnijom projektnom dokumentacijom. (2) Vodoopskrbnu mreu potrebno je dimenzionirati prema broju stanovnika, potrebnoj specifinoj koliini vode i koliini vode potrebnoj za gaenje poara, temeljem vaeih uvjeta za dimenzioniranje mree prema Pravilniku o hidrantskoj mrei za gaenje poara (NN 8/06). Planirana vodoopskrbna mrea prstenastog je tipa s cijevima 150 mm. Obzirom na znatnu visinsku razliku (76.00 47.00 m.n.m.), raspoloivi tlak u vodovodnoj mrei garantira minimalno potreban tlak na hidrantima od 2.5 bara. Du planiranog cjevovoda unutar podruja plana, treba ugradit protupoarne nadzemne hidrante prema vaeem Pravilniku. U vorovima su predviene betonske ahte za smjetaj fazonskih komada i zasuna. Cjevovod se polae na dubinu minimum 1.00 m, raunajui od tjemena cijevi do nivelete prometnice, a lociran je u kolniku na udaljenost 1,00 m od rubnjaka. Cijevi su okruglog presjeka, koje trebaju zadovoljiti traeni tlak u mrei. Nakon ugradnje obvezno izvriti tlanu probu poloenog cjevovoda. lanak 24. Odvodnja otpadnih voda (1) Prema odredbama Prostornog plana obalno more i akvatorij otoka olte svrstava se u kategoriju osjetljivo podruje, te se u tom cilju odvodnju otpadnih voda planira rijeiti na slijedei nain: 1. odvodnju otpadnih voda rijeiti razdjelnim sustavom; 2. odvodnju fekalnih otpadnih voda rijeiti spajanjem na sustav fekalne odvodnje u prometnici; 3. do izgradnje sustava fekalne odvodnje prikljuenje izvesti na pojedinani ili grupni ureaj za proiavanje, a u izgraenom dijelu graevinskog naselja odvodnju fekalnih voda, za graevine do 10 ES, rijeiti izgradnjom vodonepropusnih sabirnih jama; 4. odvodnju oborinskih otpadnih voda s prometnica rijeiti isputanjem u more, uz prethodno proiavanje na separatoru ulja i masti i talonici; 5. odvodnju istih oborinskih voda s krovova rijeiti uputanjem u teren putem upojnih bunara, unutar samih parcela; 6. odvodnju oborinskih otpadnih voda s parkiralita i manipulativnih povrina unutar parcela mogue je rijeiti uputanjem u teren upojnim bunarima, uz prethodno proiavanje u separatoru ulja i masti i talonici.

30


broj 2/2012

Odvodnja fekalnih otpadnih voda (2) U skladu s vaeom planskom dokumentacijom sustav odvodnje fekalnih otpadnih voda prikljuit e se na ureaj za proiavanje, planiran za naselje Neujam, sjeverno od podruja obuhvaenog planom. Cijeli sustav je zamiljen na nain da se fekalne otpadne vode uglavnom gravitacijskim cjevovodima prikupljaju i dovode do najnie toke na priblinoj nadmorskoj visini od 21 m.n.m., odakle se u nastavku usmjeravaju prema ureaju za proiavanje naselja Neujam. Na planirani sustav odvodnje fekalnih otpadnih voda, zbog velike visinske razlike, nije mogue gravitacijski spojiti odvodnju stambene zone istono od sabirne ulice SU2. Stoga je odvodnju ove zone predvieno gravitacijski prikljuiti na fekalni kolektor u planiranoj obalnoj etnici, izvan granice obuhvata plana. Fekalni kolektor u obalnoj etnici sve sakupljene otpadne vode gravitacijski odvodi u planiranu crpnu stanicu iz koje se vri prepumpavanje na sustav fekalne odvodnje u sabirnoj ulici SU2. Zbog velike duine obalne etnice u kojoj je planiran fekalni kolektor, crpna stanica za prepumpavanje fekalne otpadne vode predviena je u sredinjem dijelu etnice, kako bi se izbjegli duboki iskopi uz prisustvo morske vode. Planirana fekalna kanalizacija unutar zone locirana je u osi prometnica, na dubini cca 1.50 2.00 m od nivelete prometnice. Planirani su zatvoreni kanali okruglog presjeka, sa revizijskim oknima, radi kontrole i odravanja pojedinih dionica kanala.U sustav fekalne kanalizacije zabranjeno je uputati otpadne vode i tvari kojima se ugroava hidrauliki reim toka odvodnje, vodonepropusnost cjevovoda i rad kanalizacijskih crpki. Odvodnja oborinskih otpadnih voda (3) Sve oborinske vode unutar granica parcela predvieno je prikupiti, proistiti i upustiti u teren putem upojnih bunara.Oborinske vode s krovova graevina mogu se direktno upustiti u teren putem upojnih bunara, bez prethodnog proiavanja, na nain da se ne ugroze okolne graevine. Oborinske vode s parkiralita i manipulativnih povrina unutar granica parcela potrebno je prikupiti i propustiti kroz talonicu i separator ulja i masti, prije konanog uputanja u teren putem upojnih bunara. Kako bi se smanjile koliine oborinskih voda unutar parcela, koje je potrebno tretirati prije uputanja, preporua se koritenje to vee povrine neizgraenog dijela graevne estice za zelene vodopropusne povrine (min. 20% ukupne povrine graevne estice). Sakupljanje oborinskih otpadnih voda sa prometnica rijeiti e se kanalizacijskim kolektorima smjetenima u prometnicama, na nain da se oborinske otpadne vode gravitacijski prikupljaju i dovode do najnie toke na priblinoj nadmorskoj visini od 21 m.n.m., gdje je planiran ispust u more. Na ispustu sustava predvieno je postaviti mastolov za prihvat opasnih tvari (ulje, nafta i sl.) , te onemoguilo njihovo nekontrolirano izlijevanje po terenu. Planirana oborinska kanalizacija unutar podruja plana locirana je u osi prometnica, na dubini cca 1.50 m od nivelete prometnice. Planirani su zatvoreni kanali okruglog presjeka, sa revizijskim oknima, radi kontrole i odravanja pojedinih dionica kanala. Konana dispozicija oborinskih voda i dimenzioniranje sustava oborinske odvodnje (cjevovodi, mastolov i ispust) odredit e se na osnovu hidraulikog prorauna mjerodavnih maksimalnih dotoka oborinskih voda i hidrogeolokog ispitivanja terena u sklopu izrade detaljnije projektne dokumentacije.

31


broj 2/2012

lanak 25. 5.3.3. Plinoopskrba Razvoj sustava unutar graevinskog podruja je predmet studija i projekata izrada kojih je preduvjet za definiranje dijela sustava u prometnicama u obuhvatu UPU-a. Omoguava se polaganje plinovoda u principu u nogostupu prometnica, a poloaj i odnos prema drugim infrastrukturnim instalacijama e se definirati u projektima za lokacijsku dozvolu. Nain izvedbe redukcijskih stanica, odnosno redukcijskih-mjernih stanica e se predvidjeti sukladno uvjetima distributera plina.

lanak 26. 6. UVJETI UREENJA JAVNIH ZELENIH POVRINA (1) U sklopu obuhvata plana planirane su zatitne zelene povrine, vidljivo na kartografskim prikazima broj 1. Koritenje i namjene povrina u mjerilu 1:2000, broj 3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite povrina u mjeriliu 1:2000. (2) Zatitne zelene povrine (Z) obuhvaaju manje povrine zelenila uz prometne povrine na nain da u sklopu cijelog obuhvata plana zauzimaju 10 627 m2 odnosno 5 % od ukupnog graevinskog podruja plana. Osnovni koncept rjeenja javnih zelenih povrina rijeen je u okviru glavne sabirne prometnice SU2 unutar predmetnog obuhvata poloene centralno S-J u irini od 7 m inei tako glavnu prometnicu prostorno i vizualno atraktivnijom. U tom smislu predmetno zelenilo moe predstavljati i etnice kroz istu svojim parternim ureenjem (poploenjem i loginom sadnjom mediteranskog bilja). Manji koridori zatitnih zelenih povrina planirani su uz jo neke ostale (pristupne) ulice. Sve vidljivo iz kartografskog prikaza br. 1. Koritenje i namjena povrina. lanak 27. 2. MJERE ZATITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI (1) U obuhvatu Plana na kartografskom prikazu 3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite povrina utvruje se podruje graditeljske cjeline, u naravi suhozidi, koji se prilikom planiranja imaju zadrati min. 30% svoje povrine. (2) Radi ouvanja vizura novog naselja utvruje se pojasevi ouvanja panoramske vrijednosti krajobraza, na kojima se ne moe planirati gradnja. lanak 28. 3. POSTUPANJE SA OTPADOM Na podruju predmetnog Plana, predvia se organizirano prikupljanje komunalnog otpada i odvoenje na odlagalite Borovik koji koristi Opina olta.

32


broj 2/2012

U tijeku je i izrada Plana gospodarenja otpadom koji definira odnose vezane uz upanijski centar gospodarenja otpadom u Leevici. Taj plan bi trebao predstavljati konano rjeenje odlaganja otpada jer se za postojee odlagalite Borovik planira sanacija i konani prestanak rada. Poeljno je ve na mjestu nastanka otpada, vriti primarnu selekciju otpada i u tom cilju postaviti kante/kontejnere za razliite vrste otpada. Kante/kontejnere treba postavljati na kolno lako pristupana mjesta koja nee ugroavati koritenje okolnog prostora niti ugroavati krajobrazne i urbane vrijednosti podruje.

lanak 29. 8. MJERE SPRJEAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLI Zatita okolia (1) Podruja primjene posebnih mjera ureenja i zatite prikazana su na kartografskom prikazu broj 3. - Uvjeti koritenja, ureenja i zatite povrina. Mjere sanacije, ouvanja i unapreenja okolia i njegovih ugroenih dijelova (zatita zraka, voda i tla kao i zatita od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s vaeim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku. Unutar obuhvata Plana ne mogu se graditi graevine koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugroavaju ivot i rad ljudi, odnosno vrijednosti u naselju iznad dozvoljenih granica utvrenih posebnim propisima zatite okolia. Unutar obuhvata Plana ne moe se ureivati ili koristiti zemljite na nain koji bi mogao izazvati negativne posljedice u odnosu na okoli. Obzirom na osjetljivost okolia i uvjet odrivog razvoja, uvjetuje se planiranje i graenje sadraja kojima se mogu osigurati propisane mjere zatite okolia (zatita od buke, smrada, oneienja zraka, zagaivanja podzemnih ili povrinskih voda, zatita od poara i dr.) te e se iskljuiti one djelatnosti koje negativno utjeu na stanje okolia, odnosno kvalitetu ivota i rada na parcelama u blioj i daljoj okolici. Graevine se moraju projektirati i graditi sukladno vaeim propisima glede zatite od poara, zatite na radu i drugim propisima ovisno o vrsti graevine, uz primjenu odgovarajuih materijala prilagoenih suvremenoj arhitekturi. (2) S obzirom na kriterij ekoloki negativnog utjecaja komunalnog sustava na okoli, planira se: - Odvodni kanali fekalne kanalizacije su bez negativnog utjecaja na okoli s obzirom na usvojeni zatvoreni sistem odvojenog prihvata fekalnih voda i njihovo prepumpavanje na ureaj za proiavanje. - Kanali oborinske kanalizacije su takoer zatvorenog tipa sa ispustom u more i mogunou zagaenja okolia, zbog ega se prije ispusta u recipijent ugrauje separator, radi spreavanja zagaenja okolia. (3) U kontekstu izgradnje i koritenja elektroenergetskih objekata mogu se navesti najvanije mjere sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli:

33


broj 2/2012

- Primjenom kabelskih (podzemnih) vodova 20(10) kV i vodova nn (1kV) viestruko se poveava sigurnost napajanja potroaa, uklanja se opasnost od dodira vodova pod naponom i uklanja se vizualni utjecaj nadzemnih vodova na okoli. - Primjenom kabelskih razvodnih ormaria (KRO) i kabelskih prikljunih ormaria (KPO) izraenih od poliestera bitno se produljuje njihov vijek trajanja, poboljava vizualna prihvatljivost i poveava sigurnost od opasnih napona dodira. - Trafostanice gradskog tipa izgraditi u obliku kuice adekvatno arhitektonski oblikovane i uklopljene u okoli. Gradske trafostanice koje su eventualno locirane u drugim objektima treba adekvatno zatititi od irenja negativnih utjecaja na okoli ( buka, zagrijavanje, vibracije, poar i sl.). - Sve pasivne metalne dijelove vodova i postrojenja bez obzira na vrstu lokacije treba propisno uzemljiti i izvriti oblikovanje potencijala u neposrednoj blizini istih kako bi se eliminirale potencijalne opasnosti za ljude i ivotinje koji povremeno ili trajno borave u njihovoj blizini. lanak 30. Zatita voda (1) Otpadne vode moraju se isputati u javni odvodni sustav s ureajem za proiavanje otpadnih voda i na nain propisan od nadlenog distributera. Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije uputanja u sustav javne odvodnje moraju se proistiti predtretmanom do stupnja koji je odreen posebnim propisom. (2) Podzemne vode tite se od zagaenja: - gradnjom vodonepropusnog sustava za odvodnju otpadnih voda - obveznom ugradnjom dodatnih proistaa za otpadne vode i za oborinske vode s parkiralita i pjeakih povrina - zabranom, odnosno ogranienjem isputanja opasnih tvari propisanih uredbom o opasnim tvarima u vodama - odreivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine namjene, osiguravajui prirodni tok voda - sanacijom zateenog stanja u odvodnji te sanacijom ili uklanjanjem izvora oneienja - kontroliranim odlaganjem otpada - uspostavljanjem monitoringa s osiguranjem stalnog praenja lanak 31. Zatita od buke (1) Zakonom o zatiti od buke (Narodne novine broj 20/03) i Pravilnikom o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine broj 145/04) propisane su najvie doputene ocjenske razine buke emisije, lRAeq. Najvia doputena razina buke na granici graevne estice unutar obuhvata Plana ne smije prelaziti 80 dBA. Na granici obuhvata Plana buka tijekom dana ne smije prelaziti razinu od 55 dBA, odnosno tijekom noi 45 dBA. U cilju zatite od prekomjerne buke potrebno je: - identificirati potencijalne izvore buke iz gospodarskih pogona - primjenjivati akustine zatitne mjera na mjestima emisije i imisije te na putevima irenja prekomjerne buke

34

Slubeni glasnik Opine olta - kontinuirano vriti mjerenja buke.

broj 2/2012

(2) Smanjenje prekomjerne buke provoditi e se: - sprjeavanjem nastajanja prekomjerne buke pri lociranju graevina, sadraja ili namjena i njenim svoenjem u doputene granice - planiranjem namjene prostora i gradnjom graevina u skladu s odredbama posebnih propisa - promiljenim uzajamnim lociranjem izvora buke ili graevina u kojima su izvori buke (emitenata) i podruja ili graevina sa sadrajima koje treba tititi od buke (imitenata), u cilju sprjeavanja nastajanja buke - formiranjem zatitnih zelenih pojaseva sadnjom drvoreda visokog zelenila u koridorima prometnica - utvrivanjem uvjeta pod kojima se sa stajalita zatite od buke moe locirati neka graevina - planiranjem namjena tako da se doputene razine buke susjednih povrina ne razlikuju meusobno za vie od 5 dB, kako bi se mjere zatite na granici meu njima mogle provoditi uz gospodarski prihvatljivu cijenu

lanak 32. Zatita zraka (1) Mjere zatite zraka svode se na primjenu posebnih propisa. Svi vlasnici stacionarnih izvora koji potencijalno utjeu na kakvou zraka duni su osigurati redovito praenje emisije svojih izvora i o tome voditi oevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar oneiavanja okolia. Mjere za zatitu zraka podrazumijevaju tednju i racionalizaciju energije uvoenjem plina kao energenta, a loita na kruta i tekua goriva treba koristiti racionalno i upotrebljavati gorivo s dozvoljenim postotkom sumpora (manje od 0,55 g/MJ). Stacionarni izvori (tehnoloki procesi, ureaji i objekti iz kojih se isputaju u zrak oneiujue tvari) oneienja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i odravani na nain da ne isputaju u zrak tvari iznad graninih vrijednosti emisije, prema zakonu i posebnom propisu o graninim vrijednostima emisije oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora. (2) Zatita i poboljanje kvalitete zraka osigurava se: - tednjom i racionalizacijom energije te razvojem dopunskih alternativnih energija - poveanjem udjela zelenih povrina koje su bitne za ljudsko zdravlje - plinofikacijom, s aspekta zatite zraka odabirom prihvatljivog energenta za grijanje i pripremu tople vode - planiranjem energetski uinkovite gradnje - odreivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete omoguavajui sadnju visoke i niske vegetacije.

lanak 33.

35 Zatita od poara


broj 2/2012

Mjere zatite od poara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim I preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku s posebnom pozornou na: 1.U sluaju da e se u objektima stavljati u promet, koristiti i skladititi zapaljive tekuine i plinovi potrebno je postupiti sukladno odredbama lanka 11. Zakona o zapaljivim tekuinama i plinovima ( NN BR. 108/95) 2. Mjere zatite od poara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku s posebnom pozornou na: - Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 35/94, 142/03) - Pravilnik o hidrantskoj mrei za gaenje poara ( NN br. 08/06) - Garae projektirati prema austrijskom standardu za objekte za parkiranje TRVB N 106 - Uredske zgrade projektirati prema austrijskom standardu TRVB N 115700, odnosno amerikim smjernicama NFPA 101/2009 - Trgovake sadraje projektirati u skladu s tehnikim smjernicama TRVB N 138. Prodajna mjesta graevinska zatita od poara) ili amerikim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2009) - Izlazne puteve iz objekta projektirati u skladu amerikim smjernicama NFPA 101 (2009) 3. Elemente graevinskih konstrukcija i materijala, protupoarne zidove, prodore cjevovoda, elektrinih instalacija te okna i kanala kroz zidove i stropove, ventilacijske vodove, vatrootporna i dimnopropusna vrata i prozore, zatvarae za zatitu od poara, ostakljenja otporna prema poaru, pokrov, podne obloge i premaze projektirati i izvesti u skladu s hrvatskim normama HRN DIN 4102, odnosno priznatim pravilima tehnike prakse prema kojem je graevina projektirana. Z a ugraene materijale pribaviti ispravu od ovlatene pravne osobe o poarnim karakteristikama. 4. Graevina mora biti udaljena od susjednih graevina najmanje 4m ili manje ako se dokae uzimajui u obzir poarno optereenje, brzinu irenja poara, poarne karakteristike materijala graevina, veliinu otvora na vanjskim zidovima graevinama i dr. da se poar nee prenijeti na susjedne graevine. 5. Za zahtjevne graevine potrebno je ishoditi posebne uvjete graenja Policijske uprave Splitsko-dalmatinske kojim se utvruju posebne mjere zatite od poara, te na osnovu istih izraditi elaborat zatite od poara koji e biti podloga za izradu glavnog projekta. lanak 34. 10. MJERE PROVEDBE PLANA Sva gradnja graevina i ureaja, parcelacija i ureivanje zemljita, kao i obavljanje drugih radnji iznad, ispod ili na povrini zemlje na podruju obuhvata moraju biti u skladu s Planom. Izmjena posebnih propisa i odluka koje donosi Sabor, pojedina ministarstva ili upanija, ukljuivo dokumente prostornog ureenja irih podruja, promjena kategorije razvrstavanja javnih cesta i slino ne smatraju se izmjenom Plana. U sluaju da se donesu posebni zakoni ili propisi koji reguliraju nain i uvijete graenja graevina, isti se moraju primjenjivati.

10.1. Obveza izrade detaljnih planova ureenja Za podruje obuhvata Plana nije odreena obveza izrade detaljnog plana ureenja.

36


broj 2/2012

III. ZAVRNE ODREDBElanak 35. Elaborat Plana sainjen je u 5 (pet) izvornika i u digitalnom obliku. Ovjeren je peatom Opinskog vijea Opine olta i potpisom predsjednika Opinskog vijea Opine olta sastavni je dio ove Odluke. Jedan izvornik uva se u arhivi Opine olta, dok se ostali primjerci zajedno sa ovom odlukom dostavljaju nadlenom ustanovama. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Slubenome glasniku Opine olta. KLASA: 021-05/12-01/02 URBROJ: 2181/0-01-12-4 Grohote; 23.03.2012. Predsjednik Opinskog vijea Boris Blagai, v.r. ___________________________________________________________________________ Temeljem lanka 30. Statuta Opine olta, (Slubeni glasnik Opine olta br. 03/09), Opinsko vijee Opine olta na svojoj 33. sjednici odranoj 10. 02. 2012. godine donosi ODLUKU o ispravku Odluke o donoenju UPU-a Livka lanak 1. U Odluci o donoenju UPU-a LIVKA (Slubeni glasnik Opine olta broj 2/08 ispravlja se greka u lanku 23. stavak 1. tako da umjesto rijei lokacijske dozvole treba da stoji lokacijskih dozvola. lanak 2. U l.23. stavak 1. alineja 1. ispravlja se greka tako da umjesto rijei graevne estice treba da stoji graevinskih estica. lanak 3. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Slubenom glasniku Opine olta. KLASA: 021-05/12-01/03 URBROJ:2181/03-01-12-5 Grohote, 23. 03. 2012. Predsjednik Opinskog vijea Boris Blagai, v.r. ___________________________________________________________________________

37


broj 2/2012

Na temelju lanka 100. Zakona o prostornom ureenju i gradnje (Narodne novine, broj 76/07, 38/09 i 55/11) i lanka 13. Statuta Opine olta (proieni tekst), (Slubeni glasnik Opine olta, broj 3/06), Opinsko vijee Opine olta na 33. sjednici odranoj 23.03.2012. 2012. godine, donijelo je

ODLUKU Izmjena i dopuna Odluke o donoenju Prostornog plana ureenja Opine olta (Slubeni glasnik Opine olta,broj:6/06, 05/10 i 9/10) 0. OPE ODREDBE

lanak 1.

1). Ovom odlukom donosi se Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja opine olta (u daljnjem tekstu: Izmjene i dopune).

lanak 2.

1). Izmjene i dopune sadrane su u elaboratu Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja opine olta izraen po URBOS-u doo iz Splita (broj: 562a/11) a sastoji se od slijedeih dijelova: A. TEKSTUALNI DIO Odredbe za provoenje B GRAFIKI DIO 4. GRAEVINSKA PODRUJA NASELJA - list 13 1:5000 C OBVEZNI PRILOZI 1. Obrazloenje prostornog plana; 2. Izvod iz dokumenta prostornog ureenja ireg podruja, koji se odnosi na podruje obuhvata prostornog plana; 3. Strune podloge, na kojima se temelje prostorno planska rjeenja; 4. Strateka studija utjecaja na okoli, kada je to propisano posebnim propisima; 5. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno potivati u njegovoj izradi te saetak dijelova tih dokumenata, koji se odnose na sadraj prostornog plana; 6. Zahtjevi i miljenja iz lanka 79. i lanka 94. ovoga Zakona; 7. Izvjea o prethodnoj i javnoj raspravi; 8. Evidencija postupka izrade i donoenja prostornog plana i 9. Saetak za javnost 2) Grafiki prikaz 4. Granice graevinskih podruja naselja u mjerilu 1:5000 -list 13 i iz lanka 2. toke B) Grafiki dio Odluke o donoenju Prostornog plana ureenja Opine olta (Slubeni glasnik Opine olta,broj:6/06, 5/10 i 9/10) zamjenjuje se s listom 13 (4. Granice

38


broj 2/2012

graevinskih podruja naselja u mjerilu 1:5000 ) iz lanka 2. toke B) Grafiki dio ove Odluke.lanak 3.

lanku 93.a mijenja se i glasi: Na irem podruju Stomorska planira se povrina komunalno servisne namjene (K31) povrine 0,9 ha za izgradnju ureaja za proiavanje otpadnih voda. Gradivi dio za planirani zahvat u prostoru moe iznositi 30% planirane povrine. Tona lokacija ureaja unutar planirane zone definirati e se tehnikom dokumentacijom. Tlani cjevovod od do ureaja za proiavanje iz stavaka 1. ovog lanka kao je prikazan na grafikom prikazu (2.4. Infrastrukturni sustavi - Vodnogospodarski sustav , u mjerilu 1:25000) prolazi obalnim rubom do mee privatnih parcela. Pristupni put do ureaja i ostala potrebna prikljuna infrastruktura izvodi se obalnim rubom u zahvatu tlanog cjevovoda iz gornjeg stavka.lanak 4.

Ova Odluka stupa na snagu 8 dana nakon objave u "Slubenom glasniku Opine olta". Klasa: 021-05/12-01/02 Ur.broj: 2181/03-01-12-6 Grohote, 23.03. 2012. Predsjednik Opinskog vijea Boris Blagai, v.r. ___________________________________________________________________________ Na temelju lanka 209. Zakona o vodama (Narodne novine, broj 153/2009) i lanka 30. Statuta Opine olta (Slubeni glasnik Opine olta, broj 03/09, 01/10), Opinsko vijee Opine olta na 33. sjednici odranoj dana 23.03.2012. donijelo je ODLUKU o prikljuenju graevina i drugih nekretnina na komunalne vodne graevine I. OPE ODREDBE lanak 1. Ovom se odlukom utvruje postupak prikljuenja, rokovi za prikljuenje, naknada za prikljuenje, visina i nain plaanja naknade za prikljuenje, prekrajne odredbe te nain i uvjeti financiranja gradnje komunalnih vodnih graevina od strane buduih korisnika komunalnih vodnih graevina za:

39

Slubeni glasnik Opine olta 1. Opskrbe pitkom vodom; 2. Odvodnju otpadnih oborinskih voda

broj 2/2012

lanak 2. Prikljuenjem na komunalne vodne graevine, u smislu odredbi ove odluke, smatra se gradnja cjevovoda s ureajima za kontrolu, odravanje, mjerenje protoka u graevini ili iz nje, kojima se omoguuje stanje funkcionalne sposobnosti za nesmetano koritenje vodnih usluga. lanak 3. Prikljukom na sustav javne vodoopskrbe (vodovodni prikljuak) smatra se spojni vod od spoja na ulinoj mrei (vor prikljuka) do glavnog vodomjera smjetenog u graevini ili izvan nje, ukljuivo i zaporni ureaj neposredno iza glavnog vodomjera. Glavnim vodomjerom, u smislu ove odluke, smatra se ureaj za mjerenje ukupne potronje pitke vode u svim posebnim dijelovima zgrade koji predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu (stan, poslovni prostor, garaa i sl.) a koji se nalazi u prostoru za smjetaj vodomjera na kraju prikljuka. Prikljukom na sustav javne odvodnje (kanalizacijski prikljuak) smatra se spojni kanal(cjevovod) od kontrolnog okna, smjetenog u graevini ili izvan nje, do spoja na sustav javne odvodnje. Isporuitelj vodne usluge duan je propisati Ope i tehnike uvjete isporuke vodnih usluga (lanak 215. Narodne novine, 153/09) u sklopu kojih su i tehniko-tehnoloki uvjeti za ugradnju posebnog ureaja za mjerenje potronje vode. II. PRIKLJUENJE NA KOMUNALNE VODNE GRAEVINE lanak 4. Prikljuenje na komunalne vodne graevine nije doputeno suprotno nainu i postupku predvienom ovom odlukom, opim i tehnikim uvjetima isporuitelja vodne usluge te propisima o prostornom ureenju i gradnji. a) Postupak prikljuenja

lanak 5. Prikljuak se izvodi na zahtjev vlasnika graevine, odnosno vlasnika druge nekretnine u vrijeme ili poslije gradnje komunalnih vodnih graevina. Prikljuenje na komunalne vodne graevine treba izvesti na nain da svaki posebni dio zgrade koji predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu (stan, poslovni prostor, garaa i sl.) odnosno svaki pojedinani potroa ima ugraen poseban ureaj za mjerenje potronje. Zahtjev se podnosi isporuitelju vodne usluge. Vlasnik uz zahtjev prilae akt temeljem kojega je odobrena gradnja graevine za koju se trai prikljuak, odnosno uvjerenje da je graevina sagraena prije 15.veljae 1968. Godine, kopiju katastarskog plana za predmetnu esticu, izvadak iz zemljinih knjiga i drugi dokaz o pravu vlasnitva na nekretnini. lanak 6.

40


broj 2/2012

Prikljuak na komunalne vodne graevine gradi isporuitelj vodne usluge na teret vlasnika nekretnine ili vlasnika graevinske estice. Isporuitelj pojedine vodne usluge izvodi radove prikljuka samostalno ili preko ovlatene fizike ili pravne osobe. Izvoa radova duan je pridravati se tehnikih uvjeta i strunih normi koje odreuje isporuitelj pojedine vodne usluge, ako posebnim propisima nije odreeno drugaije. Gradnju prikljuka struno nadzire isporuitelj pojedine vodne usluge. lanak 7. Vlasnik graevine, odnosno vlasnik neke druge nekretnine duan je s isporuiteljem vodne usluge zakljuiti Ugovor o gradnji prikljuka. Ugovor obvezno sadri: naziv ugovorenih strana, vrstu prikljuka, trokove gradnje, rok gradnje, rok za uplatu iznosa trokova gradnje i dokaz da je uplatio naknadu za prikljuenje, te odredbu o predaji prikljuka u vlasnitvo isporuitelja vodne usluge. Vlasnik graevine odnosno vlasnik neke druge nekretnine plaa cijenu stvarnih trokova rada i utroenog materijala na izvedbi vodovodnog ili kanalizacijskog prikljuka. Korisnik vodne usluge duan je isporuitelju usluge omoguiti slobodan pristup do mjernog ureaja. Nakon ispunjenih svih traenih uvjeta i i izvedbe prikljuka, Vlasnik graevine, odnosno vlasnik neke drug nekretnine dobiva Odobrenje za izvedbu prikljuka. lanak 8. Prikljuenje na komunalne vodne graevine mora se izvesti prema Opim i tehnikim uvjetima isporuke vodnih usluga, u tehnikom-tehnolokom smislu prema pravilima struke, vodei rauna o tome da se prikljuenje izvri uz najmanje trokove, da se osigura funkcioniranje prikljuka, te da se prikljuenjem novoga korisnika ne narui odgovarajui standard zadovoljavanja potreba ranije prikljuenih korisnika vodnih usluga.

b) Rokovi za prikljuenje na komunalne vodne graevine lanak 9. Vlasnik graevine, odnosno vlasnik neke druge nekretnine duan je prikljuiti svoju graevinu, odnosno drugu nekretninu na komunalne vodne graevine sukladno odluci o prikljuenju, a najkasnije u roku od 1 godine od dana obavijesti isporuitelja vodne usluge o mogunosti prikljuenja. lanak 10. Ako vlasnik graevine, odnosno druge nekretnine ne postupi po odredbi lanka 212. Stavka 1. Zakona o vodama, jedinice lokalne samouprave donosi, na prijedlog isporuitelja vodnih usluga, rjeenje o upravnom postupku o obavezi prikljuenja na teret vlasnika ili drugog zakonitog posjednika graevine,odnosno nekretnine. Protiv rjeenja je doputenja alba tijelu jedinice podrune (regionalne) samouprave nadlenom za gospodarstvo.

41


broj 2/2012

lanak 11. Na podruju na kojima nije sagraen sustav javne vodoopskrbe odnosno sustav javne odvodnje, vlasnik nekretnine, odnosno vlasnik graevinske estice, moe privremeno rijeiti opskrbu pitkom vodom i odvodnjom otpadnih voda na temelju propisa. Vlasnik nekretnine, odnosno vlasnik graevinske estice, gradi, odrava i koristi, o svom torku, objekte i ureaja kojima privremeno rjeava opskrbu pitkom vodom, odnosno odvodnju otpadnih voda. lanak 12. Na gradskim podrujima na kojima je sagraen sustav javne vodoopskrbe, a nema sustava javne odvodnje, vlasnik nekretnine duan je zatraiti prikljuenje na komunalne vodne graevine za opskrbu pitkom vodom, te osigurati da graevina ima atestom potvreno nepropusnu sabirnu jamu, kao privremeno rjeenje ili na drugi siguran nain rijeenu zatitu voda od oneiavanja radi ouvanja ivota i zdravlja ljudi i zatite okolia. lanak 13. Ako je prikljuenje na komunalne vodne graevine za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju mogue, nova se graevina ne smije staviti u uporabu bez tih prikljuaka. lanak 14. Isporuitelj vodne usluge duan je obavijestiti tijelo jedinice lokalne samouprave nadleno za komunalne poslove koje graevine nisu prikljuene, odnosno koje su protupravno prikljuene na komunalne vodne graevine za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju. Jedinica lokalne samouprave e donijeti kaznene odredbe i odrediti kazne za protupravnu radnju. c) Naknada za prikljuenje lanak 15. Vlasnik graevine, odnosno vlasnik druge nekretnine, pored trokova gradnje prikljuka iz lanka 7. Stavak 3. Ove odluke, duan je platiti i naknadu za prikljuenje za pojedini prikljuak i to: Za stambenu ili poslovnu cjelinu, odnosno stambeno-poslovnu graevinu veliine do 200m2 BRP u iznosu 25% mjesene bruto plae u Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu; Za stambenu ili poslovnu cjelinu, odnosno stambeno-poslovnu graevinu veliine vie od 200 do 400 m2 BRP, te za neizgraenu graevnu esticu u iznosu 45% mjesene bruto plae u Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu; Za stambenu graevinu veliine od 400m2 BRP, te za poslovnu graevinu koji slui za proizvodnu djelatnost, djelatnost kulture, znanosti, obrazovanja, predkolskog odgoja, porta, zdravstva, socijalne skrbi i za sakralne objekte u iznosu od 100% prosjene mjesene bruto plae u Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu;

-

-

42 -


broj 2/2012

Za stambeno poslovnu graevinu veliine vie od 400m2 BRP te za sve poslovne graevine koji slue drugim djelatnostima u iznosu od 200% mjesene bruto plae u Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu; Za poljoprivredno zemljite i objekte koji slue iskljuivo za poljoprivrednu djelatnost (plastenici, staklenici i sl.) u iznosu 20% prosjene mjesene bruto plae u Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu. Sredstva naknade za prikljuenje namijenjena su za financiranje komunalnih vodnih graevina na podruju jedinica lokalne samouprave. lanak 16. Jedinica lokalne samouprave odreuje za koje namjene i za koje pravne i fizike subjekte moe donijeti Rjeenje o oslobaanju plaanja naknade.

-

d) Nain plaanja lanak 17. Obaveza plaanja naknade za prikljuenje odreuje se rjeenjem koje donosi tijelo jedinice lokalne samouprave nadleno za komunalne poslove. Obveza plaanja naknade za prikljuenje dospijeva u roku od 15 dana od dostave rjeenja. Jedinica lokalne samouprave izdaje Potvrdu o ispunjenoj obvezi plaanja naknade za prikljuenje. e) Nain i uvjeti financiranja gradnje komunalnih vodnih graevina od strane buduih korisnika lanak 18. U sluaju kada gradnja odreene komunalne vodne graevine nije predviena planom gradnje komunalnih vodnih graevina, budui korisnici vodnih usluga koji bi se priljuili na te graevine mogu sudjelovati u financiranju njihove gradnje, uz povrat uloenih sredstva u odreenom roku, pod uvjetima utvrenim ugovorom s jedinicom lokalne samouprave. Sredstva iz stavka 1. Ovog lanka uplauju se na raun jedinice lokalne samouprave, a rok povrata sredstava ne moe biti dulji od 5 godina od dana sklapanja ugovora. lanak 19. Gradnja i odravanje vodnih graevina moe se sufinancirati ili financirati sredstvima kredita, zajmova

Documents

SLUŽBENI GLASNIK BROJ 2