Click here to load reader

Jezični savjeti - nepromjenljive vrste riječi

  • View
    50

  • Download
    7

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Naslov: Jezični savjeti – nepromjenjive vrste riječiAutorica: Sonja Delimar, prof. hrvatskog jezikaGimnazija „Fran Galović“ Koprivnica

Text of Jezični savjeti - nepromjenljive vrste riječi

  • 1. Jezini savjeti Nepromjenljive vrste rijei

2. Nives Opai 3. gdje / kamo / kuda

  • to je tono?
  • Kamo ide?
  • Gdje ide?
  • Kuda ide?
  • Tono je:
  • Kamo ide?
  • Kuda ide?
  • Ali!kamo i kudane znai isto!
  • Zato?
  • Kamo znaiodredite
  • Kuda znaikojim putem
  • Gdjeje dobro upotrijebiti za statinost, ne pristaje uz glagole kretanja.
  • Dakle:
  • Kamoide? U kazalite.
  • Kudaide? Idem Frankopanskom ulicom.
  • Gdje sibio? U kazalitu.

4. ovdje / ovamo

  • to je tono?
  • Doiteovdje !
  • ili:
  • Doiteovamo !
  • Tono je:
  • Doiteovamo !
  • Zato?
  • Uz glagolekretanjanije dobro upotrijebiti prilogovdje , jer on oznaujemjesto .
  • Dakle:
  • Doite ovamo!

5. ovdje / tu / ondje

  • to je tono?
  • Kljuevi suovdje .
  • ili:
  • Kljuevi sutu .
  • ili:
  • Kljuevi suondje .
  • Tono je:
  • Sve moe biti tono. Ovisi o tome to smo eljeli rei.
  • to to znai?
  • Ovdjeznai pokraj mene (blie govorniku),tuznai pokraj tebe (blie sugovorniku), aondjeje udaljeno i od govornika i od sugovornika.
  • Dakle:
  • ovdje kraj mene
  • tu - kraj tebe
  • ondje daleko i od mene i od tebe

6. ovamo / tamo / onamo

  • to je tono?
  • Doite ovamo.
  • ili:
  • Idite tamo.
  • ili:
  • Idite onamo.
  • Tono je:
  • Sve moe biti tono. Ovisi o tome to smo eljeli rei.
  • to to znai?
  • Prilogovamoznai da je neto blie govorniku,tamoznai blie sugovorniku, aonamoje blie treoj osobi.
  • Ti se prilozi upotrebljavaju uz glagole kretanja. (Nikako:Doite ovdje .)
  • Dakle:
  • Doite ovamo.
  • Idite tamo ili onamo.

7. nedaleko / nedaleko od

  • to je tono?
  • Igralite je nedaleko kole.
  • ili:
  • Igralite je nedaleko od kole.
  • Tono je:
  • Igralite jenedaleko odkole.
  • Zato?
  • Prilogdalekomoe stajati sam (npr. Ne idi daleko!), a moe i s prijedlogomod , koji pak trai iza sebe genitiv:
  • Solinnije daleko odSplita
  • ili:
  • Solinje nedaleko odSplita.
  • Dakle, dobro je:
  • Samobor jenedaleko odZagreba.

8. definitivno

  • to je dobro?
  • On jedefinitivnonajpametniji uenik u razredu.
  • ili:
  • On je najpametniji uenik u razredu.
  • Dobro je:
  • On je najpametniji uenik u razredu.
  • Zato?
  • Sklopovi poputdefinitivno najpametnijinastali su oponaanjem engleskog jezika.
  • Prilogdefinitivnoznaikonano, zakljuno, zavrno,zauvijek(ne pristaje u spomenutu reenicu, to je tek uvezena potapalica)
  • Znai,ne treba rei ni:
  • To je biladefinitivnoloa odlika. (bolje:u svakom pogledu )
  • Todefinitivnonije moj izbor. (Bolje:nipoto )

9. nepotrebno/bespotrebno

  • to je tono?
  • Brine se bespotrebno.
  • ili:
  • Brine se nepotrebno.
  • Tono je:
  • Brine senepotrebno.
  • Zato?
  • Pridjevnepotrebanu opreci je premapotrebanpa tako treba i rei. Opreka se esto izrie negacijom, pa kad se ona moe tako postii, neka se i postigne.
  • Dakle:
  • Bespotrebanjenepotreban .

10. ponaosob / osobno / sam

  • to je tono?
  • Svatko se moraponaosobjaviti u kadrovsku slubu.
  • ili:
  • Svatko se moraosobnojaviti u kadrovsku slubu.
  • ili:
  • Svatko se morasamjaviti u kadrovsku slubu.
  • Tono je i:
  • Svatko se moraosobnojaviti u kadrovsku slubu.
  • i:
  • Svatko se morasam javiti u kadrovsku slubu.
  • Zato?
  • Prilogponaosobbrojni hrvatski govornici dovode u vezu s osobom, pa ga pogreno rabe umjestosam ,osobno . No i stariji i noviji jezini savjetnici navode niz dobrih hrvatskih zamjena za taj prilog, koji je ustvari nepotreban.
  • ime se on moe dobro zamijeniti?
  • Prilozima:posebno, posebice, osobito, navlastito, pojedinano, odvojeno, zasebnoi slinima.

11. jednostavno / naprosto

  • to je bolje?
  • To je,jednostavno , prelo sve granice.
  • ili:
  • To je,naprosto , prelo sve granice.
  • Bolje je:
  • To je,jednostavno , prelo sve granice.
  • Zato?
  • U hrvatskom jeziku bolje je u znaenju estice koja istie sadraj reenice upotrijebiti prilogjednostavno .
  • Prostu hrvatskom, kao zastarjelica, znai slobodan, a inae nepristojan, neodgojen, vulgaran
  • Dakle, umjesto:
  • To naprosto nije istina.
  • recimo to hrvatski bolje:
  • To jednostavno nije istina.

12. vani / van

  • to je tono?
  • Bacio je loptuvani .
  • ili:
  • Bacio je loptuvan .
  • Tono je:
  • Bacio je loptuvan .
  • Zato?
  • Za izricanje smjera treba upotrijebitivan , a za izricanje mjestavani .
  • Dakle:
  • Bacio je loptuvan .
  • ali:
  • Bio samvani .

13. oko deset / oko desetak / desetak

  • to je tono?
  • Dolo jeoko desetnatjecatelja.
  • Dolo jeoko desetaknatjecatelja.
  • Dolo jedesetaknatjecatelja.
  • Tono je:
  • Dolo jeoko desetnatjecatelja.
  • Dolo jedesetaknatjecatelja.
  • Zato?
  • Desetaki znaioko deset , pa ne treba dvaput govoriti isto.
  • Dakle:
  • Dobio jetridesetakponuda.
  • ili:
  • Dobio jeoko tridesetponuda

14. cirka, oko

  • to je tono?
  • Stiglo je cirka oko desetak molbi.
  • ili:
  • Stiglo je cirka deset molbi.
  • ili:
  • Stiglo je oko desetak molbi.
  • ili:
  • Stiglo je oko deset molbi.
  • ili:
  • Stiglo je desetak molbi.
  • Tono je:
  • Stiglo jeoko desetmolbi.
  • Stiglo jedesetakmolbi.
  • Stiglo jecirka desetmolbi.
  • Zato?
  • Desetak ve znai oko deset (priblinost), a priblinost ili aproksimativnost znai i pohrvaeni latinski izraz cirka (lat. circa)
  • Dakle: gomilanje izraza za priblinost nepotrebni je pleonazam.

15. esto / esto puta

  • to je tono?
  • esto putamislim na tebe.
  • ili:
  • estomislim na tebe.
  • Tono je:
  • estomislim na tebe.
  • Zato?
  • I to je primjer nepotrebnog gomilanja rijei -esto putaznai isto to iestopa ne treba dodavatiputa .
  • Dakle:ne gomilajmo nepotrebne rijei!

16. jedanputa / jedanput

  • to je tono?
  • Jedanputa smo bili u Crikvenici.
  • ili:
  • Jedanput smo bili u Crikvenici.
  • Tono je:
  • Jedanputsmo bili u Crikvenici.
  • Zato?
  • Uz redne brojeve, zamjenice i uz izrazjedan jediniupotrebljava seput , npr. prvi put, svaki put, jedan jedini put.
  • I uz jedan dobro je upotrijebiti put, a nedvojinuputa . (jedanput)
  • Dakle:
  • Jedanputsmo posjetili Opatiju i odluili smo doi jo koji put.

17. radije / rae

  • to je tono?
  • Radijepijem kavu nego aj.
  • ili:
  • Raepijem kavu nego aj.
  • Tono je:
  • Radijepijem kavu nego aj.
  • Zato?
  • Kao i jednosloni pridjevrad , i prilogradodobiva u komparativu nastavak iji,-ije: npr.rad, radiji, radije; star, stariji, starije.
  • A to znai prilogradije ?
  • Znai davanje prednosti komu ili emu; da je to bolje od drugoga.
  • Dakle:
  • Radijei nekoliko puta provjerite podatke nego da pogrijeite.

18. radije / raene bih

  • to je tono?
  • Radije bih prvo pogledao film.
  • ili:
  • Rae bih prvo pogledao film.
  • Tono je.
  • Radijebih prvo pogledao film.
  • Zato?
  • Veina jednoslonih pridjeva s kratkosilaznim naglaskom u pozitiv

Search related