Svijet ovisnosti savjeti za

  • View
    233

  • Download
    6

Embed Size (px)

Text of Svijet ovisnosti savjeti za

  • , \

    J t

    q'

    l r t

    t

    . l

  • lzdavai:Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andr[a Stampar"

    Autori:mr.sc. Luca Gali6, soc. pedagoginjamr.sc. SnjeZana Salamon, soc. radnicaAndreja Radi6, soc. radnicaPetra VedriS, soc. pedagoginja

    Suradnica:Mirjana Orban, dr. med. spec. psihijatar

    Recenzenti;dr.sc. Ante Bagari6, spec. psihijatarProf. dr. sc. Marina Ajdukovi6

    Lektorica:Antonija Redovnikovi0

    CIP zapis dostupan u radunalnom kataloguNacionalne i sveudilisne knjiznice u Zagrebu pod brojem 671373

    rsBN 978-935-6998-37-1

    Zagreb,2008.

    PoStovani roditelji,

    ova knjizica zamisljena je, kao sto joj i naslov kaie, kao vodii za vaskoji Zelite doznati neSto vi5e o problemu ovisnosti kod mladih. Ovis-nost je javno zdravstveni problem, a mi svojim znanjem i iskustvomnastojimo utjecati na njegovo smanjenje. Svjesni smo da na ovommjestu nije mogu6e odgovoriti na sva pitanja i pruZiti sve informacijevezane za ovo podrudje, pa smo se odludili na ona koja nam vinajde56e postavljate.NaSa SluZba za prevenciju ovisnosti ovomknjiZicom 2eli pomo6i svima koji imaju problem, onima koji sumnjajuda imaju problem, kao i onima koji misle da se u njihovoj obitel j itakvo Sto ne moZe doqoditi.

    Flavnatelj Zavoda za javno zdravstvo ,,Dr. Andrija Stampal'Tihomir l\,4aji6, dr. med.

  • 1.UUoDVeCina roditelja ,,u hodu" udi kako biti roditelj, odnosno slijede primjer vlastitihroditelja. Medutim, negatlvni utjecaji kojima su izlozena djeca i mladi postaju sveraznolikiji i sve ih je teze prevladavati. Jedan od osobito osjetljivih problema lestsve Sira zlouporaba alkohola i ostalih droga te, narodito u posljednjih nekoliko go-dina, problem kockanla, kladenja iprekomjerne uporabe interneta irazliditih igara.Djeca, obitell i cijela zajednica izlozeni su pritiscima koji su pnje samo nekolikodesetljeea brli gotovo nepoznati.

    lz svega onoga 5to dosad znamo o na6inima na koji se razvija ovisnost nameiese zakljudak da za ovaj problem osobito vrijedi izreka,,bolje sprileditr nego lije6iti".

    Obitelj kao temeljna druStvena zajednica moZe itekako pridonijeti sprjedavanjuzlouporabe droga idrugih ponasanja koja mogu dovesti do ovisnosti To semo2e posti6i njegovanjem zdravih isnaznih veza tzmedu roditelja idjece, dobrommedusobnom komunikacijom, postavljanjem jasnih granica i pravila ponadanja tepoznavanjem 6inlenica o sredstvima i ponasanjima koja mogu izazvati ovisnost.

    Na ovom mjestu govorit 6e se o tvarima koje se najdesde zlorabe, ali io nekimponasanjima koja mogu imati jednako Stetne posljedice kockanje, kladenje,zlouporaba interneta i kompjutorskih igara. Moze se postaviti pitanje kakve vezeima zlouporaba primjerice alkohola i kockanje? U svijetu i kod nas strudnjaci sesve de56e susre6u s osobama koje zbog pona5anja kao dto su kockanje, kladenleitd. trpe jednake ili veoma slidne posljedice kao i oni koji zlorabe droge.

    Zlouporaba droga, kockanje, kladenje i slidna pona5anja nose sa sobom mno5tvoproblema, pa roditelji desto trebaju pomo6 u prevladavanju ove opasnosti kojaprijeti zdravlju i dobrobiti dlece, ali i njihovih obitelji. U tu svrhu nastala je ovabro5ura. U njoJ ie roditelji mo6i na6i osnovne informacije o tome Sto je ovisnost,sto ju moZe izazvati, kakve su posljedice, zadto mladi ponekad biraju sredstvai ponasanja koja do nje mogu dovesti, kako na vrijeme uoditi i sprijeditr ovajproblem, odnosno kako ga lakse prevladati ako se pojavi, te gdje mogu potrazitipomo6.

    mr. sc. Luca Gali6, soc. pedagoginjaXmr. so. snle,/ana 5a amo'], soc. radntca

    Andreja Radii, soc. radnicaPetra VedriS, soc. pedagoginja

  • 2.STO 7E 0UTSN0ST?

    Ovisnost je psihi6ko i/ili fizidko stanje naviknutosti na neke tvari, ponasanja ilisrtuac|Je.

    Covjek moZe biti ovisan o jelu glazbi, kupovaniu, kockanju, lijekovlma, duhanu'alkoholu j druglm drogama.. .

    Ovrsnostl mogu biti razlidite, a svaka od niih ima svoj znadaj, stupani intenziteta,psiholoSke, socijalne i ekonomske dimenzije. Na ovom miestu govorit cemo oovlsnosti o tvarima (legalne i legalne droge) te ovisnosti o ponasanjima (kockanje,kladenje, z ouporaba interneia i kompjutorskih lgara)

    Psihoafttivne ttari

    Tvari koje imalu psihoaktivan udinak obidno se nazivaiu drogama. One na razliiitenadine djeluju na sredisnji Zivdani sustav, a preko njega na emocije, mis ienje,pona5anje ! fizlolodke Junkcije dovjeka U zakonskom smislu droge se mogu podr-

    ie l i t i u dvi le osnovne skupine: legalne i i legalne

    Kava, duhan a koho najpoznatiie su legalne droge U ovu skupinu mogu sesvrstat i neki lijekovi koli, ako ih se uzima bez rnedicinski opravdan h razloga,takoder predstavljaju droge (sedativi, analget ci, steroidi itd.).Svaka pretjerana i neopravdana uporaba ovih sredstava postaje zlouporaba.

    llegalne droge u pravilu nemalu medicinsku uporabu Zbog toga ie svaka upo-raba ovih tvari zlouooraba.

    Ovoj skupini pripadaju marihuana, ha5j5, LSD, kokain iheroin kao najde56ezloupotrebljavane droge u nas, te,,darobne" gljive iGHB koii su, nasrecu, neStoriedi

    Ljepila, aceton, benzin idruge lako hlapljive tvar lako su dostupna sredstva kola,ako se zloupotrebllavaju, mogu imati negativan psihoaktivni udinak kao iostaledroge.

    Ponaianja

    Kladenle, kockanje, pretjerana uporaba interneta i razliiit oblici igara na radunalusu ponasanla koja zasluZuju posebnu pozornost u sprjedavanju razvoja ovisnostiPogreSno b! bilo svako pojavljivanje ovakvih pona5ania promatrati kao ovisnidkoI ose Niti je svako kockanje znak ovisnosti, niii je uporaba interneta li igraniekompjutorskjh igara uvijek znak za uzbunu. Sasvim ie moguie utvrditi kada takva

    A

    ponasanja ne prelaze granicu zabave, rekreacije ii obiinog ,,ubilanla dosade" Sdruge strane jednako b pogredno bilo ne obratiti pozornost na dinjenicu da ne-mali broj ado escenata vidi u kladenju i kockanju jednostavan i lak nadin zarade.Ne uvidaju da je novdani dobitak (ako ga uopde j ima) zapravo pri dnu ljestvicedobitaka koje ove aktivnosti pruzaju

    Kada konzumlranje droga ili prakticiranle nekih aktivnosti (kockanje, kladenjesl ) izazove neodoljivu i i teSko savladivu Ze ju da se ponovl, tada govorirno o

    ovisnosti. Psihoaktivne tvar mogu izazvati psihidku i/ili fizidku ovisnost, te razvojto eranc je. Ovisnost o ponaSanjima je psihidke naravi.

    Fizidka ovisnost znadi da je organizam osobe koja konzumira psihoaktjvne tvaripostao naviknut, odnosno da su te tvar postale potrebne kako bi tijelo lunk-cioniralo. Prestanak uzimanja sredstvaizaz)va jake \elesne simptome (bolovi ukostlma, misic ma, groznica, znojenje itd )

    Psihi6ka ovisnost podrazumijeva ovisnost o osje6alu koli izaziva neko sredstvoili ponasanle Javlja se gotovo neodoljiv psihidki poriv da se droga ponovno uzme,odnosno ponovi pona6anje, bilo zbog osje6ala zadovollstva, bilo da se otkloninelagoda i tjeskoba. Psihoaktivna tvar ili neko ponasanje postale bitan, destodominantan sadrial2voIa, a 2udnla za njima zna6ajka ponaianla.

    Tolerancija znadi potrebu za sve ve6om kolidinom sredstva kako bi se postigaoZeljeni ud nak

    Redovito uzimanle droga ili ponavljanje nekog (negativnog) ponasanja postaje zaosobu nuZno da bi mogla relativno ,,normalno" funkcionirati. S vremenom nastajutrajne negativne promjene ponasanja i odnosa prema oko ini. Droga,/ponasanlepostaje 6imbenik organizacije Zivota. Svi nadini da se udovolji porivu postajutada prihvatljivi. Kaznena djela i prostitucija nerijetko postaju uobidajen, svakod-nevni nadrn pona5anja. Ovisnik se postupno orijentira prema margjnama dru5tva,zanemarujuei obitelj, prijatelje, rad, druStvene obveze ivlastito zdravlje.

  • 3.K0JA SE SREDSTUA NAJCESCEzLouPorREBLT VATUI

    Alkohol je najde56e zloupotrebljavana psihoaktivna tvar u Hrvatskol (kao i uEuropi), pa je ialkoholrzam najdes6a bolest ovisnosti Prva psihoaktivna tvar kojuadolescenti konzumiraju u svom Zivotu je upravo alkohol (prosjedna dob prvogkonzumiranja je 13,7 g.) Poznato je da rano konzumiranje alkohola, kao i udestalopijenje znadi povedan rizik od eksperimentiranja s drugim psihoaktivnim tvarimaDieca koja odrastaju u obitelji alkoholidara imaju detiri puta ve6e ,,izglede" da isami postanu ovisnici.Duhan je druga najdesde konzumirana psihoaktivna tvar, a prosjedna dob prvogkonzumiranja je 13,8 g Alkohol i duhan su legalne i socijalno prihvatljive psihoak-tivne tvari, ali zato ne i manje opasne za pojavu ovisnosti kod mladih

    Alkohol

    Znadajke:Alkoholna pi6a se dobivalu vrenjem i destilacijom iz vo6a ili iz drugih bi|1nih tvari,djelovanje podinje relativno brzo (ovisno o kolidini i koncentraciji alkohola u pi6u)

    Nadin zlouporabe:Oralno, ponekad u kombinaciji s lijeko-vima ili drugim drogama.Znakovi zlouporabe:Otezan govor, loSa koordinacija pokreta,smaniena mogucnost br,/og reagiranja(narodito opasno kod upravljanja auto-mobilom). gubljenje ravnoteTe. smanjenaostrina vida, smanjena samokontrola,povremena amnezija, mogu6a verbalna ifizidka agresivnostPosljedice:O5te6enja probavnog sustava i Tivdanogsustava, o5te6enje krvozilnog i re-

    produkcijskog sustava, pove6an rizik od nezgoda, nasilnosti isamoubojstva,problemi sa zakonom, pojava ovisnosti.Obratiti oozornost:Zadah po alkoholu, otezana verbalna komunikacija, jutarnji mamurluh. povraianje,prazne boce od alkoholnih pi6a.Uz alkohol i duhan kao naides6e zloupotrebljavane legalne droge u nas je,naZalost, u porastu i broj osoba kole uzimaju ilegalne droge.

    n

    Ve6ina je ljudi barem 6ula za neka sredstva koja mogu izazvati teske fizidke ipsihidke posljedice u osoba koje ih uzimaju Ovdle 6emo ukratko navesti onailegalna sredstva koja sekod nas najdes6e zloupotrebljavaju, njihove znaiajkei posljedice. Takoder 6emo ukazati na neke znakove koji upu6uju na njihovumoguou zlouporabu.

    Qepila, benzin, aceton i sliEne lako hlapljiue tttai

    Znadajke:lako dostupna sredstva, ima ih u gotovo svakom doma6instvu. N