POJAM RAUNOVODSTVA Raunovodstvo je djelatnost u sklopu trgovakog drutva ili nekog drugog subjekta Raunovodstvo je sluba ili grupa slubi u sklopu trgovakog drutva ili drugih subjekata koju obavlja raunovodstvenu djelatnost. Raunovodstvo je vjetina biljeenja, razvrstavanja, skraenoga prikazivanja i interpretiranja u novanom obliku izraenih poslovnih dogaaja Raunovodstvo je dio informacijskog sustava (IS) poduzea sastoji se od 3 elemenata: 1. input (poslovni dogaaj ili transakcije) - u inpute ulaze samo oni koji ispunjavaju 4 uvjeta: a) da su nastali b) da su dokumentirani c) da su izraeni u novcu d) da utjeu na primjenu stanja i kretanja imovine, obveza, kapitala, prihoda, rashoda i poslovnih rezultata 2. proces evidentiranje, klasificiranje, sumiranje poslovnih dogaaja (odvija se u poslovnim knjigama) 3. output - rezultat tog procesa su financijski izvjetaji a mogu biti temeljni ili konsoldirani Raunovodstvene informacije se dostavljaju zainteresiranim kupcima. Informacija se proizvodi u IS. IS obavljaju 4 osnovne funkcije: - prikupljanje podataka - obrada podataka - memoriranje podataka i informacija - dostavljanje podataka i informacija 1. 2. 3. 4. 5. STRUKTURA RAUNOVODSTVA raunovodstveno planiranje knjigovodstvo raunovodstvena kontrola raunovodstvena analiza raunovodstveno informiranje

Raunovodstveno planiranje je projekcija buduih dogaaja koji e kada nastanu biti predmetom knjigovodstvene evidencije. Definiranju se ciljevi poduzea (do 1.god). sastavljaju se planovi (kratkoroni i dugoroni). Knjigovodstvo najvaniji dio knjigovodstva i najpouzdanija evidencija poslovanja orijentirana na prolost. Temelji se na dvojnom knjigovodstvu. Knjigovodstvo je kronoloka, sistematizirana, dokumentirana i strogo formalna evidencija. Evidentiraju se svi poslovni dogaaji i transakcije. Raunovodstvena kontrola brine se i ispravnosti i pouzdanosti knjigovodstvenih podataka i informacija. Zadatak je usporediti i utvrditi razliku izmeu onog to je planirano (cilj) i onog to je ostvareno (knjigovodstvo). Raunovodstvo kontrole dijeli se na: 1. sustav internih kontrola automatske kontrole 2. naknadne kontrole posebni kontrolni postupci Raunovodstvena analiza specifino podruje raunovodstva. Bavi se analizom financijskih izvjetaja > da li se pogorava ili poboljava financijska situacija, da li e poslovni subjekt ispunjavati obveze, pokazuje kako se imovina obre u novac te da li se ostvaruje profit. Utvruje povezanost ostvarenih podataka s rezultatima planiranja. Utvruje se odstupanje ostvarenog i planiranog, uzroci odstupanja kao i metode otklanjanja odstupanja. Raunovodstvena informacija predstavlja prikazivanje podataka i informacija na razumljiv nain eksternim i internim korisnicima. Eksterni korisnici su vlasnici poduzea, vladine ustanove i agencije, a interni korisnici su management poduzea na svim razinama odgovornosti.

-1-

Raunovodstvena informacija je komuniciranje s korisnicima informacija, sinteza svih podataka koje prua: raunovodstveno planiranje, - raunovodstvo se vodi za svaki raunovodstveni subjekt - ra.subjekti: a) profitne organizacije to su trgovaka drutva i dr. pravne osobe s ciljem ostvarivanja profita, te ustanove (npr. vrti) b) neprofitne organizacije drava, dravna tijela, ustanove, udruge graana koje se ne osnivaju s ciljem stjecana dobiti SUVREMENA STRUKTURA RAUNOVODSTVA (VRSTE) 1. financijsko raunovodstvo eksterno raunovodstvo usmjereno vanjskim korisnicima. Najvaniji korisnici informacija financijskog raunovodstva su investitori, odnosno dioniari, vjerovnici odnosno kreditori, vladine agencije, financijski analitiari i sl. Osigurava financijske informacije, te sastavlja financijske izvjetaje. 2. raunovodstvo trokova interno raunovodstvo usmjereno internim korisnicima. Najstariji dio raunovodstva. Izvjetavanje o tekuim i planiranim trokovima. Evidencija, obraun te kalkulacija trokova. 3. upravljako raunovodstvo korisnici su unutarnji subjekti, nije dostupno vanjskim korisnicima. Prezentira raunovodstvene informacije potrebne menaderima u donoenju poslovnih odluka. Zahvaa trokove i planiranje. esto se tretira kao suvremeni naziv za raunovodstvo trokova. ZAKON O RAUNOVOSTVU (ZOR) Zakon o raunovodstvu se primjenjuje od 1993.god. i on obvezuje sve poduzetnike na primjenu Meunarodnih Raunovodstvenih Standarda (MRS). Prije zakona iz 1993. godine - propisan jedinstveni kontni plan za sva poduzea na temelju dekadnog sustava Poslije zakona od 1993. - nema propisanog kontnog plana i poduzea mogu razviti svoj vlastiti kontni plan, s tim da im taj kontni plan osigurava pozicije temeljnih financijskih izvjetaja propisanih ovim zakonom o raunovodstvu. - ZOR daje samo okvirni sadraj temeljnih financijskih izvjetaja i ne propisuje detaljno njihov sadraj i ne istie kriterije sastavljanja

Sadraj ZOR-a A. Formalni sadraj - Temeljne, prijelazne i zavrne odredbe B. Sutinski sadraj 1) Prikupljanje podataka i knjigovodstvenih isprava 2) Poslovne knjige a. Osnovne: glavna knjiga i dnevnik b. Pomone: knjiga blagajne, knjiga dugotrajne imovine, razne analitike evidencije itd.) 3) Popis obveza i imovine - Na poetku poslovne aktivnosti - Na kraju svake poslovne godine - Pri likvidacije i steaja 4) Temeljni financijski izvjetaji - Bilanca - Raun dobiti ili gubitka (izvjetaj o dobiti)

-2-

- Izvjetaj o novanom toku - Biljeke uz financijske izvjetaje 5) Raunovodstveni standardi - Od 1993. sva poduzea su obvezna primjenjivati meunarodne raunovodstvene standarde (MRS) - Sastoji se od 2 djela: a. Okvir za pripremu financijskih izvjetaja b. Pojedinani raunovodstveni standardi - MRS - ekonomska naela o mjerenju odnosno iskazivanju elemenata u financijskim izvjetajima - MRS - struktura podataka koji se objavljuju u financijskim izvjetajima koji se javno objavljuju - Osnovi cilj uvoenja MRS-a u raunovodstveni sustav u RH je da financijski izvjetaji koje sastavlja naa poduzea ne budu prepreka na meunarodnom prometu roba, usluga, rada i kapitala i da se pomou MRS-a izvri globalna harkmonizacija raunovodstvenih kategorija, pojmova, metoda i postupaka

POREZNI PROPISI Opi porezni zakon Propisana obveza voenja sustava vojnog knjigovodstva Zakon o porezu na dobit Odredbe o prihodima i rashodima i osnovici poreza na dobit Meunarodni raunovodstveni standardi (MRS) > MRS donosi Meunarodna federacija raunovoa IFAC-asocijacija koja okuplja raunovoe > strukturu meusobnog odnosa pretpostavke, naela i standarda mogue je prikazati na sljedei nain: a) ope prihvaene pretpostavke (koncepti) b) ope prihvaena naela c) ope prihvaeni standardi RAUNOVODSTVENE PRETPOSTAVKE (koncepti) Raunovodstvene pretpostavke (koncepti) su teoretske osnove ija se primjena podrazumijeva i koje predstavljaju osnovu za formuliranje raunovodstvenih naela. Temeljne raunovodstvene pretpostavke su: Pretpostavka kontinuiteta Pretpostavka kontinuiteta znai da poslovni subjekt nee biti likvidiran ni u sluaju poslovanja s gubitkom sve dotle njegov management oekuje dobit, a to znai da se poduzee osniva s pretpostavkom neogranienog poslovanja u budunosti. Pretpostavka poslovnog subjekta Pretpostavka poslovnog subjekta znai da se svako poduzee tretira kao poseban poslovni subjekt koji je odvojen od vlasnika. Ova pretpostavka je bitna za dionika drutva, a takoer i za odnose izmeu matice i podrunica moraju sastaviti svoje temeljne financijske izvjetaje. Pretpostavka stabilne novane jedinice Raunovodstveno koje se koristi u poduzeima temelji se na pretpostavci stabilne novane jedinice. To raunovodstvo se esto naziva konvencionalno ili tradicionalno raunovodstvo. Zasniva se na inflaciji do 5%, to znai da knjigovodstvena vrijednost bude to blia trinoj vrijednosti. U uvjetima inflacije izrauju se dodatni izvjetaji na temelju jednog od koncepata raunovodstva u uvjetima inflacije. Koncepti raunovodstva a) Raunovodstvo ope kupovne moi za revalorizaciju koristi ope indekse cijena b) Raunovodstvo tekue vrijednosti za revalorizaciju koristi specifine indekse cijena

-3-

Pretpostavka obraunskog razdoblja Polazi od toga da korisnici informacija (izvjetaja) ne mogu ekati totalni rezultat (rezultat kada poduzee prestane s radom). Korisnici trebaju informacije u kraim vremenskim intervalima. Uobiajen interval izvjetavanjem je jedan normalni poslovni ciklus koji u prosjeku traje 1 godinu. Mogu biti i kraa obraunska razdoblja. RAUNOVODSTVENA NAELA (naela GAAP) Polazna su osnova za izradu i usvajanje raunovodstvenih standarda koji predstavljaju daljnju razradu naela. 1. naelo troka 2. naelo objektivnosti 3. naelo priznavanja prihoda 4. naelo sueljavanja prihoda i rashoda 5. naelo materijalnosti 6. naelo potpunog iskazivanja financijski izvjetaja 7. naelo konzistentnosti 8. naelo opreznosti 9. naelo usporedivosti 10. naelo jednolikosti 1. naelo troka - najstarije i najvanije naelo - zahtijeva da se evidencija poslovnih dogaaja zasniva na nabavnoj cijeni - koristi se prilikom vrednovanja svih pozicija bilance 2. naelo objektivnosti - financijski izvjetaji su sastavljeni na temelju objektivnih, dokumentiranih podataka 3. naelo priznavanja prihoda - prihodi se priznaju u financijskim izvjetajima i biljee u poslovnim knjigama - mogu se priznati na 2 naina: a) po novanoj osnovi ono to je naplaeno b) nastanak dogaaja ono to je realizirano (prodano) 4. naelo sueljavanja prihoda i rashoda - sueljavamo prihode i rashode i utvrujemo poslovni rezultat kao njihova razlika u obraunskoj razdoblju 5. naelo materijalnosti - istie one poslovne dogaaje i poslovne informacije koje su od bitne vanosti za korisnike prilikom objavljivanja financijskih izvjetaja - temelji se na luenju bitnog i nebitnog 6. naelo potpunog iskazivanja financijskih izvjetaja - cjelovita slika o financijskom stanju poduzetnitva - odnosi se na d.d. koja kotiraju - informacije se moraju prezentirati na jasan i razumljiv nain 7. naelo konzistentnosti (postojanosti) - jednom usvojena pravila evidencije moraju se dosljedno primjenjivati 8. naelo opreznosti - najbitnije u dananjim uvjetima - anticipiraj gubitke, a ne dobitke > iskazivati manji rezultat - primjenjuje se kod procjene imovine, obveza i kapitala 9. naelo usporedivosti - 2 zahtijeva a) usporedivost financijskih izvjetaja dva subjekta u grani b) usporedivost financijskih izvjetaja jednog subjekta iz jednog obraunskog razdoblja s financijskim izvjetajima iz proteklih obraunskih razdoblja

-4-

10. naelo jednolikosti a) jednakost u interpretaciji i primjeni skupa raunovodstvenih naela i postupka poduzea b) znai istovrstan raunovodstveni tretman u razliitim poslovnim okolnostima SVRHE RAUNOVODSTVA izvjetavanje menadera za planiranje trokova i kontrolu trokova poslovanja, i za ocjenu izvravanja podruja djelovanja ljudi izvjetavanje menadera o profitabilnosti po proizvodima, marki proizvoda, kupcima... izvjetavanje menadera za strateke i taktike odluke kao to su: formuliranje dugoronih planova, odluke o razvoju novih proizvoda, o ulaganju u opremu izvjetavanje investitora, dravnih tijela i drugih vanjskih korisnika putem financijskih izvjetaja

DVOJNO KNJIGOVODSTVO Dvojno knjigovodstvo je sustav evidencije koji za biljeke koristi dvostrani konto i kod kojega se svaki poslovni dogaaj iskazuje u jednakom iznosu na strani DUGUJE jednog konta i na strani POTRAUJE drugog konta. Evidentira se cjelokupna imovina poduzetnika, svi kapitali, zatim prihodi i rashodi te financijski rezultat poslovanja. Knjigovodstvena ravnotea je jednakost zbroja svih iznosa knjienih na dugovnoj strani sa zbrojem svih iznosa na potranoj strani svih rauna. Obiljeja dvojnog knjigovodstva: Sistematska cjelovitost Sustavnost evidentiranja poslovnih promjena Cjelovitost evidencije Ralanjivanja promjena Grupiranja promjena Kronoloka evidencija Kvantitativni vrijednosni izraz Visok stupanj pouzdanosti KNJIGOVODSTVENI KONTO Raunovodstveni konto je raunovodstveni instrument koji se koristi prilikom evidentiranja poslovnih dogaaja i transakcija u dnevniku i glavnoj knjizi. U sustavu dvojnog knjigovodstva najmanje jedan konto duguje, a jedan potrauje. Raunovodstveni konto je instrument na kojem se evidentiraju promjene nastale na kategorijama imovine, obveze i kapitala, prihoda, rashoda i poslovnog rezultata. Konto sadri najmanje ove zadatke: a) naziv konta b) broj konta c) datum nastanka poslovne promjene d) dokument na osnovu kojeg je evidentirana promjena e) kratki opis promjene f) vrijednosni iskaz promjene g) novonastalo stanje Oblici konta: 1. jednostrani pregled ili konto po pagini - najei oblik - pogodan je za primjenu klasine metode 2. dvostrani pregled ili konto po foliu - danas nema praktinu vrijednost kao jednostrani pregled

-5-

3. stepenasti oblik konta - najstariji oblik konta - danas se ovaj oblik koristi u evidenciji tednih uloga - ovaj konto nema dugovnu ni potranu stranu, ve je cilj da se vidi stanje ulagaa 4. tabelarni konto - kombinacija dnevnika i raunovodstvenog konta 5. T-konto - slui u procesu ekukacije kao i skiciranje knjienja prije unosa u poslovne knjige ili u osobno raunalo Kriteriji razvrstavanja konta 1. konta prema kvaliteti stanja a) aktivna ona koja imaju dugovni saldo b) pasivan ona koja imaju potrani saldo c) aktivno-pasivna ona koja imaju u pravilu dugovni saldo, ali mogu u odreenim situacijama imati i potrani saldo (npr. konta kupaca) d) pasivno-aktivna ona koja imaju u pravilu potrani saldo, ali u odreenim situacijama mogu imati i dugovni saldo (npr. konta dobavljaa) 2. konta prema elementima uspjeha (konta koja nemaju salda) a) konta trokova b) konta rashoda c) konta prihoda d) konta poslovnog rezultata 3. konta prema samostalnosti a) samostalna konta mogu biti bez nekog drugog konta b) nesamostalna konta (konta IV ili prijelazni konta ili korektivna konta) konta koja uvijek idu zajedno sa samostalnim kontima RAUNOVODSTVENA ISPRAVA Raunovodstvena isprava je pisani dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni, a slui kao podloga za unoenje podataka u poslovne knjige i za uspjenu kontrolu. Raunovodstvena isprava se sastavlja na mjestu i u vrijeme nastanka poslovnog dogaaja. Razvrstavanje knjigovodstvenih isprava: prema sadraju a) isprave o promjenama materijalnog karaktera npr. primke, izdatnice, povratnice i sl. b) isprave o promjenama novanog karaktera npr. nalozi za prijenos, za isplatu, uplatnice c) isprave o promjenama ostalog karaktera npr. razna rjeenja, odluke, ugovori i sl. prema mjestu izdavanja isprava dijeli se na: a) eksterne knjig.isprave nastaje u slubama izvan knjigovodstva npr.fakt.dobavljaa b) interne knjig.isprave nastaju u slubi knjigovodstva, npr. fakture kupcima prema izvoru: a) izvorne uplatnice, isplatnice, izdatnice b) izvedene blagajniko izvjee, izvadak sa R, platna lista prema opsegu podataka: a) pojedinane isprave npr. faktura, izvod i sl. b) zbirne isprave npr. iskazi, specifikacije i sl. kontrola ispava moe biti: - formalna znai provjeravanje ispravnosti bitnih sastojaka raunovodstvenih isprava - sutinske provjeravanje da li je poslovna promjena nastala onako kako je prikazana - raunske provjeravanje raunskih operacija provedenih na ispravi > likvidator isprava svojim potpisom potvruje da je provedena kontrola odlaganje (arhiviranje) knjigovodstvenih isprava:

-6-

naelo dokazivosti potrebno je uredno odloiti i uvati zbog naknadnog provjeravanja evidentiranja sadraja poslovne promjene. Isprave se uvaju zbog nadzora poslovanja i tonog unosa podataka u poslovne knjige. Bitni sastojci knjigovodstvene isprave: - naziv i adresa poduzea - naziv isprave i redni broj - datum izdavanja, mjesto izdavanja, datum nastanka poslovne promjene - opis poslovne promjene - koliina i cijena - potpis osoba i peat rokovi uvanja knjigovodstvenih isprava: - trajno isplatne liste i drugi podaci bitni za zaposlene - 5 godina isprave na temelju kojih su podaci uneseni u poslovne knjige - 3 godine - 2 godine prodajni blokovi, pomoni obrauni FINANCIJSKI IZVJETAJI Financijski izvjetaji jesu rezultat raunovodstvenog ciklusa (OUTPUT) Dijeli se na: temeljne financijske izvjetaje konsoldirane financijske izvjetaje Financijski izvjetaji jesu: 1) bilanca 2) raun dobiti i gubitka (izvjetaj o dobiti) 3) izvjetaj o novanom toku 4) biljeke uz financijske izvjetaje Ti su izvjetaji usmjereni prvenstveno vanjskim korisnicima investitorima, zaposlenicima, zajmodavcima, dobavljaima, vjerovnicima, kupcima, dravi i javnosti. Cilj financijski izvjetaja da prue informaciju o financijskom poloaju, uspjenosti i promjenama financijskog poloaja poduzea, to je korisno radi donoenja ekonomskih odluka, koje mogu ukljuiti pitanja kao npr. da li treba zadrati ili prodati svoje ulaganje u poduzee, ili treba ponoviti izbor ili zamijeniti management. Temeljni financijski izvjetaji se sastavljaju za poslovnu godinu. Temeljni financijski izvjetaji se uvaju trajno. Jednom godinje moraju javno objaviti financijske izvjetaje: a) veliki poduzetnici b) srednje veliki ako su organizirani kao d.d. Jednom godinje reviziji podlijeu financijski izvjetaji: a) velikih poduzea b) srednje velika ako su d.d. Predoavanje financijskih izvjetaja vlasnicima a) u roku 6 mjeseci nakon isteka godine veliki poduzetnici b) u roku 4 mjeseca srednji i mali poduzetnici c) u roku 9 mjeseci grupa koja provodi konsoldaciju > rok 30.09. za sve predaja u sudski registar Elementi financijski izvjetaja: a) sredstva (imovina) b) obveze c) glavnica

-7-

BILANCA bilanca = ravnotea = jednakost Bilanca je sistematiziran pregled imovine, obveza i kapitala na odreeni dan. Do bilance u kojem se iskazuje imovina zove se AKTIVA, dio bilance u kojoj se iskazuju izvori imovine zove se PASIVA. AKTIVA = PASIVA U pasivi kao izvori imovine iskazuju se obveze i kapital (glavnica). U bilanci je primijenjena temeljna raunovodstvena jednadba: IMOVINA = OBVEZE + KAPITAL Ta jednadba predstavlja osnovno obiljeje bilance: BILANNA RAVNOTEA Podaci o stanju imovine, obveza i kapitala na odreeni dan uzimaju se (prepisuju) sa konta glavne knjige. Iz ove jednadbe proizlazi da se kapital izraunava na sljedei nain: KAPITAL = IMOVINA OBVEZE Obveze mogu biti vee od imovine u sluaju kada je gubitak vei od kapitala. U tomu se sluaju u aktivi iskazuje iznos gubitka iznad visine kapitala. Naziv ove stavke je GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA. U ovom je sluaju takoer imovina manja od aktive. Pri iskazivanju stavki u bilance primjenjuje se sljedea naela: a) za imovinu naelo rastue likvidnosti za pasivu tome primjereno naelo opadajue ronosti b) za imovinu naelo opadajue likvidnosti za pasivu tome primjereno naelo rastue ronosti. Prema naelu likvidnosti koje se izraava u duljini vremenu u kojem se neka imovina ponovno pretvara u poetni, novani oblik. Drukije reeno, to je razdoblje u kojem se ostvaruje povrat uloenog novca u neku vrstu imovine. Najlikvidniji oblik imovine je NOVAC Prema ovom kriteriju imovina se dijeli na: 1. dugotrajnu i dugoronu imovinu 2. kratkotrajnu i kratkoronu imovinu Prema kriteriju ronosti izvori imovine se dijele na: a) KAPITAL bez roka povrata to znai da je imovina iz ovog izvora trajno raspoloiva b) OBVEZE: dugorone obveze kojih je rok povrata dulji od 12 mjeseci to znai da je imovina iz ovog izvora raspoloiva due od 12 mjeseci Kratkorone obveze kojih je rok povrata novca do 12.mjeseca Imovina se prema pojavnim oblicima dijeli na : 1. NOVAC 2. MATERIJALNA IMOVINA 3. PRAVA i ostala NEMATERIJALNA IMOVINA Osnovne karakteristike bilance su: - bilanna ravnotea jednakost izmeu aktive i pasive - trenutani pregled stanja - bilanca slui za otvaranje poslovnih knjiga u knjigovodstvu bilanca ima novani izraz - slui kao podloga za donoenje poslovnih odluka Vrsta bilanci: - proraunska (planska) bilanca - obraunska bilanca - poetna bilanca (sastavlja se na poetku poslovanja) - zakljuna bilanca (sastavlja se na zavretku poslovanja) - probna bilanca (provjerava ispravnost knjienja)

-8-

-

inventurna bilanca (sastavlja se nakon provedene inventure) bruto bilanca (sastavlja se na kraju odreenog razdoblja mjeseno, godinje) podbilanca (vodoravni presjek bilance) skraena bilanca (manji broj poveanja od pune bilance) primopredajna bilanca (pojavljuje se u sluaju promjene managementa) fuzijska bilanca (pregled svih aktiva i obveza s glavnicom biznisa to se spajaju) diobna bilanca (jedno poduzee se razdvaja u vie novih) sanacijska bilanca (bilanca ozdravljenje poduzea, otklanja se uzrok gubitka) likvidacijska bilanca (pokazuje koje e se obveze podmiriti iz koje imovine) steajna bilanca konsoldirana bilanca (zbrojna bilanca nekog sloenog ekonomskog organizma) zbrojna bilanca (zbrajanje svih bilaninih esti koje tvore zbrojnu bilancu)

BILANNE PROMJENE Biljeenjem poslovnih promjena u bilanci mogu nastati 4 vrste bilannih promjena: - koncentrino kretanje A+ A - periferno kretanje P+ P - centripetalno kretanje A+ P+ - centrifugalno kretanje P A Koncentrino kretanje nastaje kada se biljeenjem poslovne promjene mijenja struktura aktive. Jedna vrsta aktive se poveava, a druga vrsta aktive se smanjuje za isti iznos. Zbir bilance i pasive ostaju isti. Periferno kretanje nastaje biljeenjem poslovne promjene koja uvjetuje promjenu strukture pasive. Jedna vrsta pasive se poveava, a druga smanjuje za isti iznos. Zbir bilance i aktiva ostaju isti. Centripetalno kretanje nastaje biljeenjem poslovne promjene koja uvjetuje poveanje i aktive i pasive za isti iznos. Poveava se i zbir bilance. Centrifugalno kretanje nastaje biljeenjem poslovne promjene koja uvjetuje smanjene i aktive i pasive za isti iznos. Zbir bilance se smanjuje.

IMOVINA Imovina je resurs koji kontrolira poduzee kao rezultat prolih dogaaja i iz kojeg se oekuje priljev buduih ekonomskih koristi. Imovina je ukupna vrijednost sredstava kojom poduzetnik raspolae u obavljanju svoga poslovanja. Svaka stavka da bi se smatrala imovinom poduzetnika mora udovoljiti sljedeim kriterijima: - mora biti u vlasnitvu ili pod kontrolom subjekta - mora imati vrijednost za subjekta - mora biti nabavljena po mjerljivom troku Sredstvo moe biti upotrijebljeno: - pojedinano ili u kombinaciji s ostalim sredstvima - razmijenjeno za druga sredstva - upotrijebljeno da se podmiri obveza - raspodijeljeno vlasnicima poduzea Kriteriji podjele imovine: 1. prema pojavnim oblicima a) nematerijalna patenti, licencije b) materijalna graevinski objekti, postrojenja, oprema 2. prema funkciji a) fiksna ili osnovna graevinski objekti, zemljite, oprema b) cirkulirajua ili obrtna zalihe, roba, potraivanja..

-9-

3. prema vijeku upotrebe a) dugotrajna - vijek upotrebe je dui od 1 godine b) kratkotrajna vijek upotrebe krai od 1 godine Zakonska forma: (ZOR) 1. DUGOTRAJNA IMOVINA 1. nematerijalna imovina 2. materijalna imovina 3. financijska imovina 4. potraivaka imovina 2. KRATKOTRAJNA IMOVINA 1. zalihe 2. potraivanja 3. financijska imovina 4. novac

DUGOTRAJNA IMOVINA 1. dugotrajna nematerijalna imovina - poslovna imovina bez supstannog oblika s rokom koritenja duim od 1 god. - To su izdaci za istraivanje i razvoj, patenti, licencije, franize, goodwil 2. dugotrajna materijalna imovina - poslovna imovina supstannog oblika s rokom koritenja duim od 1 godine - to su zemljite, graevinski objekti podjela dugotrajne imovine (materijalna ili nematerijalna) prema kriteriju da li podlijee ili ne obraunu amortizacije: a) podlijee obraunu amortizacije (sve ostalo) b) ne podlijee obraunu amortizacije (zemljite i umjetnike vrijednosti) 3. dugotrajna financijska imovina - to su financijska ulaganja ili plasmani poduzea s rokom povrata duim od 1godine - npr. ulaganja u vrijednosne papire i plasmani u obliku kredita ulog u vrijednosne papire: - u vlasnike dionice - obine - preferencijalne (povlatene) - u dunike obveznice plasmani u obliku kredita - korist od ulaganja u dionice moe biti: dividende i udjel u neto dobiti - korist od ulaganja u obveznice moe biti: kamata ( + osnovni dug) - korist od ulaganja plasmana kredita: kamata ( + osnovni dug) 4. dugotrajna potraivanja - to su potraivanja od dunika s rokom povrata duim od 1 godine - npr. potraivanja od kupaca, potraivanja od drave KRATKOTRAJNA ILI TEKUA IMOVINA 1. zalihe - kratkotrajna materijalna imovina - npr. sirovine, materijal, gotovi proizvodi, nedovrena proizvodnja i trgovaka roba 2. kratkorona potraivanja - kratkorona nematerijalna imovina - sva potraivanja do 1 godine - potraivanja od kupaca, radnika, drave

- 10 -

3. kratkotrajna financijska imovina - vikovi novanih sredstava koji se ulau u npr. kupovanje tuih vrijednosnih papira koji su unovivi u roku dospijea ili preprodajom, ili davanjem kredita, a sve s rokom povrata kraim od 1 godine 4. novac - na raunima (depozitni) - gotovina (u blagajni) Pravila knjienja za imovinu: - poveanje imovine biljei se na dugovnu stranu konta imovine - smanjenje imovine biljei se na suprotnu stranu konta imovine - razlika promjene na imovini je stanje ili saldo

IZVORI IMOVINE Izvori imovine pokazuju nam odakle je poduzee pribavilo svoju imovinu, tj.podrijetlo imov. Izvori imovine mogu biti pravne osobe i fizike osobe. Klasifikacija izvora imovine: prema vlasnitvu - vlastiti izvori (kapital) - tui izvori (obveze) prema roku dospijea - kratkoroni izvori (kratk.obveze) - dugoroni izvori (dug.obveze) - trajni izvori (kapital) Pravila knjienja za izvore imovine - poveanje izvora imovine biljei se na potranu stranu konta - smanjenje izvora imovine biljei se na suprotnu stranu konta KAPITAL I REZERVE Kapital je ostatak sredstava (imovine) poduzea nakon odbitka svih njegovih obveza. Kapital je vlastiti izvor financiranja imovine. Predstavlja neto imovinu. Struktura kapitala: (podjela) 1. upisani ili temeljni kapital > predstavlja sredstva uloena u poduzea od strane vlasnika - novac uloen u poduzee ne moe se dobiti natrag, osim ako poduzee prestane poslovati ili promjeni vlasnika - kapital je trajni izvor to znai da poduzee nema obvezu vraanja sredstva vlasniku dok god poduzee postoji a) nominalna vrijednost dionica moe se smanjiti isplatom dividende i negativnim rezultatom - gubitak b) premija na emitirane dionice: varijanta da je dionica prodana po veoj vrijednosti od nominalne vrijednosti - dionica od 100 kn je prodana za 110 kn. tada je premija 10 kn, a zaraeni kapital je 110 kn. 2. zaraeni kapital a) neto dobit tekue godine umanjene za dividende - poveanje kapitala iz poslovanja (pretpostavlja se da je poduzee uspjeno poslovalo) - dobit prethodnog razdoblja i dobit tekue godine b) Rezerve (preslau se iz zaraenog kapitala u temeljni kapital) - zakonske (obavezno izdvajanje dijela dobiti u rezerve po zakonu) kod nas 5% od dobiti - statutarne (obavezno izdvajanje dijela dobiti u rezerve po statutu poduzea) npr. rezerve za otkup vlastitih emitiranih dionica i druge rezerve)

- 11 -

c) zadrana dobit (preneseni gubitak) iz prethodnih godina > revalorizacijske rezerve korekcija temeljnog kapitala, usklaivanje iznosa svote tem.kapitala koje se provodi u uvjetima inflacije radi zatite imovine vlasnika Emisija dionica 1) emisija i prodaja obinih dionica za novana sredstva a) emisija i prodaja obinih dionica po nominalnoj vrijednosti koja je ujedno i trina vrijednost b) emisija i prodaja obinih dionica po vrijednosti koja je vea od nominalne (prodaja uz premiju) c) emisija i prodaja po cijeni manjoj od nominalne 2) emisija i razmjena dionica za nenovanu imovinu ili usluga a) emisija i razmjena dionica za materijalnu imovinu b) emisija i razmjena dionica za nematerijalnu imovinu c) emisija i razmjena dionica za usluge Osnovica razmjene za nenovanu imovinu ili uslugu moe biti: a. trina cijena dionica ili b. trina cijena nenovane imovine ili usluga Trezorske dionice Trezorske dionice su vlastite emitirane i otkupljene dionice. Poduzee vri preuzimanje vlastitih dionica i formira trezorske dionice. Korporacija na tritu dionica kupuje vlastite dionice u trenutku kada ocjenjuje da e to biti korisno i profitabilno za tvrtku. Otkupljene dionice se nalaze u trezoru pa ih nazivamo i trezorske dionice. Za broj trezorskih dionica smanjuje se broj dionica koje se nalaze u opticaju. Razlika otkupa: smanjiti opasnost od neprijateljskih preuzimanja zaustaviti pad trine vrijednosti politika dividendi Otkup dionica moe biti: po nominalnoj vrijednosti po vrijednosti veoj od nominalne vrijednosti Dividende Dividende predstavljaju prinos na ulaganje u vlasnike vrijednosne papire (dionice). Dividende se prvenstveno isplauju iz neto dobiti, no ako nema neto dobiti sve dok d.d. ima zadranih ili akumuliranih dobitaka moe isplaivati dividende. To znai da d.d. moe izglasati dividendu odnosno isplatu dividende i kada u tekuoj godini ostvari gubitak. Dividende mogu biti isplaene: u novcu emisijom dodatnih dionica koje se nazivaju dividendne dionice rasporeivanjem dividende u nenovanom obliku imovine Dividende se najee isplauju u novcu. Za isplatu dividendi u novcu potrebno je: 1) imati dovoljno tekue dobiti i zadrane dobiti 2) imati dovoljno novca 3) odluka Upravnog odbora o isplati novanih divdendi Izglasavanje i raspodjela dividendnih dionica Upravni odbor d.d.-a moe izglasati raspodjelu dividende u obliku dividendnih dionica putem dodatne emisije obinih dionica. Svaki dioniar treba dobiti onoliko dionica koliko iznosi njegov udio u vlasnitvu d.d.-a.

- 12 -

Upravni odbor moe izglasati dividende u obliku dodatne emisije dionica kao: mali broj dividendnih dionica ako upravni odbor izglasa dividende u obliku dodatne emisije obinih dionica do 25% ukupnog broja do tada emitiranih obinih dionica, tada je rije o malom broju dividendnih dionica. Za njih je utvreno da ne utjeu na trinu vrijednost ranije emitirane dionica. Kao temelj iskazivanja ovih dionica uzima se trina vrijednost obinih dionica d.d.-a koja kotira na burzi veliki broj dividendnih dionica ako upravni odbor izglasa emsiju dividendnih dionica vie od 25% ranije prodanih obinih dionica, tada je to veliki broj dividendnih dionica, a njihova se emisija iskazuje po NV dionica. Raspodjela dividende u obliku dividendnih dionica predstavlja prijenos neto dobiti tekue godine i zadrane dobiti iz prolih godina i istovremeno poveanje dioniarske glavnice, odnosno vlastitog kapitala. Prodaja dionica kapitalni dobici 1) neto prodajna vrijednost dionica (trina cijena (broj prodanih dionica x trina cijena) ovisni trokovi prodaje) 2) knjigovodstvena vrijednost prodanih dionica (stanje rauna 04 (prije prodaje) / broj kupljenih dionica x broj prodanih dionica 3) razlika (1) (2) = kapitalni dobitak OBVEZE Obveza je sadanja obveza poduzea, proizala iz prolih poslovnih dogaaja, za iju se namjeru oekuje da e stvoriti u poduzeu odljev resursa, koji utjelovljuje ekonomske koristi. Podjela obveza prema ronosti: 1) dugorone obveze - obveze prema tuim izvorima financiranja koje dospijevaju na naplatu u razdoblju duem od 1 godine, npr. obveze za primljene dugorone kredite, za emitirane obveznice i sl. 2) kratkorone obveze - obveze prema tuim izvorima financiranja koje treba platiti u roku kraem od 1 godine, npr. obveze prema dobavljaima, obveze za kratkorone kredite, obveze za porez, plae Naini obveze: 1. novac 2. ustupanje druge nenovane imovine 3. pruanje usluga 4. zamjena jedne obveze drugom 5. konverzija (pretvorba) obveze u glavnicu 6. da se vjerovnik odrekne svojih prava ili da ih izgubi Temeljna obiljeja obveza su: 1. fiksno utvreni rokovi povrata 2. fiksno utvrena naknada 3. nezavisni su od ostvarenog financijskog rezultata 4. ne donose pravo upravljanja poduzeem

- 13 -

RAUN DOBITI I GUBITKA (izvjetaj o dobiti) Raun dobiti i gubitka je izvjetaj koji korisnicima informacija osigurava informacije o uspjehu poduzea, odnosno to je kumulativni prikaz prihoda i rashoda i financijskog rezultata za odreeno obraunsko razdoblje. Sastavlja se zadnji dan obraunskog razdoblja. To je izvjetaj koji se sastavlja na kraju obraunskog razdoblja, a najee se odnosi na jednu godinu. Za razliku od bilance koja se odnosi na odreeni datum, tj. trenutak, izvjetaj o dobiti se odnosi na cijelo razdoblje. Cilj izvjetaj o dobiti: da korisnicima raunovodstvenih informacija ukae na promjenu kapitala i to prije svega zaraenog kapitala izmeu dva datuma bilance. Promatra se kao pomoni izvjetaj bilance. Osnovna veza izmeu bilance i izvjetaja o dobiti jesu upravo promjene na kapitalu. Izvjetaj o dobiti sastoji se od: - prihoda - rashoda - financijskog rezultata Prihod utjee na poveanje kapitala. RAUNOVODSTVO PRIHODA I RASHODA PRIHODI Prihodi su prodajne vrijednosti poslovnih uinaka (proizvoda i usluga) ukljuujui i sve oblike dobivenih naknada. Poveanje ekonomskih koristi tijekom obraunskog razdoblja u obliku priljeva ili poveanja sredstava, ili smanjenja obveza to ima za posljedicu poveanje glavnice, osim onog u svezi sa uplatama od strane sudionika u glavnici. Prihodi su poveanje dobara u poduzeu tako dugo dok to predstavlja ostvarenje primitka te se priznaju i evidentiraju onda kada su stvarno nastali i kada su izvjesni. Po njihovom pojavnom obliku u poslovnom procesu se mogu pojaviti kao: 1. redovni prihodi: su oni koji se ostvaruju redovnom poslovnom aktivnosti poduzea, kao i prihodi od koritenja resursa poduzea od strane drugih. - prihodi poslovanja (nastaju kao rezultat osnovne djelatnosti poduzea. Pojavljuju se redovito i esto i u masi ukupnih prihoda ine najznaajniji dio, a to su npr. prihodi od prodaje proizvoda i robe, prihodi od pruanje usluge) - prihodi financiranja (ostvaruju se temeljem plasmana slobodnih financijskih sredstava. Javljaju se u obliku pozitivnih kamata, pozitivnih teajnih razlika, prihodi od dividendi, prihodi od udjela u neto dobiti) 2. izvanredni prihodi: nastaju kao posljedica izvanrednih dogaaja i transakcija, te se zbog toga i odvojeno iskazuju. posljedica su neplaniranog smanjenja obveza ili poveanja imovine. Ne pojavljuju se redovito, ne mogu se planirati niti predvidjeti. Najei su prihodi od prodaje dugotrajne imovine, prihodi od prodaje sirovina, materijala i rezervnih dijelova, prihodi od naplate raznih potraivanja iz prethodnih godina, inventurni vikovi, otpis obveza) Primici predstavljaju ulaske novca u poslovne procese. Uinci su aktivnosti u ostvarenju cilja poduzea koji rezultiraju prodajom odreenih proizvoda ili usluga na tritu. RASHODI Rashodi su smanjenje ekonomskih koristi tijekom obraunskog razdoblja u obliku odlijeva ili smanjenje imovine odnosno poveanje obveza to za posljedicu ima smanjenje glavnice. Rashodi su ulaganja u poslovni proces koja predstavljaju potronju dobara u stvaranju uinka i priznaju se kada su nastali ali i onda kada su mogui.

- 14 -

Trokovi koji nastaju u poduzeu mogu se podijeliti na: 1. trokovi proizvodnje ili proizvoda - oni trokovi koji su nastali u proizvodnim dijelovima poduzea - ulaze u vrijednost nedovrene proizvodnje i gotovih proizvoda - u trokove proizvodnje ubrajamo sljedee trokove a) trokove direktnog materijala b) trokove direktnog rada c) opi trokovi proizvodnje (OTP) (grijanje, struja, voda) - trokovi proizvodnje e postati rashodi kada se prodaju gotovi proizvodi u kojima su oni sadrani 2. trokovi razdoblja - oni trokovi koji su nastali u neproizvodnim dijelovima poduzea (uprava, nabava, prodaja i slino) - ne ulaze u vrijednost nedovrene proizvodnje i gotovih proizvoda, ve su oni odmah rashodi onog obraunskog razdoblja kada su nastali - trokovi razdoblja su najee: a) trokovi uprave b) trokovi prodaje U poslovnom procesu se mogu pojaviti kao: 1. redovni rashodi: - rashodi poslovanja to su trokovi sadrani u prodanim gotovim proizvodima i trokovi razdoblja. nastaju kao posljedica obavljanja osnovne djelatnosti poduzea. Njihova visina i struktura ovisi u vrsti uinka i obujmu poslovanja, te o metodama obrauna trokova. - rashodi financiranja - nastaju kao posljedica koritenja tuih novanih sredstava. Pojavljuju se u obliku negativnih kamata, negativnih teajnih razlika 2. izvanredni rashodi su oni koji su nastali kao rezultat izvanrednih dogaaja i transakcija i zbog toga se odvojeno iskazuju. imaju za posljedicu smanjenje vrijednosti imovine ili nastanka obveza. Ne nastaju redovito u poslovanju, teko se predviaju rashodi od prodaje dugotrajne imovine (ono to je neotpisano), rashodi od prodaje sirovina, materijala i rezervnih dijelova, kazne, penali, naknadne tete, naknadno utvreni rashodi iz prethodnih godina, inventurni manjkovi Sueljavanje prihoda i rashoda provodi se u trenutku utvrivanja FR za odreeno razdoblje. Sueljavanje se provodi tako da se u odnos stave ostvareni prihodi i odnosi rashodi. Odnosni rashodi su dio trokova nastalih u obraunskom razdoblju, a koji su vezani na ostvarivanje, tj. koji su bili nuni za ostvarivanje prihoda tog obraunskog razdoblja. Izdaci smanjenje gotovine Utroci fiziko ulaganje materijalnih vrijednosti i dobara u stvaranju uinka Trokovi najznaajniji dio rashoda. Nedospjeli rashodi koji predstavljaju vrijednosno izraene utroke rada, imovine te tuih usluga u poslovnom procesu radi stvaranja uinka i dijele se na: trokove proizvoda i trokove razdoblja Financijski/poslovni rezultat se utvruje razlikom prihoda i rashoda Ako prihodi prelaze rashode obraunskog razdoblja, tada poduzee iskazuje poslovni rezultat koji se naziva dobit, i obrnuto, ako su prihodi manji od rashoda obraunskog razdoblja, tada poduzee iskazuje poslovni rezultat koji se naziva gubitak (negativni poslovni rezultat). Financijski rezultat se zakljuuje na kraju raunovodstvenog razdoblja (mjeseno, tromjeseno, polugodinje ili godinje). Da bi se utvrdio poslovni rezultat potrebno je zakljuiti konta prihoda i konta rashoda.

- 15 -

Forma zvjetaja o dobiti A. POSLOVNI PRIHODI B. POSLOVNI RASHODI C. FINANCIJSKI PRIHODI D. FINANCIJSKI RASHODI E. DOBIT IZ REDOVITIH AKTIVNOSTI (A+C)-(B+D) F. IZVANREDNI PRIHODI G. IZVANREDNI RASHODI H. DOBIT IZ IZVANREDNIH AKTIVNOSTI (F-G) I. BRUTO DOBIT (E+H) J. POREZ NA DOBIT (35% OD I) K. NETO DOBIT (I-J) > moe se dalje rasporediti: za isplatu dividende dioniarima, za ostale obveze prema ulagaima, za razliite rezerve, za pokrie prenesenog gubitka iz prole godine > kad se sve podmiri ostatak neto-dobiti se prenosi na zadranu dobit ili se moe podijeliti u dividende. Neto dobit je poslovni rezultat koji u cijelosti pripada vlasnicima poduzea. Neto dobit je utemeljena je na prihodima i rashodima tj. razlici prihoda i rashoda. IZVJETAJ O NOVANOM TOKU Financijski izvjetaj je izvjetaj koji se temelji na novcu i novanim ekvivalentima. Novac na svim raunima i gotovina Novani ekvivalenti ili surogati novac sva ulaganja (u vrijednosne papire) ili plasmani s rokom dospijea do 3 mjeseca. Temelji se na novanom toku > imovina = obveze + kapital Podjela imovine: 1. novana imovina 2. nenovana imovina - promjena novca i novanih ekvivalenata rezultira promjenom obveza, kapitala i nenovane imovine - poveanje novca i novanih ekvivalenata rezultira poveanjem obveza i kapitala, kao i smanjenjem nenovane imovine - smanjenje novca i novanih ekvivalenata rezultira smanjenjem obveza i kapitala, kao i poveanjem nenovane imovine Vaan je u razvijenim financijskim tritima. Upitna primjena i kontrola. Veina drava ga ni nema. Osnova kapitala: 90% d.d., a 10% ostalo. Financijski izvjetaji su za: - vanjske korisnike (dioniari) - potrebe drave Metode manipuliranja: 1. pump and dump > podigni cijene i onda prodaj 2. trash and cash 3. insider tradnig > unutarnja krtica daje informacije S izvjetajem o novanom toku se moe najmanje manipulirati. Sva poduzea ga moraju sastaviti. Danas se radi izvjetaj iz 1987 FASB: temelji se na financijskim kategorijama (novac, svi financijski instrumenti koji se brzo mogu pretvoriti u novac) ulaganja u vrijednosne papire (do 3 mjeseca) Ovaj izvjetaj ukazuje na promjenu financijske situacije koja se neprestano mijenja

- 16 -

Metoda sastavljanja: 1. DIREKTNA > izvjetaj o novanom toku uvijek pokriva neko razdoblje Sastoji se od 3 djela: a) poslovne aktivnosti pokazuju novane primitke i izdatke primitci: od naplate potra., prodaje u gotovini, dividende, kamate izdaci: plaanje trok., plaa, osiguranja, kamate, dobavljai novani tok = NP - NI b) investicijske aktivnosti pokazuju novane primitke i izdatke primitci: od prodaje dugotrajne imovine, vrijednosnih papira na sekundarnom tritu, povrata glavnice prethodno odobrenih kredita izdaci: od nabave materijala i sirovina, ulaganja u vrijednosne papire Novani tok = NP NI c) Financijske aktivnosti Aktivnosti financiranja poduzea Primitci: od emisije dionica, obveznica, primljenih kredita Izdaci: od otplate glavnice kredita, za otkup dionica, za dividende Novani tok = NP-NI > isti novani tok = A + B + C (zbroj svih novanih tokova) 2. INDIREKTNA Razlikuje se od direktne samo u sadraju poslovnih aktivnosti Novani tok od poslovne aktivnosti sastavlja se na sljedei nain: Neto dobit + amortizacija kratkotrajne imovine i kratkoronih obveza = novani tok od poslovnih aktivnosti Temelji se na poetnoj i zavrnoj bilanci i izvjetaju o dobiti bruto bilance Koristan za investitore, dioniare, kreditore Najee se u praksi novani tok od poslovne aktivnosti rauna kao zbroj neto dobiti i amortizacije, to je najblie novanom toku. BILJEKE UZ FINANCIJSKE IZVJETAJE Obavljaju se uz prethodne financijske izvjetaje 2 djela: a) znaajne raunovodstvene politike - raunovodstvene politike su metode, naela, postupci na temelju zakona i raunovodstvenih standarda koji su koriteni u sastavljanju i objavljivanju financijskih izvjetaja - raunovodstvene politike se obino objavljuju u biljekama uz financijske izvjetaje b) pojanjenja pojedinih pozicija financijskih izvjetaja - bolji pregled detalja Biljeke uz financijske izvjetaje idu nakon temeljnih financijskih izvjetaja Temeljne financijske izvjetaje treba dostaviti u trgovaki registar Biljeke su uvijek ispod ili iza temeljnih financijskih izvjetaja U biljekama su sadrani podaci, detalji i upute za korisnike izvjetaja Temeljni financijski izvjetaji trebaju biti jasni i pregledni, a to znai da detaljne podatke i informacije iz izvjetaja treba prenijeti u biljeke

- 17 -

RAUNOVODSTVENI PROCES A. Input > poslovni dogaaji, transakcije B. Proces > odvija se u poslovnim knjigama C. Output Proces raunovodstvene obrade podataka 1. prikupljanje podataka o nastalim poslovnim dogaajima - poslovni dogaaj mogu nastati unutar poduzea i u okruenju - uz to se vezuje naelo dokumentiranosti 2. analiza poslovnih promjena ili dogaaja - cilj analize poslovnih dogaaja je utvrditi da li je stanoviti poslovni dogaaj ujedno i knjigovodstveni nakon ega slijedi evidencija u poslovnim knjigama - uvjeti da bi poslovni dogaaj bio predmet knjigovodstvene evidencije: o da su nastali o da su dokumentirani o da su izraeni u novcu o da utjeu na primjenu stanja i kretanja imovine, obveza, kapitala, prihoda, rashoda i poslovnih rezultata 3. unos podatak u datoteku - obrada podataka u dnevniku - obrada podataka u glavnoj knjizi++ 4. sastavljanje raunovodstvenih izvjetaja a) temeljni financijski izvjetaji (eksterni) predstavljaju standardizaciju raunovodstvenih informacija (bilanca, ) b) interni financijski izvjetaji namijeni unutarnjim korisnicima. Nisu standardizirani. Forma se kreira prema zahtjevima pojedinih korisnika sastavljanje pokusne ili bruto bilance POSLOVNE KNJIGE Poslovne knjige su evidencije u koje unosimo podatke o nastalim poslovnim dogaajima, kako kronoloki tako i sustavno. Skup evidencija koje poduzee vodi da bi osiguralo potrebne podatke o svom poslovanju. Strogo dokumentirana evidencija i formalna evidencija. Prema zakonu o raunovodstvu, trgovaka drutva moraju voditi: Glavnu knjigu Dnevnik Pomone knjige GLAVNA KNJIGA Glavna knjiga je osnovna poslovna knjiga u koju se sustavno i kronoloki upisuju poslovni dogaaji na imovini, obvezama, kapitalu, prihodima, rashodima i financijskom rezultatu po naelu dvojnog knjig. Ona je skup konta koji su u glavnoj knjizi razvrstani odreenim redoslijedom koji odreuje kontni plan. Nastaje ralanjivanjem bilance na sastavne dijelove. Za konta imovine, obveze i kapitala obino se kae da su to KONTA STANJA jer se za njih podaci o stanju imovini, obvezu i kapitalu prenose u bilancu. Za konta prihoda i rashoda kae se da su to KONTA USPJEHA jer podaci o iznosima ostvarenih prih.i rash. u odreenom razdoblju prenose u izvjetaj o dobiti za to razdoblje. DNEVNIK Dnevnik je osnovna poslovna knjiga u koju se kronolokim redoslijedom evidentiraju svi knjigovodstveni poslovni dogaaji dnevnik je kronoloka evidencija. Ima kontrolnu funkciju. Dnevnik sadri sve informacije o jednom poslovnom dogaaju na jednom mjestu. Nakon svake poslovne promjene dnevnik treba biti uravnoteen (duguje = potrauje).

- 18 -

Tehnika voenja dnevnika: a) klasina znai dnevnike kartoteka, dnevnik se nalazi u instrumentu za knjienje knjienje se vri tako da je na kontu glavne knjige original, a kopiranjem na dnevniku ostaje kopija b) suvremena znai da se radi na kompjutoru, knjienje se unosi u kompjutor ispis dnevnika ili glavne knjige mogu je u svakom trenutku POMONE KNJIGE > dopuna ili razrada podataka glavne knjige Vrste: druge pomone knjige analitike evidencije Knjiga blagajne je pomona poslovna knjiga kojoj je svrha osiguravanje svakodnevne kontrole raspolaganja novanim sredstvima. Knjienje se provodi odmah po nastanku poslovnog dogaaja dnevna aurnost. Iskaz je uplata gotovine u blagajnu i isplata gotovine iz blagajne. Knjienje gotovinskih primitaka i izdatak naziva se blagajniki izvjetaj. Mora se svakodnevno utvrditi saldo i uskladiti sa stanjem novca u blagajni kontrolna funkcija. Knjiga dugotrajne imovine (knjiga inventara) je matina knjiga u kojoj su sakupljeni svi podaci o pozicijama dugotrajne imovine od nabave do njihova otuenja (likvidacije). Pomae pri provoenju inventure. Podaci o nabavi i otuenju pojedinih pozicija dugotrajne imovine unose se kronolokim redom. Ova knjiga se ne zakljuuje na kraju poslovne godine za razliku od osnovnih poslovnih knjiga i analitike evidencije dugotrajne imovine ANALITIKO KNJIGOVODSTVO Analitiko knjigovodstvo je detaljan pregled stanja iskazanog zbrojno na sintetikom raunu glavne knjige. Glavna knjiga je izvor svih zbirnih knjigovodstvenih podataka, a analitiko knjigovodstvo je izvor detaljnih podataka pojedinih dijelova imovine, kapitala i obveza. ANALITIKO KNJIGOVODSTVO DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE Za svaki predmet se otvara poseban analitiki konto. Ova konta se otvaraju u momentu nabave tj. stjecanja predmeta dug.mat.imovine Na ovim kontima za svaki predmet u procesu nabave iskazuje se struktura nastalih trokova nabave. Trokovi nabave dugotrajne imovine ukljuuje se: 1) kupovnu cijenu (cijena dobavljaa iskazan u raunu) 2) trokovi prijevoza, ostali trokovi dopreme 3) trokovi montae i svi ostali trokovi 4) nepovratni porezi, carina i druge uvozne pristojbe 5) kod graevinskih objekata u trokove nabave ukljuuju se i trokovi projektne dokumentacije, trokovi nadzora i drugi trokovi ZALIHE KRATKOTRAJNE IMOVINE Zalihe su sredstva: koja se dre u redovnom tijeku poslovanja namijenjena prodaji u procesu proizvodnje za takvu proizvodnju u obliku materijala ili dijelova zaliha kosa se troe u proizvodnom procesu

- 19 -

Zalihe se dijele na 2 dijela: 1. zalihe inputa ulau se u proizvodni proces (sirovine, materijal, rezervni dijelovi, sitni inventar) 2. zalihe outputa nastaju kao produkt proizvodnog procesa (zalihe proizvodnje, gotovi proizvodi, trgovaka roba) Vrste zaliha: 1. trgovaka roba 2. gotovi proizvodi 3. nedovrena proizvodnja 4. sir. i mat., rezervni dijelovi, sitni inventar, ambalaa, autogume Osnovno obiljeje zaliha je da im je vijek upotrebe krai od 1 godine. Vrijednost zaliha utvruje se po: 1. troku nabave 2. netovrijednost koja se moe realizirati Vrijednosno usklaivanje zaliha predstavlja smanjenje vrijednosti odreene imovine uslijed potpunog ili djelominog zastarijevanja. To je svoenje vrijednosti zaliha na iznos koji se moe realizirati tj. nadoknaditi kroz budue koritenje ili eventualnu prodaju. Provodi se kada stvarna vrijednost ne odgovara knjigovodstvenoj vrijednosti tj. kada je stvarna vrijednost nia od knjigovodstvene. Razlozi usklaivanja: ako su zalihe oteene ako su u cijelosti ili djelomino zastarjele ako je smanjena njihova prodajna cijena iznos bilo kojeg gubitka otpisivanja zaliha do neto vrijednosti koja se moe realizirati i svi gubici zaliha trebaju se priznati kao rashod u razdoblju kad je nastalo otpisivanje. Analitiko ralanjivanje sirovina i materijala po vrstama, koliini vrijednosti. Promjene na sirovini evidentiraju se: u financijskom knjigovodstvu u materijalnom knjigovodstvu u skladinoj evidenciji ANALITIKO KNJIGOVODSTVO ZALIHA SIROVINA I MATERIJALA U ovom analitikom knjigovodstvu otvara se u pravilo po jedan analitiki konto za svaku vrstu sirovina i materijala. Dokumenti za knjienje u ovom analitikom knjigovodstvu su: 3. kod nabave primka 4. kod izdavanja u proizvodnju, tj. na drugom mjestu potronje (upotrebe) skladite ispostavlja dokument izdatnica 5. kod prodaje sirovina i materijala - otpremnica 6. kod knjienja vikova i manjkova po inventuri inventurne liste 7. kod unitenja sirovina i materijala zapisnik koji je sastavila komisija Trokove nabave sirovina i materijala ine: 1) kupovna cijena (cijena dobavljaa iskazan u raunu) 2) zavisni trokovi nabave u koje ulaze trokovi prijevoza, trokovi osiguranja u transportu, trokovi utovara i istovara 3) carina i druge uvozne pristojbe 4) nepovratni porez Sirovine i materijal na skladitu mogu se evidentirati po stvarnim trokovima nabave i planskim vrijednostima:

- 20 -

Evidencija po stvarnom troku nabavke: 1. FIFO (prva cijena ulaza, prva cijena izlaza) metoda FIFO naziva se kronoloka metoda. Materijal se iz skladita izdaje po cijeni po kojoj je nabavljen tako dugo dok se ne iscrpe zalihe materijala po njihovoj nabavnoj cijeni. Nakon toga se materijal izdaje iz skladita o cijeni slijedee nabave i tako redom. 2. Metoda PROSJENIH CIJENA - primjenjuje se za obraun utroka materijala tako da se ukupna vrijednost materijala na zalihama dijeli se ukupnom koliinom materijala na zalihama. Prije svake izdatnice izraava se nova prosjena cijena. 3. metoda LIFO zadnja ulazna cijena, prva izlazna. Koliinski izlaz sirovina se obraunava po prvoj ulaznoj cijeni sve dok se zalihe po toj cijeni ne utroe, nakon ega se prelazi na sljedeu posljednju cijenu. 4. metoda HIFO - koliinski izlaz se obraunava po najveoj ulaznoj cijeni sve dok se ne utroe zalihe po toj cijeni, nakon ega se prelazi na slijedeu najveu ulaznu cijenu. 5. metoda NIFO ne moe se koristiti zbog toga to se temelji na buduim ulaznim cijenama koje nisu prole knjigovodstvo. Evidencija po planskom troku nabave: Metoda planskih cijena podrazumijeva se da za svaku vrstu SIM na poetku razdoblja odredi planska ili stalna cijena po kojoj e se obraunavati svi ulazi, izlazi, nabave, utroci zaliha po istoj cijeni bez obzira na stvarne trokove nabave. Svoenje planiranih trokova nabave na stvarne trokove nabave provodi se zbirno u sintetikoj evidenciji glavne knjige. Planske cijene svedene su pomou odstupanja na stvarne vrijednosti. Postoje dvije situacije: a) planski troak nabave je vei od stvarnog troka nabave pozitivno odstupanje - knjienjem utroka SIM, stvarni troak je manji od planskog b) planski troak nabava je manji od stvarnog troka nabave negativno odstupanje - knjienjem utroka SIM, stvarni troak je vei od planskog Materijal u doradi, obradi i manipulaciji Postoje takve situacije kad poduzee mora slati materijal i sirovine na doradu u drugo poduzee da bi se mogle koristi u tehnolokom procesu. Nakon zavrene dorade materijal se vraa na skladite poduzea po veoj vrijednosti. ZALIHE REZERVNIH DIJELOVA Podjela: 1. veliki spadaju pod dugotrajnu imovinu 2. mali zalihe se vode jednako kao zalihe SIM, ali kad se zakljui konto 309, prenose se na konto 320 SITNI INVENTAR I NJEGOVO RAUNOVODSTVENO PRAENJE Kao sitan inventar tretira se sva ona imovina iji je vijek koritenja dui o jedne godine a istovremeno je pojedinana nabavna vrijednost mana od 1000kn 3 metode otpisa sitnog inventara: 1) metoda 50% otpisa stavljanjem sitnog inventara u upotrebu, 100% se otpisuje njegova vrijednost na teret trokova 2) metoda 100% otpisa stavljanjem sitnog inventara u upotrebu 50% se otpie odmah, a 50% u trenutku rashodovanja 3) metoda kalkulativnog otpisa sitan inventar se otpisuje kao i dugotrajna imovina. Prvo se utvruje stopa otpisa, a nakon toga godinji iznos otpisa

- 21 -

ANALITIKO KNJIGOVODSTVO PROIZVODNJE U okviru ovog analitiko knjigovodstva otvaraju se u pravilu: 1) analitiko knjigovodstvo mjesta trokova U analitikom knjigovodstvu mjesta trokova evidentiraju se trokovi nastali na pojedinom mjestu trokova. Ovisno o vrsti djelatnosti, trgovaka drutva e imati razliita mjesta trokova; no najea proizvodna mjesta trokova moemo podijeliti na: a) mjesta trok.osnovne djelatnosti (pogon A, pogon B) b) mjesta trok.pomone djelatnosti (mehanike radionice, transport) c) mjesta trok.sporedne djelatnosti (proizvodnja ambalae u tvornici keksa) d) mjesta trok.neproizvodnih aktivnosti (nabava, prodaja, raunovodstvo) 2) analitiko knjigovodstvo nosioca trokova U analitikom knjigovodstvu mjesta trokova otvara se konto za svakog nosioca trokova. U ovom se kontu iskazuju trokovi koji se odnose na odreeni nosioc troka. Nosioci troka su procesi proizvodnje odreenih proizvoda i procesi obavljanja odreenih usluga. U ovom analitikom knjigovodstvu po nosiocima trokova se prate: a) direktni trokovi u njih spadaju trokovi direktnog materijala i direktnog rada b) indirektni trokovi u njih spadaju opi varijabilni trokovi u proizvodnji i opi fiksni trokovi povezani s proizvodnjom Funkciju konta u ovom analitikom knjigovodstvu imaju tzv. radni nalozi koji se vode u proizvodnji po narudbi. Na koncu razdoblja (mjesec, 3 mjeseca) sa konta nosioca trokova za koliinu dovrenih proizvoda u toku razdoblja, trokovi se prenose u analitiko knjigovodstvo zaliha gotovih proizvoda. Na koncu razdoblja na kontu nosioca trokova (proces proizvodnje) ostaje iznos trokova koji se odnosi na nedovrenu proizvodnju, tj. na proizvodnju u toku na koncu razdoblja. ANALITIKO KNJGOVODSTVO GOTOVIH PROIZVODA U ovom analitikom knjigovodstvu otvara se jedan konto za svaku vrstu proizvoda. Sadraj tog konta jednak je sadraju konta u analitikom knjigovodstvu sirovina i materijala. Umjesto trokova nabave, zalihe gotovih proizvoda evidentiraju se po troku proizvoda (troku proizvodnje). U trokove proizvoda se ukljuuju: a) trokovi direktnog materijala b) trokovi direktnog rada direktne plae radnika u proizvodnji c) opi trokovi proizvodnje varijabilni dio d) fiksni trokovi proizvodnje za iskoriteni normalni kapacitet U analitikom knjigovodstvu zaliha gotovih proizvoda ne iskazuje se struktura trokova proizvoda za pojedini proizvod. Podaci o strukturi sadrani su u obraunu trokova proizvodnje za odreeno razdoblje. Za ovo knjigovodstvo ulaz, tj. poveanje zaliha gotovih proizvoda koji su primljeni iz proizvodnje knjii se na temelju dokumenata koji se moe zvati predatnica primka. Za izlaz gotovih proizvoda, u pravilu, prilikom otpreme proizvoda kupcima ispostavlja se dokument otpremnica izdatnica. ANALITIKO KNJIGOVODSTVO TRGOVAKE ROBE Ovo analitiko knjigovodstvo imaju trgovaka drutva koja obavljaju djelatnost trgovine na malo i veliko. Tu se otvara poseban konto za svaku vrstu trgovake robe. Zalihe robe mogu se evidentirati po nabavnoj ili po prodajnoj cijeni: Nabavnu cijenu ine: 1) kupovna cijena, tj. cijena dobavljaa 2) zavisni trokovi nabave trokovi prijevoza, dopreme, carina i uvozne pristojbe i nepovratni porez prodajnu cijenu ine: 1) nabavna cijena 2) mara PDV se dodaje na prodajnu cijenu

- 22 -

ANALITIKO KNJGOVODSTVO KUPACA POTRAIVANJA OD KUPACA Informacije su potrebne funkcijama kao to su prodaja, financije, proizvodnja i zbog upravljanja kupcima. Daje nam sliku o bonitetu svakog kupca (koliki je kupac, koliki je postotak ukupnog prihoda, nain plaanja i rokovi plaanja) Za svakog kupca koji za kupljene proizvode, robe i usluge svoju obvezu plaa preko R-a otvara se poseban analitiko konto. Na kontu za pojedinog kupca iskazuje se nastanak potraivanja na temelju rauna za isporuene proizvode, robu i za obavljene usluge. Na temelju dokumenata o naplati potraivanja u analitikom knjigovodstvu za pojedinog kupca iskazuje se smanjenje potraivanja od kupaca. Na poetku svake godine na analitikom knjigovodstvu odreenog kupca iskazuje se iznos jo nenaplaenih potraivanja koja su nastala po osnovi isporuka proizvoda i robe, i obavljenih usluga do 31.12. protekle godine. U toku godine na bilo koji dan zbroj strane duguje za pojedinog kupca pokazuje iznos koji je bio raspoloiv za naplatu, tj. pokazuje iznos mogueg priljeva novca kod pojedinog kupca. Na potranoj strani za pojedinog kupca zbroj strane potranje pokazuje stvarni priljev novca po osnovi naplate potraivanja od pojedinog kupca. Ove iste podatke sintetiki za sve kupce pokazuje sintetiki konto kupaca u glavnoj knjizi. Zbroj prometa svih analitikih konta kupaca mora odgovarati zbroju prometa sintetikog konta kupaca. U analitikom knjigovodstvu za pojedinog kupca saldo na odreeni dan pokazuje jo nenaplaeni iznos potraivanja od odreenog kupca na taj dan. Taj saldo ujedno pokazuje koliki priljev novca moemo oekivati u odreenom roku od tog kupca. U pravilu rok plaanja je odreen dogovorom izmeu prodavatelja i kupca. Uobiajeno je da se rok potraivanja od kupaca odreuje u razdoblju od do 15 dana. Dui rokovi su naravno mogui, dali ve kod tih rokova dogovara se kreditni odnos i obveza za kamatu. U sluaju kanjenja plaanja od strane kupca, prodavatelj ima pravo od roka dospijea do dana plaanja traiti plaanje zatezne kamate. Na iznos zatezne kamate koja se obraunava kupcu za koju e trgovaka drutva poduzeti zakonske mjere naplate, u analitikom kontu se iskazuje poveanje potraivanje od kamata. Upravo zbog zateznih kamata u sadraju analitikog konta kupaca predvieno je i mogunost iskazivanja roka dospijea svakog pojedinog potraivanja i potrebne podatke za obraun zatezne kamate. Otvara se poseban konto za: a) kupce u inozemstvu b) kupci u zemlji Uz ova dva konta otvaraju se u posebna 2 analitika konta. Sadraj konta u analitikom knjigovodstvu kupaca u inozemstvu jednak je sadraju analitikih konta kupaca u zemlji. Potrebno je osigurati podatke u kunskoj protuvrijednosti iznosa strane valute i o iznosu strane valute za koju se iskazuje protuvrijednost u kunama. U skladu s postojeim propisima iznosi iskazani u stvarnoj valuti iskazuju se u knjigovodstvu u kn uz promjenu srednje teaja HNB-e na dan nastanka transakcije. ANALITIKO KNJIGOVODSTVO DOBAVLJAA Potrebno je za upravljanje dobavljaima a to su nabava, financije i proizvodnja. Daje nam sliku o bonitetu dobavljaa (nain plaanja, odgoda, tko su sponzori) U ovom analitikom knjigovodstvu otvara se poseban analitiki raun za svakog dobavljaa. Sadraj konta u ovom knjigovodstvu jednak je sadraju analitikih konta u analitikom kontu kupaca. Razlika je u ekonomskom sadraju po tome to se na kontu dobavljaa iskazuju obveze. U ovom se analitikom knjigovodstvu poveanje obveza knjii na temelju rauna dobavljaa. Ovi se rauni obino zovu ulazni rauni. Raun koje izdajemo kupcu izlazni rauni. Na temelju dokumenata o odljevu novca sa R-a se iskazuje smanjenje obveza prema odreenom dobavljau.

- 23 -

Stanje obveza na odreeni dan utvruje se tako da se od zbroja strane potranje u koju je ukljueno i poetno stanje oduzme zbroj dugovne strane. Zbroj strane duguje pokazuje iznos u toku razdoblja plaene obveze odreenog dobavljaa. Zbroj strane potranje s ukljuenim poetnim stanjem pokazuje iznos koji je trebalo platiti dobavljau. U sintetikom knjigovodstvu u pravilu se otvaraju dva sintetika konta za dobavljae: a) Dobavljai u inozemstvu b) Dobavljai u zemlji Uz svaki sintetiki konto otvara se posebno analitiko knjigovostvo. Na kontu dobavljaa u inozemstvu uz iznose u kunama iskazuju se i iznosi u stranoj valuti. Na kontu dobavljaa u inozemstvu iskazuju se devizne obveze. Knjiga ulaznih rauna (KUF) U ovu se knjigu, koja nema obiljeje knjigovodstvene evidencije, upisuju svi ulazni rauni prema redoslijedu njihovog primitka. Za svaki raun dodjeljuje se broj u knjizi ulaznih rauna. Uz to za svaki raun se upisuju podaci o dobavljau. Zbog toga to propisi o PDV-u za obveznike PDV-a zahtijevaju voenje knjiga ulaznih rauna s odreenim podacima, umjesto dviju knjiga moe se voditi jedna knjiga koja e zadovoljiti zahtjeve poreznog propisa i potrebe menadmenta trgovakog drutva. Knjiga izlaznih rauna (KIF) U ovu se knjigu upisuju izlazni rauni (osim rauna za gotovinska plaanja) Za svaki raun upisuju se podaci (tvrtka, mjesto) o iznosu potraivanja i o roku dospijea potraivanja. Za obveznike PDV-a porezni propisi zahtijevaju voenje knjiga izlaznih rauna kojima se moraju osigurati podaci o PDV-u. U praksi se, u pravilu, za potrebe poreza i samog trgovakog drutva vodi jedna KIF u kojoj se osiguravaju svi potrebni podaci za svrhe poreza i potrebi samog trgovako drutva. ANALITIKO KNJIGOVODSTVO PLAA Svaki zaposleni ima svoj konto. Evidencija radnog vremena, o normativima, efikasnost. Podaci o porezima, doprinosima, neto plai iz tekueg rada, naknada neto plae. Podaci iz ove evidencije uvaju se trajno. ISPRAVLJANJE KNJIGOVODSTVENIH POGREAKA Bit svake knjigovodstvene pogreke je da je ona uinjena nesvjesno, tj. nenamjerno. Namjerne pogreke su falsifikati, tj. prijevare za koje se odgovara krivino. Pogreke klasificiramo u dvije skupine: 1) Formalne pogreke Povrijeena su knjigovodstvena naela; otkrivaju se automatskom kontrolom sustava dvojnog knjigovodstva. Vrsta formalnih pogreaka: Neslaganje dnevnika u pogledu dugovnog i potranog prometa Neslaganje glavne knjige u pogledu dugovnog i potranog prometa Neslaganje glavne knjige s dnevnikom zbroj prometa glavne knjige je vei ili manji od prometa dnevnika Zbrojevi prometa glavne knjige ne slae se meusobno i ne slau se dnevnikom 2) Materijalne pogreke - Isputeno je upisivanje jedne poslovne promjene - Jedna poslovna promjena upisana je dva puta - Neka poslovna promjena ispravno je upisana u dnevniku, ali je stavljena na pogreni konto glavne knjige

- 24 -

Vrsta materijalnih pogreaka: Provoenje inventure Usporeivanje knjigovodstvenih isprava s upisanim stavkama u dnevniku, glavnoj knjizi i pomonim knjigama Sravnavanje rauna kupca, dobavljaa s evidencijom poslovnog partnera Naini ispravljanja knjigovodstvenih pogreaka: 1) Stornacije crveni i crni storno 2) Precrtavanje 3) Dopunsko evidentiranje Nain ispravljanja ovisi o vremenu pronalaenju pogreaka. Crni storno stvara laljiv promet na kontu. Ispravci se vre tako da se vidi prihoda ispravljenog upisa-pogreka ostaje vidljiva, ali se neutralizira njezino djelovanje. Naela knjigovodstva: 1) Naelo urednosti 2) Naelo preglednosti 3) Naelo aurnosti Ad.1. i 2. poslovne knjige se popunjavaju tintom ili strojem, greke se precrtavaju jednom tankom crtom, ne ostavljaju se slobodni prostori, poslovne knjige se ne smiju unitavati i sl. Ad. 3. knjienje svih poslovnih promjena mora se izvriti odmah poto su nastale. esto to nije mogue, pa se knjienje u blagajni mora provesti isti dan, na raunima kod banke (R, tekui raun, devizni raun) sutra dan, a sve ostale promjene unutar 8 dana od dana nastanka.

POPIS (INVENTURA) Popis ili inventarizacija je postupak utvrivanja stvarnog stanja imovine, obveza i tue imovine i zakljuenje na dan popisa kod poduzetnika i usporedba sa knjigovodstvenim stanjem. Inventura moe nastati i kod: - Promjene cijena - Statusne promjene - Steaj i likvidacija Predmet popisa su: 1) Sva imovina poduzetnika 2) Obveze 3) Tua imovina zateena na dan popisa kod poduzetnika Vrste popisa: - prema vremenu kada se provodi 1) Redovan popis (obavlja se prema unaprijed utvrenim rokovima, obavezno 31.12.) 2) Izvanredan popis (provodi se kada to zahtijevaju prilike) - prema predmetu obuhvata popisa 1) Kontinuiran popis (obavlja se kontinuirano tijekom godine, a 31.12. obavezno se provodi potpuni popis) 2) Izvanredni popis a) Potpuni popis (obuhvaa ukupnu imovinu, obveze i tuu imovinu) b) Djelomini popis (obuhvaa samo odreene vrste imovine i obveza)+ Utvrene razlike izmeu stvarnog stanja utvrenog popisom i knjigovodstvenog stanja su inventurni vikovi (kada je stvarno stanje vee od knjigovodstvenog) ili manjak (kada je stvarno stanje manje od knjigovodstvenog).

- 25 -

Te razlike mogu nastati zbog: Normiranih gubitaka (kalo, rasip, lom i kvar) Pogrenog knjienja u knjigovodstvu (ako se neka isprava pogreno knjii, ako se dvostruko knjii ili ako uope nije knjiena) Nesavjesnog rukovanja imovinom (kod zamjene artikala ili otuivanje imovine) Elementarnih nepogoda (poplava, tua, potres, poar) FAZE POPISA 1. fiziko mjerenje, brojanje, vaganje imovine poslovnog subjekta 2. utvrivanje cijena i stvarne vrijednosti obveza i imovine 3. konstatiranje knjigovodstvenih vrijednosti 4. utvrivanje razlike izmeu stvarnih i knjigovodstvenih vrijednosti utvrivanje inventurnih vikova ili manjkova Na kraju popisa inventurna komisija sastavlja elaborat o popisu koji ima dva dijela: 1. popisne liste 2. izvjetaj o popisu Izvjetaj o popisu sadri 3 dijela: 1. miljenje o uzrocima inventurnih vikova i manjkova 2. prijedlog mjera za uklanjanja inventurnih vikova i manjkova 3. prijedlozi za knjienja inventurnih vikova i manjkova KONANI OBRAUN Jednom godinje obavezno: 1) treba zakljuiti sva konta glavne knjige 2) bruto pokusna bilanca (1.1. 31.12.) (kontna) BRUTO POKUSNA BILANCA Sastavlja se prije temeljnih financijskih izvjetaja. Predstavlja prikaz stanja i prometa svim kontima glavne knjige. Osnovni cilj sastavljanje bruto bilance jest provjera ispravnosti provedenih knjienja. Bruto bilanca: - vrlo koristan, upotrebljiv dokument koji sadri informacije i podatke o svim kontima koja su koritena tijekom razdoblja - pregled stanja i kretanja svih konta glavne knjige - osnovna uloga: kontrola na temelju sustava dvojnog knjigovodstva Formalni izgled (sadraj) bruto bilance se sastoji od ifre i naziva konta te sljedeih etiriju para stupaca: 1) stanje na poetku razdoblja 2) promet tijekom razdoblja 3) ukupno promet 4) stanje konta na kraju razdoblja Bilanca se sastavlja na temelju bruto bilance i to na temelju posljednje kolone bruto bilance, a to su salda na koncu razbolja.

KONTNI PLAN Kontni plan je sistematiziran prikaz naziva i ifra konta, i tehniki instrument raunovodstva za evidentiranje poslovnih dogaaja na kategorijama imovine, obveza, kapitala, prihoda, rashoda i poslovnog rezultata po naelima dvojnog knjigovodstva. Postoje dva koncepta sastavljanja kontnog plana: 1. zakonsko propisivanje kontnog plana 2. slobodan razvoj kontnog plana

- 26 -

U formiranju kontnog plana postoje 2 faze: I. definiranje formalnog okvira kontnog plana temelji se na dekadskom sustavu. To znai da kontni plan ima 10 razreda, svaki razred 10 skupina konta, svaka skupina konta 10 osnovnih konta. II. utvrivanje materijalnog sadraja kontnog plana znai definiranje sadraja razreda, skupina konta i osnovnih konta. Materijalni sadraj se moe definirati pomou dva naela: 1. funkcionalno naelo sadraj razreda slijedi tok faza reprodukcijskog procesa. Obiljeje ovakvog kontnog plana je sveobuhvatnost, jer sadri i povezuje konta financijskog raunovodstva i raunovodstvo trokova 2. bilanno naelo omoguava vre povezivanje kontnog plana i bilannih shema, tj. kontnog plana i bilance (izvjetaja o novanom toku). Bilanni kontni plan sadri samo konto financijskog raunovodstva, dok je raunovodstvo trokova potpuno samostalno za to se predvia posebni razred. 0 dugotrajna imovina i gubitak 1 novac, kratkorona potraivanja, kratkorona financijska imovina i aktivni obraunski konti 2 kratkorone obveze i pasivni obraunski konti 3 zalihe sirovine i materijal, rezervni dijelovi, sitan inventar, predujmovi za zalihe 4 trokovi poslovanja (rashodi) 5 interni obrauni (slobodno) 6 proizvodnja, proizvodi, roba i predujmovi za robu 7 rashodi i prihodi 8 rezultat poslovanja 9 kapital, rezerve, dugorone obveze, izvanbilanni konti DUGOTRAJNA IMOVINA RAZRED 0 Kriteriji priznavanja imovine: 1. pravo raspolaganja (vlasnitva) 2. pouzdanost mjerenja 3. vjerojatnost budue ekonomske koristi Kriteriji podjele imovine: 1. osnovno obiljeje dugotrajne imovine je vijek trajanja dui od 1 godine 2. stupanj unovivosti imovine kriterij likvidnosti: odreuje nain i brzinu transformacije nenovanih oblika u novac Podjela dugotrajne imovine: 1. nematerijalna 2. materijalna 3. financijska 4. dugotrajna potraivanja Osnovni proces u okviru dugotrajne imovine: 1. proces nabavljanja, odnosno stjecanja dugotrajne imovine(rezultat imovina u pripremi) 2. proces troenja, odnosno upotrebe dugotrajne imovine (rezultat imovina u upotrebi) 3. proces otuivanja dugotrajne imovine, rashodovanje (prodaja) i likvidacija (rezultat imovina izvan upotrebe) ad.1 imovina u pripremi kao posljedica nabave. Nain stjecanja nabave imovine: 1. kupovinom na tritu 2. razmjenom sredstava za sredstva staro za novo 3. dobivanje bez naknade pokloni 4. izrada u vlastitoj reiji

- 27 -

Vrijednosno usklaenje dugotrajne imovine - ako ukazuje na potrebu vrijednosnog usklaivanja treba utvrditi: 1. kolika je neotpisana vrijednost sredstva (TN IV) za svako sredstvo 2. kolika je nadoknadiva vrijednost (nadoknadivi iznos) - to je ona vrijednost koja je vea izmeu trine vrijednosti sredstva i njegove sadanje vrijednosti (promatra se kao cjelina ili za svako pojedinano sredstvo) - sadanja vrijednost se odreuje metodom diskontiranja istih novanih primitaka od koritenja tog sredstva - kad smo vidjeli kolika je nadoknadiva vrijednost tada se ona usporeuje s neotpisanom vrijednou sredstva - ako je nadoknadiva vrijednost manja od neotpisane vrijednosti izvrava se umanjenje imovine ili vrijednosno usklaivanje Vrijednosno usklaenje predstavlja smanjenje neto knjigovodstvene vrijednosti. Smanjenjem neto knjigovodstvenog iznosa tereti se prihod, a poveanjem poveava se prihod. Potreba za vrijednosnim usklaenjem dugotrajne imovine proizlazi zbog pada trine vrijednosti dugotrajne imovine ispod knjigovodstvene vrijednosti. Uzrok pada kod dugotrajne imovine su velika oteenja na sredstvima uzrokovana najee elementarnim nepogodama, ratnim djelovanjem i sl. Otuivanje dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine. Otuivanje imovine utvruje se popis imovine inventurom. Utvruje se inventurna komisija koja o svemu sastavlja elaborat. Otuivanje predstavlja nestanak imovine uslijed nepravilnog manipuliranja istom. Moe nastati prisvajanjem imovine od strane osoblja poduzea ili na neki drugi slian nain te se takav za manjak imovine tereti odgovorna osoba radnik.

DUGOTRAJNA NEMATERIJALNA IMOVINA Obiljeja: nema fiziki oblik ima buduu ekonomsku korist ima ogranien vijek upotrebe stjee se zbog njenog koritenja u poslovne aktivnosti tu ubrajamo: osnivaki izdaci, izdaci za istraivanje i razvoj, patenti, licencije, koncesije, znakovi, goodwill, predujmovi za nematerijalnu imovinu Osnivaki izdaci - izdaci za studije i istraivanja prilikom osnivanja poduzea - izrada projektne dokumentacije koja se odnosi na osnivanje - izdaci za struno usavravanje zaposlenih prilikom osnivanja - ostali izdaci (sudski trokovi prilikom registracije i sl.) ovi izdaci se mogu: a) mogu kapitalizirati (iskazati kako dugotrajnu nematerijalnu imovinu) b) mogu odmah postati trokovi razdoblja u kojem su nastali Ako management procjeni da ovi izdaci imaju buduu ekonomsku korist, tada e se kapitalizirat, a ako se procjeni da nemaju buduu ekonomsku korist, evidentiraju se kao trokovi razdoblja (rashodi) Izdaci za istraivanje i razvoj Ovi izdaci se odnose na izvorno i planirano ispitivanje koje se poduzima s nadom da e se doi do novih znanstvenih i tehnikih spoznaja. U trokove istraivanja i razvoja ukljuuju se ovi trokovi: - plae, nadnice i ostali trokovi osoblja - trokovi materijala i usluga - amortizacija opreme i ureaja itd. Raunovodstveni tretman ovih trokova moe biti: a) vri se vremensko razgraniavanje (kapitalizacija) tih trokova b) to su trokovi razdoblja

- 28 -

Patenti, licencije, koncesije, zatitni znak i ostalo Patenti predstavljaju ekskluzivna prava izumitelja koja su zakonom zatiena. Vlasnik patenta ima iskljuivo pravo koritenja, proizvodnje, ponude ili prodaje patentiranog izuma Licence predstavljaju prava ili dozvole koje se kupuju za tono definirano vrijeme i svrhu. Licencija znai pravo proizvodnje odreenog proizvoda za tono odreeno razdbolje Franiza je dozvola za proizvodnju ili pruanje usluga, a vri se stroga kontrola Goodwill Nematerijalna imovina koja se ne moe zasebno stjecati na tritu. Stjee se u poslovnim kombinacijama. Goodwill je ugled poduzea koji je rezultat njegove reputacije na tritu, monopolnog poloaja ili konkurentske snage. Goodwill je razlika izmeu plaenog troka stjecanja i procjene vrijednosti. Goodwill moe biti i negativan. Moe se stjecati na nekoliko naina: zasebno se stjee (patenti, licencije) stjee se kao dio poslovnih kombinacija (goodwill) stjee se pomou dravnih potpora stjee se razmjenom za drugu imovinu (treba odrediti osnovicu razmjene) Priznavanje nematerijalne imovine u bilanci: 2 uvjeta: 1) da ima buduu ekonomsku korist 2) troak nabavke se moe pouzdano odrediti - ako imamo zadovoljena 2 uvjeta onda u razred 0 - ako nemam zadovoljena 2 uvjeta onda u razred 4 Odreivanje troka nabave nematerijalne imovine: 1) fakturna vrijednost dobavljaa + ovisni trokovi 2) razlika izmeu troka stjecanja nekog subjekta i fair trokova tog subjekta 3) troak stjecanja je procijenjena vrijednost potpore 4) procijenjena vrijednost nematerijalne ili druge imovine koja je razmijenjena ovisno o tome to je osnovica razmjene Ispravak vrijednosti nematerijalne imovine javlja se prilikom svoenja nabavne vrijednosti imovine na stvarnu putem amortizacije. DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA Dugotrajnu materijalnu imovinu ine stalna sredstva koja nisu namijenjena prodaji ve ih poduzetnik koristi u proizvodnji proizvoda, obavljanju usluga i prometu roba. ine ju: - nekretnine: prirodna bogatstva i graevinski objekti - postrojenja i oprema - ostala dugotrajna materijalna imovina Priznavanje dugotrajne materijalne imovine 1) ako se oekuje budue materijalne koristi 2) ukoliko se troak stjecanja moe pouzdano utvrditi Dugotrajna materijalna imovina u raunovodstvu se knjii po Bruto Knjigovodstvenoj Vrijednosti (BKV). Sva dugotrajna materijalna imovina izuzev prirodnih bogatstva i spomenike batine podlijee amortizaciji. Poduzetnik dugotrajnu materijalu imovinu moe nabaviti: 1) kupnjom iz vlastitih sredstava ili kredita 2) izgradnjom ili izradom u vlastitoj ili tuoj reiji 3) zamjenom po NKV ili po fer vrijednosti Dugotrajna materijalna imovina moe se otuiti. Proces nabave radi se preko rauna imovine u pripremi U trokove nabavke ukljueni su: kupovna cijena carina i druge uvozne pristojbe za uvezena sredstva nepovratni porez svi izravni trokovi koji se mogu pripisati dovoenju sredstava u radno stanje za namjeravanu upotrebu.

- 29 -

Dugotrajna materijalna imovina koja se amortizira: 1. proces nabavke zemljita 2. proces upotrebe 3. proces prodaje otuivanje dugotrajne imovine: prodaja, davanje bez naknade, rashodovanje - moramo znati fakturnu vrijednost sredstva (prodajnu cijenu), koliki je troak nabave i kolika je amortizacija (IV) Proces likvidacije ili otuivanje dugotrajne materijalne imovine: Taj proces se moe realizirati kroz nekoliko metoda: 1. ispitivanje prodaje dugotrajne materijalne imovine 2. rashodovanje dugotrajne materijalne imovine 3. davanje bez naknade drugima 4. inventurni manjkovi 1. ispitivanje prodaje dugotrajne materijalne imovine Zamjenom stare tehnologije novom, poduzee nastoji postii manje trokove, ate to prije otpisati zastarjelu tehnologiju Knjigovodstvena vrijednost = sadanja vrijednost = neotpisana vrijednost = neamortizirana Troak nabavke IV = neotpisana vrijednost 2. rashodovanje dugotrajne materijalne imovine predstavlja redoviti postupak likvidacije kada je dugotrajna imovina otpisana rashodovanje imovine imovinu u procesu rashodovanja zapravo isknjiujemo iz poslovnih knjiga. Rashoduje se sredstvo koje ima neku knjigovodstvenu vrijednost knjigovodstvena vrijednost je rashod u tom trenutku. Ako nema knjigovodstvene vrijednosti zatvara se konto troak nabave i konto ispravka. 3. davanje bez naknade drugima predstavlja transakciju koja znai smanjivanje dugotrajne imovine u poduzeu bez izravne ekonomske koristi u poduzeu (npr. prihoda). Poklanjanje i sl. 4. Inventurni manjkovi evidentiraju se kao proces otuivanja ili likvidacije. Inventurni manjkovi mogu nastati zbog: a) objektivnih okolnosti (nestanak broda, vagona i sl.) b) subjektivnih okolnosti (zna se krivac) DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA Dugotrajna financijska imovina su sva ulaganja tj. plasmani koje ima pravni subjekt u obliku ulaganja u vrijednosne papire, zajmove i depozite, sve due od 1 godine Osnovne grupe ulaganja 4. udjeli u povezanim poduzeima 5. ulaganja u vrijednosne papire 6. dugoroni plasmani (krediti, zajmovi, depoziti) Korist od ovih ulaganja se naziva ili dividende ili udjeli u neto dobiti ili kamate. 1. udjeli u povezanim poduzeima - ulaganje u dionice 2. ulaganje u vrijednosne papire a) ulaganje u dionice(obine i povlatene)predstavlja ulaganje u vlasnike vrijednosne papire b) ulaganje u obveznice predstavlja ulaganje u dunike vrijednosne papire Vrijednosni papiri su dokazne isprave koje vlasniku, korisniku ili vjerovniku daje odreena imovinska prava. Dijele se na: a) novane vrijednosne papire b) robne vrijednosne papire Novani vrijednosni papiri su: ekovi, mjenice, dionice, obveznice, komercijalni zapisi, blagajniki zapisi

- 30 -

Ulaganje u dionice Ulaganje u dionice mogu biti dugotrajna ili kratkotrajna. Povezane tvrtke su one kod koji jedna tvrtka moe kontrolirati drugu ili ima znaajan utjecaj nad drugom tvrtkom u donoenju financijskih i drugih poslovnih odluka. Udjeli u povezanim tvrtkama ostvaruju se putem otkupa vlasnikih vrijednosnih papira i to obinih dionica. Kada jedna tvrtka ulae u obine dionice druge tvrtke s namjerom dranja dionica na dui rok od jedne godine mogu se pojaviti ove 3 mogunosti: 1) nema znaajnog utjecaja i nema kontrole (nepovezana drutva, otkupljeno do 20% dionica druge tvrtke) metoda troka 2) postoji znaajan utjecaj, ali nema kontrole (otkupljeno od 20% do 50% dionica druge tvrtke) metoda udjela 3) postoji kontrola (otkupljeno vie od 50%) metoda udjela Ad.1. metoda troka (prihod se priznaje u visini dividendi koje je izglasao subjekt ije se dionice dre) Ad.2. u ovom sluaju ulaga u obine dionice moe utjecati na poslovnom i financijskom politiku tvrtke u koju ulae, ali nema kontrolu. Znaajan utjecaj se odnosi na: a) zastupljenost u upravnom odboru b) sudjelovanje u donoenju poslovnih odluka c) meusobna razmjena rukovodnog osoblja i dr. Kod udjela 20%-50% ulaganje u obine dionice drugog drutva evidentira se po metodi udjela to znai da se zbrajaju svi trokovi ulaganja, a to su: - trina vrijednost - naknada burzi - brokerske provizije Ad.3. tvrtka koja ima veinski udjel odnosno vie od 50% obinih dionica druge tvrtke naziva se matica, a tvrtka koja je u cijelosti ili djelomino kontrolirana naziva se podrunica. Kontrola interesa znai da matina tvrtka kontrolira poslovnu i financijsku politiku svojih podrunica. Matica sastavlja konsolidirane financijske izvjetaje. Obveznice Obveznice su (kreditni) vrijednosni papiri, jer slue kao instrument formiranja dugoronih izvora financiranja. Iznos na koji glase obveznice u trenutku emisije ini njihovu NV. Emitirane obveznice mogu se prodati: 1) po NV 2) uz diskont kad je TV manja od NV 3) uz premiju kada je TV vea od NV Prodajom emitiranih dionica obveznica poveava se stanje R na aktivi i poveava se u pasivi vrijednost tuih dugoronih kapitala. Prodajom vlastitih obveznica stvara se duniko vjerovniki odnos i emitent ima obvezu otkupiti obveznice na dan dospijea od bonholdera tj. imatelja obveznica. Prihod od kamata Kod pojedinih plasmana ako je uloeno u obveznice uz premiju tada e prihodi od kamata biti manji od nominalno obraunatih prihoda. Ako je ulaganje uz diskont, tada e prihodi od kamata biti vei od nominalno obraunatih prihoda. Prihodi od dividendi Prihod od dividendi priznaje se ako se koristi metoda troka ulaganja 3 situacije: 1) do 20% - nema znaajnog utjecaj i nema kontrole 2) 20-50% - nema kontrole, utjecaj postoji 3) vie od 50% postoji kontrola ad.1. metoda utroka prihod se priznaje u visini dividendi koje je izglasao subjekt ije se dionice dre ad.2. i 3. metoda udjela prihod se priznaje kao proporcionalni udjel u neto dobiti drutva ije se dionice dre

- 31 -

Teajne razlike Teajne razlike predstavljaju svote novca to proizlaze iz promjene cijena (teaja) novac izmeu dva razdoblja odnosno izmeu poetne kupovne i zakljune prodajne cijene (teaja). Pozitivne teajne razlike nastaju ako je vrijednost strane valute u odnosu na domau pala. Za pozitivne teajne razlike poveava se glavnica tvrtke, a za negativne smanjuje. porast valutnog teaja = slabljenje vrijednosti domae valute NOVANI PRETVORBENI KRUG Novani pretvorbeni krug predstavlja protok vremena (obino izraen u danima) od izdavanja novac za sirovine do primitka novac nakon to su prodana proizvedena gotova dobra. Jo se naziva i profitni pretvorbeni krug jer sadri dio profita koji pripada poduzetniku. Svrha bilanciranja novanih pretvorbenih krugova: prati tijekove ulaganja novac u biznis prati zastoje u njivom kretanju Bre kretanje znai i vei profit kao cilj biznisa

RAUNOVODSDTVENO PRAENJE TROKOVA Trokovi su u novcu izraeni utroci resursa s ciljem proizvodnje proizvoda ili pruanje usluga. Trokovi nastaju kao posljedica smanjenja imovine ili kao posljedica poveanja obveza. Utroak fizika ulaganja materijalnih vrijednosti i dobara u stvaranju uinaka npr. proizvod ili usluga. Izdatak smanjenje novanih sredstava, tj. odljev novca iz poslovnog subjekta. Kriteriji razvrstavanja trokova 1. po prirodnim vrstama: a) materijalne trokove (troak sirovina i materijala, ambalae, sitan inventar) b) trokove usluga (usluge prijevoza, usluge izrade i dorade proizvoda, promidbe i reklame, komunalne usluge, usluge menadmenta) c) trokove amortizacije d) trokove plaa zaposlenika e) naknade trokova zaposlenicima f) rezerviranja za rizike i trokove 2. prema mogunosti obuhvaanja To je vano u raunovodstvu trokova kod obrauna proizvodnje. Dijele se na: a) direktni trokovi jesu oni koji direktno mogu obuhvaati po nositeljima trokova b) indirektni trokovi jesu oni koji ne mogu direktno obuhvaati po proizvodima ili uslugama (OTP). Indirektni se trokovi rasporeuju na proizvode ili usluge pomou nekog odabranog kljua (npr. direktni rad) 3. prema ponaanju u odnosu na promjenu opsega aktivnosti (proizvodnje) Tu se trokovi dijele na: a) varijabilne oni koji reagiraju (mijenjaju se) promjenom opsega aktivnosti. To su: utroak sirovina, plae direktnih radnika i sl. b) fiksne ostaju isti bez obzira na promjenu opsega aktivnosti. To su trokovi amortizacije, trokovi najamnine i sl. 4. prema funkcijama unutar poduzea Tu se trokovi dijele prema funkcijama: nabava, prodaja, proizvodnja, kadrovska funkcija, investicijska funkcija, financijska funkcija. Pripadnost trokova pojedinoj funkciji se utvruje na temelju oznaavanja svakog nastalog troka (ifra) 5. prema mjestu u financijskom izvjetaju ovo je s raunovodstvena gledita najvanija podjela.

- 32 -

a) trokovi proizvoda/proizvodnje (oni trokovi koji nastaju u proizvodnom dijelu poduzea) - troak direktnog materijala - troak direktnog rada - opi trokovi proizvodnje (OTP) Trokovi proizvoda postaju rashodi kada se prodaju proizvodi u kojima se oni nalaze. Nalaze se u izvjetaju o dobiti b) trokovi razdoblja (oni trokovi koji se razvrstavaju u rashode u onome raunovodstvenom razdoblju u kojem su nastali - trokovi prodaje - trokovi uprave Rezerviranja trokova i rizika To je iznos vjerojatnih trokova koji e nastati u budunosti. Kod ovih rezerviranja neizvjestan je i troak i rok nastanka, odnosno dospijee troka. Naknade trokova zaposlenih Dnevnice na slubenim putovanjima, trokovi prijevoza na slubenim putovanjima, trokovi smjetaja, terenski dodaci, trokovi odvojenog ivota i sli. Trokovi autorskih honorara Konzultantske usluge, pisanja za nakladnike kue i sl. Vremenska razgranienja trokova 1. aktivna vremenska razgranienja trokova - unaprijedi plaeni trokovi - izdatak nastaje prije troka (npr. osiguranje, najamnina) 2. pasivna vremenska razgraniavanja trokova - trokovi prethode izdacima (npr. odravanje, promocija) - obraunani trokovi, dobavljai AMORTIZACIJA Amortizacija predstavlja postupno troenje dugotrajne imovine, koji ima ogranien vijek trajanja, u poslovnom procesu i prenoenje vrijednosti dugotrajne imovine na proizvode, usluge i robu radi kojih se troi. Troak amortizacije se uraunava u cijenu proizvoda, roba i usluga, te se njihovom prodajom naplauj. Amortizacija je postupno troenje i isto tako postupno nadoknaivanje utroenog dijela dugotrajne imovine. Dugotrajna imovina: - podlijee obraunu amortizacije - ne podlijee Amortizacija: - s financijske toke gledita (novani primitak) i - s raunovodstvene toke gledita (troak) Amortizacija se obraunava za onu dugotrajnu imovinu ukoliko se ispunjavaju sljedea tri kriterija: a) za onu dugotrajnu imovina koja e se koristi due od 1 godine b) za onu imovinu koja ima ogranien koristan vijek upotrebe c) za onu imovinu koju poduzee dri za upotrebu u proizvodnji, prodaji, pruanju usluga za iznajmljivanje drugima i za administrativne svrhe Prirodna bogatstva ne podlijeu amortizaciji. Za obraun amortizacije potrebni su elementi: 1) troak nabavke dugotrajne imovine 2) koristan vijek upotrebe na temelju korisnog vijeka upotrebe rauna se godinja stopa amortizacije Metode amortizacije 3. vremenske metode: linearna, degresivna i progresivna metoda 4. funkcionalne metode

- 33 -

1. vremenske metode a) linearna metoda - najee se koristi u raunovodstvenoj praksi. Prednost ove metode je jednostavnost, a nedostatak je realnost trokova amortizacije. Osnovica ove metode je BKV. b) degresivna metoda metoda koja je primjerena uvjetima inflacije i brzom tehnolokom napretku sredstava. Osnovni cilj ove metode je da se u prvim godinama upotrebe nadoknadi najvei dio troka nabavke putem amortizacije, odnosno da se to prije vrate uloena sredstva u dugotrajnu imovinu. Amortizacija je sve manja iz razdoblja u razdoblje, a osnovica za obraun je NKV. c) progresivna metoda rijetko se koristi, neprimjerena je uvjetima inflacije i brzog tehnolokog progresa. Amortizacija se poveava iz razdoblje u razdoblje i imovina se otpie prije isteka korisnog vijeka trajanja. 2. funkcionalne metode amortizacija se obraunava po proizvedenoj jedinici proizvoda ili obavljenom radnom satu. Raunovodstveno evidentiranje trokova amortizacije: - na poetku godine se sastavlja godinji predraun trokova amortizacije. - na kraju poslovne godine poduzee sastavlja konani obraun trokova amortizacije Knjienje amortizacije tijekom godine su obino jednomjesena ili tromjesena. TROKOVI OSOBLJA PLAE I NADNICE ZAPOSLENIH Zaposleni djelatnici ostvaruju pravo na plau. Djelatnik svojim radom ostvaruje sljedee vrste plaa: - osnovnu plau - poveanu plau na osnovi radnog staa i teih uvjeta rada - poveanu plau na osnovi ostvarenih rezultata rada (stimulativna plaa) Uz navedene vrste plaa djelatnik ostvaruje i pravo na naknade iz plaa odnosno naknadu za vrijeme bolovanja, godinjeg odmora, vojni vjebi, dravne i vjerske blagdane i sl. Zbroj svih vrsta plaa i naknada plaa ine bruto plau djelatnika. Kada se od bruto plae oduzmu doprinosi, porezi i prirezi dobije se neto plaa koju prima djelatnik. Porezi iz plaa su : 1. republiki porezi 2. opinski porez-prirez Porezi su primici koji se uplauju u korist dravnog prorauna, a prirezi su primici koji se uplauju u korist R lokalne uprave i samouprave Doprinosi iz plaa su: - za mirovinsko i invalidsko osiguranje - za zdravstveno osiguranje - za zapoljavanje Poreze i doprinose iz plaa, plaa djelatnik, a poduzetnik je obveznik doprinosa na plau. Osnovica za obraun doprinosa je bruto plaa. Plae se knjie u: - glavnoj knjizi - analitikom knjigovodstvu plaa - porezna kartica - izvjetaj o dohotku od nesamostalnog rada i uplaenom porezu na dohodak Kad se zavri obraun plaa, sastavlja se dokument koji se naziva rekapitulacija isplatne liste plaa i naknada plaa. To je temeljni dokument za knjienje obrauna i isplate plae.

- 34 -

MJESTA TROKOVA I NOSITELJI TROKOVA Trokovi nastaju u proizvodnim poslovnim procesima, tj. u proizvodnji. Analitike evidencije trokova se razvrstavaju po mjestima troka nositeljima troka. Mjesto troka je mjesto na kojem nastaje troak. Dijele se na: neproizvodna mjesta trokova ne rezultiraju uincima kao nositeljima trokova trokovi neproizvodnih mjesta trokova smatraju se trokovima razdoblja i ne povezuju se s uincima npr. mjesto troka uprave, prodaje, ostale administrativne slube proizvodna mjesta trokova uinci tih mjesta trokova imaju znaaj konanih nositelja trokova. Ovisno o vrsti djelatnosti, trgovaka drutva e imati razliita mjesta trokova; no najea proizvodna mjesta trokova moemo podijeliti na: a) mjesta trok.osnovne djelatnosti (pogon A, pogon B) b) mjesta trok.pomone djelatnosti (mehanike radionice, transport) c) mjesta trok.sporedne djelatnosti (proizvodnja ambalae u tvornici keksa) d) mjesta trok.neproizvodnih aktivnosti (nabava, prodaja, raunovodstvo) Trokove nastale na pomonim i sporednim mjestima trokova potrebno je preraspodijeliti na glavna mjesta troka. Prevaljivanje trokova mogue je rijeiti pomou kljueva koji su baza za raspored trokova na mjestu troka prevaljivanje trokova uz POL. Na proizvodnom mjestu troka osnovne djelatnosti odvija se proces proizvodnje odreenog proizvoda. Proces proizvodnje odreenog proizvoda u obraunskom razdoblju je nositelj trokova. Na kraju poslovne godine trokovi ukupne proizvodnje rasporeuju se na gotove proizvode proizvedene tijekom razdoblja i na nedovrene proizvode na kraju razdoblja. Nositelj troka je koliina proizvedenih proizvoda tijekom razdoblja i zaliha nedovrenih proizvoda na k