SLUŽBENI GLASNIK BROJ 1

Slubeni glasnik Opine oltaGodina XIX Grohote, 16. veljae 2012. godine Broj 1

SADRAJ

1- Urbanistiki plan ureenja naselja Neujam.....stranica 2 2- Odluka o nabavi novog autobusa.stranica 33 3- Odluka o izradi Ciljanih izmjena i dopuna Urbanistikog plana ureenja Naselja Grohote Roga.....stranica 33 4- Zakljuak o autobusnim kartama.....stranica 38 5- Odluka o ispravku Odluke o razdvajanju naselja Donje Selo.....stranica 38 6- Odluka o ispravku Odluke o razdvajanju naselja Stomorska..stranica 39 7- Odluka o ispravku Odluke o razdvajanju naselja Neujam.....stranica 39 8- Odluka o preraspodjeli sredstava Prorauna Opine olta za 2012. godinu ...stranica 40 9- Zakljuak o dodjeli stipendija za kolsku godinu 2011/2012..stranica 40

2

Slubeni glasnik Opine olta

broj 1/2012

SPLITSKO-DALMATINSKA UPANIJA OPINA OLTA

Naziv plana:

URBANISTIKI PLAN UREENJA NASELJA NEUJAM

KNJIGA I

Naruitelj: Izraiva: Direktor:

OPINA OLTA ARCHING d.o.o. Split Sran egvi, dipl.ing.arh.

Split, veljaa 2012. god.

3 NAZIV PLANA:


broj 1/2011

URBANISTIKI PLAN UREENJA NASELJA NEUJAM OPINA OLTA

NARUITELJ: IZRAIVA: DIREKTOR: RADNI TIM: ODGOVORNI VODITELJ:

OPINA OLTA ARCHING d.o.o. SPLIT Sran egvi, dia

SRAN EGVI, dipl.ing.arh. JURICA GU, dipl.ing.arh. MLADEN ANI, dipl.ing.elek. IVO MAKJANI, dipl.ing. gra. DRAGO DAMJANI, dipl.ing.gra. JOSIP PRCELA, dipl.ing.gra.

SURADNICI:

Split, veljaa 2012. god.

4


broj 1/2012

SADRAJ PLANA:0. 1. 2. 3. OPI DIO Izvadak iz sudskog registra Suglasnost MZOUPIG-a o obavljanju strunih poslova prostornog ureenja Rjeenje o upisu u Imenik ovlatenih arhitekata i inenjera u graditeljstvu za odgovornu osobu u pravnoj osobi (Sran egvi, dipl.ing.arh.)

1.

TEKSTUALNI DIO

ODREDBE ZA PROVOENJE 1. 2. 3. 4. 5. Uvjeti odreivanja i razgraniavanja povrina javnih i drugih namjena Uvjeti smjetaja graevina gospodarskih djelatnosti Uvjeti smjetaja graevina drutvenih djelatnosti Uvjeti i nain gradnje stambenih graevina Uvjeti ureenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mree s pripadajuim objektima i povrinama 5.1. Uvjeti gradnje prometne mree 5.1.1. Javna parkiralita i garae 5.1.2. Trgovi i druge vee pjeake povrine 5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mree 5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mree Uvjeti ureenja javnih zelenih povrina Mjere zatite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i graevina i ambijentalnih vrijednosti Postupanje sa otpadom Mjere sprjeavanja nepovoljnog utjecaja na okoli Mjere provedbe plana Obveza izrade detaljnih planova ureenja

6. 7. 8. 9. 10.

GRAFIKI DIO1. 2. Koritenje i namjena povrina M 1:2000 Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mrea 2.1. Prometna mrea M 1:2000 2.2. Elektroenergetska mrea M 1:2000 2.3. Elektronika komunikacijska mrea M 1:2000 2.4. Vodovodna mrea M 1:2000 2.5. Kanalizacijska mrea M 1:2000 Uvjeti koritenja, ureenja i zatite povrina M 1:2000 Nain i uvjeti gradnje M 1:2000 4.1. Oblici koritenja M 1:2000 4.2. Nain gradnje M 1:2000

3. 4.

5


broj 1/2011

0.

OPI DIO

6


broj 1/2012

1. TEKSTUALNI DIO

ODREDBE ZA PROVOENJE

7


broj 1/2011

Na temelju lanka 100. Zakona o prostornom ureenju i gradnji(Narodne novine, br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11), lanka 30. Statuta Opine olta(Slubeni glasnik Opine olta br. 3/09, 1/10), a temeljem Odluke o izradi Urbanistikog plana ureenja(Slubeni glasnik Opine olta br. 7/10), Opinsko vijee Opine olta na 32. sjednici odranoj 10.02.2012. godine, donosi ODLUKU O DONOENJU URBANISTIKOG PLANA UREENJA NASELJA NEUJAM lanak 1. Donosi se Urbanistiki plan ureenja naselja Neujam(u daljnjem tekst: Plan) kojeg je izradio ARCHING d.o.o. Split. Podruje obuhvata Plana iznosi cca. 49,45 ha. Granica obuhvata Plana ucrtana je u grafikom dijelu elaborata Urbanistikog plana ureenja u mjerilu 1:2000. lanak 2. Ovaj Plan je napravljen u skladu sa Zakonom o prostornom ureenju i gradnji (NN, br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11) i Pravilnikom o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN, br. 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04). Elementi na temelju kojih se izdaju dozvole (sve vrste dozvola prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji), a koji nisu posebno navedeni u ovom Planu, odreuju se na temelju odredbi vaeeg Prostornog plana ureenja Opine olta ("Slubeni glasnik Opine olta br. 6/06, 5/10). lanak 3. Plan sadran u elaboratu Urbanistikog plana ureenja naselja Neujam sastoji se od: KNJIGA I 1) Tekstualni dio Odredbe za provoenje 2) Grafiki dio1. 2. Koritenje i namjena povrina M 1:2000 Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mrea 2.1. Prometna mrea M 1:2000 2.2. Elektroenergetska mrea M 1:2000 2.3. Elektronika komunikacijska mrea M 1:2000 2.4. Vodovodna mrea M 1:2000 2.5. Kanalizacijska mrea M 1:2000 Uvjeti koritenja, ureenja i zatite povrina M 1:2000 Nain i uvjeti gradnje M 1:2000 4.1. Oblici koritenja M 1:2000 4.2. Nain gradnje M 1:2000

3. 4.

8


broj 1/2012

KNJIGA II 3) Obavezni prilozi A. B. C. D. E. F. G. H. I. Obrazloenje Izvod iz dokumenta ireg podruja Strune podloge na kojima se temelje prostorno planska rjeenja Strateka studija utjecaja na okoli, kada je to propisano posebnim propisima Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno potivati u njegovoj izradi, te saetak dijelova tih dokumenata koji se odnose na sadraj pros. plana Zahtjevi i miljenja Izvjea o prethodnoj i javnoj raspravi Evidencija postupka izrade i donoenja prostornog plana Saetak za javnost

KNJIGA III Plan mjera zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

9


broj 1/2011

ODREDBE ZA PROVOENJElanak 4. Provedba Urbanistikog plana ureenja temeljit e se na ovim odredbama, kojima se definira koritenje i namjena povrina, nain i uvjeti gradnje. Svi uvjeti kojima se regulira ureivanje prostora u granicama Plana, predstavlja cjelinu za tumaenje planskih postavki, uvjete za izgradnju i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru, i druge elemente od vanosti.

1. UVJETI ODREIVANJA I RAZGRANIAVANJA POVRINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA lanak 5. Ovim se Planom utvruju osnovni uvjeti koritenja i namjene javnih i drugih povrina, prometna, ulina i komunalna infrastrukturna mrea te smjernice za oblikovanje,koritenje i ureenje prostora, sukladno Prostornom planu ureenja Opine olta ("Slubeni glasnik Opine olta br. 6/06, 5/10). 1.1. RAZGRANIENJE POVRINA lanak 6. Unutar Plana razgranienje povrina je izvedeno tako da je planirani dio povrina za razvoj i ureenje odreen na temelju kartografskog prikaza namjena povrina prema postavkama Prostornog plana ureenja Opine olta. Planirana namjena odreena je bojom i planskim znakom, te se unutar pojedine namjene provodi nova gradnja, rekonstrukcija ili odravanje postojeih graevina. Detaljno razgranienje izmeu pojedinih namjena, granice kojih se grafikim prikazom ne mogu nedvojbeno utvrditi, za pojedini zahvat u prostoru odredit e se lokacijskim uvjetima pod uvjetom da kod razgranienja prostora granice ne smiju ii na tetu javnog prostora.

1.2. GRANICE OBUHVATA PLANA lanak 7. Granice obuhvata Urbanistikog plana ureenja naselja Neujam: - na sjeveru: granica obalnog pojasa - na jugu: zatitna uma - na zapadu: granica obalnog pojasa - na istoku: susjedna zona Tanki Ratac UPU br. 15 Podruje obuhvata Plana iznosi cca. 49,45 ha. Granice obuhvata Plana prikazane su u grafikom dijelu Plana, na svim kartografskim prikazima u mj. 1:2000.

10


broj 1/2012

1.3. KORITENJE I NAMJENA POVRINA lanak 8. Osnovna namjena povrina definirana je na kartografskom prikazu broj 1. Koritenje i namjena povrina u mjerilu 1:2000, na nain kako slijedi: MJEOVITA NAMJENA o PRETEITO STAMBENA M1

STAMBENA NAMJENA - S JAVNA I DRUTVENA NAMJENA o CRKVA D7 ZATITNE ZELENE POVRINE - Z JAVNE ZELENE POVRINE Z1 SPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA o SPORT R1 o R3-1 - PRIRODNA PLAA o R3-2 - UREENA PLAA LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET LOKALNOG ZNAAJA POVRINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 1.3.1. MJEOVITA NAMJENA (M1) lanak 9. Na povrinama mjeovite preteito stambene namjene (M1) prevladavaju stambene graevine, te sadraji koji prate stanovanje a ne ometaju stanovanje na nain da stvaraju buku i prainu, zagauju zrak i tlo iznad doputenih vrijednosti ili zahtijevaju teki transport. Takoer se mogu ureivati prometne povrine, zelene povrine i komunalna infrastruktura. Pratei sadraji se mogu graditi kao dio stambene graevine, kao zasebna graevina na istoj parceli(ako s osnovnom graevinom ini nedjeljivu graevinsku, funkcionalnu ili tehnikotehnoloku cjelinu), te kao graevina na zasebnoj parceli. Na povrinama mjeovite namjene doputena je gradnja individualnih stambenih ili stambeno-poslovnih graevina kao i pomonih graevina.

11

Slubeni glasnik Opine olta 1.3.2. STAMBENA NAMJENA (S) lanak 10.

broj 1/2011

Na povrinama stambene namjene (S) postojee i planirane graevine su stambene namjene. Takoer se mogu ureivati prometne povrine, zelene povrine i komunalna infrastruktura. Na povrinama stambene namjene doputena je gradnja individualnih stambenih graevina kao i pomonih graevina. 1.3.3. JAVNA I DRUTVENA NAMJENA (D7) lanak 11. Planom se odreuje rekonstrukcija javnih i drutvenih sadraja unutar Plana. Javna i drutvena namjena je: crkva D7 koja proizlazi iz postojeeg stanja i koje dugorono zadovoljavaju lokalne potrebe. Ostale javne i drutvene namjene se nalaze u naselju Grohote. 1.3.5. ZATITNE ZELENE POVRINE (Z) lanak 12. Zatitne zelene povrine (Z) su preteno neizgraeni prostor oblikovan radi potrebe zatite okolia (zatita potoka, zatita od buke, zatita zraka i dr.). Zatitne zelene povrine ureuju se preteito kroz ouvanje postojee vegetacije te uz dopunu novim autohtonim zelenilom. Zatitne zelene povrine ureuju se na nain da ne ometaju sigurnost odvijanja prometa u smislu ouvanja preglednosti prometnih povrina. U sklopu zatitnih zelenih povrina (Z) moe se graditi i ureivati komunalna infrastruktura, pjeaki putovi, staze, odmorita. 1.3.6. JAVNE ZELENE POVRINE (Z1) lanak 13. Na javnim zelenim povrinama mogue je graditi djeja igralita, staze, odmorita i parkove. Dozvoljava se gradnja i manjih prizemnih javnih graevina, paviljona, sanitarnih vorova, fontana i spomen obiljeja tako da njihova ukupna povrina ne prelazi 10% ukupne javne zelene povrine. Parkovi s pripadajuim graevinama i opremom trebaju se oblikovati u okviru cjelovitog ureenja javne zelene povrine. 1.3.7. SPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA lanak 14. KUPALITE Kupalita(ureene plae) obuhvaaju otvorene povrine namijenjene sunanju i kupanju, nadzirane i pristupane svima s morske i kopnene strane, a ine ih ljunana plaa ili kamena obala. Na kupalitima se mogu postavljati pomone graevine za potrebe kupalita.

SPORT Mogua je izgradnja otvorenih igralita, boalita, zatvorena sportska dvorana i pratei sadraji(spremita, garderobe, sanitarni vor, ugostiteljski sadraji i sl.)

12

Slubeni glasnik Opine olta 1.3.8. POMORSKI PROMET lanak 15.

broj 1/2012

Unutar granica predmetnog Plana nalazi se luka otvorena za javni promet lokalnog znaaja. 1.3.9. POVRINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA lanak 16. Povrine infrastrukturnih sustava namijenjene su smjetanju prometnih povrina (koridori primarne i sekundarne mree prometnica ) te ostalih infrastrukturnih graevina (vodovod, odvodnja, elektroenergetski objekti, telekomunikacije).

2. UVJETI SMJETAJA GRAEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI lanak 17. U sklopu obuhvata UPU-a nije predviena izgradnja graevina gospodarskih djelatnosti.

3. UVJETI SMJETAJA GRAEVINA DRUTVENIH DJELATNOSTI lanak 18. U zonama drutvene namjene, dozvoljava se rekonstrukcija postojeih graevina drutvene namjene(vjerske graevine). Unutar predmetnog Plana na kartografskom prikazu broj 1. Koritenje i namjena povrina, naznaena je lokacija na kojoj su postojee vjerske graevine (D7). Jedna lokacija predstavlja arheoloki lokalitet crkve sv. Petra (ranokranska crkva), a druga je crkva sv. Bogorodice (crkva iz 1937. godine), koje zadovoljavaju potrebe naselja. Ostale graevine drutvenih djelatnosti nalaze se u naselju Grohote i zadovoljavaju potrebe cijelog otoka olte. S obzirom na potrebe, ne predviaju se novi javni i drutveni sadraji.

4. UVJETI I NAIN GRADNJE STAMBENIH GRAEVINA lanak 19. Stanovanje se predvia u zonama mjeovite - preteito stambene namjene (M1) i stambene namjene (S), a koje su odreene na kartografskom prikazu broj 1. Koritenje i namjena povrina.

Na kartografskom prikazu broj 4.1. Nain i uvjeti gradnje - oblici koritenja, odreene su zone s razliitim uvjetima za izgradnju novih graevina, i to kako slijedi:

13


broj 1/2011

- ostalo izgraeno graevinsko podruje naselja - neizgraeno graevinsko podruje naselja Na kartografskom prikazu broj 4.2. Nain i uvjeti gradnje - nain gradnje, graevine se prema nainu gradnje dijele na: - vieobiteljski objekt - samostojei (SS), dvojni (D) - objekt do 4 stambene jedinice - mjeovita gradnja (M) - samostojea, dvojna ili skupna 4.1. OPI UVJETI GRAENJA lanak 20. Prikljuak estice na infrastrukturu (elektroopskrba, vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda, telekomunikacije) odreuje se na osnovi posebnih uvjeta nadlenih javnih poduzea, a mora sadravati: osiguran pristup s prometne povrine, propisani broj parkiralinih(garanih) mjesta, osiguran prikljuak na infrastrukturnu mreu. Graevine koje nemaju direktan pristup na prometnu povrinu mogu se rekonstruirati u skladu s uvjetima pristupa pod kojim je odobrena gradnja tih graevina. Graevna estica za gradnju nove graevine mora imati neposredan pristup na prometnu povrinu najmanje 3,5 m irine. Na kosom terenu dozvoljen je neposredan pjeaki pristup graevnoj estici u irini od najmanje 1,5 m(u tom je sluaju potrebno osigurati potreban broj parkirnih mjesta u krugu 200 m od graevne estice). Javna prometna povrina se moe formirati i od max. 20% povrine graevne estice ukoliko nije izvedena uz graevnu esticu. 4.2. GRADNJA STAMBENIH GRAEVINA UNUTAR NEIZGRAENOG GRAEVINSKOG PODRUJA NASELJA lanak 21. Omoguava se gradnja novih stambenih graevina unutar neizgraenog graevinskog podruja naselja prema uvjetima: - minimalna povrina graevne estice za slobodnostojee graevine je 500 m - minimalna povrina graevne estice za dvojne graevine je 400 m - maksimalni koeficijent izgraenosti(Kig) za slobodnostojee graevine iznosi 0,3 - maksimalni koeficijent izgraenosti(Kig) za dvojne graevine iznosi 0,4 - maksimalni koeficijent izgraenosti podzemni(KigP) ako se koristi za smjetaj vozila u mirovanju iznosi 0,6 - maksimalni koeficijent iskoritenosti(Kis) iznosi 0,8 uz dozvoljeni dodatak od 10% za izvedbu terasa i balkona - maksimalna katnost graevine je Po(S)+P+2 - najvea visina graevine je 9,0 m - minimalna udaljenost graevine od granica susjednih estica iznosi 3,0 m - minimalna udaljenost graevine od granica javno-prometnih povrina iznosi 3,0 m - minimalni pristup graevne estice na javnu prometnu povrinu iznosi 3,5 m - minimalni broj parkirnih mjesta(nadzemnih ili podzemnih) na graevnoj estici prema toki 5.1. Uvjeti gradnje prometne mree ovog Plana - minimalno 30% povrine graevne estice se treba urediti kao zelena povrina

14


broj 1/2012

4.3. GRADNJA, ZAMJENA I REKONSTRUKCIJA STAMBENIH GRAEVINA UNUTAR OSTALOG IZGRAENOG GRAEVINSKOG PODRUJA NASELJA lanak 22. Omoguava se gradnja novih graevina, zamjena i rekonstrukcija postojeih stambenih graevina unutar ostalog izgraenog graevinskog podruja naselja prema uvjetima: - minimalna povrina graevne estice za slobodnostojee graevine je 400 m - minimalna povrina graevne estice za dvojne graevine je 300 m - maksimalni koeficijent izgraenosti(Kig) za slobodnostojee graevine iznosi 0,4 - maksimalni koeficijent izgraenosti(Kig) za dvojne graevine iznosi 0,5 - maksimalni koeficijent iskoritenosti(Kis) iznosi 1,0 - maksimalna katnost graevine je Po(S)+P+2 - najvea visina graevine je 9,0 m - minimalna udaljenost graevine od granica susjednih estica iznosi 2,0 m - minimalna udaljenost graevine od granica javno-prometnih povrina iznosi 3,0 m - minimalni pristup graevne estice na javnu prometnu povrinu iznosi 3,5 m - minimalni broj parkirnih mjesta(nadzemnih ili podzemnih) na graevnoj estici prema toki 5.1. Uvjeti gradnje prometne mree ovog Plana - minimalno 20% povrine graevne estice se treba urediti kao zelena povrina - maksimalna tlocrtna povrina objekta ne moe prelaziti 300 m 4.4. GRADNJA GOSPODARSKIH SADRAJA U ZONAMA MJEOVITE PRETEITO STAMBENE NAMJENE (M1) lanak 23. U zonama mjeovite preteito stambene namjene (M1), dozvoljava se gradnja, zamjena i rekonstrukcija gospodarskih sadraja(poslovni) u sklopu stambeno poslovne graevine. Gospodarski sadraji se mogu graditi, mijenjati i rekonstruirati prema uvjetima danim za izgradnju stambenih graevina u lancima 19. do 22. ovih odredbi i isti moraju udovoljavati ekolokim i sanitarnim normativima, te ne utjecati i ne naruavati uvjete ivota i stanovanja. Obavljanjem poslovne djelatnosti unutar graevinskih podruja naselja ne smije se prouzroiti buka vea od 60 dB. lanak 24. U zonama mjeovite preteito stambene namjene (M1) gospodarski sadraji koji se planiraju u sklopu stambeno poslovne graevine, mogu zauzimati do 50% BRP(brutto razvijene povrine graevine). Ne smiju ometati stanovanje, te ugroavati okolinu bukom, zagaenjem zraka, vode i tla i moraju biti u skladu s vaeim posebnim zakonima i propisima. UVJETI GRADNJE POMONIH GRAEVINA lanak 25. Na graevnoj estici uz jednu stambenu ili stambeno poslovnu graevinu mogu se graditi pomone graevine koje su u funkciji glavne graevine. To su npr. garaa, spremite, ljetna

4.5.

15


broj 1/2011

kuhinja, vrtni paviljon i sl. Pomone se graevine mogu graditi u gabaritu osnovne graevine, nepovezane s osnovnom graevinom na udaljenosti od najmanje 3,0 m od granice graevne estice ili kod kosog terena mogue je graditi i na granici graevinske estice. Maksimalna veliina pomonih graevina je 50 m ako se gradi kao nepovezana sa osnovnom graevinom. Najvea visina graevine je Po+P, odnosno najvie 6,0 m mjereno od najnie kote terena do vijenca. lanak 26. Dozvoljava se gradnja garae na zasebnoj graevinskoj estici za rjeavanje parkiralinih/garanih potreba veeg broja zgrada(graevnih estica). Minimalna povrina graevinske parcele je 200 m. Maksimalni koeficijent izgraenosti kig=0,6, maksimalni koeficijent iskoritenosti kis=0,6. Maksimalni broj etaa je prizemlje(P) sa maksimalnom visinom V=4 m. Ukoliko graevinska estica garae granii s pripadajuim esticama stambenih objekata moe se graditi na granici estice, a u ostalim sluajevima minimalna udaljenost od susjedne mee iznosi 1 m. U sluaju rjeavanja parkiralinih/garanih potreba na zasebnoj estici dozvoljava se pjeaki pristup prateim stambenim graevinama u irini od najmanje 1,5 m. OBLIKOVANJE GRAEVINA I TERENA lanak 27. Graevine ija tlocrtna brutto povrina iznosi manje od 15,0 m mogu biti samo pomone graevine. Za graevine brutto tlocrtne povrine od 15 do 30 m maksimalna visina ne moe biti vea od irine graevine, odnosno due tlocrtne dimenzije. Za graevine brutto tlocrtne povrine od 30 do 60 m maksimalna visina je P+1, odnosno 6,0 m mjereno od najnie kote uz graevinu do vijenca graevine. Na estici zemlje povrine do 100 m nije doputena gradnja novih graevina ve samo rekonstrukcija postojeih graevina. Garaa se moe graditi u sklopu graevine ili odvojeno na graevnoj estici. Ako je garaa odvojena na graevinskoj estici moe se graditi kao dvojni objekt(garaa) sa susjednom esticom. Prilikom gradnje graevine obvezno je ouvanje prirodne konfiguracije terena graevne estice na nain da se iskopi izvode samo radi gradnje podruma i temelja, a kosi teren ureuje kaskadno ili ostavlja u prirodnom ili zateenom nagibu. Visina potpornih zidova ne smije prijei 1,5 m. Izgradnja ograda pojedinanih graevinskih estica treba biti sukladna tradicionalnom nainu graenja. Ograde se mogu izvoditi do 1,2 m visine na ravnim terenima, a na kosim mogu biti do 1,5 m. Ukoliko je visinska razlika najvie i najnie kote prirodnog terena uz graevinu do 1,5 m teren se smatra ravnim, a ukoliko je ta visinska razlika vea teren se smatra kosim. Ako se graevine izvode s kosim krovom minimalni nagib moe iznositi 20, a maksimalni nagib 35. Omoguava se ugradnja sunanih kolektora na svim graevinama. Horizontalni i vertikalni gabarit graevina, oblikovanje fasada i krovita te upotrjebljeni graevinski materijal trebaju biti u skladu s krajolikom i nainom graenja na ovom podruju. Osim autohtonog oblikovanja dozvoljava se i moderni arhitektonski izraz. Omoguava se gradnja otvorenih bazena koji mogu biti udaljeni najmanje 1,0 m od granice graevne estice.

4.6.

16


broj 1/2012

5. UVJETI UREENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREE S PRIPADAJUIM OBJEKTIMA I POVRINAMA lanak 28. Infrastrukturnim graevinama smatraju se linijske i povrinske graevine prometnog, telekomunikacijskog, energetskog i vodnogospodarskog sustava, a njihove vrste i tipovi odreeni su posebnim propisima. Pri projektiranju i izvoenju pojedinih graevina i ureaja prometne i komunalne infrastrukture potrebno se pridravati posebnih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i ureaja, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih sustava i nadlenih slubi. Infrastrukturni sustavi izgraivati e se u skladu s planiranim kapacitetima novih sadraja uz planiranje rezervi za buduu nadogradnju sustava i njihova proirenja. estica koja se formira unutar Plana moe se prikljuiti na infrastrukturnu mreu na bilo kojem mjestu du javnih povrina. Koridori infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskim prilozima Plana od broja 2.1. do 2.5. Detaljno odreivanje trasa prometnica i komunalne infrastrukture, unutar koridora koji su odreeni Planom utvrdit e se projektnom dokumentacijom, vodei rauna o konfiguraciji tla, zatiti okolia i drugim okolnostima te se dozvoljavaju manja odstupanja od prometnih i infrastrukturnih trasa kao posljedica detaljne izmjere i nee se smatrati izmjenom ovog Plana. 5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREE lanak 29. Osnovnu prometnu i ulinu mreu treba graditi u koridorima koji su osigurani Planom. Planirano prometno rjeenje unutar obuhvata Plana podrazumijeva regulaciju postojeih ulica ili dijelova postojeih ulica, izgradnju novih ulica, kao i ureenje pjeakih povrina, ureenje krianja u razini i parkiralinih povrina, na nain da se osigura usklaen razvoj kolnog i pjeakog prometa. Sustav prometnica je razvrstan prema njihovoj vanosti, odnosno funkcionalnosti za naselje, te su dani njihovi naelni karakteristini presjeci na kartografskom prikazu 2.1. - Prometna mrea. Unutar prometnih povrina utvrenih Planom mogu se graditi kolne i pjeake povrine, autobusna stajalita, zatitno zelenilo i slino. Iznimno, osim prometnih graevina i povrina prikazanih na kartografskom prikazu broj 2.1. Prometna mrea, Planom je, po potrebi omoguena i gradnja drugih (ostalih) kolnih prometnica koje mogu biti u javnoj namjeni ili u vlasnitvu vlasnika graevnih estica te prometnih i prateih povrina i graevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, a u skladu sa projektnom dokumentacijom. irine ulinih koridora mogu se po potrebi proiriti radi formiranja raskrija, prilaza raskriju, autobusnih ugibalita, posebnih traka za javni prijevoz, nasipa, podzida i slino. lanak 30. Sve prometne povrine moraju se projektirati, graditi i ureivati na nain da omoguava voenje komunalne i druge infrastrukture. Oborinske vode sa ulica i drugih prometnih

17


broj 1/2011

povrina trebaju se, u funkciji uinkovitog sprjeavanja oneienja okolia, spojiti na javni sustav oborinske odvodnje, koji se mora redovito odravati. Unutar koridora planiranih ulica nije dozvoljena gradnja drugih graevina do ishoenja lokacijske dozvole za ulicu i provedene parcelacije (ili njen dio na koji je orijentirana graevina). Nakon ishoenja lokacijske dozvole, odnosno zasnivanja graevne estice ulice, eventualni preostali prostor prikljuit e se susjednoj planiranoj namjeni. CESTOVNI PROMET Planom se predvia gradnja i ureivanje osnovne uline mree, pjeakih putova i sl. , tako da se osigura usklaen razvoj cestovnog i pjeakog prometa te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojee i formiranje nove mree javnih urbanih prostora. Organizacija prometa unutar naselja postavljena je na nain da se omogui kolni pristup svim dijelovima planskog podruja, rastereti obalni dio naselja i omogui adekvatno pjeako kretanje. Sustav prometnica u obuhvatu Plana zasniva se na prometnoj mrei koju ine: - glavna mjesna ulica - sabirne ulice naselja - oznaka SU - ostale (pristupne) ulice - oznaka OU. Graevna estica ulice moe biti i ira od povrine planiranog koridora ulice, zbog prometno tehnikih uvjeta kao to su: formiranje krianja, prilaza krianju, autobusnih ugibalita, posebnih traka za javni prijevoz, podzida, nasipa, parkiralita, drvoreda i sl. Raspored povrina unutar profila ulice odreuje se u skladu s ovim odredbama i na temelju prometnih potreba i prostornih mogunosti. Sve nove ulice planirane su za kolni promet sa pjeakim hodnicima osim kolno - pjeakih, a njihovi karakteristini popreni profili su prikazani na kartografskom prikazu broj 2.1. Prometna mrea. Minimalni tehniki elementi za izgradnju novih ulica unutar obuhvata Plana su: - najmanja irina kolnika jednosmjerne ulice iznosi 3,0m - najmanja irina kolnika dvosmjerne ulice iznosi 5,5 m - najmanja irina kolno - pjeakih ulica odreena je na kartografskom prikazu broj, 2.1. Prometna mrea - najmanja irina pristupnih putova iznosi 3,0 m - povrine kolnika i traka za parkiranje su na istoj visini - najmanja irina pjeakog hodnika iznosi 1,60 m. lanak 31. Neposredni kolni pristup na graevnu esticu je mogu sa sabirne ulice naselja (SU) i pristupne ulice(OU). Pristupni put do graevne estice je najmanje irine 3,0 m ako se koristi za kolni i pjeaki promet. Kolni pristup graevnoj estici za gradnju stambene ili stambeno poslovne graevine sa prometne povrine ne moe zauzeti vie od 6,0 m fronte graevne estice prema prometnoj povrini (ulici). Do jedne graevne estice mogu je pristup i sa vie prometnih povrina u skladu s lokalnim uvjetima. Pristup graevnoj estici sa ulice moe se planirati samo na mjestu koje zadovoljava uvjete preglednosti i sigurnosti odvijanja prometa u odnosu na postojee krianje na nain da se ne ugroava rasplitanje prometnih tokova na privozu krianja.

18

Slubeni glasnik Opine olta lanak 32.

broj 1/2012

Na karti 3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite povrina naznaen je kolni pristup s glavne mjesne prometnice(tip A) koji se prema arhitektonskom rjeenju graevne estice moe pomaknuti nekoliko metara lijevo ili desno. Za ostale prometnice na kojima nije odreeno mjesto kolnog pristupa, kolni pristup odredit e se za svaku pojedinanu graevnu esticu s prometnice nieg reda prema arhitektonskom rjeenju na najpovoljnijem mjestu. Na strmom terenu nagiba veeg od 15% i gusto izgraenim dijelovima naselja pristupnim putom za nisku stambenu graevinu mogu se smatrati i pjeaki stepenice(pristupi). Postojee graevine koje nemaju direktan pristup na prometnu povrinu mogu se rekonstruirati u skladu s uvjetima pristupa pod kojim je odobrena gradnja tih graevina (npr. pravo slunosti, izvedene ulice koje odrava Opina olta ili drugo). lanak 33. Slijepa ulica duine do 100 m ne mora imati okretite. Postojea slijepa ulica uz koju se planira nova niska stambena izgradnja moe zadrati postojeu duinu. Na temelju idejnog projekta ulice omoguava se realizacija novih krianja, pjeakih prijelaza i drugih elemenata ulice, a koji nisu ucrtani u grafikom dijelu Plana. Idejnim projektom ulice treba projektirati takav raspored povrina unutar profila ulice da se omogui nesmetani kolni pristup graevnim esticama s planiranih prometnica (bez zidova i slinih barijera). Sabirne ulice naselja (SU) i ostale (pristupne) ulice (OU) ureuju se u skladu s urbanim ambijentom, s drvoredom (ukoliko za to postoje prostorne mogunosti), pjeakim plonikom, javnom rasvjetom i drugim elementima karakteristinim za ceste u naselju te sukladno mjerama za sprjeavanje arhitektonskih barijera. lanak 34. PROMET U MIROVANJU Parkiraline i garane povrine unutar obuhvata Plana razdijeljene su na: - individualne parkiraline i garane povrine na graevinskoj estici - otvorena javna parkiralita. lanak 35. INDIVIDUALNE PARKIRALINE I GARANE POVRINE Sve potrebe parkiranja i smjetaja osobnih i ostalih vozila rjeavaju se potpunim zadovoljavanjem ukupnih potreba na graevinskoj estici osnovne graevine ili na zasebnoj graevinskoj estici, ovisno o vrstama i namjeni graevina za potrebe kojih se grade, odnosno djelatnostima koje se u njima obavljaju. Minimalni broj parkiralinih ili garanih mjesta (PM) odreuje se u odnosu na graevinsku brutto povrinu GBP odgovarajueg tipa graevine. U graevinsku (brutto) povrinu GBP za izraun PM ne uraunava se povrina terasa, balkona, garaa, jednonamjenskih sklonita i bazena. Minimalni broj parkiralinih ili garanih mjesta (PM) odreuje se na 100 m GBP:

19

Slubeni glasnik Opine oltaTIP GRAEVINE

broj 1/2011

NAMJENA

Stanovanje

Stambene graevine Restoran, kavana, caffe bar Smjetajni objekti Ostale trgovine Banke, agencije, poslovnice, uredi i kancelarije Domovi za stare portski objekti

POTREBAN BROJ PARKIRALINIH ILI GARANIH MJESTA (PM) Za dio turistikih kapaciteta u 1PM/100 m stambenoj graevini potrebno je stambene povrine osigurati jo 1 PM po jednoj smjetajnoj ili stana jedinici , ali minimalno 1 PM po jednoj smjetajnoj/stambenoj jedinici 1 PM/30 m 1 PM/100 m 1 PM na 50 m prodajne povrine 1 PM na 70 m 1 PM/200 m 1 PM/200m Povrina igralita i zatvorenih dijelova (dvorane) obvezan prometno tehnoloki projekt s izraunom potrebnog broja PM, posebno za: - stajalite (samo ukrcaj i iskrcaj), - kratkotrajno parkiranje (do 1 h), - dugotrajno parkiranje (preko 1 h). ali minimalno 1 PM po jednoj smjetajnoj jedinici najmanje 2 PM najmanje 2 PM

Ugostiteljstvo i Turizam Trgovina i skladita Poslovna i javna namjena Zdravstvo i socijalna Skrb port i rekreacija Terminal putnikog prijevoza

Trajektna i putnika luka

Za sve neizgraene dijelove podruja niske stambene i stambeno poslovne gradnje planirana je izgradnja dodatnog 1 PM/1 niska stambena graevina na otvorenom prostoru na graevnoj estici. Za graevine i sadraje koji nisu navedeni u gornjoj tablici broj PM se obraunava prema navedenom slinom sadraju. Iznimno, omoguava se odstupanje od potrebnog broja parkiralinih ili garanih mjesta, uz obvezu plaanja trine cijene za svako parkiralino ili garano mjesto za koje se trai odstupanje, za stambene i stambeno-poslovne graevine ukoliko se radi o rekonstrukciji postojeih graevina za koje nema mogunosti parkiranja na graevnoj estici. Mogue je odstupanje od potrebnog broja parkiralinih mjesta, uz obvezu plaanja trine cijene za svako parkiralino mjesto za koje se trai odstupanje, ukoliko lokacija na kojoj se gradi nije kolno dostupna ili se na graevnoj estici ne moe osigurati prostor za parkiranje. Manja povrina garae po jednom mjestu je mogua u sluaju koritenja suvremenih tehnikih sustava racionalnog parkiranja vozila, pri emu se moe odstupiti i od ogranienja visine podrumske etae. U sluaju rekonstrukcije postojeih stambenih graevina, uz uvjet da se ne poveava broj stambenih jedinica, te rekonstrukcije stambenih i ostalih graevina kojom se poveava GBP do 5%, nije potrebno osigurati nova parkiralina ili garana mjesta. Za rekonstrukciju postojeih graevina kojom se poveava GBP vie od 5% potrebno je osigurati parkiralina ili garana mjesta samo za novoostvarenu povrinu. Kod rekonstrukcije postojeih niskih stambenih graevina(legalnih) u postojeim gabaritima, bez poveanja GBP-a (a uz poveanje broja stambenih ili drugih jedinica unutar postojeeg GBP-a) nije potrebno osigurati nova parkiralina ili garana mjesta.

20


broj 1/2012

Na svim parkiralitima potrebno je osigurati najmanje 5% parkiralinih mjesta od ukupnog broja za vozila osoba s tekoama u kretanju, a najmanje jedno parkiralino mjesto na parkiralitima s manje od 10 PM. Na etiri parkiralina mjesta obvezna je sadnja jednog stabla. Parkiranje teretnih vozila nosivosti vie od 5,0 t dozvoljava se iskljuivo na vlastitim pravno reguliranim i izgraenim parkiralitima na pojedinim graevnim esticama. lanak 36. POMORSKI PROMET - LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET LOKALNOG ZNAAJA - NEUJAM Luka Neujam ima ulogu luke lokalnog znaaja za brodski i trajektni promet. Za poboljanje sigurnosti luke planirana je maritimna rekonstrukcija postojeeg i izgradnja novih dijelova pristanita, s proirenjem prostora za manipulaciju ukrcaja i iskrcaja putnika i vozila unutar zadanih gabarita lukog podruja prikazanog na karti 3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite povrina. 5.1.1. JAVNA PARKIRALITA I GARAE lanak 37. U obuhvatu Plana nije predviena izgradnja javnih garaa, ali se javna garaa moe planirati kao dodatni sadraj u zonama javne i drutvene namjene. Na kartografskim prikazima Plana oznaene su lokacije otvorenih javnih parkiralita. Planom je odreeno da je na svaka etiri parkiralina mjesta u potezu obvezna sadnja jednog stabla. Na svim parkiralitima potrebno je osigurati najmanje 5% parkiralinih mjesta od ukupnog broja za vozila osoba s tekoama u kretanju, a najmanje jedno parkiralino mjesto na parkiralitima s manje od 10 PM. 5.1.2. TRGOVI I DRUGE VEE PJEAKE POVRINE lanak 38. Planom se za kretanje pjeaka planira ureenje: - pjeakih hodnika uz kolnike sabirnih ulica - pjeake staze za pristup javnim i drutvenim sadrajima. Pjeake povrine irine 1,6 m ili vie planirane su uz sabirne ulice, a u izgraenim dijelovima irina se odreuje prema lokalnim uvjetima. Kod pjeakih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili djeja kolica. Na svim pjeakim povrinama i povrinama na kojima se kreu pjeaci moraju biti osigurani uvjeti za nesmetano kretanje invalidnih osoba, osoba s djejim kolicima i sl. Na raskrijima i drugim mjestima gdje je predvien prijelaz preko kolnika za pjeake, bicikliste i osobe s potekoama u kretanju moraju se ugraditi uputeni rubnjaci. Pjeaki plonici uz ulice obvezno se ureuju na potezima oznaenima na kartografskom prikazu broj 2.A. Prometna i ulina mrea. Na podruju obuhvata Plana predvieno je ureenje obalne etnice, lungo mare.

21


broj 1/2011

UVJETI ZA OSIGURANJE NESMETANOG KRETANJA OSOBA SMANJENE POKRETLJIVOSTI Planom se za sve graane, bez obzira na dob i vrstu potekoa u kretanju, predvia osiguranje nesmetanog pristupa svim javnim povrinama. Sve prometne povrine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovnitva. U provedbi Plana primjenjivat e se propisi, normativi i europska iskustva u svrhu smanjenja i eliminiranja postojeih i spreavanja nastajanja novih urbanistiko arhitektonskih barijera. 5.2. UVJETI GRADNJE ELEKTRONIKE KOMUNIKACIJSKE MREE lanak 40. Za spajanje objekata na postojeu telekomunikacijsku mreu treba izvriti slijedee: - potrebno je osigurati koridore za trasu distributivne telekomunikacijske kanalizacije DTK. - na mjestima skretanja i grananja predvidjeti kabelske zdence. - na mjestima za uvod kabela u objekt predvidjeti kabelske zdence. - uvode u pojedini objekt planirati sa cijevima 2 x PEHD 50 mm. - planirani prikljuak izvesti u najbliem postojeem kabelskom zdencu to blie komunikacijskom voritu. - koridore telekomunikacijske infrastrukture planirati unutar koridora kolnih i kolnopjeakih prometnica. - potrebno je voditi rauna o postojeim trasama. - pri planiranju odabrati trasu udaljeno u odnosu na elektroenergetske kabele. - pri paralelnom voenju DTK s ostalim infrastrukturnim instalacijama potivati slijedee minimalne udaljenosti: DTK energetski kabel do 10kV DTK energetski kabel do 35kV DTK energetski kabel preko 35kV DTK telefonski kabel DTK vodovodna cijev promjera do 200mm DTK vodovodna cijev promjera preko 200mm DTK cijev kanalizacijskih voda 0,5 m 1,0 m 2,0 m 0,5 m 1,0 m 2,0 m 1,0 m

- pri krianju DTK s ostalim infrastrukturnim instalacijama potivati slijedee minimalne udaljenosti: DTK energetski kabel 0,5 m DTK tk podzemni kabel 0,5 m DTK vodovodna cijev 0,15 m Izgradnju planirane distributivne telekomunikacijske kanalizacije i ostale TK infrastrukture u potpunosti je potrebno izvesti u skladu sa Pravilnikom o tehnikim uvjetima gradnje i uporabe TK infrastrukture (NN 88/01). Dubina rova u kojeg se polae cijev iznosi 0.8 m u nogostupu i zemljanom terenu a ispod kolnika 1.2 m od konanog nivoa asfalta. Cijev koja se polae u

22


broj 1/2012

rov, polae se u pijesak 10 cm ispod i 10 cm iznad cijevi. Zatrpavanje se dalje nastavlja materijalom iskopa do konane nivelete terena. irina koridora za polaganje cijevi distributivne telekomunikacijske kabelske kanalizacije iznosi oko 0,4 do 0,5 m. Za razvoj pokretne telekomunikacijske mree omoguava se izgradnja osnovnih postaja, koje mogu biti na samostojeim antenskim stupovima (reetkasti ili jednocjevni) ili na krovnim prihvatima. Potrebna visina samostojeih antenskih stupova proizlazi iz tehnikog rjeenja. Smjetaj i broj baznih stanica odreuje se sukladno potrebama razvoja telekomunikacijske mree, ovim odredbama i vaeom zakonskom regulativom. Naelno, antenske prihvate svi operateri trebaju koristiti zajedniki, ako je mogue. Izbjegavati postavljanje prihvata na vrijednim i/ili zatienim objektima kulturne batine, a ako se to ne moe izbjei primijeniti sve potrebne mjere za to manje uoljivo postavljanje istih, uz suradnju sa Zavodom za zatitu spomenika kulture. 5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREE ENERGETIKA lanak 41. Za napajanje elektrinom energijom planiranih objekata potrebno je izvriti sljedee: Za napajanje UPU-a Neujam potrebno je izgraditi-rekonstruirati slijedee: Rekonstrukciju trafostanice 35/10 kV "Grohote" - opremanje vodnog polja 20(10) kV zamjena transformatora sa 2x4 MVA na 2x8 MVA KB 20(10) kV od trafostanice 35/10 kV "Grohote" do naselja Neujam u duini cca 2,5 km. Izgraditi dvije trafostanice 10-20/0,4 kV Rekonstruirati DV 10 kV u duini od cca 1,8 km Rekonstruirati dvije trafostanice 10/0,4 kV tipa gradska, te poveati instaliranu snagu na 1000 kVA. Izgraditi KB 20(10) kV rasplet unutar UPU-a Izgraditi javnu rasvjetu uline mree unutar UPU-a. Predloene mikrolokacije novih TS su orijentacijske, te njihovo pomicanje i utvrivanje tone mikrolokacije nee se smatrati izmjenom Plana, a sve u dogovoru sa nadlenom institucijom odnosno Hep-om. Prilikom gradnje ili rekonstrukcije elektroenergetskih objekata treba obratiti panju na slijedee uvjete: o mikro lokaciju trafostanica mogue je odrediti u okviru predvienih ili susjednih parcela bez dodatnih ogranienja u smislu udaljenosti od prometnica i granica parcele. o graevinska estica predviena za trafostanice mora biti minimalno 7x6m sa omoguenim prilazom kamionu, odnosno dizalici. o dubina kabelskih kanala iznosi 0,8m u slobodnoj povrini ili nogostupu, a pri prelasku kolnika dubina je 1,2m. o irina kabelskih kanala ovisi o broju i naponskom nivou paralelno poloenih kabela. o na mjestima prijelaza preko prometnica kabeli se provlae kroz PVC cijevi promjera 110, 160, odnosno 200 ovisno o tipu kabela (JR, NN, VN). o prilikom polaganja kabela po cijeloj duini kabelske trase obavezno se polae uzemljivako ue Cu 50mm2. o elektroenergetski kabeli polau se, gdje god je to mogue, u nogostup prometnice stranom suprotnom od strane kojom se polau telekomunikacijski kabeli. Ako se

23


broj 1/2011

o o o

moraju paralelno voditi obavezno je potivanje minimalnih udaljenosti (50 cm). Isto vrijedi i za meusobno krianje s tim da kut krianja ne smije biti manji od 45. izgraditi javnu rasvjetu s ekoloki prihvatljivim svjetiljkama koje svjetlosni tok usmjeravaju u donju polukuglu. predvidjeti izvore svjetla koji osiguravaju visoku iskoristivost, a minimalno 60lm/W. rasvjetne stupove montirati udaljeno od voznog traka i u vanjskom rubu nogostupa ili izvan njega.

VODOVOD I KANALIZACIJA VODOVOD lanak 42. UPU-om obuhvaeno podruje u topografskom smislu, pripada niskoj zoni snabdijevanja vodom naselja Neujam odnosno zoni ispod kote 50,00 m n. m. Ova zona snabdijevati e se iz vodoopskrbnog podsustava : Omi ot. Bra ot. olta vodosprema Stomorska sa pripadajuom vodovodnom mreom. Jugozapadnim dijelom podruja poloen je cjevovod okruglog presjeka 250 u prometnici, na kojega se prema zapadu i istoku formiraju vodovodni ogranci, sa povezivanjem na postojei cjevovod, pokrivajui na taj nain itavo podruje obuhvaeno Urbanistiki planom ureenja. Potrebnu koliinu vode, koja e se distribuirati prema buduim potroaima, mogue je osigurati postojeom vodospremom Stomorska i njenom dogradnjom, sa kotom dna 74,80 m n. m. i postojeim cjevovodom, i planiranom vodovodnom mreom, ime e se osigurati infrastrukturni uvjeti za planiranu izgradnju. Postojea potronja tijekom ljeta vea je od zvanino raspoloive potronje, koju olta ima pravo u vodoopskrbnom sustavu Omi-Bra-Hvar-olta. Stoga se za izgradnju novih smjetajnih kapaciteta (naroito turistikih) treba prethodno osigurati adekvatnu vodoopskrbu predmetnog podruja. Za objekte sa dvije etae na viim mjestima ne treba ugraivati ureaje za podizanje tlaka na unutarnjoj hidrantskoj mrei, u skladu sa vrijedeim pravilnikom o protupoarnoj zatiti. Ugradnja protupoarnih nadzemnih hidranata na novoj vanjskoj vodovodnoj mrei, predviena je na meusobnom razmaku do 150,00 m u skladu pravilnikom o protupoarnoj zatiti. Raspoloivi tlak zadovoljava, odnosno biti e osigurana potrebna koliina vode dogradnjom sustava. Dogradnjom sustava, izgraena vodovodna mrea , osiguravati e kvalitetno napajanje potronih mjesta i sigurnu opskrbu protupoarnih hidranata. Trase vodovoda locirane su u kolniku planiranih prometnica, na udaljenost 1,00 m od ivinjaka. Dubina ukopavanja iznosi minimum 1,10 m, raunajui od tjemena cijevi do nivelete prometnice. U vorovima su predviene betonske ahte sa lijevano-eljeznim poklopcem iznad armirano-betonske pokrovne ploe, za smjetaj zasuna i fazonskih komada potrebnih za montau samog vora. Cijevi su okruglog presjeka klase C, koje se polau na posteljicu od pijeska i zatrpavaju sitnim nevezanim i neagresivnim materijalom. KANALIZACIJA lanak 43. Podruje obuhvaeno Urbanistikim rjeenjem ima djelomino izgraenu kanalizaciju, sa dispozicijom otpadnih voda u obalno more Splitskog kanala putem podmorskog ispusta kojeg treba dograditi. Idejnim rjeenjem kanalizacijskog sustava naselja Neujam, usvojen je razdjelni sistem kanalizacije sa potpuno odvojenim odvoenjem otpadnih od oborinskih voda. Otpadne vode se sistemom crpnih stanica, tlanih i gravitacijskih kanala dovode do lokacije talonika iz kojeg se dalje otpadne vode podmorskim ispustom isputaju u priobalno more. Da

24


broj 1/2012

bi se osigurala propisana kvaliteta prijemnika otpadnih voda daljnjom izgradnjom novih smjetajnih kapaciteta, prethodno je potrebno izvriti dogradnju kanalizacijskog sustava. Takoer treba dograditi ureaj za proiavanje otpadnih voda kako bi se dobili pozitivni pokazatelji na lokaciji podmorskog ispusta . Planirani kanali locirani su u osi prometnice, na minimalnu dubinu 1,30 m, raunajui od tjemena cijevi do nivelete prometnice. S obzirom na planirane nivelete razmatranog kompleksa svi kanali odvode sakupljene otpadne vode gravitacijski. Planirani kanali su okruglog presjeka, koji se polau na pjeanu posteljicu, a zatrpavaju se sitnim nevezanim i neagresivnim materijalom. Na svim vertikalnim i horizontalnim lomovima izrauju se revizijska okna, minimalnog svijetlog otvora 100x100 cm, koji se pokrivaju armiranobetonskom ploom sa otvorom okruglog presjeka 600 mm, iznad kojeg dolazi lijevano-eljezni poklopac radi silaza u okno pri kontroli pojedinih dionica ili eventualnog ienja kanala, te je potrebno unutar okna ugraditi lijevano-eljezne penjalice za silaz. Oborinske vode e se sakupljati planiranom mreom ulinih kanala i slivnika sa ispustom u more. Sa svih parkiralinih povrina oborinske vode treba propustiti kroz separatore ulja, radi sprjeavanja eventualnog oneienja mora. Na junom dijelu ovog plana sa june strane potrebno je prihvatiti pribrene vode i dovesti ih do ispusta u more. lanak 44. Kao privremeno rjeenje(do izgradnje sustava fekalne kanalizacije), doputa se prikljuak na vodonepropusnu sabirnu jamu za manju graevinu kapaciteta do 10 ES, a za vei kapacitet obvezna je izgradnja zasebnog ureaja, odnosno uz propisno proiavanja otpadnih voda prije uputanja u recipijent.

6. UVJETI UREENJA JAVNIH ZELENIH POVRINA lanak 45. U sklopu obuhvata plana nalaze se zatitne zelene povrine (Z) i javne zelene povrine (Z1), to je vidljivo na kartografskom prikazu broj 1. Koritenje i namjena povrina i 3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite povrina u mjerilu 1:2000. To je preteno neizgraen prostor oblikovan radi potrebe zatite okolia ( nestabilne padine, zatita od buke, zatita zraka i sl.). Na povrinama zatitnog zelenila (Z) prvenstveno se zadrava i odrava postojee zelenilo, a kod zamjene i sadnje novog raslinja prednost treba dati autohtonim vrstama. Na svim povrinama potrebno je osigurati dostupnost i prohodnost povrina. Za preventivnu zatitu od poara potrebno je stalno odravanje povrina uklanjanjem biljnog materijala u sloju prizemnog raslinja, kresanjem i uklanjanjem suhog granja. Zatitne zelene povrine predviene su u svrhu zatite od moguih negativnih utjecaja pri emu se funkcija zatite postie sadnjom visokog i grmolikog zelenila koje formira barijeru kojim se smanjuju nepovoljni utjecaji. Na javnim zelenim povrinama(Z1) mogue je graditi djeja igralita, staze, odmorita i parkove. Dozvoljava se gradnja i manjih prizemnih javnih graevina, paviljona, sanitarnih vorova, fontana i spomen obiljeja tako da njihova ukupna povrina ne prelazi 10% ukupne javne zelene povrine. Parkovi s pripadajuim graevinama i opremom trebaju se oblikovati u okviru cjelovitog ureenja javne zelene povrine

25


broj 1/2011

lanak 46. PRIRODNA PLAA R3-1 Prirodne plae zadravaju se u prirodnom obliku. Prostorno se nalaze uz ureene plae. Granice su odreene u grafikom dijelu Urbanistikog plana ureenja. Na graevnoj estici nije mogua gradnja. Plaa je namijenjena sunanju i kupanju, pristupana svima s morske i kopnene strane. UREENA PLAA R3-2 Kupalita obuhvaaju otvorene povrine namijenjene sunanju i kupanju, nadzirane i pristupane svima s morske i kopnene strane, a ine ih ljunana plaa ili kamena obala. Unutar Plana su predviene 4 ureene plae koje se sastoje od zatitnog zelenila kombiniranog s parkirnim mjestima uz prometnicu, pjeake povrine-lungo mare te same plae. Akvatorij ureenog kupalita mora biti ograen i na njemu nije doputeno sidrenje i privez plovila. Na kupalitima se mogu ureivati platoi, pristupni putovi, sunalita, prilazi moru za osobe sa smanjenom pokretljivou, te opremati planom opremom (tuevi, rekviziti i dr.). Na kupalitima se mogu postavljati pomone graevine za potrebe kupalita. Pratea graevina slui za smjetaj svlaionica, sanitarnog vora, spremita planih rekvizita, i sl. Pratea graevina moe imati najvie 50 m BRP-a, visine prizemlja, odnosno najvie 3,0 m od najnie toke ureenog terena uz graevinu do vijenca graevine. lanak 47. SPORTSKA ZONA NEUJAM R1 Sportska zona Neujam se nalazi u jugoistonom dijelu Plana, te je veliine cca. 1,39 ha. Dozvoljava se izgradnja otvorenih sportskih igralita, zatvorene sportske dvorane i prateih sadraja(spremita, garderobe, sanitarni vor, ugostiteljski sadraji i sl.). Omoguava se gradnja novih graevina(zatvorena dvorana ili pratei sadraji) prema uvjetima: - minimalna povrina graevne estice je 1000 m - maksimalni koeficijent izgraenosti(Kig) iznosi 0,4, za pratee sadraje 0,1 - maksimalni koeficijent iskoritenosti(Kis) iznosi 0,8, za pratee sadraje 0,1 - maksimalna katnost graevine je P+1, za pratee sadraje P - najvea visina graevine je 9,0 m, za pratee sadraje 4 m - minimalna udaljenost graevine od granica susjednih estica iznosi 3,0 m - minimalna udaljenost graevine od granica javno-prometnih povrina iznosi 10,0 m - minimalni pristup graevne estice na javnu prometnu povrinu iznosi 3,5 m - minimalni broj parkirnih mjesta(nadzemnih ili podzemnih) na graevnoj estici prema toki 5.1. Uvjeti gradnje prometne mree ovog Plana - minimalno 40% povrine graevne estice se treba urediti kao zelena povrina

7. MJERE ZATITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI lanak 48. Na temelju Konzervatorskog elaborata naselja Neujam, a koji je bio podloga za predmetni plan daju se ope mjere zatite kako slijedi:

26


broj 1/2012

- Registracija ili preventivna zatita kulturnih dobara na temelju Popisa kulturnih dobara, a u granicama prikazanim na grafikom prilogu 3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite povrina. - ukoliko se prilikom bilo kakovih radova nau ostaci graevina ili predmeta, nalaznik je duan o tome obavijestiti nadleni muzej ili konzervatorsku slubu. - tradicijske kue, bunje, vapnenice i kamene podzide koji se nalaze u obuhvatu ovog plana potrebno je sauvati. lanak 49. Kulturna dobra unutar predmetnog Plana 6.3.1. CRKVA SV. PETRA (*arheoloki lokalitet) Neposredno uz dananju crkvu, nalaze se ruevine ranokranske crkvice. 6.3.2. CRKVA SV. PETRA (*arheoloki lokalitet) Uokolo crkve naeni su ulomci antike keramike te kameni plonik na dubini od 80 cm juno od trafostanice. Pretpostavlja se da je na tom mjestu bio predbenediktinski samostan. 6.4. CRKVA BOGORODICE Radi se o jednobrodnoj crkvi koju su 1937. godine sagradili Poljaci. lanak 50. POVIJESNE GRAEVINE U kategorizaciji kulturno-povijesnih dobara povijesne graevine su podijeljene u dvije grupe: CIVILNE GRAEVINE (kateli-utvrde, stambene graevine, vile, graevine javne namjene, kole i sl.) i SAKRALNE GRAEVINE (crkve, groblja i sl.). - za sve graevinske i druge intervencije na povijesnim graevinama potrebno je izraditi arhitektonski snimak u mj 1:50 te konzervatorski elaborat kojemu e, po potrebi, prethoditi konzervatorsko-restauratorski istrani radovi na temelju ega e nadlena konzervatorska sluba izdati posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole). Nakon izrade projektne dokumentacije a prije ishoenja graevinske dozvole potrebno je od nadlenog konzervatorskog odjela ishoditi prethodno odobrenje (u postupku izdavanja graevinske dozvole). Naroitu panju treba posvetiti kui Balistrili i njenom okoliu; - povijesne graevine i sklopovi obnavljaju se cjelovito, zajedno s njihovim okoliem (vrtom, perivojem, vonjakom, dvoritem, pristupom, lukom, mandraem, mulom i sl.); - vlasnici (korisnici) graevina kod kojih su utvrena spomenika svojstva mogu putem nadlene Uprave za zatitu kulturne batine iz dravnoga prorauna zatraiti novanu potporu za odravanje i vrsnu obnovu povijesno vrijednih zgrada. lanak 51. ARHEOLOKI LOKALITETI Arheoloki lokaliteti koji su istraeni ili neistraeni, predstavljaju vaan element kulturne batine, znaajan za povijesni i kulturni identitet prostora. Na podruju obuhvata UPU-a naselja Neujam u doba antike postojala je vila rustica, a iz doba ranog kranstva datira crkva sv. Petra uz koju je vjerojatno bio samostan. Zbog podizanja razine mora za oko 2 metra antiki nalazi mogu se oekivati i na samoj plai.

27


broj 1/2011

MJERE ZATITE ARHEOLOKIH LOKALITETA - istraivanje arheolokog lokaliteta i iskapanje nalaza doputeno je samo uz prethodno odobrenje Uprave za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u Splitu i uz uvjet da se svi nalazi nakon dovrenih istraivanja i iskapanja struno konzerviraju, a pokretni nalazi predaju na uvanje nadlenom muzeju. Arheoloka istraivanja moraju se provesti prije izrade projektne dokumentacije; - prioritetna istraivanja provode se na podrujima koja se namjenjuju intenzivnom razvoju infrastrukturnih sustava. Radi njihove identifikacije potrebno je obaviti detaljno kartiranje i dokumentiranje, na temelju istranih radova. - na svim rekognosciranim podrujima prije graevinskih zahvata izgradnje infrastrukture ili drugih objekata, treba provesti arheoloke istrane radove, sondiranja, radi utvrivanja daljnjeg postupka; - ukoliko se prilikom izvoenja bilo kojih zemljanih radova naie na predmete ili nalaze arheolokog znaenja, potrebno je radove odmah obustaviti, a o nalazu obavijestiti najblii muzej ili Upravu za zatitu kulturne batine; - unutar arheolokih lokaliteta i zona, unutar ili van postojeih naselja, potrebno je prilikom zemljanih radova osigurati arheoloki nadzor. Sukladno arheolokim nalazima, nadleno konzervatorsko tijelo odreuje daljnji postupak. MJERE ZATITE HIDROARHEOLOKIH LOKALITETA - bilo kakva gradnja ili nasipanje mora u blizini hidroarheolokog lokaliteta, bez obzira na njegov pravni stupanj zatite, ne doputa se prije obavljenih zatitnih hidroarheolokih istraivanja; - zabranjuje se bilo kakvo sidrenje, privezivanje, pristajanje plovila ili ribanje mreama u blizini i na hidroarheolokim lokalitetima; - istraivanje hidroarheolokog lokaliteta i iskapanje nalaza doputeno je samo uz prethodno odobrenje nadlenog tijela i uz uvjet da se svi nalazi nakon dovrenih istraivanja i iskapanja struno konzerviraju, a pokretni nalazi predaju na uvanje nadlenom muzeju. - svi nalazi koji se pronau u podmorju moraju biti prijavljeni nadlenoj konzervatorskoj slubi ili muzeju. ELEMENTI POVIJESNE OPREME PROSTORA U okvirima mjera zatite graditeljske batine posebna se panja treba posvetiti kamenom podzidima terasastih polja, bunjama i vapnenicama. Isto tako treba nastojati u to veoj mjeri sauvati povijesne komunikacije s pripadajuim kamenim suhozidnim ogradama. Tradicijske kue, bunje, vapnenice, povijesne trase putova, kamene ograde i podzide potrebno je sauvati i odravati kao svjedoke svog vremena. Za sva podruja gdje je planirana gradnja, a nalaze se unutar arheolokih zona, prije izrade glavnog projekta gradnje moraju se obaviti zatitna arheoloka istraivanja, te da e mogunost i uvjeti gradnje ovisiti o rezultatima istraivanja. lanak 52. SMJERNICE ZA NOVU GRADNJU S obzirom da se radi o naselju koje se formiralo u drugoj polovini 20. stoljea kod projektiranja novih graevina preporua se koritenje kvalitetnog suvremenog naina oblikovanja (dozvoljeni su ravni krovovi, velike terase, veliki otvori) dok neadekvatnu upotrebu tradicijskih elemenata treba izbjegavati i to naroito luminare u zavrnoj etai.

28


broj 1/2012

8. POSTUPANJE SA OTPADOM lanak 53. Na prostoru Plana e se stvarati komunalni otpad, te se u sklopu obuhvata treba planirati mjesto za privremeno odlaganje komunalnog otpada, primjereno ga zatititi, oblikovati u okoli na graevnoj estici ili u sklopu objekta ukoliko je mogue. Kontejneri, posude i mree za izdvojeno sakupljanje korisnog otpada bit e smjeteni na automobilom dostupna, ali ne dominantna mjesta u skladu s uvjetima nadlene slube,te e se zatim odvoziti na deponij. Pri postupanju s otpadom potrebno je smanjivati koliine otpada, te organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih tvari. Proizvoai otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom duni su pridravati se odredbi Zakona o otpadu (NN broj 178/04, 153/05, 111/06 i 60/08). Planom se omoguuje, prema mogunostima ovlatenog komunalnog poduzea, odvojeno prikupljanje pojedinih vrsta otpada putem spremnika postavljenih na javnim povrinama. Potrebno je omoguiti nesmetan pristup vozilu te osigurati odgovarajue prostore koji e po mogunosti biti ograeni tamponom zelenila, ogradom ili sl. Odvoz je organiziran izvan predmetnog obuhvata UPU-a, a prema Prostornom planu ureenja Opine olta ("Slubeni glasnik Opine olta br. 6/06, 5/10).

9. MJERE SPRJEAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLI lanak 54. Mjere sanacije, ouvanja okolia i njegovih dijelova (zatita zraka, voda i tla kao i zatita od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s vaeim zakonima, odlukama i propisima. Unutar obuhvata Plana ne mogu se graditi graevine koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugroavaju ivot i rad ljudi, odnosno vrijednosti u naselju iznad dozvoljenih granica utvrenih posebnim propisima zatite okolia. Unutar obuhvata Plana ne moe se ureivati zemljite na nain koji ometa stanovanje ili da stvara buku i prainu, zagauje zrak i tlo iznad doputenih vrijednosti ili zahtijeva teki transport. Graevine se moraju projektirati sukladno vaeim propisima za zatitu od poara, zatitu na radu i drugim propisima. lanak 55. Svojom brojnou i samom injenicom fizike prisutnosti u gotovo svim dijelovima zone plana, elektroprivredni objekti automatski negativno doprinose opem koritenju i oblikovanju prostora, koje naalost nikakvim mjerama nije mogue potpuno eliminirati, ve ih je primjenom odgovarajuih tehnologija i tehnikih rjeenja mogue svesti na manje i prihvatljivije iznose, to je primijenjeno i u ovom rjeenju sustava elektroopskrbe u maksimalno moguem opsegu. Mogu se navesti najvanije mjere sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli: - niti jedan od postojeih i planiranih elektroprivrednih objekata na podruju ovog grada nije iz skupine tzv. aktivnih zagaivaa prostora.

29 -


broj 1/2011

-

-

-

-

primjenom kabelskih (podzemnih) vodova 20(10) kV i vodova NN (1kV) viestruko se poveava sigurnost napajanja potroaa, uklanja se opasnost od dodira vodova pod naponom i uklanja se vizualni utjecaj nadzemnih vodova na okoli. primjenom kabelskih razvodnih ormaria (KRO) i kabelskih prikljunih ormaria (KPO) izraenih od poliestera bitno se produljuje njihov vijek trajanja, poboljava vizualna prihvatljivost i poveava sigurnost od opasnih napona dodira. trafostanicu gradskog tipa izgraditi u obliku kuice adekvatno arhitektonski oblikovane i uklopljene u okoli. Gradske trafostanice koje su eventualno locirane u drugim objektima treba adekvatno zatititi od irenja negativnih utjecaja na okoli ( buka, zagrijavanje, vibracije, poar i sl. ). koristiti tipske montane kabelske zdence prema zahtjevima vlasnika telekomunikacijske infrastrukture, s originalnim poklopcima za dozvoljene pritiske prema mjestu ugradnje. Gdje se oekuje promet vozila ugraditi poklopce nosivosti 400kN ostale nosivosti 150kN. osim gore navedenih uvjeta svaka izgradnja DTK mora biti usklaena sa odredbama iz pozitivnih zakona i propisa. lanak 56.

ZATITA ZRAKA Na podruju obuhvata plana nema znaajnih izvora oneienja zraka. Svi vlasnici izvora koji potencijalno utjeu na kakvou zraka duni su osigurati redovito praenje emisije svojih izvora i o tome redovito dostavljati podatke u katastar oneiavanja okolia. Izvori oneienja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni i odravani na nain da ne isputaju u zrak tvari iznad graninih vrijednosti emisije, prema zakonu i posebnom propisu o graninim vrijednostima emisije oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora. Zatita i poboljanje kvalitete zraka mogu se osigurati unapreenjem javnog prijevoza, tednjom energije te razvojem alternativnih izvora energije, poveanjem udjela zelenih povrina te planiranjem energetski uinkovite gradnje. lanak 57. ZATITA OD BUKE Zakonom o zatiti od buke (NN broj 20/03) i Pravilnikom o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN broj 145/04) propisane su najvie doputene razine buke na granici graevne estice koja ne smije prelaziti 60 dBA. Smanjenje prekomjerne buke ostvaruje se sprjeavanjem nastajanja buke pri lociranju graevina, planiranjem namjene prostora i gradnjom graevina u skladu s odredbama, formiranjem zatitnih zelenih pojaseva sadnjom drvoreda zelenila, praenjem provoenja zatite od buke na temelju karte buke, primjenom akustikih zatitnih mjera, upotrebom ureaja i strojeva koji nisu buni te stalnim nadzorom. lanak 58. ZATITA VODA Otpadne vode se moraju isputati u gradski kanalizacijski sustav s planiranim ureajem za proiavanje otpadnih voda. Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije uputanja u sustav odvodnje moraju se proistiti. Zatita voda na podruju obuhvata plana ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoe voda i potencijalnim izvorima

30


broj 1/2012

zagaenja. Mjere zatite od poplava izazvane potocima provode se odgovarajuim dimenzioniranjem sustava odvodnje radi sprjeavanja poplave i irenje oneienja u okoli. lanak 59. ZATITA OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI Na podruju obuhvata Urbanistikog plana predviena je zatita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, a mjere su sadrane u knjizi 3. Plan mjera zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti. Na podruju obuhvata Plana predviena je provedba mjera zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u skladu s odredbama posebnih propisa koja ureuju ovo podruje. Planom su predviene irine koridora ulica kao i visine graevina kojima je osigurana prohodnost ulica u svim uvjetima te bitno smanjena povredivost prostora kao posljedica ratnih djelovanja, potresa ili veih poara. lanak 60. ZATITA TLA Planom je definirana namjena svih povrina unutar Plana, ime e se mogunost neprimjerenog koritenja prostora zagaenja tla svesti na minimum. S ciljem zatite tla od zagaenja gradit e se nepropusne kanalizacijske mree. Mjere zatite tla provode se i osiguravanjem istoe i sprjeavanjem zagaenja, te planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoenja otpada. lanak 61. ZATITA MORA Zatita mora od oneienja s kopna planira se odreivanjem namjene kopnenog i morskog prostora, gradnjom sustava odvodnje s proiavanjem i isputanjem putem podmorskih ispusta odgovarajue duine i drugim administrativnim i graevnim mjerama: - utvrivanjem osjetljivosti mora u skladu sa njegovim ekolokim znaajkama i namjenom; - zatita mora usmjerava se na ouvanje podruja s visokom kakvoom mora i rehabilitaciju ugroenih podruja; - ogranienje izgradnje u obalnom podruju i podmorju; - provedba monitoringa praenja stanja kakvoe mora na temelju zakonske regulative i potreba; - izrada planova sanacije ugroenog obalnog mora od zagaenja s kopna i mora; - uspostaviti sustav prikupljanja otpada i otpadnih voda sa plovila. Treba ograniiti graevinsko zauzimanje obale, posebno na krajobrazno vrijednim lokacijama te se prirodna obala treba ouvati bez znaajnih izmjena obalne linije, nasipanja i otkopavanja obale. Sanitarna kakvoa mora za kupanje nije zadovoljavajua na dijelovima gdje nisu dovreni sustavi odvodnje otpadnih voda. Stoga je potrebno prioritetno rjeavanje odgovarajuih sustava odvodnje otpadnih voda za dijelove naselja s veom koncentracijom stanovnika i turistikih sadraja ,to je ovdje sluaj.

31


broj 1/2011

ZATITA PRIRODE Ekoloki vrijedna podruja koja se nalazi na podruju Opine olta treba sauvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zatiti prirode i Pravilnikom o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima te mjerama za ouvanje staninih tipova ('Narodne novine', broj 7/06.). Potrebno je ouvati bioloke vrste znaajne za stanine tipove karakteristine za to podruje te zatiene i strogo zatiene divlje svojte i ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme na njihova stanita. Zatita ekolokih sustava ostvaruje se provoenjem mjera ouvanja bioloke raznolikosti u koritenju prirodnih dobara i ureenju prostora te zatitom staninih tipova. Bioloka raznolikost, kao podloga za izradu krajobrazne osnove, podrazumijeva raznolikost izmeu vrsta, unutar pojedinih vrsta te raznolikost izmeu ekolokih sustava na odreenom prostoru. Zatita ugroenih i rijetkih staninih tipova provodi se sukladno Zakonu o zatiti prirode ('Narodne novine', broj 70/05.) i Pravilniku o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima te mjerama za ouvanje staninih tipova ('Narodne novine', broj 7/06.). Bioloka raznolikost, osim mjera odreenih ovom odlukom, titi se i drugim dokumentima prostornog ureenja (prostorni plan podruja posebnih obiljeja, urbanistiki plan ureenja), to se izrauju temeljem Prostornog plana, programa mjera za unapreenje stanja u prostoru i programa zatite okolia. lanak 63. NESMETANO KRETANJE INVALIDNIH OSOBA Pristupne putove treba predvidjeti da je mogu pristup invalida do svih graevina preko skoenih rubnjaka. Kod projektiranja potrebno se pridravati vaeih propisa o prostornim standardima, urbanistiko-tehnikim uvjetima i normativima za sprjeavanje urbanistikoarhitektonskih barijera u urbanistikom planiranju i projektiranju. lanak 64. ZATITA OD POARA Vatrogasni pristupi osigurani su na svim prometnim povrinama i omoguen je pristup do svake planirane graevne estice. Sve vatrogasne pristupe, povrine za rad vatrogasnog vozila, te cjevovode za koliine vode potrebne za gaenje poara potrebno je osigurati u skladu s posebnim propisima. Graevine u kojima e se skladititi zapaljive tekuine ili plinovI moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih graevina prema posebnim propisima. Potrebno je ishoditi suglasnost nadlene Policijske uprave za mjere zatite od poara prema projektnoj dokumentaciji za zahvate u prostoru prema propisima. Radi omoguavanja spaavanja osoba iz graevine i gaenja poara na graevini, mora imati osiguran vatrogasni pristup odreen prema propisima. Dovoljne koliine vode za gaenje poara potrebno je osigurati dimenzioniranjem javne vodovodne mree s mreom vanjskih hidranata u skladu s vaeim propisima. Vanjske hidrante je potrebno projektirati i izvoditi kao nadzemne.

32


broj 1/2012

10. MJERE PROVEDBE PLANA 10.1. OBVEZA IZRADE DETALJNIH PLANOVA UREENJA lanak 65. Unutar obuhvata Plana nije propisana izrada detaljnih planova ureenja. lanak 66. Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Slubenom glasniku Opine olta. Opinsko vijee Opine olta Klasa: 021-05/12-01/01 Urbroj: 2181/03-01-12-2 Grohote; 10. veljae 2012. godine Predsjednik Opinskog vijea Boris Blagai, v.r.

0.1. 2.

GRAFIKI DIO

3. 4.

Koritenje i namjena povrina M 1:2000 Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mrea 2.1. Prometna mrea M 1:2000 2.2. Elektroenergetska mrea M 1:2000 2.3. Elektronika komunikacijska mrea M 1:2000 2.4. Vodovodna mrea M 1:2000 2.5. Kanalizacijska mrea M 1:2000 Uvjeti koritenja, ureenja i zatite povrina M 1:2000 Nain i uvjeti gradnje M 1:2000 4.1. Oblici koritenja M 1:2000 4.2. Nain gradnje M 1:2000

33


broj 1/2011

Temeljem lanka 30. Statuta Opine olta, (Slubeni glasnik Opine olta br. 03/09), Opinsko vijee Opine olta na svojoj 32. sjednici odranoj 10. 02. 2012. godine donosi ODLUKU o nabavi novog autobusa lanak 1. Pokree se postupak nabave jednog novog autobusa. lanak 2. Ovlauje se Opinski naelnik Opine olta za poduzimanje svih potrebnih radnji, u suradnji sa Promet d.o.o. Split, za provoenje postupka javne nabave autobusa.

lanak 3. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Slubenom glasniku Opine olta. KLASA: 021-05/12-01/01 URBROJ:2181/03-01-12-3 Grohote, 10. 02. 2012. Predsjednik Opinskog vijea Boris Blagai, v.r. ___________________________________________________________________________ Na temelju lanka 78. stavka 1. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11), te lanka 30. Statuta Opine olta(Slubeni glasnik Opine olta br.3/09, 1/10), Opinsko vijee Opine olta na 32. sjednici odranoj:10. 02. 2012. godine, donosi ODLUKU o izradi Ciljanih izmjena i dopuna Urbanistikog plana ureenja naselja Grohote- Roga OPA ODREDBA lanak 1. Utvruje se potreba izrade Ciljanih izmjena i dopuna Urbanistikog plana ureenja naselja Grohote- Roga (Slubeni glasnik Opine olta broj 8/11), u nastavku teksta: Ciljane izmjene i dopune UPU-a, te se donosi Odluka o izradi Ciljanih izmjena i dopuna Urbanistikog plana ureenja naselja Grohote- Roga, u nastavku teksta: Odluka.

34


broj 1/2012

PRAVNI TEMELJ lanak 2. Pravni temelj za izradu Ciljanih izmjena i dopuna UPU-a sadran je u lancima 76. i 102. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11), u daljnjem tekstu: Zakon. lanak 3. Nositelj izrade Ciljanih izmjena i dopuna UPU-a je Jedinstveni upravni odjel Opine olta. RAZLOZI ZA IZRADU CILJANIH IZMJENA I DOPUNA UPU-a lanak 4. Razlozi za pokretanje izrade i donoenja Ciljanih izmjena i dopuna UPU-a su: TOKA 1: - vlasnici nekretnina- zemljita i postojeih graevina dijela nekadanjeg turistikog kompleksa u uvali Banje, naselje Grohote-Roga, za koje je PPUO-om i UPU-om odreena namjena M1 imaju namjeru realizirati kompleks s vilama i prateim sadrajima, visoke razine ureenja, uz prethodno uklanjanje neuvjetnih postojeih graevina, za koje rjeenje je nuna: prilagodba organizacije tog dijela prostora odreenog vaeim UPU-om, potujui pri tome cjelovit obuhvat kompleksa unutar vlasnikih granica, te zateene vrijednosti prostora (arheoloke nalaze i prirodne vrijednosti), pri emu je rjeenje prometne mree kojim se bitno utie na organizaciju prostora unutar kompleksa temeljno polazite; - izmjena i dopuna odredbi koje se odnose na nain rjeavanja prometnih povrina i prikljuenja graevinskih estica na prometne povrine, u skladu s lankom 2, stavak (1), podstavak 20. Zakona. TOKA 2: - vlasnici zemljita k.es. 1907/1, 1907/2 i 1907/3, naselje Grohote-Roga, za koje je PPUO-om i UPU-om odreena namjena M1 imaju namjeru realizirati kompleks graevina, za ije rjeenje je nuna prilagodba prometne mree kojim se bitno ne utjee na organizaciju prostora unutar kompleksa(izmjetanje prometnice za nekoliko metara); OBUHVAT CILJANIH IZMJENA I DOPUNA UPU-a lanak 5. Obuhvat Ciljanih izmjena i dopuna UPU-a je: TOKA 1: - na sjeveru: obalna etnica k.. 4629/1 - na istoku: put oznake k.. 1790; - na zapadu: put oznake k. .4602 i put oznake k..1727; - na jugu: granica obuhvata UPU-a na potezu od k.. 1790 do k.. 1727. TOKA 2: - k.. 1907/1, 1907/2 i 1907/3 i spomenuta prometnica

35


broj 1/2011

Granice obuhvata su prikazane na grafikom prilogu u mjerilu 1:1000, koji je sastavni dio ove Odluke. OCJENA STANJA U OBUHVATU CILJANIH IZMJENA I DOPUNA UPU-a lanak 6. TOKA 1: Obuhvat UPU-a za koji se donosi ova Odluka je dijelom izgraeno podruje nekadanjeg odmaralita (estica zemljita k.. 1769/1 na kojem se uz prethodno uklanjanje postojeih graevina planira nova gradnja), te kontaktno podruje juno od k.. 1769/1, djelomino izgraeno, na kojem se uz zadravanje postojee izgradnje planira nova gradnja na neizgraenom dijelu obuhvata, uz rjeavanje pristupnih prometnih povrina. Podruje obuhvaeno Ciljanim izmjenama i dopunama je omeeno sa sjeverne, istone i zapadne strane pristupnim prometnim povrinama, te je djelomino opremljeno komunalnom infrastrukturom poloenom u pristupnim putovima. TOKA 2: Obuhvat UPU-a za koji se donosi ova Odluka je neizgraeno podruje(estica zemljita k.. 1907/1, 1907/2 i 1907/3 na kojem se planira nova gradnja), uz rjeavanje pristupnih prometnih povrina. CILJEVI I PROGRAMSKA POLAZITA lanak 7. Ciljevi i programska polazita u izradi Ciljanih izmjena i dopuna UPU-a su omoguavanje: - ulaganja kroz poticanje gospodarskih aktivnosti u graevinskom sektoru, uz uvaavanje stanja u prostoru i vlasnikih odnosa, - realizacije komunalnih zahvata rekonstrukcije i izgradnje prometnih povrina i komunalne infrastrukture, s razgranienjem na javne povrine i cese u nadlenosti Opine i povrine u vlasnitvu vlasnika graevne estice ili povrine na kojima se utvruje pravo slunosti prolaza u svrhu pristupa do graevnih estica. POPIS POTREBNIH STRUNIH PODLOGA lanak 8. Za potrebe izrade Ciljanih izmjena i dopuna UPU-a, strune podloge ( socioloko, demografsko, ekonomsko, ekoloko, energetsko, graditeljsko, hortikulturno, estetsko i drugo obiljeje ) nisu potrebne i nee se pribavljati. NAIN PRIBAVLJANJA STRUNIH RJEENJA lanak 9. U izradi e se koristiti sva raspoloiva dokumentacija vezana za rjeenje kompleksa na prostoru nekadanjeg odmaralita (ukljuivo: konzervatorske smjernice i uvjete definirane nakon provedenih recentnih istraivanja, idejno urbanistiko arhitektonsko rjeenje s

36


broj 1/2012

rjeenjem prometnih povrina), kao i druga dokumentacija koju iz svog djelokruga osiguravaju tijela i pravne osobe odreene posebnih propisima. VRSTA I NAIN PRIBAVLJANJA KATASTARSKIH PLANOVA I ODGOVARAJUIH POSEBNIH GEODETSKIH PODLOGA lanak 10. Ciljane izmjene i dopune UPU-a izraditi e se na geodetskim podlogama na kojima je izraen vaei UPU, u digitalnom obliku u mjerilu 1:1000, sukladno pravilima Pravilnika o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu prostornih planova ( Narodne novine, broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04 ). POPIS TIJELA I OSOBA ODREENIH POSEBNIM PROPISIMA KOJI E SUDJELOVATI U IZRADI PLANA lanak 11. U izradi Ciljanih izmjena i dopuna UPU-a, u smislu davanja zahtjeva ( podataka, planskih smjernica, propisanih dokumenata) sudjelovat e: - Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Splitu - Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Sektor upravnih, inspekcijskih i poslova civilne zatite - Dravna uprava za zatitu i spaavanje - Splitsko-dalmatinska upanija, Upravni odjeli i Slube - Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatske vode - Hrvatska agencija za telekomunikacije - HEP Operater distribucijskog sustava d.o.o., DP Elektrodalmacija Split - JP Vodovod i kanalizacija lanak 12. Tijelima i pravnim osobama iz lanka 11. Nositelj izrade dostavit e ovu Odluku odmah po donoenju, s pozivom da mu u roku od 8 dana od dana dostave daju zahtjeve za izradu Ciljanih izmjena i dopuna UPU-a. Ukoliko navedena tijela i pravne osobe ne dostave svoje zahtjeve u navedenom roku, smatrat e se da ih nemaju. ROK ZA IZRADU CILJANIH IZMJENA I DOPUNA UPU-a, ODNOSNO POJEDINIH FAZA I ROK ZA PRIPREMU ZAHTJEVA TIJELA I OSOBA ODREENIH POSEBNIM PROPISIMA lanak 13. Za izradu Izmjena i dopuna GUP-a utvruju se slijedei rokovi: - za dostavljanje zahtjeva iz lanka 79. Zakona: 8 dana - za izradu Nacrta prijedloga UPU-a: 10 dana od dana dostave zahtjeva iz lanka 11. ove Odluke - javna rasprava o Prijedlogu ciljanih izmjena i dopuna UPU-a provest e se u roku

37


broj 1/2011

8 dana - za izradu Nacrta konanog prijedloga ciljanih izmjena i dopuna UPU-a: 5 dana od dana zavretka javne rasprave - za izradu Konanog prijedloga: 5 dana od dana proteka roka za dobivanje miljenja tijela i osoba odreenih posebnim propisima - za upuivanje Konanog prijedloga ciljanih izmjena i dopuna UPU-a Opinskom vijeu na donoenje- do 30 dana od dana podnoenja zahtjeva za suglasnost iz lanka 98. Zakona.

ZABRANA I VRIJEME TRAJANJA ZABRANE IZDAVANJA AKATA KOJIMA SE OBOBRAVAJU ZAHVATI U PROSTORU, ODNOSNO GRAENJE, TIJEKOM IZRADE I DONOENJA CILJANIH IZMJENA I DOPUNA UPU-a lanak 14. Do donoenja Ciljanih izmjena i dopuna UPU-a ne propisuje se zabrana izdavanja akata kojima se odobravaju zahvati u prostoru odnosno graenje. IZVORI FINANCIRANJA IZRADE CILJANIH IZMJENA I DOPUNA UPU-a lanak 15. Izradu izmjena i dopuna UPU-a financirati e investitor, odnosno vlasnici nekretnina iz lanka 4. toke 1. ove Odluke. lanak 16. Ova Odluka dostavit e se, uz poziv za dostavu zahtjeva za Ciljane izmjene i dopune UPU-a, tijelima, pravnim i drugim osobama iz lanka 11. ove Odluke. Jedan primjerak Odluke dostavit e se Ministarstvu graditeljstva i prostornog ureenja. lanak 17. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u Slubenom glasniku Opine olta.

KLASA: 021-05/12-01/01 URBROJ: 2181/03-01-12-4 Grohote, 10. 02. 2012. Predsjednik Opinskog vijea Boris Blagai, v.r. ___________________________________________________________________________

38


broj 1/2012

Temeljem lanka 30. Statuta Opine olta, (Slubeni glasnik Opine olta br. 03/09), Opinsko vijee Opine olta na svojoj 32. sjednici odranoj 10. 02. 2012. godine donosi ZAKLJUAK lanak 1. Daje se prethodna suglasnost Komunalnom drutvu Promet d.o.o. Split na promjenu cjenika komunalne usluge javnog prijevoza putnika s primjenom od 01.03.2012. godine s prosjenim poveanjem od 10%. lanak 2. Ovaj zakljuak stupa na snagu danom objave u Slubenom glasniku Opine olta. KLASA: 021-05/12-01/01 URBROJ:2181/03-01-12-5 Grohote, 10. 02. 2012. Predsjednik Opinskog vijea Boris Blagai, v.r. ___________________________________________________________________________ Temeljem lanka 30. Statuta Opine olta, (Slubeni glasnik Opine olta br. 03/09), Opinsko vijee Opine olta na svojoj 32. sjednici odranoj 10. 02. 2012. godine donosi ODLUKU o ispravku Odluke o razdvajanju naselja Donje Selo lanak 1. U Odluci o razdvajanju naselja Donje Selo (Slubeni glasnik Opine olta broj 2/07i 7/11) ispravlja se pogreka u naslovu Odluke tako da naslov Odluke sada glasi: Odluka o izdvajanju novog naselja Donja Kruica iz dijela naselja Donje Selo i iz dijela naselja Srednje Selo. lanak 2. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Slubenom glasniku Opine olta. KLASA: 021-05/12-01/01 URBROJ:2181/03-01-12-6 Grohote, 10. 02. 2012. Predsjednik Opinskog vijea Boris Blagai, v.r. ___________________________________________________________________________

39


broj 1/2011

Temeljem lanka 30. Statuta Opine olta, (Slubeni glasnik Opine olta br. 03/09), Opinsko vijee Opine olta na svojoj 32. sjednici odranoj 10. 02. 2012. godine donosi ODLUKU o ispravku Odluke o razdvajanju naselja Stomorska lanak 1. U Odluci o razdvajanju naselja Stomorska (Slubeni glasnik Opine olta broj 2/07i 7/11) ispravlja se pogreka u naslovu Odluke tako da naslov Odluke sada glasi: Odluka o izdvajanju novog naselja Gornja Kruica iz dijela naselja Gornje Selo i iz dijela naselja Stomorska. lanak 2. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Slubenom glasniku Opine olta. KLASA: 021-05/12-01/01 URBROJ:2181/03-01-12-7 GROHOTE, 10. 02. 2012. Predsjednik Opinskog vijea Boris Blagai, v.r. ___________________________________________________________________________ Temeljem lanka 30. Statuta Opine olta, (Slubeni glasnik Opine olta br. 03/09), Opinsko vijee Opine olta na svojoj 32. sjednici odranoj 10. 02. 2012. godine donosi ODLUKU o ispravku Odluke o razdvajanju naselja Neujam lanak 1. U Odluci o razdvajanju naselja Neujam (Slubeni glasnik Opine olta broj 2/07i 7/11) ispravlja se pogreka u naslovu Odluke tako da naslov Odluke sada glasi: Odluka o izdvajanju novog naselja Podkamenica iz naselja Neujam. lanak 2. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Slubenom glasniku Opine olta. KLASA: 021-05/12-01/01 URBROJ:2181/03-01-12-8 Grohote, 10. 02. 2012.

Predsjednik Opinskog vijea

Boris Blagai, v.r. ___________________________________________________________________________

40


broj 1/2012

Na temelju lanka 46. Zakona o proraunu (N.N. br.87/08) i lanka 13. Statuta Opine olta, Opinsko vijee Opine olta na svojoj 32. sjednici odranoj 10.02. 2012. godine donijelo je ODLUKU O PRERASPODJELI SREDSTAVA PRORAUNA OPINE OLTA ZA 2012. GODINU lanak 1. U Proraunu Opine olta za 2012. godinu u okviru proraunske stavke 381 Tekue donacije vri se preraspodjela sredstava kako slijedi: 1. Program P06 1001 Drutvene djelatnosti, aktivnost A100001 kultura -10.000,00 2. Program P06 1001 Drutvene djelatnosti, aktivnost A100002 sport -10.000,00 3. Program P06 1001 Drutvene djelatnosti, aktivnost A100003 vjerske organizacije -10.000,00 4. Program P07 1001 Protupoarna i civilna zatita, aktivnost A100002 civilna zatita ( Hrvatski crveni kri 25.000,00, Hrvatska gorska sluba spaavanja 5.000,00 ) +30.000,00 lanak 2. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u Slubenom glasniku Opine olta. Klasa:021-05/12-01/01 Ur.broj:2181/03-01-12-9 Grohote, 10. 02. 2012.

Predsjednik Opinskog vijea

Boris Blagai, v.r. ___________________________________________________________________________ Temeljem lanka 30. Statuta Opine olta, (Slubeni glasnik Opine olta br. 03/09), Opinsko vijee Opine olta na svojoj 32. sjednici odranoj 10. 02. 2012. godine donosi

ZAKLJUAK O DODJELI STIPENDIJA ZA KOLSKU GODINU 2011./2012. lanak 1. Na temelju lanka 8. Odluke o nainu i stipendiranju uenika i studenata s podruja Opine olta (Slubeni glasnik Opine olta; broj 01/10) za kolsku godinu 2011./12. odobrava se 16 stipendija.

41

Slubeni glasnik Opine olta lanak 2. Visina stipendije za kolsku godinu 2011./2012. iznosi 500,00 kn mjeseno.

broj 1/2011

lanak 3. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Slubenom glasniku Opine olta KLASA: 021-05/12-01/01 URBROJ:2181/03-01-12-10 Grohote, 10. 02. 2012. Predsjednik Opinskog vijea Boris Blagai, v.r. ___________________________________________________________________________

Documents

SLUŽBENI GLASNIK BROJ 1