of 90 /90
NASLOV: Probni rad (1) TXT: Odredbe Zakona o radu koje propisuju probni rad te otkazivanje tako sklopljenog ugovora o radu u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o radu donesenim sredinom prošle kalendarske godine i objavljenim u „Narodnim novinama” broj 73/13 izmijenjene su. U skladu sa člankom 35. stavkom 1. Zakona o radu („Narodne novine” broj 149/09, 61/11, 82/12, 73/13) prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad. Maksimalno trajanje probnog rada u Zakonu o radu propisuje stavak 2. članka 35. Zakona o radu na način da probni rad ne smije trajati duže od šest mjeseci. Međutim, školske su ustanove obvezne pri ugovaranju probnog rada voditi računa o odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine” broj 141/12, 150/13) kojim je ugovoreno trajanje probnog rada s obzirom na vrste radnih mjesta . Sukladno članku 26. stavku 2. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama probni rad može trajati najviše: – mjesec dana za radna mjesta IV. vrste za koje je opći uvjet niža stručna sprema ili osnovna škola; – dva mjeseca za radna mjesta III. vrste za koje je opći uvjet srednjoškolsko obrazovanje; – tri mjeseca za radna mjesta II. vrste za koje je opći uvjet viša stručna sprema stečena prema ranije važećim propisima, odnosno završen stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij; i – šest mjeseci za radna mjesta I. vrste za koje je opći uvjet

Pravni Savjeti

Embed Size (px)

DESCRIPTION

pravni savjet

Citation preview

Page 1: Pravni Savjeti

NASLOV: Probni rad (1)

TXT: Odredbe Zakona o radu koje propisuju probni rad te otkazivanje tako sklopljenog

ugovora o radu u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o radu donesenim sredinom

prošle kalendarske godine i objavljenim u „Narodnim novinama” broj 73/13 izmijenjene su.

U skladu sa člankom 35. stavkom 1. Zakona o radu („Narodne novine” broj 149/09, 61/11,

82/12, 73/13) prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad. Maksimalno

trajanje probnog rada u Zakonu o radu propisuje stavak 2. članka 35. Zakona o radu na način

da probni rad ne smije trajati duže od šest mjeseci. Međutim, školske su ustanove obvezne pri

ugovaranju probnog rada voditi računa o odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora za

službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine” broj 141/12, 150/13) kojim

je ugovoreno trajanje probnog rada s obzirom na vrste radnih mjesta . Sukladno članku 26.

stavku 2. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama

probni rad može trajati najviše:

– mjesec dana za radna mjesta IV. vrste za koje je opći uvjet niža stručna sprema ili osnovna

škola;

– dva mjeseca za radna mjesta III. vrste za koje je opći uvjet srednjoškolsko obrazovanje;

– tri mjeseca za radna mjesta II. vrste za koje je opći uvjet viša stručna sprema stečena prema

ranije važećim propisima, odnosno završen stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij; i

– šest mjeseci za radna mjesta I. vrste za koje je opći uvjet visoka stručna sprema stečena

prema ranije važećim propisima, odnosno završen preddiplomski i diplomski sveučilišni

studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij.

Prema stavku 3. istoga članka 26. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i

namještenike u javnim službama ako je zaposlenik bio odsutan najmanje deset dana, probni

rad se može iznimno produžiti zbog objektivnih razloga za onoliko vremena koliko je

zaposlenik bio odsutan. Sklapanje ugovora o radu uz uvjet probnog rada može se ugovoriti u

slučaju sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme kao i ugovora o radu na određeno

vrijeme, ugovora o radu na puno radno vrijeme kao i ugovora o radu na nepuno radno

vrijeme, osim sa pripravnicima s kojima se ne može ugovoriti probni rad jer se za vrijeme

stažiranja pripravnici osposobljavaju za samostalan rad.

Za vrijeme trajanja probnog rada rad zaposlenika prati ravnatelj školske ustanove, a može se

osnovati i povjerenstvo za praćenje tog rada, a smatram da bi ravnatelj svakako trebao biti u

tom povjerenstvu. Sukladno novom stavku 3. članka 35. Zakona o radu nezadovoljavanje

radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu.

Navedenom odredbom u tekst Zakona o radu izričito je navedena odredba da je činjenica

Page 2: Pravni Savjeti

nezadovoljavanja radnika na probnom radu posebno opravdani razlog za otkaz ugovora o

radu, čime je otkazivanje ugovora o radu zbog nezadovoljavanja radnika na probnom radu

znatno olakšano. U ranijem razdoblju, prije ovih izmjena Zakona o radu, otkaz ugovora o radu

zbog nezadovoljavanja radnika na probnom radu donosio se u pravilu kao redoviti otkaz zbog

skrivljenog ponašanja radnika ili otkaz ugovora o radu zbog osobno uvjetovanih razloga.

U skladu sa člankom 27. stavcima 1. i 2. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i

namještenike u javnim službama („Narodne novine” broj 141/12, 150/13 ) zaposleniku koji

nije zadovoljio na probnom radu prestaje radni odnos otkazom koji mora biti u pisanom

obliku i obrazložen. Ako poslodavac zaposleniku koji nije zadovoljio na probnom radu ne

dostavi odluku o otkazu najkasnije posljednjega dana probnog rada, smatrat će se da je

zaposlenik zadovoljio na probnom radu.

NASLOV: Probni rad (2)

Novim stavkom 4. članka 35. Zakona o radu („Narodne novine” broj 149/09, 61/11, 82/12,

73/13) propisano je da se na otkaz ugovora o radu sklopljen uz uvjet probnog rada zbog

nezadovoljavanja radnika na probnom radu ne primjenjuju odredbe ovoga Zakona o otkazu

ugovora o radu, osim članka 109., 112. i 116. ovoga Zakona. Navedena odredba je najvažnija

promjena u svezi probnog rada iz koje proizlazi da se u slučaju otkazivanja ugovora o radu

zbog nezadovoljavanja radnika na probnom radu ne primjenjuju odredbe Zakona o radu o

otkazivanju ugovora o radu, osim nekoliko odredbi a to su: članak 109. koji propisuje

neopravdane razloge za otkaz, članka 112. koji propisuje obvezni pisani oblik otkaza,

obrazloženje otkaza i dostavu otkaza te članka 116. kojim je propisan sudsko vraćanje radnika

na posao u slučaju nedopuštenog otkaza.

U praksi ta promjena rezultira izmijenjenim postupkom otkazivanja ugovora o radu zbog

nezadovoljavanja radnika na probnom radu, pri čemu ravnatelj školske ustanove nije u obvezi

obaviti prethodno savjetovanje sa radničkim vijećem odnosno sindikalnim povjerenikom u

funkciji radničkog vijeća ako u školskoj ustanovi nije utemeljeno radničko vijeće. Prethodnu

suglasnost školskog odbora obvezno je dobiti u skladu sa člankom 114. Zakona o odgoju i

obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine” broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10,

90/11, 5/12, 16/12, 86/12 i 94/13).

S obzirom na odredbu članka 27. stavka 2. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i

namještenike u javnim službama („Narodne novine” broj 141/12, 150/13) prema kojoj ako

poslodavac zaposleniku koji nije zadovoljio na probnom radu ne dostavi odluku o otkazu

Page 3: Pravni Savjeti

ugovora o radu najkasnije posljednjega dana probnog rada, smatrat će se da je zaposlenik

zadovoljio na probnom radu obvezno je postupak otkazivanja tog ugovora o radu započeti

pravodobno kako bi se nakon dobivene prethodne suglasnost školskog odbora odluka o

otkazu ugovora o radu zbog nezadovoljavanja radnika na probnom radu mogla pravodobno

donijeti te radniku uručiti najkasnije zadnjeg dana probnog roka. Odluka o otkazu ugovora

zbog nezadovoljavanja radnika na probnom radu mora biti u pisanom obliku, obrazložena i

dostavljena prema odredbama propisanim za dostavu pismena. Ne može se donijeti zbog

privremene nenazočnosti radnika na radu zbog bolesti ili ozljede, kao ni zbog podnošenja

žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanja radnika u postupku protiv poslodavca zbog povrede

zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu odnosno obraćanja radnika

nadležnim tijelima izvršne vlasti kao ni obraćanja radnika zbog opravdane sumnje na

korupciju ili u dobroj vjeri podnošenja prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili

nadležnim tijelima državne vlasti. Ukoliko se pravomoćnom sudskom presudom utvrdi da je

otkaz radniku nedopušten radnik će biti vraćen na rad.

U skladu sa stavkom 5. članka 35. Zakona o radu otkazni rok kod ugovorenog probnog rada je

najmanje sedam dana. Budući da se odredba članka 113. stavka 2. Zakona o radu ne

primjenjuje na ovu vrstu otkaza ugovora o radu otkazni rok od najmanje sedam dana neće se

prekidati u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja godišnjeg odmora,

rodiljnog dopusta, roditeljskog dopusta i ostalih okolnosti navedenih u ovom članku. U

slučaju da radnik zadovolji na probnom radu nije potrebno raditi nikakvu izmjenu ugovora o

radu, odnosno novi ugovor o radu.

NASLOV: Pravo na naknadu za odvojeni život

Učiteljica je temeljem natječaja kao jedina stručna osoba primljena na rad u našu školu.

Njena obitelj živi u mjestu udaljenom oko 80 km od sjedišta škole. Učiteljica bi

iznajmila stan u mjestu sjedišta škole i u njemu boravila tijekom tjedna ukoliko

ostvaruje pravo na naknadu za odvojeni život. Ima li i pod kojim uvjetima pravo na tu

naknadu?

Člankom 34. stavkom 1. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama

(„Narodne novine” broj 66/11), koji je otkazan 27.12. 2013. godine s otkaznim rokom od 3

mjeseca i koji se i dalje primjenjuje za vrijeme trajanja otkaznog roka) određeno je da

zaposleniku pripada naknada za odvojeni život od obitelji ako zbog mjesta stalnog rada,

različitog od prebivališta njegove obitelji, živi odvojeno od obitelji. Prema stavku 2. istoga

članka 34. pravo iz stavka 1. ovog članka nema zaposlenik koji živi odvojeno od obitelji: ako

Page 4: Pravni Savjeti

radi u mjestu rada različitom od mjesta prebivališta njegove obitelji na temelju osobnog

zahtjeva; ako je putem javnog natječaja primljen u radni odnos u mjesto rada različito od

mjesta prebivališta njegove obitelji; ako radi u mjestu različitom od mjesta prebivališta

njegove obitelji temeljem obveze preuzete ugovorom o školovanju; ako njegova obitelj odseli

u drugo mjesto; ako u mjesecu nije radio niti jedan dan, neovisno o razlozima.

Slijedom navedenoga učiteljica nema pravo na naknadu za odvojeni  život budući da je u

radni odnos u školu koja se nalazi izvan njenog mjesta prebivališta primljena na temelju

javnog natječaja.

Zaposlena sam kao učiteljica u osnovnoj školi i s početkom ožujka zbog osobnih razloga

odlazim u mirovinu. Budući da je Kolektivni ugovor za osnovne škole otkazan kakvo je

moje pravo na godišnji odmor za 2014. godinu i imam li pravo na otpremninu zbog

odlaska u mirovinu?

Sukladno članku  4. stavku 2. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim

ustanovama („Narodne novine” broj 66/11) ovaj Ugovor mogu otkazati obje strane u slučaju

bitno promijenjenih gospodarskih okolnosti, s otkaznim rokom od 3 mjeseca.Vlada Republike

Hrvatske je na temelju članka 31. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske („Narodne

novine” broj 150/11), članka 263. stavka 2. Zakona o radu („Narodne novine” broj 149/09,

61/11, 82/12, 73/13) te navedenog članka 4. stavka 2. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u

osnovnoškolskim ustanovama donijela Odluku o otkazivanju Kolektivnog ugovora za

zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama dana  27.12. 2013. godine s otkaznim rokom od

3 mjeseca od dana stupanja na snagu navedene Odluke, a ta je Odluka stupila na snagu danom

donošenja. Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i dalje se

primjenjuje za vrijeme trajanja otkaznog roka. Stoga imate  pravo na puni godišnji odmor za

2014. godinu kao izuzetak od prava na razmjerni dio godišnjeg odmora zbog odlaska u

mirovinu u skladu sa člankom 54. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim

ustanovama . Istovjetno pravo određeno je i u članku 43. Temeljnog kolektivnog ugovora za

službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine broj 141/12 i 150/13), a na

temelju članka 61. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim

službama ostvarujete pravo na otpremninu u iznosu od tri proračunske osnovice zbog odlaska

u mirovinu. Slijedom svega navedenoga činjenica otkazivanja Kolektivnog ugovora za

zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama nema utjecaj na prava radnika zaposlenih u

osnovnim školama koji odlaze u mirovinu.

 

Page 5: Pravni Savjeti

NASLOV: Mora li ravnatelj upoznati učiteljsko vijeće s nalazom prosvjetne inspekcije

Statut školske ustanove propisuje da je ravnatelj dužan upoznati kolegijalna tijela s

upravnim i stručnim nadzorom. Je li poslodavac obvezan upoznati učiteljsko vijeće s

nalazom i rješenjem prosvjetne inspekcije ako je predmet inspekcijskoga nadzora bio

utvrđivanje zakonitosti norme učitelja, odnosno usklađenost rješenja o tjednom

zaduženju i ugovora o radu određenog učitelja?

Sukladno članku 2. stavcima 1. i 2. Zakona o prosvjetnoj inspekciji („Narodne novine” broj

61/11, 16/12) prosvjetna inspekcija provodi inspekcijski nadzor u predškolskim ustanovama,

osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima. (st. 1.)

Nadzoru prosvjetne inspekcije podliježu i druge ustanove i druge pravne osobe koje odgojno-

obrazovnu djelatnost ili dio te djelatnosti obavljaju na osnovi odobrenja, dopusnice,

suglasnosti ili drugog odgovarajućeg akta ministarstva nadležnog za poslove odgoja i

obrazovanja osim visokih učilišta. (st. 2) U skladu sa člankom 3. stavcima 1. i 2. Zakona o

prosvjetnoj inspekciji, prosvjetna inspekcija provodi inspekcijski nadzor vezan uz primjenu

zakona i drugih propisa kojima se uređuje ustroj i način rada ustanova predškolskog i

školskog sustava, zasnivanje i prestanak radnog odnosa te ostvarivanje prava i obveza iz

radnog odnosa, rješavanje o pravima i pravnim interesima učenika i njihovih roditelja te

ostvarivanje javnosti rada tih ustanova. (st.1.) Prosvjetna inspekcija provodi nadzor vezan i uz

primjenu pravnih pravila kolektivnih ugovora kojima se zakonom ili drugim propisom daje

pravo uređenja pitanja iz stavka 1. ovoga članka. (st. 2).

Članak 20. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine” broj 150/11, 12/13 )

propisuje da u provedbi upravnog nadzora tijela državne uprave nadziru provedbu zakona i

drugih propisa te zakonitost rada i postupanja tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im

poslovima državne uprave. Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata školske ustanove

obavlja ured državne uprave odnosno Gradski ured sukladno članku 147. stavku 1. Zakona o

odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine” broj 87/08, 86/09, 92/10,

105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12 i 94/13).

Stručno-pedagoški nadzor obavlja Agencija za odgoj i obrazovanje izravnim stručno-

pedagoškim uvidom u odgojno-obrazovni rad ustanove, rad odgojno-obrazovnih radnika te

rad ravnatelja kao stručnog voditelja ustanove prema članku 5. Zakona o agenciji za odgoj i

obrazovanje („Narodne novine” broj 85/06), a stručno-pedagoški nadzor uključuje praćenje

Page 6: Pravni Savjeti

ostvarivanja nastavnih planova i programa, organizacije i izvođenja nastave i drugih oblika

odgojno-obrazovnog rada ustanova te stručnog i pedagoškog rada odgojno-obrazovnih

radnika.

Obveze propisane u općim aktima školskih ustanova obvezuju školske ustanove, pri čemu se

podrazumijeva da opći akti moraju biti u skladu sa zakonskim odredbama. U određenim

slučajevima zakonskim odredbama je propisano da se određena područja detaljnije propisuju

općim aktima. Člankom 124. stavkom 5. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj

školi propisano je da se djelokrug rada razrednog i učiteljskog, odnosno nastavničkog,

odnosno odgajateljskog vijeća te drugih stručnih tijela školske ustanove uređuje statutom.

U skladu s navedenim odredbe statuta školske ustanove obvezuju ravnatelja školske ustanove,

a u konkretnom slučaju iz upita ta se obveza odnosi na slučajeve upravnog i stručnog nadzora,

ali ne i inspekcijskog.

NASLOV: Kada kandidati za ravnatelja, učitelji i stručni suradnici ne moraju polagati stručni

ispit

U natječaju za ravnatelja osnovne škole kao jedan od uvjeta naveden je „dokaz o

položenom stručnom ispitu odnosno dokaz da je osoba oslobođena obveze polaganja

stručnog ispita”. U kojim slučajevima i pod kojim su uvjetima kandidati za ravnatelja

škole odnosno učitelji i stručni suradnici oslobođeni obveze polaganja stručnog ispita i

na koji način to mogu dokazati?

Sukladno članku 157. stavku 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

(„Narodne novine” broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12 i 94/13)

učitelji, nastavnici i stručni suradnici koji su zasnovali radni odnos u osnovnoj ili srednjoj

školi prije 12. ožujka 1994. godine nisu obvezni polagati stručni ispit prema odredbama ovog

Zakona. Temeljem navedene zakonske odredbe, a u svrhu prijave na natječaj za ravnatelja

škole, kandidat za ravnatelja škole koji nema položen stručni ispit, a imao je zasnovan radni

odnos u navedenom razdoblju u osnovnoj ili srednjoj školi, treba od škole zatražiti izdavanje

potvrde kojom će dokazati da je u navedenom razdoblju bio u radnom odnosu u osnovnoj ili

srednjoj školi te da je oslobođen obveze polaganja stručnog ispita. U tom slučaju ravnatelj

škole dužan je izdati potvrdu kojoj se potvrđuje da je učitelj odnosno stručni suradnik imao

zasnovan radni odnos u školi prije 12. ožujka 1994. godine (i navesti u kom razdoblju,

odnosno potvrditi i dalje kontinuitet radnog odnosa), a u potvrdi navesti da je sukladno članku

157. stavku 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi učitelj odnosno

stručni suradnik oslobođen obveze polaganja stručnog ispita.

Page 7: Pravni Savjeti

Prema članku 66. stavku 2. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim

ustanovama posebni poslovi su satničarski i voditeljski poslovi, poslovi sindikalnog

povjerenika, poslovi zaposleničkoga vijeća odnosno sindikalnoga vijećnika, poslovi

povjerenika zaštite na radu, poslovi osobe ovlaštene za primanje i rješavanje pritužbi

vezanih za zaštitu dostojanstva radnika te drugi odgovarajući poslovi. Međutim u

navedenome članku kao ni u cjelokupnome Kolektivnom ugovoru za zaposlenike u

osnovnoškolskim ustanovama nigdje nije određeno s koliko se sati u tjednom i

godišnjem zaduženju može zadužiti osoba ovlaštena za primanje i rješavanje pritužbi

vezanih za zaštitu dostojanstva radnika. Smije li ravnateljica škole samostalno odrediti o

kojem se broju sati radi i može li prema tome zadužiti učiteljicu odnosno stručnu

suradnicu?

Prema tumačenju broj 1/2012. Povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za

zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama „Granskim kolektivnim ugovorom nije

propisano s kolikim brojem sati se zadužuje osoba ovlaštena za primanje i rješavanje pritužbi

vezanih za zaštitu dostojanstva zaposlenika. Sukladno članku 128. stavak 2. točka 3. granskog

kolektivnog ugovora ovo Povjerenstvo će u svojem izvješću ugovornim stranama dati

napomenu kako ovo pitanje u granskom kolektivnom ugovoru nije normirano.” Budući da

Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama nije ugovoren broj

sati kojim se zadužuje osoba ovlaštena za primanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu

dostojanstva radnika navedenu osobu nije moguće posebno zadužiti određenim brojem sati za

obavljanje navedenih poslova.

Kada nastupa zastara potraživanja iz radnog odnosa i je li isti rok vrijedi i za radnika i

za poslodavca?

Sukladno članku 135. Zakona o radu („Narodne novine” broj 149/09, 61/11, 82/12, 73/13 )

ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno, potraživanje iz radnog odnosa

zastarijeva za tri godine. Iz navedene zakonske odredbe zastara potraživanja iz radnog odnosa

je tri godine, a navedeni rok zastare isti je za radnika i za poslodavca.

NASLOV: Socijalni radnik na radnom mjestu stručnog suradnika

Kada socijalnom radniku, VŠS, koji je zatečen na radnom mjestu stručnog suradnika na

dan stupanja na snagu Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („NN”

br.126/12-pročišćeni tekst i 94/13) i nastavio je s obavljanjem poslova svog radnog

mjesta prema članku 160. Zakona, prestaje radni odnos? Primjenjuje li se i na njega

odredba članka 112. stavka 3. Zakona po kojem mu ugovor o radu prestaje istekom

Page 8: Pravni Savjeti

školske godine u kojoj je navršio 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža kao i

ostalim stručnim suradnicima iz članka 100. stavka 4. Zakona ili mu ugovor o radu

prestaje prema članku 112. stavku 2. Zakona? Naime, u članku 100. stavku 4. Zakona o

odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kao stručni suradnik u školskoj

ustanovi nije naveden socijalni radnik već pedagog, psiholog, knjižničar i stručnjak

edukacijsko-rehabilitacijskog profila.

Prestanak ugovora o radu radnika školske ustanove propisan je člankom 112. stavcima 1. – 3.

Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine” broj 87/08,

86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13 ) na način da radniku školske

ustanove ugovor o radu prestaje sukladno općim propisima o radu (st.1). Iznimno od stavka 1.

ovoga članka radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje s navršenih 65 godina života i

15 godina mirovinskog staža (st. 2.). Iznimno od stavka 1. ovog članka, radnicima školske

ustanove iz članka 100. ovog Zakona, ugovor o radu prestaje istekom školske godine u kojoj

su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža (st. 3.).

U članku 100. stavcima 1. – 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

propisano je koji su odgojno obrazovni radnici. Sukladno navedenome članku odgojno-

obrazovni rad u osnovnoj školi obavljaju učitelji razredne, učitelji predmetne nastave i stručni

suradnici (st. 1.). Odgojno-obrazovni rad u srednjoškolskoj ustanovi obavljaju nastavnici i

stručni suradnici (st. 2.). Nastavnici u srednjoškolskoj ustanovi su nastavnici, strukovni

učitelji, suradnici u nastavi i odgajatelji (st. 3). Stručni suradnici u školskoj ustanovi su:

pedagog, psiholog, knjižničar, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila (st. 4).

U skladu sa člankom 160. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

zdravstveni radnik i socijalni radnik koji se na dan stupanja na snagu ovog Zakona zatekne na

radnom mjestu stručnog suradnika u školskim ustanovama, nastavlja s obavljanjem poslova

svog radnog mjesta.

U upitu nije navedeno poslove kojega stručnog suradnika obavlja socijalni radnik koji ima

višu stručnu spremu, a upućen je iz srednjoškolske ustanove i moguće je da se radi o ustanovi

na koju se primjenjuju i propisi iz sustava socijalne skrbi. Stoga, ako socijalni radnik ima

ugovor o radu za obavljanje poslova nekog od stručnih suradnika navedenih u članku 100.

stavku 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi tada se na prestanak

njegovog radnog odnosa primjenjuje odredba članka 112. stavka 3. Zakona o odgoju i

obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi prema kojoj mu ugovor o radu prestaje istekom

školske godine u kojoj je navršio 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Page 9: Pravni Savjeti

Ako socijalni radnik ne obavlja poslove niti jednog od stručnih suradnika navedenih u stavku

4. članka 100. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, tada se na prestanak

njegovog ugovora o radu primjenjuje odredba članka 112. stavka 2. Zakona o odgoju i

obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi prema kojoj radniku školske ustanove ugovor o radu

prestaje s navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža. Ukoliko

srednjoškolska ustanova u kojoj radi navedeni socijalni radnik primjenjuje i neke propise iz

sustava socijalne skrbi prema kojima bi bilo moguće odlučiti i o nastavku rada nakon što

radnik navrši 65 godina života kao dogovor s poslodavcem, treba razmotriti i tu mogućnost.

NASLOV: Polaganje stručnog ispita bez pedagoških predmeta

Može li djelatnik, koji je primljen na stručno osposobljavanje bez položenih pedagoških

predmeta polagati stručni ispit nakon godinu dana, a da u tijeku te godine položi te

predmete?

Sukladno članku 41. i stavcima 1. do 4. Zakona o radu („Narodne novine” broj 149/09, 61/11,

82/12, 73/13) ako je stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđeno

kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja, poslodavac može osobu

koja je završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za rad bez

zasnivanja radnog odnosa (stručno osposobljavanje za rad). (st. 1.) Razdoblje stručnog

osposobljavanja za rad iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u pripravnički staž i radno iskustvo

propisano kao uvjet za rad na poslovima radnog mjesta određenog zanimanja. (st. 2) Stručno

osposobljavanje za rad iz stavka 1. ovoga članka može trajati najduže koliko traje pripravnički

staž. (st. 3) Ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije propisano, na osobu koja se stručno

osposobljava za rad se primjenjuju odredbe o radnim odnosima ovoga i drugih zakona, osim

odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće te prestanku ugovora o radu. (st. 4)

Učitelju, nastavniku odnosno stručnom suradniku stjecanje pedagoških kompetencija

preduvjet je za polaganje stručnog ispita u skladu sa člankom 110. stavkom 3. Zakona o

odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine” broj 87/08, 86/09, 92/10,

105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12 i 94/13). Prema navedenim propisima djelatnik koji se

stručno osposobljava za rad bez zasnivanja radnog odnosa, a koji za vrijeme stručnog

osposobljavanja stekne pedagoške kompetencije, nakon završetka stručnog osposobljavanja

za rad u trajanju od godinu dana , ima pravo pristupiti polaganju stručnog ispita.

Učiteljica razredne nastave koja ove školske godine ima treći razred imat će u svibnju

2014. godine 65 godina života i 43 godine radnog staža. Vrlo je uspješna učiteljica i

vitalna te bi željela ostati u radnom odnosu još jednu školsku godinu, a roditelji su

spremni potpisati peticiju za njen nastavak rada. Postoji li mogućnost podnošenja

Page 10: Pravni Savjeti

zamolbe ravnateljici škole i školskom odboru za njen nastavak rada još jednu školsku

godinu?

Prestanak radnog odnosa radnika školskih ustanova propisuje članak 112. stavci 1. do 3.

Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine” broj 87/08,

86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12 i 94/13) na način da radniku školske ustanove

ugovor o radu prestaje sukladno općim propisima o radu. (st. 1.) Iznimno od stavka 1. ovoga

članka radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje s navršenih 65 godina života i 15

godina mirovinskog staža. (st. 2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, radnicima školske

ustanove iz članka 100. ovog Zakona (to su odgojno obrazovni radnici), ugovor o radu

prestaje istekom školske godine u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog

staža. (st. 3) U skladu s navedenom odredbom Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i

srednjoj školi kao posebnog propisa kogentne (prisilne) prirode kojim je propisana djelatnost

školstva, radni odnos odgojno obrazovnim radnicima školske ustanove prestaje na kraju

školske godine u kojoj su navršili 65 godina života i najmanje 15 godina radnog staža. Stoga

ni u kom slučaju nije moguće odlučivati o nastavku rada učiteljice koja će u svibnju 2014.

godine imati 65 godina života i koja ima 43 godine radnog staža, te joj radni odnos po sili

Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi prestaje 31. kolovoza 2014.

godine.

NASLOV: Radno pravo prijevremeno razriješenog ravnatelja

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u članku 128. stavku 2.

propisuje: „Ako osoba imenovana za ravnatelja ima ugovor o radu na neodređeno

vrijeme za poslove učitelja, nastavnika, odnosno stručnoga suradnika u školskoj

ustanovi na njegov će zahtjev ugovor o radu mirovati do prestanka mandata, a najdulje

za vrijeme dvaju uzastopnih mandata.” Stavkom 3. istoga članka propisano je da

„Osoba iz stavka 2. ovoga članka ima se pravo vratiti na rad u školsku ustanovu u kojoj

je prethodno radila, ako se na te poslove vrati u roku od trideset dana od dana

prestanka obavljanja ravnateljskih poslova, u protivnom joj prestaje radni odnos.”

Znači li to da i ravnatelj koji je razriješen prije isteka mandata po prijedlogu prosvjetne

inspekcije ili odlukom nadležnoga ministra ima pravo povratka na prethodni rad prije

imenovanja za ravnatelja?

Sukladno članku 130. stavcima 1. do 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj

školi („Narodne novine” broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12 i 94/13)

školski odbor dužan je razriješiti ravnatelja i prije isteka roka na koji je imenovan, ako se

Page 11: Pravni Savjeti

utvrdi da su se stekli uvjeti za razrješenje, propisani Zakonom o ustanovama, da ravnatelj krši

obveze iz ugovora iz članka 128. stavka 1. ovog Zakona ili da ravnatelj zanemaruje obveze

poslovodnog i stručnog voditelja školske ustanove. Školski odbor može razriješiti ravnatelja i

na prijedlog prosvjetnog inspektora koji o prijedlogu za razrješenje izvješćuje ministra (st. 2).

Ako školski odbor ne razriješi ravnatelja na prijedlog prosvjetnog inspektora u roku od 15

dana od dana dostave prijedloga, a ministar procijeni da je prijedlog opravdan, ravnatelja će

razriješiti ministar (st.3).

U skladu sa člankom 130. c stavcima 1. do 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i

srednjoj školi ako se ravnatelj razrješuje iz razloga navedenih u članku 44. stavku 2. točki 3. i

4. Zakona o ustanovama (navedene točke propisuju razloge razrješenja u slučaju ako ravnatelj

ne postupa po propisima ili općim aktima ustanove, ili neosnovano ne izvršava odluke organa

ustanove ili postupa protivno njima te ako ravnatelj svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom

prouzroči ustanovi veću štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti tako da

su nastale ili mogu nastati veće smetnje u obavljanju djelatnosti ustanove) školska ustanova će

ravnatelju školske ustanove otkazati ugovor o radu (st. 1).

Ravnatelju školske ustanove kojem školska ustanova otkaže ugovor o radu pripada otkazni

rok u trajanju od mjesec dana (st. 2). Otkaz mora imati pisani oblik. (st. 3) Otkaz mora biti

dostavljen drugoj strani (st. 4). Navedenim odredbama propisan je postupak u slučaju

razrješenja ravnatelja iz razloga propisanih u članku 44. stavku 2. točkama 3. i 4. Zakona o

ustanovama i način otkaza ugovora o radu sklopljenog za poslove ravnatelja u tim

slučajevima. Članak 128. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi naveden

u upitu propisuje mogućnost čuvanja radnog mjesta ako je osoba imenovana za ravnatelja

imala sklopljen ugovor o radu za obavljanje poslova učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika

te uvjete za povratak na te poslove, pri čemu nije propisano da se ravnatelj na te poslove ne

može vratiti u slučaju ako je razriješen.

Stoga ravnatelj koji je razriješen prije isteka mandata po prijedlogu prosvjetne inspekcije ili

odlukom nadležnoga ministra, a kojemu je čuvano radno mjesto prema članku 128. Zakona o

odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ima pravo povratka na poslove koje je ranije

obavljao u roku od 30 dana od dana prestanka obavljanja poslova ravnatelja, osim u slučaju

ako je protiv ravnatelja u postupku razrješenja ili nakon razrješenja pokrenut kazneni

postupak zbog kojega postoje zapreke iz članka 106. Zakona o odgoju i obrazovanju u

osnovnoj i srednjoj školi.

NASLOV: Tko imenuje povjerenika zaštite na radu u osnovnoj školi

Page 12: Pravni Savjeti

Smije li poslodavac samostalno imenovati povjerenika zaštite na radu ili je u obvezi

prethodno izvršiti savjetovanje sa sindikalnim povjerenikom ili vijećnikom? Može li

škola imati povjerenika zaposlenika za zaštitu na radu prema odredbama Kolektivnog

ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i pod kojim uvjetima?

Sukladno članku 69. stavku 1. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine” broj 59/96, 94/96,

114/03,100/04, 86/08,116/08, 75/09,143/12) kod poslodavca radnici između sebe biraju i

imenuju povjerenika zaštite na radu. Broj povjerenika radnika za zaštitu na radu, izbor i

njihov mandat utvrđuje se u skladu s odredbama Zakona o radu kojim su uređena pitanja

izbora radničkog vijeća vodeći računa o zastupljenosti svih dijelova procesa rada. Prema

stavcima 3. i 4. navedenoga članka 69. Zakona o zaštiti na radu sindikat ili sindikati mogu pod

uvjetima iz stavka 2. ovoga članka imenovati povjerenika za zaštitu na radu ukoliko je to

predviđeno kolektivnim ugovorom. Imenovani sindikalni povjerenik za zaštitu na radu u

pravima i obvezama u potpunosti se izjednačava s izabranim povjerenikom. Uvjeti za

nesmetano obnašanje dužnosti povjerenika radnika za zaštitu na radu i njihovih koordinatora

osiguravaju se u skladu s odredbama Zakona o radu kojima se uređuju uvjeti za rad članova

radničkih vijeća s tim da povjerenici za zaštitu na radu i koordinatori imaju pravo na naknadu

plaće za najmanje 4 sata tjedno bez mogućnosti prava ustupanja drugome radnih sati osim ako

se kolektivnim ugovorom drugačije ne uredi u skladu sa člankom 70. stavkom 5. Zakona o

zaštiti na radu.

Člankom 96. stavcima 1. do 4. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim

ustanovama („Narodne novine” broj 66/11, koji je otkazan, ali se još uvijek primjenjuje do

isteka otkaznog roka – 27. ožujka 2014. godine, a rješenja o tjednom i godišnjem zaduženju

učitelja i stručnih suradnika donesena za ovu školsku godinu važit će do kraja ove školske

godine – 31. kolovoza) određeno je da se kod poslodavca s više od 20 zaposlenika bira ili

imenuje povjerenik zaposlenika za zaštitu na radu. Izbor, imenovanje i opoziv povjerenika

kao i broj povjerenika utvrđuje se u skladu s odredbama Zakona o radu kojima su uređena

pitanja izbora radničkog vijeća. Povjerenika zaposlenika za zaštitu na radu zaposlenici biraju

ili imenuju na vrijeme na koje je sklopljen kolektivni ugovor i ista osoba može biti ponovno

izabrana za povjerenika. Naknada za rad povjerenika zaposlenika za zaštitu na radu iznosi

najmanje četiri radna sata tjedno uz mogućnost prava ustupanja drugome radnih sati, uz

naknadu plaće tijekom svake kalendarske godine u trajanju mandata. Ako u školi nije izabran

povjerenik zaštite na radu sva prava i obveze utvrđene odredbama ovog Ugovora u odnosu na

zaštitu zdravlja i sigurnost na radu ima sindikalni povjerenik u skladu sa člankom 99.

Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama.

Page 13: Pravni Savjeti

Iz navedenih odredbi Zakona o zaštiti na radu te odredbi Kolektivnog ugovora za zaposlenike

u osnovnoškolskim ustanovama proizlazi da povjerenika zaštite na radu biraju radnici na

način propisan odredbama Zakona o radu kojim su uređena pitanja izbora radničkog vijeća, a

ako povjerenik zaštite na radu nije izabran na taj način, sindikalni povjerenik ima pravo

preuzeti prava i obveze povjerenika zaštite na radu. To znači da poslodavac ne može

imenovati povjerenika zaposlenika za zaštitu na radu samostalno, ali ni uz savjetovanje

odnosno traženje suglasnosti sindikalnog povjerenika odnosno vijećnika. Svako imenovanje

povjerenika zaposlenika za zaštitu na radu od strane poslodavca bilo bi nezakonito te u

suprotnosti s odredbama Zakona o zaštiti na radu kao i odredbama Kolektivnog ugovora za

zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama.

NASLOV: Pisano upozorenje zbog povrede obveza iz radnog odnosa

Ravnatelj školske ustanove zatražio je od zaposlenika pisano očitovanje na navodno

skrivljeno ponašanje, a s ciljem izdavanja pisanoga upozorenja na radne obveze prije

otkazivanja ugovora o radu, sukladno odredbi čl. 111. Zakona o radu („Narodne

novine” broj 149/09, 61/11, 82/12, 73/13). Ukoliko zaposlenik u pisanoj obrani osporava

navode ravnatelja iz njegova zahtjeva za očitovanjem, smije li poslodavac izdati pisano

upozorenje pred otkazivanje ugovora o radu? Je li prosvjetna inspekcija, ukoliko utvrdi

u tijeku inspekcijskoga nadzora da su navodi ravnatelja netočni i neutemeljeni,

ovlaštena poništiti izdano pisano upozorenje?

Pisano upozorenje na povredu obveza iz radnog odnosa poslodavac može izreći radniku u

skladu sa člankom 111. stavkom 1. Zakona o radu („Narodne novine” broj 149/09, 61/11,

82/12, 73/13) prema kojemu je prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika,

poslodavac dužan radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na

mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog

kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini. U slučaju kada je ravnatelj kao

poslodavac od radnika zatražio pisano očitovanje o povredi obveza iz radnog odnosa, prije

izricanja pisanog upozorenja na povredu obveza iz radnog odnosa, a radnik je u svom

očitovanju osporio povredu obveza iz radnog odnosa, unatoč takvom očitovanju ravnatelj

škole, može, ako raspolaže dokazima odnosno činjenicama o povredi obveza iz radnog

odnosa, radniku dati pisano upozorenje zbog povreda obveza iz radnog odnosa, kao

pojedinačni pravni akt, u skladu sa člankom 111. stavkom 1. Zakona o radu. Prema članku 26.

Zakona o prosvjetnoj inspekciji („Narodne novine” broj 61/11, 16/12 ) inspektor će predložiti

izdavanje pisanog upozorenja, odnosno redovitog ili izvanrednog otkaza ugovora o radu

Page 14: Pravni Savjeti

radniku ako utvrdi kršenje obveze iz radnog odnosa. U skladu sa člankom 21. stavkom 4.

točkom 3. Zakona o prosvjetnoj inspekciji inspektor će nadziranoj ustanovi narediti:

ukidanje ili oglašavanje odluke ili drugog pojedinačnog akta ništavnim, odnosno stavljanje

tog akta izvan snage, ako je njime bitno povrijeđen zakon ili drugi propis, a poduzimanjem

koje druge mjere ne može se uspostaviti zakonito stanje. Protiv pisanog upozorenja na

povredu obveza iz radnog odnosa, prema stajalištu sudske prakse ne može se voditi spor, te se

takve tužbe odbacuju.

Ako je u postupku izbora i imenovanja ravnatelja škole prijavljen samo jedan kandidat

jesu li školski odbor i ostala tijela škole (učiteljsko vijeće, zbor radnika i vijeće roditelja)

obvezni provesti cjelokupni postupak izbora i imenovanja?

Postupak izbora i imenovanja ravnatelja školske ustanove obavlja se sukladno članku 127.

stavcima 1. do 10. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne

novine” broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13) te odredbama statuta

školske ustanove. Statutom školske ustanove, manje ili više detaljno, propisan je postupak

izbora i imenovanja ravnatelja škole, kao i postupanje na sjednicama učiteljskog vijeća, vijeća

roditelja i zbora (skupa) radnika pri zauzimanju stajališta tih tijela u postupku izbora

ravnatelja, te ostale obveze u provođenju tog postupka (rok sazivanja sjednica tih tijela i

eventualne ostale obveze). Stoga je škola obvezna provesti cjelokupni postupak izbora i

imenovanja ravnatelja škole prema odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i

srednjoj školi te odredbama statuta, bez obzira na broj prijavljenih kandidata za ravnatelja

škole.

Prijave zaposlenika škole zbog ravnateljevog mobbinga

Ravnatelj škole sustavno provodi mobbing opstruirajući normalan rad djelatnika

ustanove. Je li prosvjetna inspekcija ovlaštena rješavati zaprimljene prijave od strane

zaposlenika škole koje se odnose na mobbing koji provodi poslodavac?

Zaštita dostojanstva radnika propisana je člankom 130. stavcima 1. – 9. Zakona o radu („NN”

br. 149/09, 82/10, 61/11, 73/13) na način da se postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika

od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja uređuju posebnim zakonom, kolektivnim

ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o

radu. Poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan je imenovati osobu koja je osim

njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika. Poslodavac

ili osoba iz stavka 2. ovoga članka dužna je, u roku utvrđenom kolektivnim ugovorom,

sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu, a

najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne

Page 15: Pravni Savjeti

mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog

uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.

Ako poslodavac u roku iz stavka 3. ovoga članka ne poduzme mjere za sprječavanje

uznemiravanja, ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito

neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok

mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu

pred nadležnim sudom. Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će

poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije dužan dostaviti pritužbu poslodavcu i

ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome

obavijestio poslodavca u roku od osam dana od dana prekida rada. Za vrijeme prekida rada iz

stavka 4. i 5. ovoga članka radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu plaće koju bi ostvario

da je radio. Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni. Ponašanje

radnika koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveze

iz radnog odnosa.

Protivljenje radnika postupanju koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje ne

predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa niti smije biti razlog za diskriminaciju. Zakon o

suzbijanju diskriminacije („NN” br. 85/08, 112/12) kao posebni propis propisuje oblike

diskriminacije, zabranu diskriminacije, institucionalni okvir suzbijanja diskriminacije,

postupak pred sudom u slučajevima zaštite od diskriminacije te prekršajne odredbe. Iz

navedenih zakonskih odredbi proizlazi da je svaki poslodavac koji zapošljava više od 20

radnika dužan imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe

vezane za zaštitu dostojanstva radnika. U slučaju iz upita navedeno je da se radi o povredi

dostojanstva radnika od strane ravnatelja kao poslodavca, stoga radnici trebaju zaštitu prava

zatražiti od osobe imenovane za zaštitu dostojanstva, koja je osim ravnatelja ovlaštena

rješavati takve pritužbe, a ta je osoba dužna u roku prema pravilniku o radu, a najkasnije u

roku od 8 dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere radi

sprječavanja nastavka povrede dostojanstva radnika.

Ukoliko su poduzete mjere neprimjerene radnik odnosno radnici imaju pravo prekinuti rad

dok se ne osigura zaštita uz uvjet podnošenja tužbe nadležnom sudu u roku od 8 dana.

Također ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će poslodavac zaštititi

dostojanstvo radnika, radnik ima pravo prekinuti rad, bez prethodnog podnošenja zahtjeva za

zaštitu poslodavcu odnosno drugoj osobi imenovanoj za zaštitu dostojanstva uz uvjet da je

zatražena zaštita pred nadležnim sudom i škola kako poslodavac o tome obaviještena u roku

Page 16: Pravni Savjeti

od 8 dana od dana prekida rada. Prosvjetna inspekcija nije nadležna za rješavanje postupaka

vezanih uz zaštitu dostojanstva radnika.

NASLOV: Što učiniti kad ravnatelj napuni 65 godina?

Ravnateljem škole imenovan sam 23. svibnja 2009. godine na mandat od 5 godina, a u

ožujku ove godine imao sam 65 godina života. Kakva su moja prava vezano uz istek

mandata (23. svibanj 2014.) budući da imam još uvijek važeći ugovor na neodređeno

radno vrijeme za poslove ravnatelja škole i trebam li kakvo odobrenje školskog odbora

odnosno Ministarstva? Imam li pravo na godišnji odmor i kada ga mogu koristiti?

S obzirom na činjenicu da ste imenovani ravnateljem škole prije 24. srpnja 2010. godine kada

je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i

srednjoj školi („Narodne novine” broj 92/10) na vaš se status primjenjuje odredba članka 12.

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

koji propisuje da osoba imenovana za ravnatelja školske ustanove sukladno odredbama

Zakona o osnovnom školstvu („Narodne novine”, br. 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96.,

59/01., 114/01. i 76/05.), Zakona o srednjem školstvu („Narodne novine”, br. 19/92., 26/93.,

27/93., 50/95., 59/01., 114/01. i 81/05.) i Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj

školi („Narodne novine”, br. 87/08. i 86/09.), koja se na dan stupanja na snagu ovog Zakona

zatekne na dužnosti ravnatelja, nastavit će obnašati tu dužnost do isteka mandata, a najkasnije

do stupanja na snagu odredbi članka 126. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i

srednjoj školi. (stavak 1.) Sukladno stavku 2. istoga članka osobi iz stavka 1. ovog članka

istekom mandata, odnosno stupanjem na snagu odredbe članka 126. Zakona o odgoju i

obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, prestaje ugovor o radu protekom roka od četiri

mjeseca od dana isteka mandata, odnosno stupanja na snagu odredbe članka 126. Zakona o

odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Osobi iz stavka 1. ovog članka osim prava iz

stavka 2. ovog članka ne pripada niti jedno drugo pravo osnovom prestanka ugovora o radu na

temelju ovog Zakona, drugog propisa ili kolektivnog ugovora. (stavak 3.)

 U skladu s navedenim pripada vam pravo obavljati poslove ravnatelja škole do isteka

mandata, bez obzira na godine života, budući da prema stavku 1. navedenoga članka 12.

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

osoba koja se na dan stupanja na snagu ovog Zakona zatekla na dužnosti ravnatelja, nastavit

će obnašati tu dužnost do isteka mandata, a najduže do stupanja na snagu članka 126. Zakona

o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (navedeni članak stupit će na snagu 1.

siječnja 2015. godine ukoliko ne bude izmjena i dopuna navedenoga Zakona). Ugovor o radu

prestat će vam protekom roka od četiri mjeseca od dana isteka mandata sukladno stavku 2.

Page 17: Pravni Savjeti

istoga članka 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj

i srednjoj školi, stoga Vam ne treba suglasnost školskog odbora niti Ministarstva znanosti,

obrazovanja i sporta. To konkretno znači da vaš ugovor o radu prestaje 23. rujna 2014.

godine. Budući da se radi o roku od 4 mjeseca, a ne otkaznom roku to znači da se taj rok ne

produžuje zbog eventualne privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora i sl. Stoga

biste u tom roku (u vrijeme ljetnog odmora učenika kada i ostali zaposleni u školi koriste

godišnji odmor) mogli koristiti puni godišnji odmor za 2014. godinu  na koji imate pravo s

obzirom na činjenicu da će vam ugovor o radu prestati nakon 1. srpnja  kao i činjenicu da je

pravo na godišnji odmor zajamčeno međunarodnim konvencijama i kao takvo ne može se

isključiti zakonskim propisima.

  NASLOV: Obveza polaganja stručnog ispita za knjižničara

Završila sam diplomski studij informatologije i knjižničarstva, radim u školskoj

knjižnici, potpisala sam ugovor na neodređeno vrijeme, imam položenu pedagoško-

psihološko-didaktičko-metodičku izobrazbu te položen stručni ispit pri Agenciji za

odgoj i obrazovanje. Moram li položiti i drugi stručni ispit pri Ministarstvu kulture?

Poslodavac to ne traži od mene. Znači li to da moram sama platiti polaganje drugog

stručnog ispita za diplomiranog knjižničara što nije zanemariv iznos?

Uvjeti za zvanje diplomirani knjižničar sukladno članku 2. točki 3. Pravilnika o uvjetima i

načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci („Narodne novine” broj 28/11, 16/14)

su: završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni

studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz polja informacijskih i komunikacijskih

znanosti s najmanje 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva, odnosno studij

knjižničarstva kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi

prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, zatim

završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i

diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je

stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu

Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS

bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i

komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapošljavanja, te konačno položen

stručni ispit za diplomiranog knjižničara.

U skladu sa člankom 13. stavkom 2. Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u

knjižničarskoj struci osobe iz članka 2. točke 2. podtočke 2. i točke 3. podtočke 2. ovoga

Pravilnika, koje se zapošljavaju u knjižnici bez položenog stručnog ispita, dužne su ga

Page 18: Pravni Savjeti

položiti u roku od godine dana od stjecanja potrebnih ECTS bodova iz temeljnih predmeta

knjižničarstva na preddiplomskoj odnosno diplomskoj razini studija. Mogućnost polaganja

dopunskog stručnog ispita propisuje članak 37. navedenoga Pravilnika na način da dopunski

stručni ispit može polagati osoba koja je već položila stručni ispit u knjižničarskoj struci za

pomoćnog knjižničara, odnosno knjižničara i koja, nakon stjecanja propisanog obrazovanja

želi steći stručno zvanje knjižničara, odnosno diplomiranog knjižničara, kao i osoba koja je

položila stručni ispit prema Pravilniku o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika

u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu („Narodne novine” broj 88/03).

Osoba koja je položila stručni ispit prema Pravilniku o polaganju stručnog ispita učitelja i

stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu polaže u općem

dijelu stručnog ispita za zvanje knjižničar ili diplomirani knjižničar razlikovni dio ispita koji

se odnosi na zakonodavstvo Republike Hrvatske u području knjižničarske djelatnosti i

kulture, a posebni dio ispita polaže u cijelosti. Troškove stručnog ispita snosi poslodavac

odnosno pristupnik i uplaćuje ih Ministarstvu kulture prema članku 28. stavku 6. navedenoga

Pravilnika. Slijedom navedenih odredbi te vaše obveze polaganja stručnog ispita za

diplomiranog knjižničara, imate pravo polagati dopunski stručni ispit za diplomiranog

knjižničara pri Ministarstvu kulture, jer ste već položili stručni ispit pri Agenciji za odgoj i

obrazovanje, a troškove stručnog ispita snosi škola kao poslodavac odnosno postoji i

mogućnost da samostalno snosite te troškove, pri čemu smatram da trebate s ravnateljem

odnosno ravnateljicom škole dogovoriti da vam škola plati troškove toga ispita u cijelosti ili

bar djelomično ako je financijska situacija u školi loša.

NASLOV: Status odgojiteljice koja program predškole izvodi u dvije škole

U školi je organiziran program predškole. Odgojiteljica koja radi u našoj školi radi i u

drugoj školi, ali ima sklopljen ugovor samo s nama i prijavljena je samo kod nas na

puno radno vrijeme (pola radnog vremena je kod nas, a pola je u drugoj školi). Program

predškole financiraju dvije općine i one dostavljaju našoj školi sredstva za plaću i

prijevoz za odgojiteljicu. Tako je od 1996. godine. Je li to ispravno i trebamo li

razdvojiti njen ugovor o radu na način da ima dva ugovora o radu, s jednom i drugom

školom? Problem je što je odgojiteljica trenutno na bolovanju i možda ćemo trebati

raspisati natječaj. Primili smo njenu zamjenu na 60 dana bez natječaja prema članku

26. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju. Kakav je postupak što se tiče

natječaja? Prema članku 24. stavku 5. Zakona o predškolskom odgoju poslove

odgojitelja mogu obavljati i osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova učitelja

Page 19: Pravni Savjeti

razredne nastave. Znači li to da, ako nam se na natječaj javi takva osoba, je ona

izjednačena s odgojiteljem?

Svaka je škola poslodavac radniku i s radnikom mora imati sklopljen ugovor o radu. To znači

da obvezno morate izmijeniti postojeći ugovor o radu s odgojiteljicom u kojemu ćete

ugovoriti nepuno radno vrijeme koje ona radi kod vas, a druga škola je isto obvezna s njom

sklopiti ugovor o radu na nepuno radno vrijeme. Natječaj za zasnivanje radnog odnosa zbog

zamjene nenazočne odgojiteljice u programu predškole raspisat ćete i objaviti na mrežnim

stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te mrežnim stranicama i

oglasnim pločama škole, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana.

Prema članku 24. stavcima 4. i 5. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju („Narodne

novine” broj 10/97, 107/07, 94/03) poslove odgojitelja djece od navršenih šest mjeseci života

do polaska u osnovnu školu može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni

studij ili stručni studij odgovarajuće vrste, odnosno studij odgovarajuće vrste kojim je stečena

viša stručna sprema u skladu s ranijim propisima, kao i osoba koja je završila sveučilišni

diplomski studij ili specijalistički studij odgovarajuće vrste, a poslove odgojitelja koji

ostvaruju program predškole pri osnovnim školama, uz osobe iz stavka 4. ovoga članka, mogu

obavljati i osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova učitelja razredne nastave u

osnovnoj školi u skladu s posebnim propisom. Stoga se na natječaj ravnopravno mogu javiti

osobe koje ispunjavaju uvjete za odgojitelja kao i osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje

poslova učitelja razredne nastave.

Prema članku 119. stavku 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

član školskog odbora kojeg imenuje osnivač samostalno u pravilu treba imati završen

najmanje preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij na kojem se stječe najmanje

180 ECTS bodova i ne može biti radnik školske ustanove u školski odbor koje se

imenuje. Je li zakonito imenovan član školskog obora koji nema završenu niti srednju

školu ili je takav član školskog odbora ipak zakonito imenovan zbog navoda „u

pravilu”?

Zbog činjenice da je u navedenom članku 119. stavku 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u

osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine” broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11,

16/12, 86/12 i 94/13) propisano da član školskog odbora kojeg osnivač imenuje samostalno u

pravilu treba imati završen najmanje preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij na

kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova, moguće su i iznimke od navedenoga pravila,

stoga je član školskog odbora iz upita zakonito imenovan.

Page 20: Pravni Savjeti

NASLOV: Način izbora i imenovanja članova školskog odbora

U školskoj ustanovi provedeni su izbori za članove školskog odbora u skladu s

odredbom članka 119. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

Učiteljsko je vijeće od tri predložena kandidata imenovalo dva člana iz reda učitelja i

stručnih suradnika. Na glasačkom listiću pored rednoga broja bila su upisana imena i

prezimena kandidata koji su prihvatili kandidaturu. Je li glasački listić na kojemu je od

tri kandidata zaokružen samo jedan ispravan (važeći) ili je važeći samo onaj glasački

listić na kojemu su bila zaokružena dva kandidata s obzirom na to da se biraju dva

člana iz reda učitelja i stručnih suradnika. Statut školske ustanove ne određuje kakav je

način glasovanja važeći, odnosno nevažeći.

Sukladno članku 119 . stavku 1. podstavku 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i

srednjoj školi („Narodne novine” broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12 i

94/13) školski odbor ima sedam članova od kojih dva člana školskog odbora imenuje i

razrješava učiteljsko, nastavničko odnosno odgajateljsko vijeće iz reda učitelja, nastavnika i

stručnih suradnika. U odredbama statuta detaljnije je propisan način izbora te imenovanja i

razrješenja članova školskog odbora. Ako u odredbama statuta škole nije propisano koji se

glasački listići smatraju važećima, na glasačkom listiću morao je biti naveden način

glasovanja i prema navodima na glasačkom listiću treba odlučiti koji su glasački listići

valjani. Ako je na glasačkom listiću pisalo da se glasuje za dva kandidata zaokruživanjem

rednih brojeva ispred imena i prezimena kandidata te da je svaki drukčiji način glasovanja

nevažeći, tada su valjani samo glasački listići na kojima su zaokružena dva kandidata. Ako je

na glasačkom listiću bilo navedeno da se glasuje za najviše dva kandidata zaokruživanjem

rednih brojeva ispred imena i prezimena kandidata, tada je i listić na kojemu je zaokružen

samo jedan kandidat valjan.

Škola je objavila natječaj za radno mjesto tajnika, a zbog uskraćene prethodne

suglasnosti školskog odbora taj natječaj nije uspješno završen te su kandidati prijavljeni

na natječaj obaviješteni da prema natječaju nitko nije izabran. Natječaj će biti

ponovljen u roku od 15 odnosno mjesec dana. Mora li škola ponovno prije objavljivanja

novog natječaja prijaviti potrebu uredu državne uprave u županiji iako je škola već bila

prijavila potrebu prije objavljivanja prvog natječaja?

Sukladno članku 107. stavcima 1. do 5. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj

školi („Narodne novine” broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12 i 94/13) radni

odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja. Natječaj se

objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te

Page 21: Pravni Savjeti

mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava

kandidata ne može biti kraći od osam dana. U natječaju se navode i posebni uvjeti za

zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi. Radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se s

osobom koja ispunjava uvjete iz članka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa.

Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu državne uprave, odnosno

Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. U skladu s navedenim škola je

obvezna ponovno prijaviti potrebu uredu državne uprave u županiji te Hrvatskom zavodu za

zapošljavanje prije ponovnog objavljivanja natječaja, bez obzira na to što je navedena prijava

već izvršena prije objavljivanja prvog natječaja.

NASLOV: Rokovi za polaganje stručnog ispita

Pripravnik nije položio stručni ispit na prvom roku. Budući da radi u srednjoj školi ima

pravo na još jedan rok koji će biti u razdoblju od 10. listopada do 10. prosinca 2014.

godine. Dvije godine od dana zapošljavanja istječu mu 15. studenoga. Ima li pripravnik

pravo ostati na radnom mjestu poslije 15. studenoga ako Agencija za odgoj i

obrazovanje odredi datum polaganja stručnoga ispita nakon 15. studenoga? Tumači li se

članak 108. stavak 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

„pripravniku koji ne položi stručni ispit u roku od godine dana od dana isteka

pripravničkog staža radni odnos prestaje istekom posljednjeg dana roka za polaganje

stručnog ispita” na način da je posljednji dan roka za polaganje stručnog ispita zadnji dan

roka koji je Agencija ponudila ili je to zadnji dan kada pripravniku istječu 2 godine od

dana zapošljavanja?

U skladu s člankom 108. stavcima 1. do 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i

srednjoj školi („Narodne novine” broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12 i

94/13) osoba koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala zasniva radni odnos

na poslovima učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika kao pripravnik. Pripravnički

staž traje godinu dana u kojem razdoblju se pripravnik osposobljava za samostalni rad.

Pripravnik je dužan položiti stručni ispit u roku od godine dana od isteka pripravničkog staža.

Pripravniku koji ne položi stručni ispit u roku od godine dana od dana isteka pripravničkog

staža radni odnos prestaje istekom posljednjeg dana roka za polaganje stručnog ispita.

Navedeni rok od godinu dana od isteka pripravničkog staža u kojemu je pripravnik obvezan

položiti stručni ispit računa se s posljednjim danom roka od godinu dana od dana isteka

pripravničkog staža u kojemu je pripravnik bio obvezan položiti stručni ispit, a ne posljednjeg

dana ispitnog roka koji je u određenom ispitnom roku odredila Agencija za odgoj i

obrazovanje. Za konkretan slučaj to znači da pripravniku radni odnos prestaje 15. studenoga

Page 22: Pravni Savjeti

2014. godine ako do tog datuma ne položi stručni ispit, bez obzira na eventualnu mogućnost

da nakon tog datuma pristupi polaganju stručnog ispita, prema rasporedu polaganja stručnih

ispita u tom ispitnom roku.

Ima li pravo na korištenje godišnjeg odmora za 2013. godinu učiteljica koja se vraća s

rodiljnog dopusta 25.svibnja i koja u prethodnoj kalendarskoj godini uopće nije radila?

Ako ima pravo na korištenje godišnjeg odmora, kada prestaje ugovor o radu njenoj

zamjeni?

Učiteljica ima pravo na korištenje neiskorištenog godišnjeg odmora za 2013. godinu u skladu

sa člankom 63. stavkom 3. Zakona o radu („Narodne novine” broj 149/09, 61/11, 82/12,

73/13) prema kojemu iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, godišnji odmor, odnosno

dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen,

zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima

pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine. Ako zamjena ima sklopljen ugovor o radu u

kojemu je navedeno da taj ugovor o radu traje do povratka na rad učiteljice koju zamjenjuje,

tada će joj ugovor o radu prestati sa zadnjim danom godišnjeg odmora učiteljice koju

zamjenjuje. No , ako zamjena ima sklopljen ugovor o radu u kojemu je navedeno da taj

ugovor o radu traje do povratka s rodiljnog dopusta učiteljice koju zamjenjuje, tada joj ugovor

o radu prestaje sa zadnjim danom rodiljnog dopusta učiteljice koju zamjenjuje. Zbog daljnje

potrebe zamjene s njoj treba sklopiti novi ugovor o radu na određeno vrijeme sukladno

odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a u tom ugovoru o

radu treba navesti da je već imala sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme kao i navesti

razlog ponovnog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme prema članku 10. stavku 4.

Zakona o radu.

NASLOV: Pravo na korištenje prošlogodišnjeg i ovogodišnjeg godišnjeg odmora

Učiteljica je u svibnju 2013. godine imala ozljedu na radu i od tada je na bolovanju.

Izvijestila je školu da će zaključiti bolovanje krajem svibnja i da želi iskoristiti

neiskorišteni godišnji odmor za 2013. godinu, a nakon toga godišnji odmor za 2014.

godinu te ići u mirovinu s 31. kolovoza ove godine. Ima li pravo na korištenje godišnjeg

odmora za 2013. i 2014. godinu te kada s njom možemo sklopiti sporazumni prestanak

ugovora o radu zbog odlaska u mirovinu?

Učiteljica svakako ima pravo na neiskorišteni godišnji odmor za 2013. godinu, koji zbog

bolesti, odnosno ozljede na radu nije mogla koristiti prošle kalendarske godine u skladu sa

člankom 63. stavkom 3. Zakona o radu („Narodne novine” broj 149/09, 61/11, 82/12, 73/13)

prema kojemu iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, godišnji odmor, odnosno dio

Page 23: Pravni Savjeti

godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen,

zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima

pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine. Učiteljica ima pravo i na godišnji odmor za 2014.

godinu koji joj treba dati kada i ostalim radnicima škole tijekom ljetnih praznika učenika i

prema rasporedu korištenja godišnjih odmora. Sporazum o prestanku ugovora o radu možete

sklopiti već u lipnju, a u sporazumu navesti da ugovor o radu prestaje s 31. kolovoza 2014.

godine. U sporazumu treba navesti činjenicu korištenja godišnjeg odmora kao i utvrditi pravo

na otpremninu zbog odlaska učiteljice u mirovinu koje joj pripada prema članku 61.

Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne

novine” broj 141/12) u iznosu tri proračunske osnovice.

Jedan član vijeća roditelja podnio je ostavku na članstvo, a na roditeljskom sastanku bit

će izabran novi član. U školi uskoro slijedi raspisivanje natječaja za izbor i imenovanja

ravnatelja. Treba li vijeće roditelja verificirati mandat novog člana prije nego što

započne postupak izbora i imenovanja ravnatelja. Može li se za članicu vijeća roditelja

izabrati članica učiteljskog vijeća naše škole?

Vijeće roditelja svakako treba verificirati mandat novog člana odnosno članice vijeća roditelja

na prvoj sjednici vijeća roditelja, a prije postupka izbora i imenovanja ravnatelja. Članica

učiteljskog vijeća može biti imenovana članicom vijeća roditelja budući da Zakon o odgoju i

obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine” broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10,

90/11, 5/12, 16/12, 86/12 i 94/13) kao ni članak 137. toga Zakona koji propisuje način ustroja

te ovlasti vijeća roditelja, ne sadrži zapreke glede imenovanja osoba iz reda učiteljskog vijeća

u vijeće roditelja. Međutim, članica učiteljskog vijeća ne može biti imenovana u školski odbor

kao predstavnica roditelja budući da članak 119. stavak 1. podstavak 2. Zakona o odgoju i

obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisuje da jednog člana školskog odbora imenuje i

razrješava vijeće roditelja iz reda roditelja koji nije radnik škole.

Učitelju tjelesne i zdravstvene kulture odobreno je korištenje neplaćenog dopusta do

kraja ove školske godine. On je odlučio da se više neće vraćati na rad u našu školu.

Pretpostavljam da nam treba uputi zahtjev za sporazumni raskid radnog odnosa

odnosno ugovora o radu, a mi ćemo evidentirati sporazumni prestanak radnog odnosa.

Učitelj vam se treba pisano očitovati o činjenici da se ne vraća na rad nakon neplaćenog

dopusta. Na temelju njegovog očitovanja pripremite tekst sporazumnog prestanka ugovora o

radu koji i on mora potpisati u skladu sa člankom 105. Zakona o radu („Narodne novine” broj

Page 24: Pravni Savjeti

149/09, 61/11, 82/12, 73/13) prema kojemu sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti

zaključen u pisanom obliku. Stoga ne biste mogli jednostrano evidentirati sporazumni

prestanak ugovora o radu da bi na temelju toga učitelju prestao radni odnos.

NASLOV: Kako odrediti organizacijski višak u školi

Radnica koja ima zasnovan radni odnos u produženom boravku na neodređeno vrijeme

dobila je neplaćeni dopust zbog odlaska na rad u dopunskoj nastavi u inozemstvu.

Vraća se na rad 31. kolovoza. U ovoj školskoj godini smanjen je broj odgojno-

obrazovnih skupina u produženom boravku. Budući da je zadnja došla raditi u školu,

najmlađa je i nema nikakvih obveza uzdržavanja vjerojatno će biti organizacijski višak.

Što ravnateljica škole treba napraviti?

Sukladno članku 107. stavku 1. podstavku 1. Zakona o radu („Narodne novine” broj 149/09,

61/11, 82/12, 73/13) škola kao poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili

ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju ako prestane

potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih

razloga (poslovno uvjetovani otkaz). Stoga ravnateljica škole najprije treba utvrditi koja će

osoba biti organizacijski višak prema članku 107. stavku 3. Zakona o radu koji propisuje da

poslodavac pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, mora voditi računa o

trajanju radnog odnosa, starosti, invalidnosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika, na

način da za sve osobe zaposlene u produženom boravku evidentira sve podatke prema

navedenim kriterijima. Nakon utvrđenja osobe koja treba biti organizacijski višak obvezno je

zatražiti u pisanom obliku savjetovanje s radničkim vijećem, odnosno sindikalnim

povjerenikom u funkciji radničkog vijeća, ako u školi nije utemeljeno radničko vijeće

sukladno članku 149. Zakona o radu. Ako se radničko vijeće, odnosno sindikalni povjerenik u

funkciji radničkog vijeća, ne očituje u roku od 8 dana od dana dostave dopisa kojim je

zatraženo savjetovanje prije donošenja odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o

radu, smatra se da nema primjedbi i prijedloga. Nakon izvršene obveze savjetovanja, a prije

donošenja odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu ravnateljica škole obvezna

je još dobiti prethodnu suglasnost školskog odbora prema članku 114. Zakona o odgoju i

obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine” broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10,

90/11, 16/12, 86/12). Nakon dobivanja prethodne suglasnosti školskog odbora ravnateljica

donosi odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu u kojoj se navodi pravo na

otkazni rok čije se trajanje određuje u skladu sa člankom 114. Zakona o radu te eventualno

pravo na otpremninu. Prema članku 119. stavcima 1. – 3. Zakona o radu pravo na otpremninu

Page 25: Pravni Savjeti

ima radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se

otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, u iznosu koji se određuje s obzirom na

dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem. Otpremnina se ne

smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće

koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu

rada kod tog poslodavca. Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili

ugovorom o radu nije određeno drukčije, ukupan iznos otpremnine iz stavka 2. ovoga članka

ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije

prestanka ugovora o radu.

Učiteljica je radila u školi od 14. travnja do 13. svibnja ove godine. Budući da nije

iskoristila godišnji odmor, ima li pravo na naknadu umjesto korištenja godišnjeg

odmora za mjesec dana i treba li o tome donijeti posebnu odluku?

Učiteljica ima pravo na naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora za mjesec dana u

skladu sa člankom 61. Zakona o radu („Narodne novine” broj 149/09, 61/11, 82/12, 73/13), a

o tom nije potrebno donositi posebnu odluku već se to pravo može navesti u obavijesti o

prestanku ugovora o radu na određeno vrijeme.

Tko ima prednost pri zapošljavanju

Osnovna škola je objavila natječaj za učitelja tehničke kulture. Nakon provedenog

natječaja, na koji se osim mene javio još jedan kandidat, dobio sam obavijest da je na to

radno mjesto primljen diplomirani inženjer prometa. Ja sam diplomirani inženjer

elektrotehnike i imam položene pedagoške kompetencije. Tko je u ovom slučaju imao

prednost pri zapošljavanju?

Sukladno članku 105. stavku 6. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

(„Narodne novine” broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13) poslove

učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski

sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni

studij odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste

odnosno preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180

ECTS bodova i ima potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje kojim

se stječe 60 ECTS bodova ako se na natječaj ne javi osoba koja je završila diplomski

sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni

studij odgovarajuće vrste. Prema stavku 14. istoga članka 105. Zakona o odgoju i obrazovanju

u osnovnoj i srednjoj školi ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz ovog

Page 26: Pravni Savjeti

članka, radni odnos se može zasnovati s osobom koja ima odgovarajuću razinu i vrstu

obrazovanja, a nema potrebne pedagoške kompetencije uz uvjet stjecanja tih kompetencija.

Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika

u osnovnom školstvu („Narodne novine” broj 47/96 i 65/01) člankom 2. točkom 18. propisuje

da poslove učitelja tehničke kulture mogu obavljati: profesor tehničkog obrazovanja, profesor

proizvodno-tehničkog obrazovanja, profesor politehnike i fizike i diplomirani inženjer

tehničke struke. Prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i

granama („Narodne novine”, broj 118/09, 82/12 i 32/13) u područje tehničkih znanosti

pripada elektrotehnika kao i tehnologija prometa i transport iz čega proizlazi da Vi i

diplomirani inženjer prometa imate odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja za obavljanje

poslova učitelja tehničke kulture u osnovnoj školi. Ako diplomirani inženjer prometa ima

stečene pedagoške kompetencije škola je s njim zakonito zasnovala radni odnos. No, ako

diplomirani inženjer prometa nema stečene pedagoške kompetencije , a na natječaj ste se

javili i Vi koji imate te kompetencije, u skladu sa člankom 105. stavkom 14. Zakona o odgoju

i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi škola je bila obvezna zaposliti Vas.

Učiteljica likovne kulture radit će kao zamjena u našoj školi od 20. svibnja 2014. do 30.

lipnja 2014. godine. Na koji joj način treba napraviti rješenje o tjednom zaduženju:

prema novom Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u

osnovnoj školi ili na isti način kao učiteljici likovne kulture koju zamjenjuje, a koje je

napravljeno prema odredbama bivšeg Kolektivnog ugovora za osnovne škole?

Sukladno članku 24. stavku 2. Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih

suradnika u osnovnoj školi („Narodne novine broj 34/14, 40/14) od dana stupanja na snagu

ovoga Pravilnika do kraja školske godine 2013./2014., učiteljima i stručnim suradnicima

izdaju se rješenja o tjednim i godišnjim zaduženjima za školsku godinu 2013./2014., prema

odredbama članaka 25. do 52. ovoga Pravilnika. U člancima 25. do 52. navedenoga Pravilnika

su odredbe koje je sadržavao i bivši Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim

ustanovama („Narodne novine” broj 66/11) prema kojemu su učiteljima i stručni suradnicima

određivana rješenja o tjednom i godišnjem zaduženju. Stoga učiteljici likovne kulture koja

radi kao zamjena treba napraviti rješenje na isti način kao i učiteljici koju zamjenjuje, prema

člancima 25. do 52. Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u

osnovnoj školi.

NASLOV: Tko saziva sjednice školskog odbora

Page 27: Pravni Savjeti

Predsjednik sam školskog odbora i u posljednje vrijeme u prilično „zategnutom”

odnosu s ravnateljem. Sljedeću sjednicu školskog odbora ravnatelj je sazvao i sročio

dnevni red u dogovoru s tajnicom škole, ali bez ikakve konzultacije i dogovora sa mnom.

Je li ispravno postupio i što mi je činiti u takvoj situaciji?

Ravnatelj škole nije ovlašten sazivati sjednice školskog odbora, osim u iznimnim slučajevima

kada predsjednik školskog odbora odnosno njegov zamjenik ne želi sazvati sjednicu, a radi se

o obvezi održavanja sjednice radi osiguravanja zakonitosti rada škole. Ravnatelj škole može

inicirati sazivanje sjednice školskog odbora, a u pravilu ravnatelj i predsjednik školskog

odbora dogovaraju njezin dnevni red. Poziv za sjednicu školskog odbora, prema statutu škole

odnosno poslovniku o radu školskog odbora, može se poslati putem redovne pošte i tada

predsjednik školskog odbora mora osobno potpisati poziv, a može biti propisana i mogućnost

sazivanja sjednice elektronskim putem na mail adrese članova školskog odbora. U ovom

slučaju vjerojatno se radi o elektronskom sazivanju sjednice. S obzirom na navedene činjenice

Vi možete pisanim putem izvijestiti članove školskog odbora da se sjednica neće održati, jer

je sazvana suprotno statutu škole odnosno poslovniku o radu školskog odbora. Ukoliko

odlučite ipak nazočiti sjednici sazvanoj na ovakav način, obvezno je članove školskog odbora

izvijestiti o načinu na koji je sjednica sazvana, a školski odbor obvezno treba zatražiti

očitovanje ravnatelja o razlozima ovakvog postupanja te ga upozoriti da ubuduće ne postupa

suprotno odredbama statuta škole, odnosno poslovniku o radu školskog odbora.

Imam nekoliko nejasnoća vezanih za korištenje godišnjeg odmora od prošle godine.

Naime, 21. listopada 2013. sam se trebala vratiti na posao nakon rodiljnog dopusta.

Htjela sam koristiti godišnji odmor odmah po povratku s dopusta, no ravnateljica je

rekla da to nije moguće, da ga mogu koristiti u nenastavne dane. Mjesec dana kasnije

drugoj kolegici s istom situacijom odobrila je korištenje godišnjeg odmora. Koristila

sam 7 dana godišnjeg odmora za vrijeme zimskih praznika, a ostalo mi je još 20 dana. S

obzirom da se godišnji odmor može iskoristiti do 30. lipnja ove godine je li to moguće i

ostvariti? Razrednica sam pa ako ne mogu koristiti godišnji odmor, može li mi se

isplatiti naknada za neiskorištene dane godišnjeg odmora? Kakav je postupak traženja

korištenja godišnjeg odmora u slučaju da mi ga ravnateljica ne želi odobriti?

Iako se godišnji odmor u pravilu koristi za vrijeme odmora učenika – zimskog, proljetnog i

ljetnog – u svim ostalim slučajevima kada radnik u tom razdoblju ne može iskoristiti godišnji

odmor obvezno mu je omogućiti korištenje godišnjeg odmora i u nastavne dane, a

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta financira rad osobe koja radi kao zamjena za

Page 28: Pravni Savjeti

radnika koji koristi godišnji odmor koji mu pripada prema Zakonu o radu. Ako ne možete

postići dogovor s ravnateljicom (koja Vam je već trebala odobriti korištenje dijela godišnjeg

odmora i za vrijeme nastave, po povratku na rad) pisanim putem zatražite zaštitu prava iz

radnog odnosa vezanog uz pravo na korištenje godišnjeg odmora od školskog odbora da Vam

se omogući korištenje neiskorištenog godišnjeg odmora do 30. lipnja. Školski odbor o

zahtjevima za zaštitu prava radnika odlučuje prema članku 118. stavku 2. podstavku 7.

Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („NN” br. 87/08, 86/09, 92/10,

105/10, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13). Naknada umjesto korištenja godišnjeg odmora isplaćuje

se samo radnicima kojima prestaje radni odnos, a koji nisu u cijelosti ili djelomično iskoristili

godišnji odmor, stoga Vam tu naknadu nije moguće isplatiti jer bi time škola napravila jedan

od najtežih prekršaja prema odredbi članka 294. stavka 1. točke 44. Zakona o radu („NN” br.

149/09,61/11, 82/12, 73/13).

NASLOV: Oslobađanje od poslova razredništva

Može li učitelj, koji je na početku školske godine rješenjem o tjednom i godišnjem

zaduženju zadužen poslovima razrednika, tražiti od ravnatelja školske ustanove da ga

zbog određenih razloga oslobodi poslova razredništva. Je li ravnatelj dužan udovoljiti

traženju učitelja i treba li učitelj podnijeti u tom slučaju pisani zahtjev ravnatelju za

oslobađanjem od poslova razredništva?

Ravnatelj kao poslovodni i stručni voditelj školske ustanove donosi rješenja o tjednom i

godišnjem zaduženju učitelja i stručnih suradnika. Učitelj može s ravnateljem kao

poslodavcem pokušati postići dogovor oko nezaduživanja poslovima razredništva zbog

određenih razloga koje smatra važnima i opravdanima. Ako dogovor ne bude postignut,

učitelj može protiv rješenja o tjednom i godišnjem zaduženju u pisanom obliku i u određenom

roku zatražiti zaštitu prava od školskog odbora. Školski odbor o zahtjevu za zaštitu prava

radnika iz radnog odnosa odlučuje sukladno odredbi članka 118. stavka 2. podstavka 7.

Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine” broj 87/08,

86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12 i 94/13). Školski odbor može, ako procijeni da je

zahtjev učitelja za oslobađanjem od poslova razredništva utemeljen na opravdanim razlozima

i da su ti razlozi takve prirode da je opravdano učitelja izuzeti od obveze obavljanja

razredničkih poslova, donijeti odluku kojom prihvaća učiteljev zahtjev. Na temelju odluke

školskog odbora ravnatelj treba radniku dati novo rješenje o tjednom i godišnjem zaduženju.

Page 29: Pravni Savjeti

U školi će uskoro biti raspisan natječaj za ravnatelja škole. Od 1. siječnja 2015. godine,

kada stupa na snagu odredba članka 126. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i

srednjoj školi, primjenjivat će se novi uvjeti za radno mjesto ravnatelja škole. Hoće li se

ravnateljima koji budu izabrani prije stupanja na snagu odredbe članka 126. Zakona,

do 1. siječnja 2015. godine, razdoblje obavljanja funkcije u tome vremenskom razdoblju

računati kao mandat s obzirom da će i oni morati na reizbor od 1. siječnja 2015. godine?

Naime, članak 128. Zakona propisuje čuvanje prethodnoga radnoga mjesta dva

mandata osobi koja bude izabrana za ravnatelja. Isto tako, prema članku 127. Zakona,

ravnatelji se imenuju na razdoblje od 5 godina. Iz takve zakonske odredbe proizlazi da

je ravnateljima mandat razdoblje od 5 godina.

Ako ne bude izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, odnosno

donošenja novih zakona posebno za osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, u kojima

će se promijeniti odredbe koje se odnose na uvjete, način i ostala pitanja vezana za izbor i

imenovanje ravnatelja školskih ustanova, prema članku 159. Zakona o odgoju i obrazovanju u

osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine” broj  87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12,

86/12 i 94/13 dalje u tekstu: ZOOOSŠ) stupanjem na snagu članka 126. ZOOOSŠ prestat će

mandati ravnateljima škola te će škole biti obvezne započeti natječajne postupke za izbor i

imenovanje ravnatelja u razdoblju 1. siječnja 2015. do 1. veljače 2015. godine. Sukladno

članku 127. stavku 3. ZOOOSŠ ravnatelja se imenuje na rok od 5 godina, a ista osoba može

ponovno biti imenovana za ravnatelja. Stoga smatram da se čuvanje radnog mjesta prema

članku 128. ZOOOSŠ treba odnositi na dva mandata propisana člankom 127. ZOOOSŠ. S

obzirom na činjenicu da prema važećem ZOOOSŠ nije propisan način licenciranja ravnatelja,

a licenca je jedan od uvjeta prema članku 126. ZOOOSŠ, svakako će morati biti određenih

dopuna ZOOOSŠ, pri čemu će zakonodavac trebati precizno propisati i prava ravnatelja

kojima će se po sili ZOOOSŠ prekidati mandati koji su u tijek , kao i način i razdoblja

čuvanja radnih mjesta.

NASLOV: Mora li ravnatelj poslušati preporuku prosvjetne inspekcije

Prosvjetni inspektor nakon inspekcijskog postupka i utvrđenih nepravilnosti podnio je

ravnatelju školske ustanove prijedlog za izdavanje pisanog upozorenja radniku na

obveze iz radnog odnosa uz mogućnost redovitog otkaza ugovora o radu, a u skladu s

odredbama članka 111. Zakona o radu. Ravnatelj nije postupio prema zaprimljenom

prijedlogu prosvjetnog inspektora. Ima li kakvih posljedica za takvo postupanje

poslodavca, posebno kad se zna da je isti poslodavac nekim drugim radnicima izdao

pisano upozorenje nakon što je dobio inspektorov prijedlog.

Page 30: Pravni Savjeti

Prema članku 26. Zakona o prosvjetnoj inspekciji („Narodne novineˮ broj 61/11, 16/12)

prosvjetni inspektor će ako utvrdi kršenje obveze iz radnog odnosa predložiti izdavanje

pisanog upozorenja, odnosno redovitog ili izvanrednog otkaza ugovora o radu. U odredbama

Zakona o prosvjetnoj inspekciji nema drugih odredbi u svezi navedenoga prijedloga, stoga

nema ni sankcija za ravnatelja koji ne postupi prema tom prijedlogu.

Tko treba pisati zapisnik na sjednici učiteljskog/nastavničkog vijeća, tajnik ili netko od

nastavnika i stručnih suradnika? Postoji li kakvo pravilo ili je to različito od škole do

škole?

Poslovnikom o radu kolegijalnih tijela odnosno poslovnikom o radu konkretnog kolegijalnog

tijela učiteljskog vijeća odnosno nastavničkog vijeća propisan je način i osoba koja vodi

zapisnik na sjednici, a to je u pravilu član učiteljskog odnosno nastavničkog vijeća kojega

odredi učiteljsko odnosno nastavničko vijeće. Svakako treba napomenuti da je pri određivanju

poslova tajnika osnovnih škola potrebno voditi računa o odredbama Pravilnika o djelokrugu

rada tajnika te administrativno tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u osnovnoj

školi („Narodne novineˮ broj 40/14) kojim su propisani poslovi tajnika, kao i razmotriti

potrebu izmjene općih akata. Isto vrijedi i za srednjoškolske ustanove glede Pravilnika o

djelokrugu rada tajnika te administrativno tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju

u srednjoškolskoj školi („Narodne novineˮ broj 02/11) kojim su propisani poslovi tajnika

srednjoškolske ustanove.

Na koga se odnosi povoljnost pri određivanju prava na prijevoz prema članku 67.

Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama: na

radnike ili na škole kao poslodavce?

Povjerenstvo za tumačenje Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u

javnim službama dalo je tumačenje broj 8/67 od 13. veljače 2013. godine prema kojemu se

formulacija „ako mu je to povoljnijeˮ odnosi na poslodavca.

U Izjavi o prijevozu koja se nalazi na stranicama Ministarstva pod točkom 5. spominje

se posebni slučaj. Na što se tu misli? Je li to za osobe koje imaju više od 100 kilometara

udaljenosti od mjesta stanovanja do mjesta rada pa odluku donosi nadležni ministar te

se radniku isplaćuje 0,65 kuna po kilometru ili je to nešto drugo?

Smatram da se u Izjavi o prijevozu i troškovima prijevoza na posao i s posla koju je

Ministarstvo znanosti , obrazovanja i sporta poslalo školskim ustanovama kao preporučeni

primjerak radi utvrđivanja prava na prijevoz za dolazak na posao i odlazak s posla

zaposlenika školskih ustanova i koja se nalazi na internetskoj stranici Ministarstva znanosti,

Page 31: Pravni Savjeti

obrazovanja i sporta, pod navedenom točkom 5. odnosno e) evidentira pravo na naknadu

troškova prijevoza zaposlenika kojima se u slučaju udaljenosti od adrese stanovanja do adrese

rada većoj od 100 kilometara, naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i

međumjesnim javnim prijevozom utvrđuje u visini 0,65 kuna po prijeđenom kilometru,

posebnom odlukom nadležnog ministra (pravo prema stavku 8. članka 67. Temeljnog

kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, „Narodne novineˮ broj

141/12, 150/13, 153/13) ali i drugi slučaj ostvarivanja prava zaposlenika na prijevoz za

dolazak na posao i odlazak s posla koji nije naveden u obrascu spomenute izjave.

Novi zakon o radu (1)

Nakon dugotrajnih pregovora Vlade Republike Hrvatske i socijalnih partnera kao i niza

negativnih reakcija, novi Zakon o radu ponovno je izmijenjen, a donesen je kao cjeloviti

propis 15. srpnja 2014. godine, objavljen je u „Narodnim novinamaˮ broj 93/2014 , te stupio

na snagu 7. kolovoza.

Novi Zakon o radu znatno je kraći jer su iz njega maknute odredbe o prekograničnom

spajanju radnika, te odredbe o europskim radničkim vijećima koje su sadržane u novim

propisima – Zakonu o europskim radničkim vijećima i Zakonu o sudjelovanju radnika u

odlučivanju u europskom društvu (SE) i u europskoj zadruzi (SCE). Doneseni su i Zakon o

reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata te Zakon o potporama za očuvanje radnih

mjesta kao posebni propisi koji su povezani sa Zakonom o radu. Svi navedeni propisi

također su objavljeni u „Narodnim novinamaˮ broj 93/2014. od 15. srpnja 2014. godine,

istoga dana kada i Zakon o radu.

Novi Zakon o radu ima 235 članaka podijeljenih u 9 glava, dok je bivši Zakon o radu

sadržavao 25 glava. U prvoj glavi – opće odredbe – dodan je članak koji propisuje

elektronički zapis podataka o radniku koji je uveden nakon ukidanja radnih knjižica, a koji

vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u skladu s posebnim propisima o mirovinskom

osiguranju. U drugoj glavi – individualni radni odnosi – sadržane su sve odredbe o zasnivanju

radnog odnosa, pravima i obvezama poslodavaca i radnika iz radnog odnosa i u vezi s radnim

odnosom te odredbe o prestanku radnog odnosa, a mnoge od tih odredbi bile su u bivšem

Zakonu o radu strukturirane kao posebne glave toga Zakona. Propisana je mogućnost

poslodavca koji nema potrebu za radom određenog radnika da ga ustupi u povezano društvo

prema propisima o trgovačkim društvima, najdulje do šest mjeseci, na temelju sporazuma

poslodavca i pisane suglasnosti radnika.

Page 32: Pravni Savjeti

Važna je novost obveza poslodavaca da radnicima dostave primjerak prijave na obvezno

mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od isteka roka za prijavu na

obvezna osiguranja prema posebnom propisu, a ne petnaest dana kao što je bilo u bivšem

Zakonu o radu. Glede obveze radnika da pri sklapanju ugovora o radu obavijesti poslodavca o

bolesti ili nekim drugim okolnostima koje ga onemogućuju ili bitno ometaju u izvršavanju

radnih obveza, ta je obveza proširena na način da je radnik na navedeno obvezan i tijekom

trajanja radnog odnosa. Za poslodavce je proširena obveza da i tijekom radnog odnosa, a ne

samo u postupku odabira kandidata za radno mjesto i sklapanja ugovora o radu (kao do sada)

ne smiju od radnika tražiti podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom. U dijelu u

kojemu je propisana zaštita trudnica odnosno žena koje su rodile ili koje doje dijete propisana

je nadležnost doktora specijaliste medicine rada u sporu između radnica i poslodavca pri

utvrđivanju jesu li drugi, od strane poslodavca ponuđeni poslovi, a koje je poslodavac s ciljem

zaštite zdravlja navedenih kategorija radnica dužan ponuditi tim kategorijama radnica,

odgovarajući poslovi. Propisano je da se korištenje rodiljnih i roditeljskih potpora ostvaruje

prema posebnom propisu.

Novi Zakon o radu ne sadrži institut profesionalne nesposobnosti za rad, nego institut

smanjene radne sposobnosti radnika uz preostalu radnu sposobnost te smanjenje radne

sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti. Nadležnost doktora specijaliste

medicine rada propisana je i za sporove o drugim odgovarajućim poslovima koje je

poslodavac, ako je u mogućnosti, dužan ponuditi radnicima kod kojih postoji smanjenje radne

sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, radnicima sa smanjenom radnom sposobnosti uz

djelomični gubitak radne sposobnosti ili radnicima kod kojih postoji neposredna opasnost od

nastanka smanjenja radne sposobnosti.

NASLOV: Novi Zakon o radu (2)

TXT: Ukoliko poslodavac ne može osigurati odgovarajuće poslove radnicima kod kojih

postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, radnicima sa smanjenom

radnom sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili radnicima kod kojih postoji

neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti, odnosno ako takav radnik

odbije ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje odgovarajućih poslova, poslodavac

može otkazati takvom radniku samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća odnosno

sindikalnog povjerenika u funkciji radničkog vijeća. U slučaju uskraćene suglasnosti

radničkog vijeća odnosno sindikalnog povjerenika u funkciji radničkog vijeća, umjesto

sudskog nadomještanja uskraćene suglasnosti uvedena je arbitraža, te se uskraćena suglasnost

Page 33: Pravni Savjeti

nadomješta arbitražnom odlukom. Arbitražu provodi arbitar kojeg s liste, koju utvrđuje

Gospodarsko socijalno vijeće, odaberu strane u sporu ili koju odrede sporazumno. Ministar

nadležan za rad, uz prethodno mišljenje Gospodarskog socijalnog vijeća, pravilnikom

propisuje način izbora arbitara te arbitražni postupak.

Izmijenjene su i odredbe o takozvanim agencijskim radnicima koje agencije za privremeno

zapošljavanje ustupaju poslodavcima za privremeno obavljanje poslova. Značajna promjena

vezana je uz rad radnika koji rade puno radno vrijeme (40 sati tjedno), a kojima je omogućen

dopunski rad kod drugog poslodavca na jednokratnim povremenim poslovima do 8 sati tjedno

i maksimalno 180 sati godišnje, ali uz suglasnost poslodavca kod kojeg rade puno radno

vrijeme. Navedena mogućnost sklapanja ugovora o radu za dopunski rad na jednokratnim

povremenim poslovima do 8 sati tjedno i maksimalno 180 sati godišnje propisana je i za

radnike koji rade u nepunom radnom vremenu, ali uz suglasnost poslodavca, odnosno svih

poslodavaca kod kojih rade.

Kao novost za radnike koji rade u nepunom radnom vremenu propisano je da se plaća i druga

materijalna prava radnika – jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane i slično –

utvrđuju i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim

ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno. Važna izmjena

odnosi se na prekovremeni rad. Uvjeti za prekovremeni rad ostali su isti, a to su viša sila,

izvanredno povećanje opsega poslova i drugi slični slučajevi prijeke potrebe u kojima je

radnik dužan raditi duže od punog odnosno nepunog radnog vremena. No, poslodavac je

obvezan radniku za prekovremeni rad izdati pisani zahtjev, a samo iznimno, ako priroda

prijeke potrebe onemogućava poslodavca da radniku prije početka prekovremenog rada uruči

pisani zahtjev, usmeni zahtjev je dužan radniku pisano potvrditi u roku od 7 dana od dana

kada je prekovremeni rad naložen.

Ako radnik radi prekovremeno ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od 50 sati

tjedno, a time je trajanje prekovremenog rada povećano na 10 sati tjedno. I dalje postoji

ograničenje prekovremenog rada na 180 sati godišnje, osim ako je kolektivnim ugovorom

ugovoreno duže trajanje prekovremenog rada, ali ni u kom slučaju ne smije trajati duže od

250 sati godišnje. Više ne postoji obveza prijavljivanja prekovremenog rada nadležnim

inspekcijskim službama (u školstvu prosvjetnoj inspekciji) što je bila obveza prema bivšem

Zakonu o radu,u slučaju kada je prekovremeni rad trajao duže od četiri tjedna neprekidno i

drugim propisanim slučajevima.

Odredbe o rasporedu radnog vremena radnika izmijenjene su i poslodavci imaju mogućnost

nejednakog određivanja rasporeda radnog vremena radnika, uz propisana ograničenja , a

Page 34: Pravni Savjeti

također su izmijenjene i odredbe o preraspodjeli radnog vremena. Za radnike odnosno

maloljetnike koji rade u nepunom radnom vremenu kod dva ili više poslodavaca, a ukupno

dnevno radno vrijeme kod svih poslodavaca traje najmanje 6 odnosno četiri i pol sata (za

maloljetnike), propisano je pravo na stanku koje ostvaruju kod svakog poslodavca razmjerno

ugovorenom radnom vremenu.

Novi zakon o radu (4)

Zastarni rok potraživanja iz radnog odnosa produžen je na pet godina prema odredbama

obveznog prava, umjesto dosadašnje tri godine.

U glavi III. – sudjelovanje radnika u odlučivanju – mandat radničkog vijeća je 4 godine

umjesto dosadašnje 3 godine, te je propisano da se redoviti izbori u pravilu održavaju u

razdoblju od 1. ožujka do 31. svibnja. Propisani su i iznimni slučajevi kada mandat radničkog

vijeća traje kraće (slučajevi poništenja izbora odnosno raspuštanja radničkog vijeća te mandat

dopunskog člana radničkog vijeća). Pri podnošenju liste kandidata za izbor predstavnika

radnika, liste kandidata osim sindikata može predložiti i skupina radnika koju podržava

najmanje 20 posto umjesto dosadašnjih 10 posto radnika zaposlenih kod određenog

poslodavca.

Glede obveze poslodavca o obavješćivanju radničkog vijeća svaka 3 mjeseca, dodane su

obveze obavješćivanja i o broju i vrsti radnika kojima je poslodavac dao pisanu suglasnost za

privremeni dopunski rad do 8 sati tjedno odnosno 180 sati godišnje kao i o rezultatima

provedenih inspekcijskih nadzora u području rada i zaštite na radu. Propisan je pojam

poslovne tajne kao i obveza člana radničkog vijeća na čuvanje poslovne tajne i nakon

prestanka izbornog razdoblja.

U glavi IV. – kolektivni radni odnosi – u dijelu kojim je propisana zaštita sindikalnih

povjerenika, te slučaja uskraćene suglasnosti sindikata bez koje sindikalnom povjereniku

tijekom obavljanja dužnosti i 6 mjeseci po prestanku obavljanja iste nije moguće otkazati

ugovor o radu niti ga staviti u u nepovoljniji položaj u odnosu na dosadašnje uvjete rada i

ostale radnike, poslodavac nadomještanje uskraćene suglasnosti treba nadomjestiti

arbitražnom odlukom, umjesto sudskom odlukom. Produžena primjena pravnih pravila

sadržanih u kolektivnom ugovoru nakon isteka kolektivnog ugovora ograničena je na

razdoblje od 3 mjeseca od isteka roka na koji je bio sklopljen kolektivni ugovor, odnosno 3

mjeseca od isteka otkaznog roka, a samo se iznimno kolektivnim ugovorom može ugovoriti i

duže razdoblje produžene primjene.

U V. glavi propisan je nadzor nad primjenom propisa o radu.

Page 35: Pravni Savjeti

U VI. glavi – posebne odredbe – izmijenjene su odredbe u vršenju dužnosti i prava državljana

u obrani vezanih uz radni odnos te su propisana prava zaposlenih pričuvnika za vrijeme

odsutnosti s rada zbog vojne obveze ili služenja u ugovornoj pričuvi.

U VII. glavi – upravne mjere – kao novost detaljno su propisane upravne mjere koje je

inspektor u provedbi nadzora u području rada, usmenim rješenjem u zapisniku ovlašten

narediti poslodavcu te su propisane 24 obveze koje je poslodavac obvezan izvršiti u

ostavljenom roku. Također su propisane ovlasti inspektora da usmenim rješenje zabrani

aktivnosti propisane u 14 točaka. Sve navedene upravne mjere propisane su kao mjere za koje

izjavljena žalba ne odgađa izvršenje.

U glavi VIII. pojam kaznene odredbe promijenjen je u prekršajne odredbe te je njihov broj

umanjen u odnosu na bivši Zakon o radu, a budući da je Zakon o radu skraćen to je logično,

kao i činjenice da su neki prekršaji propisani u glavi kojom su propisane upravne mjere.

U glavi IX. – prijelazne i završne odredbe – propisano je da se odredbe o zastari potraživanja

neće primjenjivati na potraživanja iz radnog odnosa kojima je rok zastare od 3 godine istekao

prije stupanja na snagu ovog Zakona.

Na postupke nadomještanja suglasnosti radničkog vijeća o otkazu ugovora o radu odnosno

nadomještanja suglasnosti sindikata o otkazu ugovora o radu sindikalnom povjereniku

započete nakon donošenja ovog Zakona, a do donošenja provedbenog propisa o arbitraži

primjenjivat će se odredbe bivšeg Zakona o radu.

Ministar nadležan za rad obvezan je u roku od 6 mjeseci od stupanja ovog Zakona na snagu

donijeti propisane pravilnike. Rok usklađenja pravilnika o radu s ovim Zakonom je 6 mjeseci

od stupanja na snagu, odnosno 7. veljače 2015. godine.

NASLOV: Što kad predsjednik školskog odbora ne radi u skladu sa statutom škole

Predsjednica školskog odbora ne postupa u skladu s odredbama statuta školske

ustanove kada je u pitanju način sazivanja sjednice školskog odbora kao i priprema

radnih materijala članovima za sjednicu školskog odbora. Može li predsjednica školskog

odbora dobiti pisano upozorenje na obveze iz radnog odnosa u skladu sa odredbama

Zakona o radu na poslovima vezanima uz školski odbor.

Prema članku 119. stavku 1. Zakona o radu („Narodne novineˮ broj 93/14) prije redovitog

otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti

na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te

obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to

učini. Pisano upozorenje na obveze iz radnog odnosa iz navedenoga članka 119. stavka 1.

Page 36: Pravni Savjeti

Zakona o radu izriče ravnatelj odnosno ravnateljica škole. Rad u školskom odboru

podrazumijeva poslove upravljanja školom, a ne poslove iz radnog odnosa, stoga smatram da

se predsjednici školskog odbora ne može za navedeno postupanje izreći pisano upozorenje na

obveze iz radnog odnosa. Međutim, školski odbor kao kolegijalno tijelo može (treba) na

sjednici konstatirati nepravilan rad predsjednice školskog odbora te je obvezati na postupanje

prema općim aktima škole: statutu škole, poslovniku o radu školskog odbora odnosno

poslovniku o radu kolegijalnih tijela, vezano uz obvezu sazivanja sjednica školskog odbora te

pripremu radnih materijala, uz mogućnost opoziva sa mjesta predsjednice školskog odbora.

Ako predsjednica školskog odbora unatoč upozorenju i dalje bude nepravilno postupala pri

izvršavanju svojih obveza predsjednice školskog odbora, školski je odbor ovlašten (treba)

razriješiti je te izabrati novog predsjednika odnosno predsjednicu školskog odbora.

Izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

propisana je obveza članova školskog odbora iz redova učiteljskog, nastavničkog,

odgajateljskog vijeća, vijeća roditelja te vijeća radnika da u postupku izbora i

imenovanja ravnatelja zastupaju i iznose stajališta tijela koja su ih imenovala ili

izabrala u školski odbor. Prema odredbama školskog statuta glasovanje je pravovaljano

ako mu je pristupila najmanje natpolovična većina članova učiteljskog vijeća, vijeća

roditelja i vijeća radnika. Mora li jedan od kandidata za ravnatelja kod glasovanja

dobiti natpolovičnu većinu glasova ili je dovoljno da ima više glasova od drugih

kandidata za ravnatelja?

Pri detaljnijem propisivanju zauzimanja stajališta tijela školske ustanove u postupku izbora i

imenovanja ravnatelja školske ustanove (uz obvezu da to stajalište zauzima tajnim

glasovanjem prema odredbama Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) u

statutu školske ustanove treba biti propisan način utvrđivanja kandidata za ravnatelja koji će

na pojedinom tijelu školske ustanove: učiteljskom, nastavničkom, odgajateljskom vijeću,

vijeća roditelja te skupu odnosno zboru radnika, biti izabran i s kakvom potrebnom većinom.

U pravilu statuti školske ustanove sadrže odredbu da je izabran kandidat koji je dobio najveći

broj glasova, no moguće su i odredbe da to bude kandidat koji je dobio natpolovičnu većinu

glasova nazočnih birača na pojedinom tijelu školske ustanove. U drugom navedenom slučaju

– potrebi dobivanja natpolovične većine glasova nazočnih birača pojedinog tijela školske

ustanove, postupak izbora i imenovanja ravnatelja školske ustanove može biti otežan, osobito

ako se na natječaj javi više kandidata, stoga smatram da je prvi navedeni slučaj – izbor

kandidata koji je dobio najveći broj glasova, bolje rješenje.

Page 37: Pravni Savjeti

NASLOV: Može li se prekovremeni rad „isplatiti” kroz slobodne dane

Ravnatelj škole nije zaposleniku ustanove evidentirao prekovremeni rad, niti ga je

prijavio nadležnome Ministarstvu. No, unatoč tome, omogućio je zaposleniku slobodne

dane umjesto isplate prekovremenih sati. Je li ravnatelj postupio u skladu sa zakonom?

Sukladno članku 65. Zakona o radu („Narodne novine” broj 93/14) u slučaju više sile,

izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik

je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog odnosno nepunog radnog vremena

(prekovremeni rad). Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako priroda prijeke potrebe

onemogućava poslodavca da prije početka prekovremenog rada uruči radniku pisani zahtjev,

usmeni zahtjev poslodavac je dužan pisano potvrditi u roku od sedam dana od dana kada je

prekovremeni rad naložen. Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama

(„Narodne novine” broj 63/14) člankom 22. stavkom 2. određuje da je poslodavac dužan

zaposleniku izdati pisani nalog za prekovremeni rad kojim se utvrđuje vrijeme njegovog

trajanja, a prema stavku 4. istoga članka 22. uvećanje plaće za prekovremeni rad isplaćuje se

mjesečno uz isplatu plaće za taj mjesec. Rad učitelja zaposlenog kod poslodavca, kada

zamjenjuje odsutnog učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu, ako na te poslove

nije redovno raspoređen, uz ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovog članka, smatra se

prekovremenim radom, a poslodavac je dužan voditi evidenciju zamjena za svakog

zaposlenika u skladu sa stavkom 5. navedenoga članka 22. Kolektivnog ugovora za

zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama. Prema stavku 3. istoga članka 22. vrijednost

prekovremenog nastavnog sata učitelja obračunava se na način da se vrijednost održanog

prekovremenog sata sukladno tjednom zaduženju uveća za vrijednost stručno-metodičke

pripreme, sve uvećano za 50 posto po osnovi članka 11. stavka 1. točke 2. ovog Ugovora. Sati

prekovremenog rada u skladu sa člankom 11. stavkom 1. točki 2. Kolektivnog ugovora za

zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama plaćaju se na način da će se osnovna plaća

zaposlenika uvećati za prekovremeni rad 50 posto. Prema novom Zakonu o radu („Narodne

novine” broj 93/2014) više ne postoji obveza prijave prekovremenog rada inspekciji rada

odnosno prosvjetnoj inspekciji u školstvu, dok je prema bivšem Zakonu o radu bila obvezna

prijava inspekciji rada u roku od osam dana od nastupa neke od navedenih okolnosti zbog

kojih je bilo obvezno prijaviti prekovremeni rad, a to su bili slučajevi kada je prekovremeni

rad određenog radnika trajao duže od četiri tjedna neprekidno ili više od dvanaest tjedana

tijekom kalendarske godine, odnosno ako je prekovremeni rad svih radnika određenog

Page 38: Pravni Savjeti

poslodavca prelazio deset posto ukupnog radnog vremena u određenom mjesecu. Međutim

postoji obveza evidentiranja prekovremenog rada kao takvoga oblika rada radnika i obveze

propisanog načina plaćanja prekovremenoga rada. Također postoji obveza vođenja evidencije

radnog vremena radnika sukladno članku 5. stavcima 1. i 2. Zakona o radu prema kojemu je

poslodavac dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, a ta evidencija

mora sadržavati podatke o radnicima i radnom vremenu. Evidencija radnog vremena za

radnike školskih ustanova obvezno se vodi prema Pravilniku o evidenciji radnog vremena za

radnike školskih ustanova („Narodne novine”, broj 144/11). Slijedom navedenoga ravnatelj

školske ustanove bio je obvezan evidentirati prekovremeni rad radnika te ga adekvatno platiti,

ovisno o činjenici radi li se o učitelju ili drugom zaposleniku škole.

NASLOV: Zasnivanje stalnog radnog odnosa s učiteljem koji radi na određeno vrijeme

Učitelj je u našu školu upućen od strane ureda državne uprave kao organizacijski višak,

a s njim je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme do dobivanja suglasnosti

Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Škola je sada dobila suglasnost

Ministarstva za zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme s tim učiteljem. Mora

li školski odbor dati prethodnu suglasnost za zasnivanje radnog odnosa na neodređeno

vrijeme s tim učiteljem ili je ravnatelj samostalno ovlašten s njime zasnovati radni

odnos?

Sukladno članku 114. stavku 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

(„Narodne novine” broj  87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12 i 94/13) o

zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog

odbora, a samostalno u slučaju kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno

zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana, iz čega proizlazi da je ravnatelj ovlašten samostalno

odlučiti samo u slučaju kada je zbog neodgodivih poslova potrebno zaposliti osobu na vrijeme

najduže do 15 dana. Prema članku 107. stavku 10. podstavku 2. Zakona o odgoju i

obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka (zasnivanje

radnog odnosa na temelju natječaja) radni odnos se može zasnovati ugovorom o radu i bez

natječaja s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih,

tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave,

odnosno Gradskog ureda. Iz navedenoga proizlazi da se s osobom koja je kao organizacijski

višak upućena u školu može zasnovati radni odnos bez natječaja, ali uz prethodnu suglasnost

školskog odbora, pri čemu je ravnatelj ovlašten samostalno zasnovati radni odnos zbog

neodgodive potrebe obavljanja poslova, najduže do 15 dana. Stoga je u ovom slučaju

Page 39: Pravni Savjeti

potrebno dobiti prethodnu suglasnost školskog odbora za sklapanje ugovora o radu na

neodređeno vrijeme.

Mandat školskog odbora naše škole traje od ožujka 2013. godine. U toj školskoj godini

za predstavnika vijeća roditelja izabran je predstavnik roditelja sedmog razreda te je

imenovan u školski odbor. Njegovo dijete, učenik razrednog odjela ispred kojeg je

imenovan u školski odbor, završio je osmi razred ove godine. Međutim, on ima i drugo

dijete koje je učenik naše škole i koji ove školske godine pohađa peti razred. Treba li

ovom roditelju po sili Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi prestati

mandat u školskom odboru sada na početku ove školske godine 2014./2015. ili ima

pravo i dalje ostati u školskom odboru budući da ima i drugo dijete koje je učenik naše

škole i pohađa peti razred? Napomenut ću da on nije imenovan u vijeće roditelja ove

školske godine kao predstavnik razrednog odjela petog razreda.

Sukladno članku 119. stavku 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

(„Narodne novine” broj  87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12 i 94/13) u školski

odbor vijeće roditelja imenuje jednog člana iz reda roditelja koji nije radnik škole. Prema

navedenoj odredbi član školskog odbora bira se iz reda roditelja, a ne iz reda vijeća roditelja

iz čega proizlazi da član školskog odbora iz reda roditelja ostaje u školskom odboru do isteka

mandata, bez obzira je li u tekućoj školskoj godini opet imenovan u vijeće roditelja, ali uz

uvjet da i dalje ima dijete koje pohađa osnovnu školu u kojoj je imenovan u školski odbor.

Sve navedeno odnosi se i na roditelja iz ovog upita koji i dalje ostaje u školskom odboru iako

nije ove školske godine imenovan u vijeće roditelja. 

NASLOV: Može li se u vijeće roditelja imenovati osoba zaposlena u školi

Smije li se u vijeće roditelja imenovati učiteljica koja radi u našoj školi? U statutu škole

uopće nije propisana takva mogućnost, odnosno nije propisano da se može niti da se ne

može u vijeće roditelja imenovati osoba zaposlena u školi.

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novineˮ broj 87/08,

86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13 ) člankom 137. stavcima 1. i 2.

propisuje da se u školi ustrojava vijeće roditelja te da roditelji učenika svakog razrednog

odjela između sebe biraju jednog člana u vijeće roditelja, a u školama u kojima se školovanje

ne provodi u razrednim odjelima sastav vijeća roditelja uređuje se statutom. Članak 119.

stavak 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisuje da školski

odbor ima sedam članova, od kojih jednog člana bira i razrješuje radničko vijeće, a ako

radničko vijeće nije utemeljeno, imenuju ga i opozivaju radnici neposrednim i tajnim

Page 40: Pravni Savjeti

glasovanjem, na način propisan Zakonom o radu za izbor radničkog vijeća koje ima samo

jednog člana, a ostalih šest članova imenuje i razrješava: učiteljsko, nastavničko, odnosno

odgajateljsko vijeće dva člana iz reda učitelja, nastavnika i stručnih suradnika, vijeće roditelja

jednog člana iz reda roditelja koji nije radnik škole, osnivač tri člana samostalno.

Prema navedenim odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

nema zapreka za imenovanje zaposlenika škole u članstvo vijeća roditelja, neovisno o tome

radi li se o učiteljima, stručnim suradnicima ili ostalim zaposlenicima škole. Međutim

zaposlenik škole koji je imenovan u vijeće roditelja ne smije biti imenovan u školski odbor.

Stoga, ako ni u statutu škole nemate propisanu tu zapreku, a ne biste je trebali imati, učiteljica

može biti imenovana u vijeće roditelja, ali ne može biti imenovana u školski odbor kao

članica iz reda roditelja, koju odnosno kojega imenuje i razrješuje vijeće roditelja.

Ravnatelj škole imenovan je 15. studenoga 2009. godine na rok od pet godina. Kada mu

završava mandat – 14. ili 15. studenoga 2014. – te s kojim se datumom imenuje u novi

mandat?

Računanje rokova na gotovo je isti način propisano u odredbama Zakona o obveznim

odnosima, Zakona o parničnom postupku te Zakona o općem upravnom postupku te ostalih

procesnih zakona na način da se rokovi određeni na mjesece odnosno na godine završavaju

protekom onog dana posljednjeg mjeseca odnosno godine koji po svom broju odgovara danu

kad je rok otpočeo. U skladu s navedenim ravnatelju mandat završava 15. studenoga 2014., a

novi započinje 16. studenoga 2014.

Učiteljici je umro svekar. Na koliko dana plaćenog dopusta ima pravo te ima li pravo na

financijsku pomoć prema odredbama kolektivnog ugovora?

U skladu sa člankom 44. stavkom 1. podstavkom 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za

službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novineˮ broj 141/12, 150/13)

zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust tijekom jedne kalendarske godine do ukupno najviše

deset radnih dana u sljedećim slučajevima: smrti brata ili sestre, djeda ili bake te roditelja

supružnika – dva radna dana.

Pravo na pomoć prema članku 62. stavku 1. postavku 3. navedenog Temeljnog kolektivnog

ugovora za službenike i namještenike u javnim službama mogu ostvariti zaposlenik ili

njegova obitelj u slučaju smrti supružnika, djeteta i roditelja u iznosu od jedne proračunske

osnovice. Slijedom navedenog učiteljica ima pravo samo na plaćeni dopust od dva radna

dana.

NASLOV: Mogu li se za tajnika škole pri zapošljavanju tražiti i dodatni uvjeti

Page 41: Pravni Savjeti

Može li se kod objave natječaja za tajnika škole, uz propisane uvjete stručne spreme

diplomirani pravnik ili upravni pravnik prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u

osnovnoj i srednjoj školi, kao uvjet odrediti i dvije godine radnog iskustva na poslovima

tajnika u sustavu odgoja i obrazovanja i tri mjeseca probnog rada? Mogu li se takvi

uvjeti propisati pravilnikom o radu škole ili pravilnikom o sistematizaciji radnih

mjesta? Uvjet probnog rada propisan je pravilnikom o radu škole, a što je s uvjetom

radnog iskustva?

Uvjeti za tajnike škola propisani su člankom 105. stavkom 16. Zakona o odgoju i obrazovanju

u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novineˮ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12,

86/12, 94/13) na način da poslove tajnika može obavljati osoba koja ima završen sveučilišni

diplomski studij pravne, odnosno stručni studij upravne struke. Stoga se jedino ti uvjeti smiju

navesti u natječaju kao i u općim aktima škole, a radno iskustvo nikako. Uz propisane

zakonske uvjete jedino je moguće navesti probni rad. Probni rad u skladu sa člankom 26.

stavkom 2. podstavcima 3. i 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike

u javnim službama („Narodne novineˮ broj 141/12, 150/13) može trajati najduže tri mjeseca

za radna mjesta druge vrste za koje je opći uvjet viša stručna sprema stečena prema ranije

važećim propisima, odnosno završen stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij i šest

mjeseci za radna mjesta prve vrste za koje je opći uvjet visoka stručna sprema stečena prema

ranije važećim propisima, odnosno završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili

integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij.

Učiteljica je na bolovanju i zaposlili smo zamjenu do njenog povratka na rad, a najdulje

do 60 dana. Druga učiteljica sporazumno je prekinula radni odnos. Osobu koja mijenja

učiteljicu na bolovanju želimo zadržati na radu što duže i ako dobijemo suglasnost

MZOS-a za zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme na upražnjeno radno

mjesto zbog sporazumnog prestanka radnog odnosa s njom zasnovati radni odnos na

neodređeno vrijeme. Stoga smo s njom sklopili novi ugovor o radu uz suglasnost

školskog odbora, a najdulje do 60 dana, za obavljanje poslova učiteljice koja je

sporazumno prekinula radni odnos i prekinuli prijašnji ugovor o radu (zamjena za

učiteljicu na bolovanju). Pitanje se odnosi na osobu koja bi trebala mijenjati prvu

učiteljicu koja je na bolovanju. Budući da je za to radno mjesto već bio sklopljen ugovor

na određeno vrijeme do povratka radnice najduže do 60 dana, a na to se radno mjesto

zapošljava nova osoba, zapošljavamo li novu osobu na preostali dio roka do isteka 60

dana ili se može ponovno zaposliti na razdoblje najduže do 60 dana do kada će se

sigurno na rad vratiti učiteljica s bolovanja?

Page 42: Pravni Savjeti

Sukladno članku 107. stavku 10. podstavku 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i

srednjoj školi („Narodne novineˮ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12,

94/13) iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka (zasnivanje radnog odnosa na temelju

natječaja) radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja na određeno

vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju

natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana. Također je moguće zasnovati

radni odnos bez natječaja i u drugim slučajevima propisanim člankom 107. stavkom 10.

podstavcima 2. – 5. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U navedenom

slučaju radi se o opravdanim razlozima zbog kojih se drugi puta zasniva radni odnos bez

natječaja jer obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju

natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana. No, to su dva radna odnosa koji

se zasnivaju s dvije različite osobe zbog opravdanih razloga i stoga se pri zasnivanju drugog

radnog odnosa ne uračunava prethodni maksimalni rok od 60 dana.

NASLOV: Kako nadoknaditi troškove međumjesnog prijevoza

TXT: Prema članku 67. stavku 5. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i

namještenike u javnim službama(„Narodne novineˮ broj 141/12, 150/13, dalje:TKU)

zaposleniku se nadoknađuju troškovi međumjesnog prijevoza za dolazak na posao i povratak

s posla međumjesnim javnim prijevozom koji omogućava zaposleniku redovit dolazak na

posao i povratak s posla u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne, odnosno

pojedinačne karte, ukoliko je adresa stanovanja udaljena do 100 kilometara od adrese rada, a

prema stavku 6. istoga članka ako nije organiziran međumjesni prijevoz, odnosno ako

zaposlenik kojem organizirani međumjesni prijevoz omogućava redovit dolazak na posao i

povratak s posla, umjesto mjesnog i međumjesnog prijevoza koristi osobni automobil ili

drugo prijevozno sredstvo, poslodavac zaposleniku može, ako mu je to povoljnije, isplatiti

naknadu u visini od 0,75 kuna po prijeđenom kilometru. U vezi s time stavak 18. članka 67.

glasi: redoviti dolazak na posao i povratak s posla osigurava onaj javni prijevoznik kod kojeg

je vozni red organiziran na način da vrijeme čekanja od dolaska u mjesto rada do početka

radnog vremena zaposlenika te vrijeme čekanja od završetka radnog vremena do polaska

redovite linije prema mjestu stanovanja zaposlenika ne prelazi 45 minuta, a u slučaju potrebe

za presjedanjem, vrijeme čekanja između dvije linije javnog prijevoza ne smije biti duže od 30

minuta.

Povjerenstvo za tumačenje TKU, u tumačenju broj 3/67 od 6. veljače 2013. navodi: „U

slučaju kada je temeljem članka 67. stavka 18. TKU-a međumjesni javni prijevoz organiziran

na način da radniku ne omogućava redoviti dolazak na posao i povratak s posla, radnik

Page 43: Pravni Savjeti

ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza u visini cijene godišnje, odnosno mjesečne

karte onog prijevoznika koja je najpovoljnija za poslodavca. Obveza radnika je dokazati da

međumjesni javni prijevoz ne omogućava redovit dolazak na posao i povratak s posla, a

obveza poslodavca je utvrditi cijenu najpovoljnije prijevozne karte.ˮ

U tumačenju broj 13/67 od 27. veljače 2013. koje je izmijenjeno i dopunjeno 17. travnja 2013.

naveden je istovjetan tekst kao u tumačenju broj 3/67 od 6. veljače 2013. uz dodatna

tumačenja stavaka 6., 11. i 17. članka 67.

Tumačenje broj 25/67 od 27. ožujka 2013. glasi: „Ako kriterij redovitog dolaska na posao u

smislu čl. 67. stavka 18. TKU-a nije ispunjen odnosno ako je vrijeme čekanja između dvije

linije javnog prijevoza duže od 30 minuta zaposleniku će se nadoknaditi troškovi prijevoza

koji se utvrđuju u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj

prijevoz organiziran, odnosno isplaćuje se naknada po prijeđenom kilometru, ako je to za

poslodavca povoljnije.ˮ

Prema svemu navedenome može se postaviti barem jedno hipotetsko pitanje, a to je: ako

organizirani javni prijevoz radniku ne omogućuje redoviti dolazak na posao (na primjer

postoje ukupno 4 autobusne linije samo jednog prijevoznika dnevno u oba smjera čiji prekid

je duži od 2 sata) i zbog toga radnik putuje osobnim automobilom (isplaćuje mu se 0,75 kuna

po prijeđenom kilometru) kako radnik može dokazati da mu međumjesni javni prijevoz ne

omogućuje redoviti dolazak na posao i tražiti da mu se isplaćuju troškovi prijevoza u visini

cijene godišnje, odnosno mjesečne karte onog prijevoznika koja je najpovoljnija za

poslodavca i je li dovoljan izvod iz voznog reda jedinog javnog prijevoznika koji prometuje

na određenoj relaciji između dva mjesta?

Prema tumačenju broj 49/2014 točka 4. koje glasi: „Poslodavac je dužan pribaviti valjanu i

važeću informaciju u vezi toga je li prijevoz odgovarajući ili ne, a na koji način se ona

pribavlja nije određeno TKU.ˮ moglo bi se smatrati da izvod iz voznog reda prijevoznika

može biti dokaz kojim radnik dokazuje da mu međumjesni javni prijevoz ne omogućuje

redovit dolazak na posao. S obzirom na činjenicu da su neka tumačenja TKU u vezi prijevoza

bitno utjecala na primjenu odnosno neprimjenu određenih stavaka članka 67. TKU (osobito

isplate naknade prijevoza u visini od 0,75 kuna po prijeđenom kilometru) trebalo bi još

jednom za sve ovo mišljenje tražiti od Povjerenstva za tumačenje TKU.

NASLOV: Naknada troškova prijevoza za djelatnike u školama

Radnik se u svibnju 2014. izjasnio da putuje osobnim automobilom, a putuje na taj

način zato što mu organizirani javni prijevoz ne omogućuje redoviti dolazak na posao.

Može li on povući tu izjavu i dokazivati da mu organizirani javni prijevoz ne omogućava

Page 44: Pravni Savjeti

redoviti dolazak na posao i ako dokaže može li mu se priznati naknada troškova

prijevoza u visini cijene godišnje, odnosno mjesečne karte onog prijevoznika koja je

najpovoljnija za poslodavca? Ako može, može li se taj dokaz primijeniti na sve radnike

koji putuju na istoj relaciji ili oni moraju svaki posebno dokazivati da im organizirani

javni prijevoz ne omogućava redoviti dolazak na posao?

Smatram da radnik može (i treba) promijeniti izjavu glede ostvarivanja prava na naknadu

troškova prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla zbog izmijenjenih okolnosti odnosno

činjenica koje su nastupile u odnosu na raniju izjavu temeljem koje je ostvarivao pravo na

naknadu troškova prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla, a ne samo zbog

ostvarivanja određene pogodnosti. S obzirom na veliki broj nedoumica u praksi glede

primjene odredbi Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim

službama u vezi ostvarivanja prava radnika na troškove prijevoza za dolazak na posao i

odlazak s posla, smatram da ovo pitanje treba uputiti i Povjerenstvu za tumačenje Temeljnog

kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

Djelatnik je u svibnju 2014. godine potpisao izjavu da dolazi osobnim automobilom na

posao, a utvrđeno je da nema ni osobni automobil, ni vozačku dozvolu, a organizirani

javni prijevoz ne omogućava mu redoviti dolazak na posao. Kako postupiti u ovom

slučaju?

Prema odredbama članka 67. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u

javnim službama („Narodne novineˮ broj 141/12, 150/13) svaki radnik ima pravo na naknadu

troškova prijevoza na posao i povratak s posla prema uvjetima iz tog članka. U navedenome

članku nije izričito određeno da radnik mora sam upravljati osobnim automobilom te isto

dokazati, a postoje slučajevi da osobe dolaze na posao osobnim automobilom sa suprugom ili

sa drugom osobom. Stoga smatram da se u takvim slučajevima radniku treba odrediti pravo na

naknadu troškova prijevoza na posao i odlazak s posla pod uvjetima i na način određen u

navedenome članku 67. koje su primjenjive za konkretni slučaj. Ovo pitanje također bi trebalo

uputiti i Povjerenstvu za tumačenje Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i

namještenike u javnim službama.

Osoba dolazi iz Čakovca u manje mjesto, nema izravne linije javnog prijevoza, ni

autobusa, ni vlaka. Znači li to da ne postoji organizirani javni prijevoz? Inače, dolazi

osobnim automobilom, a isplaćuje joj se 0,75 kuna po kilometru. Kako postupiti u ovom

slučaju?

Page 45: Pravni Savjeti

Sukladno članku 67. stavku 6. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u

javnim službama („Narodne novineˮ broj 141/12, 150/13) ako nije organiziran međumjesni

prijevoz, odnosno ako zaposlenik kojem organizirani međumjesni prijevoz omogućava

redovit dolazak na posao i povratak s posla, umjesto mjesnog i međumjesnog prijevoza koristi

osobni automobil ili drugo prijevozno sredstvo, poslodavac zaposleniku može, ako mu je to

povoljnije, isplatiti naknadu u visini od 0,75 kuna po prijeđenom kilometru. U skladu s

navedenom odredbom članka 67. stavka 6. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i

namještenike u javnim službama smatram se radniku ispravno isplaćuje naknada od 0,75 kuna

po prijeđenom kilometru.

NASLOV: Na koji se način donose odluke na sjednici školskog odbora

Na koji se način donose odluke na sjednici školskog odbora nakon zauzimanja stajališta

pojedinih tijela u postupku izbora i imenovanja ravnatelja? Na sjednici školskog odbora

bilo je nazočno 5 članova školskog odbora (2 člana koje je osnivač imenovao nisu došla

na sjednicu) i glasovanje je završilo sa 3 glasa za jednog kandidata (2 glasa predstavnika

učiteljskog vijeća te 1 glas predstavnika skupa radnika), a 2 glasa za drugog kandidata

(predstavnik roditelja i jedan član imenovan od strane osnivača). Je li izbor ravnatelja

valjan? Ako nije kako dalje postupiti budući da ravnatelju uskoro ističe mandat?

Člankom 127. stavcima 7. do 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

(„Narodne novineˮ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12 i 94/13) propisano je

da su u postupku izbora i imenovanja ravnatelja članovi školskog odbora iz redova

učiteljskog, nastavničkog, odgajateljskog vijeća, vijeća roditelja te radničkog vijeća na

sjednicama obvezni zastupati i iznositi stajališta tijela koje ih je imenovalo ili izabralo u

školski odbor. (st. 7.) Stajališta tijela iz stavka 7. ovoga članka donose se na sjednici

učiteljskog, nastavničkog, odgajateljskog vijeća i vijeća roditelja te zbora radnika tajnim

glasovanjem, o čemu se pisani zaključak dostavlja školskom odboru (st. 8).

Odluku o izboru i imenovanju ravnatelja školski odbor donosi javnim glasovanjem (st. 9).

Odluke školskog odbora pravovaljane su ako za njih glasuje većina od ukupnog broja članova

prema članku 119. stavku 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

Školski odbor ima sedam članova u skladu sa stavkom 1. navedenog članka 119. iz čega

proizlazi da je za svaku odluku školskog odbora obvezna većina od najmanje četiri glasa

članova školskog odbora jer školski odbor ne može pravovaljano odlučivati većinom glasova

nazočnih članova na sjednici, već isključivo većinom od ukupnog broja članova školskog

odbora. Za konkretni upit to znači da ravnatelj nije izabran i da natječaj treba ponoviti. U

skladu sa člankom 131. stavkom 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

Page 46: Pravni Savjeti

vršitelj dužnosti ravnatelja imenuje se u slučajevima propisanim Zakonom o ustanovama te u

drugim slučajevima kada ustanova nema ravnatelja. Sukladno članku 43. stavcima 1. i 2.

Zakona o ustanovama („Narodne novineˮ broj 76/93, 29/97, 47/99, 35/08 ) ako se na raspisani

natječaj nitko ne prijavi ili nitko od prijavljenih kandidata ne bude izabran, natječaj će se

ponoviti, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno, a do imenovanja ravnatelja

ustanove na temelju ponovljenog natječaja imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja

ustanove ali najduže do godinu dana. Stoga, kandidate prijavljene na natječaj za ravnatelja

treba izvijestiti da ravnatelj nije imenovan i da će se natječaj ponoviti te da je imenovan

vršitelj dužnosti ravnatelja.

U školi je zaposlena osoba koja dio puta putuje vlakom, a dio osobnim automobilom.

Može li joj se priznati dostavljena original mjesečna karta javnog prijevoza za jedan dio

puta, a za drugi dio puta koji putuje osobnim automobilom po predočenom izvješću o

prijeđenoj udaljenosti isplatiti 0,75 kuna po kilometru?

U tumačenju Povjerenstva za tumačenje Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i

namještenike u javnim službama broj 13/67 od 27. veljače 2013. koje je izmijenjeno i

dopunjeno 17. travnja 2013. godine sadržano je i sljedeće: „Odredba članka 67. stavka 6.

TKU-a ne predviđa mogućnost kombiniranja naknade troškova javnog prijevoza i naknade po

prijeđenom kilometru.ˮ Stoga radniku treba odrediti pravo na prijevoz na jedinstven način za

cijelu relaciju prema cijeni karte međumjesnog prijevoza odnosno iznosa 0,75 kuna prema

prijeđenom kilometru, ako je to povoljnije za poslodavca.

NASLOV: Tko može sudjelovati u izboru i imenovanju ravnatelja škole

Imaju li zaposlenici koji su na bolovanju, rodiljnom ili drugom dopustu pravo glasa u

postupku izbora i imenovanja ravnatelja školske ustanove? Smiju li glasovati na

učiteljskom vijeću te zboru radnika u postupku zauzimanja stajališta tih tijela i utječe li

njihovo glasovanje na valjanost toga postupka?

U važećim zakonskim ni podzakonskim propisima navedeno nije propisano. Smatram da

radnici koji su nenazočni na radu zbog privremene nesposobnosti za rad, odnosno prava na

korištenje rodiljnih, roditeljskih i ostalih dopusta ne bi trebali sudjelovati u postupku izbora i

imenovanja ravnatelja školske ustanove, odnosno glasovanju na pojedinim tijelima školske

ustanove (učiteljskom vijeću, skupu odnosno zboru radnika) jer su privremeno spriječeni za

obavljanje ugovorenih poslova te su u školskoj ustanovi zaposlene osobe koje ih zamjenjuju.

No, ako dođu u školsku ustanovu s namjerom sudjelovanja u tom postupku i žele glasovati,

glasovanje im obvezno treba omogućiti s obzirom na činjenicu postojanja njihovog radnog

odnosa u školskoj ustanovi. U skladu s navedenim je i mišljenje Ministarstva rada i

Page 47: Pravni Savjeti

mirovinskog sustava od 31. prosinca 2013. godine prema kojemu osobe koje koriste

roditeljske i druge dopuste, za vrijeme trajanja korištenja tih prava, ne smiju biti dovedene u

neravnopravan položaj u odnosu na korištenje prava koja ostvaruju po osnovi radnog odnosa,

smatramo kako radnici škole koji su opravdano odsutni sa svoga radnog mjesta, mogu

glasovati na sjednici učiteljskog odnosno radničkog vijeća i tako sudjelovati u postupku

izbora ravnatelja.

Smije li ravnatelj kao poslodavac u školskoj ustanovi sudjelovati i izjašnjavati se na

sjednici skupa (zbora) radnika?

Ravnatelj škole je poslovodni i stručni voditelj škole te predstavlja i zastupa školu. U odnosu

na skup odnosno zbor radnika on je poslodavac te stoga ne može sudjelovati u postupku

odlučivanja na skupu radnika. No može sazvati skup radnika u skladu s člankom 163.

stavcima 4. do 6. Zakona o radu („Narodne novineˮ broj 93/14) te odredbama posebnih

propisa.

Ima li sindikalni povjerenik ovlasti tražiti od poslodavca da iz dokumentacije radnika

poništi/izbriše pisano upozorenje na radne obveze, a koje je poslodavac izdao radniku

prije tri godine u skladu s odredbom članka 111. Zakona o radu? Naime, odredba

članka 34. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama

(„Narodne novineˮ broj 63/14.) određuje da se pisano upozorenje na kršenje obveze

zaposlenika iz radnog odnosa čuva u osobnom dosjeu zaposlenika tri godine od dana

donošenja, nakon čega se briše.

Člankom 34. ştavkom 1. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim

ustanovama („Narodne novineˮ broj 63/14.) određeno je da je poslodavac prije redovitog

otkazivanja ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem zaposlenika dužan

zaposlenika pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa i upozoriti ga na mogućnost otkaza,

a na temelju dokumentirano utvrđene povrede obveza iz radnog odnosa, osim ako postoje

okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da poslodavac to učini. Pisano upozorenje na

kršenje obveze zaposlenika iz radnog odnosa čuva se u osobnom dosjeu zaposlenika tri

godine od dana donošenja, nakon čega se briše, prema stavku 2. navedenoga članka 34. U

skladu sa člankom 48. stavkom 3. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim

ustanovama poslodavac je dužan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika odnosno

predstavnika po mogućnosti odmah, ali najkasnije u roku od tri (3) dana, a prema stavku 4.

istoga članka 48. poslodavac je dužan u pisanom obliku odgovoriti na svaki dopis sindikalnog

Page 48: Pravni Savjeti

povjerenika, odnosno predstavnika najkasnije u roku od pet (5) dana. Slijedom navedenih

odredbi sindikalni povjerenik ima pravo obratiti se ravnatelju pisano ili usmeno vezano uz

potrebu donošenja odluke o stavljanju izvan snage pisanog upozorenja radniku na obveze iz

radnog odnosa radnika.

NASLOV: Kako se izračunavaju dani godišnjeg odmora

Prema Kolektivnom ugovoru za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama članku 37.

stavku 2. „trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 18 dana dodaju dani

godišnjeg odmora prema kriterijima utvrđenim ovim kolektivnim ugovoromˮ, no u

Zakonu o radu, članku 77. stavku 1. navodi se da „radnik ima za svaku kalendarsku

godinu pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjednaˮ (što bi u našem slučaju

značilo 20 radnih dana). U razgovoru s kolegicom iz druge srednje škole, koja radi na

istom radnom mjestu kao i ja, imamo jednako godina radnoga staža i jedno dijete,

saznala sam da je kod njih minimalno 20 dana godišnjega odmora, dok je kod nas u

školi 18 dana. Koji je pravilni način računanja dana godišnjega odmora i kako je

moguće da ih dvije srednje škole računaju različito?

U odredbama Zakona o radu („Narodne novineˮ broj 93/14) konkretno članku 77. stavku 1.

propisan je najmanji broj dana godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a Zakon o radu ne

sadrži druge kriterije kojima se povećava minimalni broj dana godišnjeg odmora. Budući da

je u odredbama Zakona o radu propisan minimalni broj dana godišnjeg odmora koji se

radniku mora odobriti to ne mora biti i početni broj dana godišnjeg odmora na koji radnik ima

pravo. U odredbama ranijih granskih kolektivnih ugovora za osnovne i srednje škole pa i u

odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama

kao početni broj dana godišnjeg odmora na koji je radnik imao pravo bio je naveden zakonski

minimum broja dana godišnjeg odmora iz Zakona o radu na koji su se dodavali dodatni dani

godišnjeg odmora prema ugovorenim kriterijima i tada nije bilo dvojbi. Važeći granski

kolektivni ugovori za osnovne i srednje škole (kao što je navedeno u upitu) te Temeljni

kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama sadrže odredbu o početnih

18 radnih dana godišnjeg odmora na koje se dodaju dodatni dani temeljem ugovorenih

kriterija, a taj početni broj dana godišnjeg odmora više nije propisani zakonski minimum.

Zbog navedenoga početni broj dana godišnjeg odmora različito je propisan u odredbama

pravilnika o radu školskih ustanova, jer su neke školske ustanove primijenile granski

kolektivni ugovor i na taj način odredile početni broj radnih dana godišnjeg odmora, a druge

su primijenile kriterij minimalnog broja dana godišnjeg odmora iz Zakona o radu kao početni

broj dana. Ispravnost kriterija određivanja početnog broja dana godišnjeg odmora bila je

Page 49: Pravni Savjeti

predmetom rasprava te različitih pravnih tumačenja. Mišljenja Ministarstva nadležnog za rad

nemaju obvezujuću pravnu snagu, ali pridonose ujednačavanju prakse. U ranijem razdoblju

mišljenje je bilo da one pravne osobe koje imaju u kolektivnim ugovorima naveden početni

broj dana godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo trebaju odredbe pravilnika o radu imati

u skladu s odredbama kolektivnih ugovora. Kasnije mišljenje upućuje na potrebu dobivanja

tumačenja zajedničkog tijela predviđenog kolektivnim ugovorom za njegovo tumačenje, do

mišljenja da način na koji će se doći do većeg broja dana godišnjeg odmora od minimuma

predviđenog Zakonom o radu predstavlja slobodu ugovornih strana kolektivnog ugovora ili

ugovora o radu odnosno slobodu poslodavca kod izrade pravilnika o radu. Smatram da bi

prema svemu navedenom početni broj dana godišnjeg odmora trebalo odrediti u skladu s

kolektivnim ugovorom odnosno eventualnom drukčijem tumačenju nadležnog povjerenstva.

Budući da tajnica škole nije članica školskog odbora i ne piše zapisnik, smije li ona biti

prisutna na sastancima Školskog odbora?

U odredbama statuta škole odnosno poslovnika o radu školskog odbora odnosno poslovnika o

radu kolegijalnih tijela u pravilu je sadržana odredba prema kojoj na sjednici školskog odbora

mogu biti nazočne i druge osobe. Prema odluci školskog odbora te u skladu s odredbama

statuta škole odnosno poslovnika tajnica može biti nazočna na sjednici školskog odbora ako je

njena nazočnost potrebna s obzirom na određenu točku dnevnog reda.

Jesu li razgovori i teme sa školskog odbora poslovna tajna? Zanima me jesu li teme o kojima se raspravlja na sjednicama školskog odbora poslovna tajna i ima li zainteresirana javnost

pravo znati o čemu raspravljaju i odlučuju članovi školskoga odbora.

Sukladno članku 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine”, broj 108/96, 79/07, 86/12) poslovnu tajnu predstavljaju

podatci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge

pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi

priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Općim se aktom ne može odrediti

da se svi podatci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti

podatci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.

Poslovnom tajnom ne mogu se odrediti podatci koji su od značenja za poslovno povezivanje pravnih osoba niti podatci koji se

odnose na zaštićeno tehničko unapređenje, otkriće ili pronalazak. U skladu sa člancima 60. i 61. Zakona o ustanovama („Narodne

novineˮ broj 76/93, 29/97, 47/99, 35/08) rad ustanova je javan. Ustanova je dužna pravodobno i istinito obavještavati javnost o

obavljanju djelatnosti ili dijela djelatnosti za koju je osnovana na način određen statutom ustanove sukladno zakonu i aktu o

osnivanju. Ustanova je, s obzirom na karakter svoje djelatnosti, dužna građane, pravne osobe i druge korisnike pravodobno i na

pogodan način obavještavati o uvjetima i načinu davanja svojih usluga i obavljanju poslova iz djelatnosti za koju je ustanova

osnovana. Ustanova je dužna odmah ili iznimno u primjerenom roku dati svakom građaninu, pravnoj osobi i drugom korisniku, na

njihov zahtjev, obavještenje o uvjetima i načinu pružanja svojih usluga i obavljanju poslova iz djelatnosti za koju je ustanova

osnovana, dati mu potrebne podatke i upute. Javnost rada školskih ustanova proizlazi i iz odredbi Zakona o pravu na pristup

informacijama („Narodne novineˮ broj 25/13), uz ograničenja vezana za zakonsku obvezu zaštite osobnih podataka propisanim u

odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novineˮ broj 103/03, 118/06, 41/08, 130/11,106/12).

Page 50: Pravni Savjeti

Slijedom navedenoga, rad na sjednicama školskog odbora te zaključci doneseni na sjednicama ne mogu biti proglašeni poslovnom

tajnom, no pri njihovoj javnoj objavi odnosno davanju informacija građanima, pravnim osobama, korisnicima i drugim

zainteresiranim subjektima obvezno je postupati u skladu s ograničenjima propisanim u odredbama o obvezi zaštite osobnih

podataka. U spornim odnosno dvojbenim slučajevima obvezno je voditi računa te odlučiti temeljem primjene testa razmjernosti i

javnog interesa propisanoga u odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka, a to znači izvršiti procjenu razmjernosti između razloga

za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje pristupa toj informaciji te omogućiti pristup informaciji ako

prevladava javni interes.

Tko prilikom odabira kandidata za radno mjesto (na određeno ili neodređeno vrijeme) ima pravo na uvid prispjele

dokumentacije? Treba li ravnatelj škole javno pokazati odnosno izreći koje su dokumente kandidati iz užeg odabira

priložili?

Pravo uvida u natječajnu dokumentaciju imaju svi kandidati prijavljeni na natječaj za konkretno radno mjesto i to u dokumentaciju

izabranoga kandidata u skladu s mišljenjem Agencije za zaštitu osobnih podataka. Članovi školskog odbora na sjednici školskog

odbora prije glasovanja o davanju odnosno uskrati prethodne suglasnosti ravnatelju za zasnivanje konkretnog radnog odnosa imaju

pravo uvida u cjelokupnu dokumentaciju svih prijavljenih kandidata na natječaj te je ravnatelj na zahtjev članova školskog odbora

obvezan osigurati im pristup cjelokupnoj dokumentaciji svih prijavljenih kandidata. Naravno, podrazumijeva se da tijela nadzora

imaju pravo uvida u cjelokupnu dokumentaciju svih kandidata.

NASLOV: Tko piše zapisnik na sjednici učiteljskog vijeća

Tko treba pisati zapisnik na sjednici učiteljskog/nastavničkog vijeća, tajnik ili netko od

nastavnika i stručnih suradnika? Postoji li kakvo pravilo ili je to različito od škole do

škole?

Sukladno članku 2. stavku 2. Pravilnika o djelokrugu rada tajnika te administrativno-

tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u srednjoškolskoj ustanovi („Narodne

novineˮ, broj 02/1) poslovi tajnika srednjoškolske ustanove su izrada normativnih akata,

ugovora, rješenja, odluka, provođenje i tumačenje pravnih propisa školske ustanove,

poduzimanje potrebnih radnji za upis podataka u sudski registar, obavljanje poslova vezanih

uz zasnivanje radnih odnosa, evidencije radnika, prijave i odjave radnika i članova njihovih

obitelji nadležnim službama mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, koordinacija i kontrola

rada tehničkog osoblja u suradnji s ravnateljem, sudjelovanje u pripremi sjednica i vođenje

dokumentacije za školski (domski) odbor, suradnja i dostavljanje podataka nadležnom

ministarstvu, uredima državne uprave, jedinicama lokalne i područne (regionalne)

samouprave te Gradu Zagrebu, nabava pedagoške dokumentacije i potrošnog materijala,

izrada plana godišnjih odmora i ostali administrativni poslovi kao i poslovi koji proizlaze iz

godišnjeg plana i programa školske ustanove. Ako srednjoškolska ustanova, prema

kriterijima, nema zaposlenoga administrativnog radnika, tajnik obavlja i poslove

administrativnog radnika prema stavku 3. navedenoga članka 2., no u tim poslovima nije

propisana obveza vođenja zapisnika na sjednicama nastavničkog vijeća.

Page 51: Pravni Savjeti

Tajnik osnovne škole sukladno članku 2. stavku 2. Pravilnika o djelokrugu rada tajnika te

administrativno-tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u osnovnoj školi

(„Narodne novineˮ broj 40/14; dalje: Pravilnik) obavlja sljedeće poslove: normativno-pravne

poslove (izrađuje normativne akte, ugovore, rješenja i odluke te prati i provodi propise),

kadrovske poslove (obavlja poslove vezane za zasnivanje i prestanak radnog odnosa, vodi

evidencije radnika, vrši prijave i odjave radnika i članova njihovih obitelji nadležnima

službama mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, izrađuje rješenja o korištenju godišnjeg

odmora radnika i o tome vodi kontrolu, vodi ostale evidencije radnika), opće i

administrativno-analitičke poslove (radi sa strankama, surađuje s tijelima upravljanja i radnim

tijelima škole te s nadležnim ministarstvima, uredima državne uprave, jedinicama lokalne i

područne (regionalne) samouprave te Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i sport Grada

Zagreba, sudjeluje u pripremi sjednica i vodi dokumentaciju školskog odbora,vodi evidenciju

o radnom vremenu administrativno-tehničkih i pomoćnih radnika, obavlja i dodatne poslove

koji proizlaze iz programa, projekata i aktivnosti koji se financiraju iz proračuna jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave, obavlja i ostale administrativne poslove koji

proizlaze iz godišnjeg plana i programa rada škole i drugih propisa. Prema stavku 3.

navedenoga članka 2. Pravilnika ako osnovna škola nema zaposlenog administrativnog

referenta, tajnik obavlja i poslove administrativnog referenta iz stavka 3. članka 4. Pravilnika

no u tim poslovima također nije propisana obveza vođenja zapisnika na sjednicama

učiteljskog vijeća.

Iz navedenih odredbi proizlazi da vođenje zapisnika na sjednicama učiteljskog odnosno

nastavničkog vijeća nije obveza tajnika osnovne ni srednje škole. U poslovnicima o radu

kolegijalnih tijela odnosno poslovniku o radu učiteljskog odnosno nastavničkog vijeća treba

biti propisana osoba (u pravilu je to član toga tijela kojega se izabere na sjednici) koja je

zadužena za vođenje zapisnika, a tom se obvezom ne zadužuje tajnika osnovne ni srednje

škole.

Mora li ravnatelj škole izvjesiti zapisnik sa sjednice školskog odbora na oglasnoj ploči u

zbornici škole?

Odredbe statuta škola, odnosno poslovnika o radu kolegijalnih tijela ili poslovnika o radu

školskog odbora u pravilu sadrže obvezu stavljanja na oglasnu ploču zapisnika odnosno

izvoda iz zapisnika u propisanom roku te su škole dužne postupati u skladu s tom obvezom.

NASLOV: Pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor

Učiteljica je radila na zamjeni u našoj školi od ožujka do kraja svibnja 2014. u prošloj

školskoj godini i dobila naknadu umjesto razmjernog dijela godišnjeg odmora. Ponovno

Page 52: Pravni Savjeti

je zaposlena u našoj školi od 8. rujna do 23. prosinca 2014. kada joj završava radni

odnos. Ima li opet pravo na naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora?

Iako je radnici isplaćena naknada umjesto korištenja razmjernog dijela godišnjeg odmora tijekom prošle školske godine (za razdoblje

ožujak – svibanj) u skladu sa člankom 82. stavcima 1. i 2. Zakona o radu („Narodne novineˮ broj 93/14) prema kojemu je u slučaju

prestanka ugovora o radu poslodavac dužan radniku, koji nije iskoristio godišnji odmor, isplatiti naknadu umjesto korištenja

godišnjeg odmora, a naknada se određuje razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora, radnica je opet stekla pravo na

razmjerni dio godišnjeg odmora. Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora propisuje članak 78. stavak 1. Zakona o radu na način da

radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor na način propisan člankom 77. stavkom 3. ovoga Zakona (pravo

na puni godišnji odmor) ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg

odmora iz članka 77. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa. Budući da radnica neće biti u mogućnosti

iskoristiti razmjerni dio godišnjeg odmora do isteka ugovora o radu, opet joj pripada pravo na naknadu umjesto razmjernog dijela

neiskorištenog godišnjeg odmora za četiri mjeseca u skladu s navedenim člancima 82. i 83. Zakona o radu. Učiteljici pripada pravo

na naknadu umjesto korištenja četiri mjeseca razmjernog dijela godišnjeg odmora u skladu sa člankom 79. stavkom 4. Zakona o radu

prema kojemu se pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz članka 78. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, najmanje polovica

dana godišnjeg odmora zaokružuje na cijeli dan godišnjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec.

Radnica je radila više od polovice mjeseca rujna i više od polovice mjeseca prosinca te cijele mjesece listopad i studeni.

Trebamo li osobama zaposlenima na određeno vrijeme na poslovima pomoćnika u

nastavi dati razmjerni dio godišnjeg odmora za 2014. godinu?

Pomoćnicima u nastavi koji imaju ugovor o radu na određeno vrijeme svakako treba odobriti

korištenje godišnjeg odmora tijekom zimskog odmora učenika u skladu s odredbama ugovora

o radu (kojim je u pravilu određen maksimalni broj dana godišnjeg odmora na koji imaju

pravo) te članku 78. stavku 1. Zakona o radu („Narodne novineˮ broj 93/14). Broj dana

razmjernog dijela godišnjeg odmora za pomoćnike u nastavi u pravilu će biti drukčiji od

izračuna broja dana razmjernog dijela godišnjeg odmora za ostale zaposlenike škole, a vezano

uz činjenicu ugovorenog maksimalnog broja dana godišnjeg odmora.

U školi su od 8. rujna zaposlene dvije nove učiteljice. Najprije su radile na određeno

vrijeme, a nakon dobivanja suglasnosti MZOS-a imaju ugovore o radu na neodređeno

vrijeme. Jednoj je to prvo zaposlenje, a druga je radila krajem prošle školske godine do

60 dana. Imaju li pravo na godišnji odmor za 2014. godinu?

Obje učiteljice imaju pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora za 2014. godinu u skladu sa

člankom 78. stavkom 1. Zakona o radu („Narodne novine brojˮ 93/14), a korištenje im treba

odrediti tijekom zimskog odmora učenika. Za vrijeme zimskog, proljetnog te ljetnog odmora

učenika u pravilu se koriste godišnji odmori prema odredbama Kolektivnog ugovora za

zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama („Narodne novineˮ broj 63/14).