of 18/18
, \ Jt q' lrt t . l

Svijet ovisnosti savjeti za roditelje.PDF

  • View
    241

  • Download
    8

Embed Size (px)

Text of Svijet ovisnosti savjeti za roditelje.PDF

  • , \

    J t

    q'

    l r t

    t

    . l

  • lzdavai:Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andr[a Stampar"

    Autori:mr.sc. Luca Gali6, soc. pedagoginjamr.sc. SnjeZana Salamon, soc. radnicaAndreja Radi6, soc. radnicaPetra VedriS, soc. pedagoginja

    Suradnica:Mirjana Orban, dr. med. spec. psihijatar

    Recenzenti;dr.sc. Ante Bagari6, spec. psihijatarProf. dr. sc. Marina Ajdukovi6

    Lektorica:Antonija Redovnikovi0

    CIP zapis dostupan u radunalnom kataloguNacionalne i sveudilisne knjiznice u Zagrebu pod brojem 671373

    rsBN 978-935-6998-37-1

    Zagreb,2008.

    PoStovani roditelji,

    ova knjizica zamisljena je, kao sto joj i naslov kaie, kao vodii za vaskoji Zelite doznati neSto vi5e o problemu ovisnosti kod mladih. Ovis-nost je javno zdravstveni problem, a mi svojim znanjem i iskustvomnastojimo utjecati na njegovo smanjenje. Svjesni smo da na ovommjestu nije mogu6e odgovoriti na sva pitanja i pruZiti sve informacijevezane za ovo podrudje, pa smo se odludili na ona koja nam vinajde56e postavljate.NaSa SluZba za prevenciju ovisnosti ovomknjiZicom 2eli pomo6i svima koji imaju problem, onima koji sumnjajuda imaju problem, kao i onima koji misle da se u njihovoj obitel j itakvo Sto ne moZe doqoditi.

    Flavnatelj Zavoda za javno zdravstvo ,,Dr. Andrija Stampal'Tihomir l\,4aji6, dr. med.

  • 1.UUoDVeCina roditelja ,,u hodu" udi kako biti roditelj, odnosno slijede primjer vlastitihroditelja. Medutim, negatlvni utjecaji kojima su izlozena djeca i mladi postaju sveraznolikiji i sve ih je teze prevladavati. Jedan od osobito osjetljivih problema lestsve Sira zlouporaba alkohola i ostalih droga te, narodito u posljednjih nekoliko go-dina, problem kockanla, kladenja iprekomjerne uporabe interneta irazliditih igara.Djeca, obitell i cijela zajednica izlozeni su pritiscima koji su pnje samo nekolikodesetljeea brli gotovo nepoznati.

    lz svega onoga 5to dosad znamo o na6inima na koji se razvija ovisnost nameiese zakljudak da za ovaj problem osobito vrijedi izreka,,bolje sprileditr nego lije6iti".

    Obitelj kao temeljna druStvena zajednica moZe itekako pridonijeti sprjedavanjuzlouporabe droga idrugih ponasanja koja mogu dovesti do ovisnosti To semo2e posti6i njegovanjem zdravih isnaznih veza tzmedu roditelja idjece, dobrommedusobnom komunikacijom, postavljanjem jasnih granica i pravila ponadanja tepoznavanjem 6inlenica o sredstvima i ponasanjima koja mogu izazvati ovisnost.

    Na ovom mjestu govorit 6e se o tvarima koje se najdesde zlorabe, ali io nekimponasanjima koja mogu imati jednako Stetne posljedice kockanje, kladenje,zlouporaba interneta i kompjutorskih igara. Moze se postaviti pitanje kakve vezeima zlouporaba primjerice alkohola i kockanje? U svijetu i kod nas strudnjaci sesve de56e susre6u s osobama koje zbog pona5anja kao dto su kockanje, kladenleitd. trpe jednake ili veoma slidne posljedice kao i oni koji zlorabe droge.

    Zlouporaba droga, kockanje, kladenje i slidna pona5anja nose sa sobom mno5tvoproblema, pa roditelji desto trebaju pomo6 u prevladavanju ove opasnosti kojaprijeti zdravlju i dobrobiti dlece, ali i njihovih obitelji. U tu svrhu nastala je ovabro5ura. U njoJ ie roditelji mo6i na6i osnovne informacije o tome Sto je ovisnost,sto ju moZe izazvati, kakve su posljedice, zadto mladi ponekad biraju sredstvai ponasanja koja do nje mogu dovesti, kako na vrijeme uoditi i sprijeditr ovajproblem, odnosno kako ga lakse prevladati ako se pojavi, te gdje mogu potrazitipomo6.

    mr. sc. Luca Gali6, soc. pedagoginjaXmr. so. snle,/ana 5a amo'], soc. radntca

    Andreja Radii, soc. radnicaPetra VedriS, soc. pedagoginja

  • 2.STO 7E 0UTSN0ST?

    Ovisnost je psihi6ko i/ili fizidko stanje naviknutosti na neke tvari, ponasanja ilisrtuac|Je.

    Covjek moZe biti ovisan o jelu glazbi, kupovaniu, kockanju, lijekovlma, duhanu'alkoholu j druglm drogama.. .

    Ovrsnostl mogu biti razlidite, a svaka od niih ima svoj znadaj, stupani intenziteta,psiholoSke, socijalne i ekonomske dimenzije. Na ovom miestu govorit cemo oovlsnosti o tvarima (legalne i legalne droge) te ovisnosti o ponasanjima (kockanje,kladenje, z ouporaba interneia i kompjutorskih lgara)

    Psihoafttivne ttari

    Tvari koje imalu psihoaktivan udinak obidno se nazivaiu drogama. One na razliiitenadine djeluju na sredisnji Zivdani sustav, a preko njega na emocije, mis ienje,pona5anje ! fizlolodke Junkcije dovjeka U zakonskom smislu droge se mogu podr-

    ie l i t i u dvi le osnovne skupine: legalne i i legalne

    Kava, duhan a koho najpoznatiie su legalne droge U ovu skupinu mogu sesvrstat i neki lijekovi koli, ako ih se uzima bez rnedicinski opravdan h razloga,takoder predstavljaju droge (sedativi, analget ci, steroidi itd.).Svaka pretjerana i neopravdana uporaba ovih sredstava postaje zlouporaba.

    llegalne droge u pravilu nemalu medicinsku uporabu Zbog toga ie svaka upo-raba ovih tvari zlouooraba.

    Ovoj skupini pripadaju marihuana, ha5j5, LSD, kokain iheroin kao najde56ezloupotrebljavane droge u nas, te,,darobne" gljive iGHB koii su, nasrecu, neStoriedi

    Ljepila, aceton, benzin idruge lako hlapljive tvar lako su dostupna sredstva kola,ako se zloupotrebllavaju, mogu imati negativan psihoaktivni udinak kao iostaledroge.

    Ponaianja

    Kladenle, kockanje, pretjerana uporaba interneta i razliiit oblici igara na radunalusu ponasanla koja zasluZuju posebnu pozornost u sprjedavanju razvoja ovisnostiPogreSno b! bilo svako pojavljivanje ovakvih pona5ania promatrati kao ovisnidkoI ose Niti je svako kockanje znak ovisnosti, niii je uporaba interneta li igraniekompjutorskjh igara uvijek znak za uzbunu. Sasvim ie moguie utvrditi kada takva

    A

    ponasanja ne prelaze granicu zabave, rekreacije ii obiinog ,,ubilanla dosade" Sdruge strane jednako b pogredno bilo ne obratiti pozornost na dinjenicu da ne-mali broj ado escenata vidi u kladenju i kockanju jednostavan i lak nadin zarade.Ne uvidaju da je novdani dobitak (ako ga uopde j ima) zapravo pri dnu ljestvicedobitaka koje ove aktivnosti pruzaju

    Kada konzumlranje droga ili prakticiranle nekih aktivnosti (kockanje, kladenjesl ) izazove neodoljivu i i teSko savladivu Ze ju da se ponovl, tada govorirno o

    ovisnosti. Psihoaktivne tvar mogu izazvati psihidku i/ili fizidku ovisnost, te razvojto eranc je. Ovisnost o ponaSanjima je psihidke naravi.

    Fizidka ovisnost znadi da je organizam osobe koja konzumira psihoaktjvne tvaripostao naviknut, odnosno da su te tvar postale potrebne kako bi tijelo lunk-cioniralo. Prestanak uzimanja sredstvaizaz)va jake \elesne simptome (bolovi ukostlma, misic ma, groznica, znojenje itd )

    Psihi6ka ovisnost podrazumijeva ovisnost o osje6alu koli izaziva neko sredstvoili ponasanle Javlja se gotovo neodoljiv psihidki poriv da se droga ponovno uzme,odnosno ponovi pona6anje, bilo zbog osje6ala zadovollstva, bilo da se otkloninelagoda i tjeskoba. Psihoaktivna tvar ili neko ponasanje postale bitan, destodominantan sadrial2voIa, a 2udnla za njima zna6ajka ponaianla.

    Tolerancija znadi potrebu za sve ve6om kolidinom sredstva kako bi se postigaoZeljeni ud nak

    Redovito uzimanle droga ili ponavljanje nekog (negativnog) ponasanja postaje zaosobu nuZno da bi mogla relativno ,,normalno" funkcionirati. S vremenom nastajutrajne negativne promjene ponasanja i odnosa prema oko ini. Droga,/ponasanlepostaje 6imbenik organizacije Zivota. Svi nadini da se udovolji porivu postajutada prihvatljivi. Kaznena djela i prostitucija nerijetko postaju uobidajen, svakod-nevni nadrn pona5anja. Ovisnik se postupno orijentira prema margjnama dru5tva,zanemarujuei obitelj, prijatelje, rad, druStvene obveze ivlastito zdravlje.

  • 3.K0JA SE SREDSTUA NAJCESCEzLouPorREBLT VATUI

    Alkohol je najde56e zloupotrebljavana psihoaktivna tvar u Hrvatskol (kao i uEuropi), pa je ialkoholrzam najdes6a bolest ovisnosti Prva psihoaktivna tvar kojuadolescenti konzumiraju u svom Zivotu je upravo alkohol (prosjedna dob prvogkonzumiranja je 13,7 g.) Poznato je da rano konzumiranje alkohola, kao i udestalopijenje znadi povedan rizik od eksperimentiranja s drugim psihoaktivnim tvarimaDieca koja odrastaju u obitelji alkoholidara imaju detiri puta ve6e ,,izglede" da isami postanu ovisnici.Duhan je druga najdesde konzumirana psihoaktivna tvar, a prosjedna dob prvogkonzumiranja je 13,8 g Alkohol i duhan su legalne i socijalno prihvatljive psihoak-tivne tvari, ali zato ne i manje opasne za pojavu ovisnosti kod mladih

    Alkohol

    Znadajke:Alkoholna pi6a se dobivalu vrenjem i destilacijom iz vo6a ili iz drugih bi|1nih tvari,djelovanje podinje relativno brzo (ovisno o kolidini i koncentraciji alkohola u pi6u)

    Nadin zlouporabe:Oralno, ponekad u kombinaciji s lijeko-vima ili drugim drogama.Znakovi zlouporabe:Otezan govor, loSa koordinacija pokreta,smaniena mogucnost br,/og reagiranja(narodito opasno kod upravljanja auto-mobilom). gubljenje ravnoteTe. smanjenaostrina vida, smanjena samokontrola,povremena amnezija, mogu6a verbalna ifizidka agresivnostPosljedice:O5te6enja probavnog sustava i Tivdanogsustava, o5te6enje krvozilnog i re-

    produkcijskog sustava, pove6an rizik od nezgoda, nasilnosti isamoubojstva,problemi sa zakonom, pojava ovisnosti.Obratiti oozornost:Zadah po alkoholu, otezana verbalna komunikacija, jutarnji mamurluh. povraianje,prazne boce od alkoholnih pi6a.Uz alkohol i duhan kao naides6e zloupotrebljavane legalne droge u nas je,naZalost, u porastu i broj osoba kole uzimaju ilegalne droge.

    n

    Ve6ina je ljudi barem 6ula za neka sredstva koja mogu izazvati teske fizidke ipsihidke posljedice u osoba koje ih uzimaju Ovdle 6emo ukratko navesti onailegalna sredstva koja sekod nas najdes6e zloupotrebljavaju, njihove znaiajkei posljedice. Takoder 6emo ukazati na neke znakove koji upu6uju na njihovumoguou zlouporabu.

    Qepila, benzin, aceton i sliEne lako hlapljiue tttai

    Znadajke:lako dostupna sredstva, ima ih u gotovo svakom doma6instvu. Najde56e ih uz-maju djeca u dobi od 12-13 godina. HlapUive tvati ktoz plu'a ulaze u krvotok ivrlobrzo postiZu udinakNadin zlouoorabe:Sredstva se najdes6e stavljaju u plastidnu ili paprrnatu vre6icu koja se prislanja nanos iusta, te se udisu, ,,sniIaju", pare.

    Znakovi zlouoorabe:Djelovanje slidno po6etnom djelovanju alkohola, prazan pogled, pospan izgled,euforija bez jasnog razloga, katkad nasilnidko ponasanje, mogu6nost javljanjahalucinacijaPosliedice:TeSko6e u pam6enju i koncentraciji, ozbiljna o5te6enja mozga, anemija, pove6anaopasnost od guSenja.Obratiti oozornost:Odje6a ,,snifera" poprima znakovit miris po ljepilu jli drugom sredstvu koje seuzima.lzkuee nestaju tube ljepila, boja, lakova i sli6no. Obidno se kod djetetamoZe pronaii ,,zbirka" plastidnih vre6ica, moZe se pojaviti osip oko nosa i usta.

  • lllarihuana (traaa, ZiZa, nara) i haiii (iit)

    znadalke:l\,4arihuana ihaSiS se dobivaju od indijske konoplje. lvledu konzumentima mari-

    huane desto se moze duti kako jemarihuana ,,zdrava", da se u svijetrabi kao lijek i slicno lstina je da sJ

    THC (u obliku tableta i otopina) ponekadprimjenjuje kao pomo6no sredstvo kodnekih teskih bolesti (zavrSne faze ma-lignih bolesti, kod AIDSa). U svim drugimsituacijama i oblicima i marihuana i ha5i6su ilegalne droge koje nemaju medicinskuprimjenu, Djelovanje podinje ubrzo nakonkonzumiranja, a traje I -3 sata.

    Nadin zlouoorabe:Marihuana se najde56e pu6i, ito tako da se sasu5eni dijelovi biljke mijesaju s du-hanom imotaju u cigarete, tzv. ,,joint" (dzoint). S pusenjem marihuane se obidnopodinje u grupi. Hadi5 se takoder pu5i. Na trii5tu se pojavljuje kao smolasta masau obliku poga6a ilitabla slidnih kruSdi6jma ili tablama dokolade, Komadi6i smolese otapaju i puse kao,,joint" ili pomo6u posebno izradenih lula. Djelovanje mu jeslidno djelovanju marihuane, ali je nekoliko puta ja6e.Znakovi zlouporabe:Euforija, ,,napadi" smijeha. Zakrvavljene odi, spudtene vjede i crveni jastudiciispod o6iju. Koordinacija pokreta je lo6a, poreme6en osle6aj za vrijeme (dini se davrijeme protjede brZe ili sporije od stvarnog). Remeti se osjedaj za udaljenost, paje osobito opasna voZnja pod utjecajem ovih sredstava,Posliedice:Smanjena motivacija za svakodnevne aktivnostj i obveze, poreme6aji spolnihfunkcija, smetnje koncentracije i pam6enja. Kancerogeni spojevi u dimu mari-huane nekoliko su puta brojniji od onih u dimu cigareta, pa je pojadana opasnostod plu6nih bolesti. Ubrzava se rad srca, a moguie je ipovi5enje krvnog tlaka.Obratiti oozornost:Sitne sjemenke, smrvljeno li56e po dZepovima, cigaretni papir (rizle), ploiicesmole koje slide dokoladi, dah koji miriSe na spaljenu suhu travu iti spaljenikonopac. Katkad konzumenti marihuane pokuSavaju uzgojiti biljku kod kuie,u loncima. U tom sludaju treba znati kako marihuana izgleda da bi se iskljudilasumnja.

    LSD (trip, slike)

    Zna6ajke: LSD pripada skupini halucinogenih droga. To je bijeli prah bez okusai mirisa, lako topliiv u svim tekudinama. Djelovanle mu je veoma jako, a za jednu

    dozu koja se obidno naziva,,trip" dovolina je kolidinaod pedeset mikrograma(dvadesettisu6iti dio gramal).Prvi znakovi se mogu uoditi30-90 minuta nakon uzimanja,a djelovanje moZe trajati ido 12 sati. Na trzistu se LSDpojavljuje u obliku perforiranihkomadi6a papira s razli6itimcrtezima, premazanih oto-pinom dovoljnom za jedan,,trip". LSD je ilegalna drogabez medicinske primjene.

  • Nadin zlouporabe:LSD se uzima na usta, papirii seotapaju u tekudini (kava, daj, vodai sl.). MoZe se kapati ili stavljati najezik ili jesti s kockama 5e6era.

    Znakovi zlouporabe:Osoba pod utjecajem LSDau pravilu ne gubi kontaktsa stvarnos6u, ali je njenodozivljavanje iskrivljeno. Govor jenepovezan, izmlenlulu se smijeh ip ai, zJenice su prosirene. Javljajuse lake halucinacije za trajanja kojih je ponadanje konzumenia nepredvidivo. Ha-lucinacije se kreiu od ugodnih ("good trip") do zastrasujuiih (,,bad trip"). Vremen-ska 1 prostorna orijentacija je poreme6ena.Posljedice:Pojavalzv flashbacka (fleSbeka), fenomena da se neodekivano, nakon viSe danaili tjedana od uzimanja, javi djelovanje LSDa Zbog nepredvidivosti ovaje pojavaveoma opasna. Povedana je opasnost od nesretnih sludajeva i samoubojstava,m^dl . io r .7 \ / ^ i ^e ih^76

    Obratiti oozornost:Mali komadi6i papira s raznim crteZima (5x5 mm), ponekad Zelatinozne kap-sule Kako le ove predmete relativno tesko uoditi, va ja obratiti viSe pozornosti naneuobidajeno ponaSanje

    tarobne gliiue - ,,magic mashrooms"

    Znae4ke:U prirodi postoje mnogobrojne vrste, sadrze psihoaktivne tvari psilocibin i psilocinkoje uzrokuju promjenu percepcije, odnosno halucinogeno djelovanje. Nakon

    ubiranja poprimaju modroljubidastu boju.Djelovanje zapoiinje nakon 30-60 minuta oduzimanja, a traje do 6 sati, uza znakovit osjeeajmudnine.

    Nadin zlooorabe:Oralno, najdeS6e sasuSene, ponekad isirove.l\,4ogu se kuhati s ostalom hranom ili usitnlenestaviti u 6aj ili neku drugu teku6inu U rijetkimsludajevima primjenjuju se rektalno.

    1 0 1 1

    Posljedice:Moze se javiti nedefiniran osje6aj straha itjeskobe, promjena percepcile, osle6ajviSka energije. Emocije se brzo smjenjuju, moguie je javljanje paranoje, zbun-jenosti i nervoze. Neriletko se javlja blag osjedaj hladno6e lagana vdoglavica(kod manjih doza), te osjeial umora i utrnutosti tileia. N/ogu6a pojava flashbacka,a dugotrajna uporaba razvija toleranciju i psih dku ovisnost.Obratiti oozornost:ProSirene zjenice, ostaci sasuSenih dijelova gljiva. l\,4ogu se naruditi interneiom, pazbog toga treba obratiti pozornost na primanje postanskih paketa.

    GHB - qana hidruksibutirat (G, li4uid,tekuii ecstasg "droga za silouanje")

    Znaedke:Depresor srediSnjeg zivdanog sustava,rabio se kao anestetik hipnotik u lijedenjunesanice Zbog Siroke zlouporabe njegova1e medicinska uporaba veoma ogranidena.Proizvodi se uglavnom u ilegalnrm laboratoriji-ma, a na trziStu se pojavljuje kao teku6ina bezboje i mirisa, pa se lako i neprimjetno dodajeu piea. Djelovanje mu podinje nakon I0-20minuta, a moze trajati i do 8 sati

    Nadin zlouporabe:Oraino, vrlo desto u kombinaciji s alkoholom, sto je osobito opasnoZnakovi zlouoorabe:Osje6aj sre6e, pojadane potrebe za druZenjem, opuSteno i ,,otkodeno" ponasanje,pojadan senzualni osje6aj. U ve1im dozama izaziva pospanost, mudnrnu,povraianle, zbunjenost.Posljedice:Osoba pod djelovanjem ove droge desto zapada u dubok san slidan komi izkojeg ju je nemogude probuditi, a nakon spontanog budenja ne sje6a se nidega(anterogradna amnezija). Zbog toga se 6esto rabi kao droga za silovanje l\,4oZeizazvati psihidku ov snost Konvulzije, koma, respiracijski kolaps i smrt najteze suposljedice djelovanja ove droge.Obratiti Dozornost:N/ale bodice sliine bodicama za lijekove koje se mogu naruditi putem interneta,zbog toga treba obratiti pozornost na primanje postanskih paketa. lako neki kon-zumenti uzimaju GHB svojevoljno, 6e56i je sludaj da se neprimjetno stavlja u priaosoba koje tako postaju Zrtve silovanja, krade i sl., pa je potreban poja6an oprez.

  • Rohqpnol

    Znadalke:Trgovadko ime za flunitrazepam, lilek iz skupine benzodizepina koji se primjenjujuu liledenju nesanice islidnih poreme6aja. U nekim zemljama njegova je uporabazabranjena (SAD), a u ve6ini europskih zemalja lijek se rabi uza strogu lijednidku

    kontrolu. Uziman bez lijednidke kontrole mo:e postatiopasna droga.

    Nadin zlouporabe:Rohypnol se moze uzimati oralno kao tableta,otopUen u tekudini, u6mrkavati, te putem injekcija.Cesto se uzima s alkoholom.Znakovi zlouporabe: izaziva osje6aj opustenosti,pospanosti i opijenosti. U ve6im dozama dovodi dosmetenosti, otezanog miSllenja i govora, gubitka

    sje6anja.

    Posljedice: Rohypnol u ve6im dozama onesposobljava 2rtvu tako da se onane mo2e braniti. Kao i GHB, moZe izazvali amneziju, pa se rabi kao droga zasilovanle, ali i orobljavanje Zrtve. Pomije5an s alkoholom i druglm depresorimasrediSnlega :iv6anog sustava moze biti smrtonosan. Moze izazvati fizidku ipsihidku ovisnost.Obratiti pozornost:osjedovanje tableta ili bodica s olopinom zakoie nema opravdanog razloga.

    Anfeunini (speed, bruina)

    Znadajke: pripadalu skupini stimulatorasredisnjega Zivdanog sustava, odnosnosredstava koja dovode do euforidnograspoloZenja i (privremenog) pove6anjaradne aktivnosti. Pojavljuju se u oblikutableta i smedeg do bijelog praha.

    Na6in zlouporabe: naj6eSCe se konzumira udmrkavanjem, ali se moZe uzimatioralno i putem inlravenskih injekcija.Znakovi zlouporabe: poviSen glas, Siroke zienice. Konzumenti su pretjeranoaktivni, ubrzanog govora i pokreta, napeli i uzbudeni, napadi grdeva.Posfiedice: poviSen krvni tlak, opasnost od infa(kta, razdrailjivost, nesanica i na-glo gubljenje na tezini. Katkad se javlja nasilnidko i paranoidno ponasanje. Nakon

    t 2

    prestanka uzimanja javlja se depresija i umor. lVlogu6 razvoj ovisnosti i predoz-rranle.Obratiti pozornost: bodice raznobojnih tableta, smedi do bijeli prah u vre6icama.

    EcstasA kkstazi, bomboni, 6onkasi, ehsoui)

    Znadaike: Ecstasy jesintetska droga, a pojav-ljuje se u obliku tabletas razliditim utisnutimznakovima po kojima ihkonzumenti prepoznaju(srce, golubica itd.).Konzumiranje ove drogepovezuje se s nekimtrendovima u glazbi, gdjese tra2i fizidki angaZmanplesaia. Djelovanje jeslidno kao i kod amfe-tamina, a konzumentimogu dugo izdiali bezsna i hrane. Uzimajuga vrlo mlade osobe,

    najde56e srednjodkolci. Ecstasy je ilegalna droga, bez medicinske primjene.

    Na6in zlouporabe: oralno (medu konzumentima je uobidajen izraz ,,1eden1e bom-bona").Znakovi zlouporabe: izrazita hiperaktivnost, eulorija, vrlo Siroke zjenice, osjecajneumornosti, smanjena potreba za snom i hranom.Posliedice: poviSenje krvnog tlaka, opasnost od srdanog udara, gubitak tjele-sne teZine, poreme6aj spavanja, neurolo5ki ispadi,mogu6a ovisnost, predoziranje.Obratiti pozornost: djeca i adolescenti u pravilu netrebaju lijekove, pa je svako posjedovanje tableta bezopravdanog razloga znak na koji treba obratiti pozor-nost.

    Steroidi

    Znaeaikei steroidi su sintetidki proizvedeni oblicimuSkog spolnog hormona testosterona koji potidu rastmi5i6ne mase (anabolidki udinak) irazvoj sekundarnihmuSkih spoinih znadajka (androgeni udinak) kod

  • muskaraca i Zena.U medicini se rabe uglavnom za lijedenje zakaSnjelog puberteta, nekih oblikaimpotencije i propadanja tijela prilikom infekcije HlVom.l\,4edutim, desto ih zloupotrebljavaju Sportasi radi poboljSanja Sportskih rezultata iIizidkog izgleda, bodybuilderi i dizadi utega.Nadin zlouporabe: oralqo u obliku tableta, u obliku inrtavenskih injekcija iliutrllavanjem gela ili kreme u koZu. Ponekad se kombinira nekoliko vrsta sleroidaistodobno kako bi se poboljsalo djelovanje i smanjili negativni udinci.Znakovi zfouporabe'. fuaziIo pove6anje miSi6ne mase, osje6aj snage, zado-voljstva, agresivnost koja moze dovestido nasilja, nagle promjene raspoloZenja,razdrazljivost. Kod zena se joS javlja produ-bljivanje glasa i dlakavost, narodito na licu.Posliedice: visok krvni tlak, rjzik odsrdanog i mozdanog udara, kardiovasku-larne bolesti. ostecenje mi6icnog sustava.karcinom jetre, latajenje bubrega, pojavaakna. cista i masne koZe. lvloguia pojavainlekcija i ovisnosti.Kod mu5karaca moie do6i do smanjenjatestisa, neplodnosti, 6elavosti, rasta grudi.Pove6an je rizik od karcinoma prostate.KodZena se javljaju gubitak kose, poremeiajimenstrualnog ciklusa, izostanak ovulacije,muSkobanjast izgledKada dijete ili adolescent uzima anabolidkesteroide, poviSena razina spolnih hormonamoze dovesli do prestanka rasta kostiju, dime adolescenti riskiraju da cijelog:ivota ostanu nizeg rasta.Obratiti pozornost: posjedovanje tableta, injekcija ili krema nepoznatogsadrzaja, nagle promjene u fizidkom izgledu, iznenadne promjene raspolozenja,agresivnost.

    Kokain (biielo, koka)

    Zna6aike: stimulator sredidnjega Zivdanog sustava.Dobiva se od li56a bi|lke koke. Pojavljuje se kaokristalno bijeli praSak lako topljiv u vodi. Zbog krat-kotrajnog u6inka potrebno je udestalo uzimanje kakobi se odrzalo ,,povideno" stanje. Kako mu je cijena

    vrlo visoka, zlouporaba je nesto rjeda meduadolescentima. Kokain je ilegalna droga i uovom obliku nema medicinsku primlenu.

    Nadin zlouporabe: kokain se moZe pusiti,uzimati putem intravenskih jnjekcija, ali senai ia{6o rrdmrlzcva

    Znakovi zlouporabe: izrazita hiperak-tivnost, euforija, vrlo Siroke zjenice, osje6aj

    neumornosli, pridljivost i drustvenost.Posljedice: poviSenje krvnog tlaka, opasnost od sr6anog infarkta, oSte6enjesluznice nosa, krvarenje iz nosa, agresivno ponasanie, depresija, mogu6a ovis-nost i predoziranje.Obratiti pozornost: evenlualno posjedovanje bljelog kristalnog praha u plastidnimvreeicama ili aluminijskoj joliji. Konzumenti desto imaju crven nos istalno Smrcaju.

    Heroin (horse, dop, lato)

    Znadajke: heroin je depresor srediSnjega iivdanog sustava. eist dolazi u ob-liku bijelog praha, ali je na ulici uvijek pomijesan s nekjm dodatkom kako bi mu

    se poveeala tezina. Zalo mu boja varira od Zute do tamnosmede. Daje osie6ajopuStenosti, zadovoljstva, topline isigurnosti. Djelovanje heroina podinje ubzonakon konzumiranja itraje obidno 3-4 sata. TeZi ovisnici uzimaju gavise puta nadan. Najopasnija od svlh droga po brzini i intenzitetu ovisnosti koju izaziva, Heroinje ilegalna droga, bez medicinske primjene.Nadin zlouporabe: heroin se mo2e uSmrkavati, udisati dim nakon zagrijavanja nafoliji, ali naj6e56i nadin je uzimanje putem intravenskih injekcija.Znakovi zlouporabe: zjenice su izrazito suZene, vjede spuStene, odi mutne i

    l )

  • fizidka i psihiika ovls-nost, predoziranje.Obratiti pozornost:

    vodenaste. Osoba pod djelovanjem heroinazapada u drilemez, bez Zelje za bilo kakvomaktivnoscu i i volie da kontaktira s okolinomPosliedice: probavne smetnje (kronienazalvorenost), gubitak teka i tjelesne tezine.sterilnost i mootenciia Poveian rizik od zaraz-nih bo esi i (HlV i hepatr trs) . pucanle i upalevena, upale desni propadanje zubi Gubi sezanimanje za sve aktivnosti a sva (preostala)erergija usrnjerava se na nabavu rr,zimanjeheroina. N/oou6a

    :.s{. oo Goonrh I obiteljskih. Poput ovisnosti o alkoholu ili drugim drogama,zocxanje , kladen,e mogu postati nalvaZniie aktivnosti.

  • iz k adionice, povremeno posjedovanleveiih koldina novca, teumjereno tro5er1e,posudivanle novca, ponekad ikrade. Upona6anju se mogu zamijetiti znakov ner-voze, agresivnosti, gubitka teka, poreme6ajisna.Poslledice:Uza srnanjeno samopoStovanje pojadanurazinu stresa javljaju se poteskode ukomunikaciji s dlanovima obitelji ibliskimosobama Zanimanje za druge aktivnosti

    se smanjuje rli nestaje, pojadana je anksioznost, mogu se javiti depres vniporeme6aji, pa dak isuicidalne misli. Skolske ili poslovne obveze se zanemaruju,desti su izostanci, a udinak op6enito slab, javljaju se smetnje u koncentracij Vr obrzo se javljaju financijski problemi koji se pokuSava1U rileSiti na uglavnom krivenadine (od posudivanja novca do krade i posla s kamatarima). Ovi postupc,opet, mogu dovesti do sukoba sa zakonom, sto dodatno komplc ra ionako teskusrtuaci iu.Obratiti oozornost na:Neuobidajeno tajnovito ponasanje, oslabllen Skolski uspleh, kupovanje neobidnoskupih stvari, posudivanje novca, krade novca iz ku6e, listi6i iz kladionica i sl.

    Zlouporaba interneta

    Cinjenica je da internet jednim k ikom misa otvara svilet brojn h nforrnacija,igrica izanimljivosti, sto ga dini veoma priv adnim Treba isptati zasto neki mladitoliko vremena provode ispred radunala i sto im taj sv jet zapravo znadi Internetomogu6ava upoznavanje, druzenje i razmjenu ideja, ali i stvaranje ,,virtua nihsvletova" koli omoguiavaju jedan oblik prijateljstva s drugima, bez istinskogdruStvenog kontakta lvlanjak samopouzdanja li osjeiaj manje vrijednosti kodnekih osoba moze biti motiv za upustanje u aktivnosti na radunalu. InternetpruZa utodiste u kojem se moZe bitr netko drugi, a odnosi nisu tako zahtjevni

    izastra5ulu6i kao u stvarnom iivotu. Upravo u tojdinjenici mozemo traz ti razloge zadto stranice kaomyspace.com ili facebook.com uZivaju tol ku popular-nost.KonpjLtorshe ig'ice s jedne slrane odvlaie djecus u ice i nude im a te ' ratvL, al sto ta"o ur jeiu naemocionalni razvo| zdrav je I razvol poreme6aja uponasanlu.

    Znai4ke'.z c-ooraDa Interneta znaii njegovu prekomler-- - -ooraou u obliku koji narusava fizidko ilips,nriKo zdravl]e te uzrokuje teSko6e u svakod-'revnom Zivotu Takva zlouporaba ima mnogoslidnosti iuzrokuje posljedice kao i ,,klasidne"ov snost, ali je razlika u tome sto ovisnik nekonzumira alkohol ili droge, nego se ovisnosto6ituje u zadovollstvu konzumlranjem raznihsadrzaja koji se nude.Naein zlouporabe: prekomjerno upuStanje u slijede6e aktivnosti: igranle ig-rica, surfanje, uporaba chat servisa ielektronidke poste, online kockanje ionlinetrgovina

    Znaho/i zlouporabe:

    Psiholoik i ::'sokuprranost nternetom, nemogudnost prestanka s aktivnoS6u, oslecaj za-:. , o stua i i euforija kad je na internetu, provodenje sve vise vremena ispred'ac-.a a osjecaj tuge ili tleskobe zbog nemogu6nosti uporabe interneta, laganje'.c :e t,ma pnjateljima, rastresenost, razdrazllivostFrzidk i:s-^cca oiiju, giavobo ja, neuredna prehrana, zapuStanje osobne higijene,aa.e.'1ecaji spavanla ili promjene u navikama spavanja.

    Posliedice:3s ac len v d, bolov u ledima, smanjenje drustvenih kontakata, zanemarivanje:c :e lr prijatelja i obveza, problemi j neuspjeh u Skoli, lijenost, izolacija, stvaranje i'azra anje virtualnih odnosa na internetu.

    t 9

  • Obratiti oozornost:dva su vazna elementa nad kojima roditelji trebaju imati kontrolu: kolidina vremenakoja se provodi pred radunalom, te vrsta sadr:aja koji se pretrazuju. Nije dobrozabranjivati uporabu interneta, nego treba postaviti pravila prema kojima se smijerabiti internet i pridrzavati ih se.

    5. ZASTO MTADI POSEZU ZA DROGAMA I DRUGIMoursN reKrM PoNASANTtMA?

    Ovo pitanje je sigurno ono koje se najdeS6e postavlja mladim konzumentimadroga. Zasto? Odgovor su, kaoi razlozt, razliditi. Poku6at 6emo ih svrstati u neko-liko skupina:

    a\ZnalizeliaAdolescenti Zele znati vise o svemu, pa tako i o alkoholu i drugim drogama Spo-sobni su uodit ,,zanimljive" poruke koje im Sallu medili, vrsnjaci ili dlanovi obitelji.Neki od njih pokazuju iznimnu radoznalost za droge pa svoja saznanja dopunjujuiz -azli1itin izvora. Nerijetko su to vrsnjaci koji imalu iskustva s drogama, koli impruzaju iskrivljene i nepotpune informacije o posljedicama zlouporabe ovih sred-stava. lstiiu se (kratkotrajni) ,,pozitivni" udinci droge ignorirajuii teske zdravstvenei socijalne posljedice do kojih droga dovodi.

    b)2elja da se osje6aju odraslimaBiti odrastao je za dijete vrlo poieljan cilj. To znadi blti siobodan, biti ja6i, donositisvoje vlastite odluke. Ne smije se zaboraviti da se adolescente pakjednom mora,,pustiti" da odrastu. Taj proces podinje od najrani-jeg djetinjstva. Sto se roditelj tome vise opire, todijete vise 2el da ga se pusti. Eksperimentiranje salkoho om i drugim drogama najde56e i podinje uvrijeme kada dilete zahtijeva ve6u slobodu. U ve6inisludaleva 6e dopustanje djetetu da bude samos-talno omoguciti mu da ne izabere pudenje, alkoholili druge droge, upravo zato sto se osje6a odraslo izrelo. Pretjerana kontrola i uskraiivanje mogudnostisamostalnog odlud vanja mogu samo pogorsatprobleme koji se tada javljaju.

    c)Neodgovorno ponasanje odraslih osoba[/ladi ljudi vole ,,isprobati" ponasanje odraslih. Akorod tel.i pu5e. p ju i i uzirraju droge. dijete to no2e

    tumaiiti kao najbolji nadin suodavanja s problemom ili stresom ZaIo je vainobiti dobar model ponadanja djetetu kako bi njegovo osamostaljivanje bilo Sto

    uspjeSnile. Odrasli vrlo 6estonisu svjesni utjecaja njiho-vog osobnog ponasanja nadJecu.

    d)Neprimiereni odgojnipostupciPotpuno je jasno da roditeljisvojoj djeci Zele dobro.Medutim, neki odgojnipostupci, naialost, moguizazvati upravo suprotneudinke. Ovdje 6emospomenuti one koji se upraksi najde56e susreiu.Ponekad roditelji svojuodgovornost za neprihvatljivoponasanje djece pokuSavalu

    prebaciti na skolu, zajednicu i sl. Ne znaju6i postaviti granice, oni neizravno odo-bravaju neprihvatljivo ponasanje djece.Nedostatak nadzora nad djecom takoder moze dovesti do negativnih posljedica.Djeca koja najve6i dio svog vremena provode s vrsnjacima sklonija su kon-zumiranju droga itolerantnija na njenu zlouporabu.U neprimjrerene odgojne postupke roditelja svakako se ubraja nedosljednost,Nedosljedni roditelji na istu situaciju iti ponasanje svaki put drugadije reagiraju.Roditelji koji imalu nejasna i nestvarna (6esto previsoka) odekivanja od djece ikoli s njima komuniciraju na grub nadin pun kritiziranja, priletnji i kazni poveiavajuvjerojatnost da 6e njihova djeca posegnuti za alkoholom idrugim drogama.

    e)Zelia za uklapaniem ipripadaniem skupiniAdolescenti Zele biti voljeni i prihva6eni.Ulaskom u pubertet roditelji prestaju bitinajvdnijim uzorom svojoj dieci, te sve ve6uulogu zauzimaju vrdnjaci, Zelja za uklapan-Jem pripadanjem prirodan je ivaian dioodrastanja. Ponekad se dogada da dlanoviskupine kojoj 2ele pripadati puie, piju iliurimaju droge. U zelji da se uklopi. dijete se

    20

  • i samo podinje ponasati na slidan nadin, izazivajuiiditav niz problema.

    !Zelja da se opuste i dobro osje6ajuDanasnjol dleci mnogo toga ./a sta oe2ava saz-r levanje. Poveian je stupanj nasilja svih vrsta iotudenosti medu lludima, obiteljska struktura semijenja, alkohol i ostale droge postaju lako dostupni,pojadan le utjecaj medija, budu6nost je nesigurna ...

    Svi ovi razlozi mogu pridonijeti tome da dijeie ili ado-lescent posegne za drogama, misle6i da 6e mu to pomo6i da olak5a ii zaboraviprobleme. Odrasli, a za njima i djeca, katkad razvijaju nezdrav nadin suodavanjasa stresom. Mnogo se puta duje ,,bas bi mi dobro doslo pi6e" i{i ,,postoj li nestoprotiv stresa" i slidno. Djeca trebaju nauditi kako se nositi s problemima na prih-vatljiv i dlelotvoran nadin. Veoma je vaino da dilete ima mogu6nost razgovaratio svojim potrebama, neuspjesima, strahovima, ne boje6i se da 6e biti kritiziranoili ka:njeno. Ako se nesto treba osudivati, neka to bude samo Stetno i negativno

    ponasanje, nikada sama osoba.

    g)Zelia za pobunom i riskiraniemPreuzimanje rizika je dio odrastanja Da bi seosamostalilo, dijete mora nauditi mnoge sociJalnevjestine koje u sebi nose rizik neuspjeha. U dobapuberteta sve je novo, neistrazeno i sadrzava u sebirizik N/ladi se u to doba osjecaju gotovo besmrt-nima. Skahuju kakav 6e dojam ostaviti na svojevr5njake, ali ne vjeruju da postoli ista u svileiu okonjih Sto bi ih moglo fizldki ugroziti.Alkohol i ostale droge takoder mogu predstavljatiizazov JakaZelja da se bude odrastao, potpomog-nuta filmskim ili glazbenim idolima koji piju ili sedrogiraju, u neke djece izaziva Zelju da preuzmurizik.

    Medu mladima ima onih koji se zaista bune pro-tiv druStva i to pokazuju svojim antisocijalnimponaianjem, delinkvencijorn i slidno. Najdes6e tak-va djeca nisu primila dovoljno toplrne i prihva6anjatijekom djetrnjstva.

    hlZelja za brzom i lakom zaradomU danaSnje vr jeme mate.ijalne vrijed-nosti i novac predstavljaju vtlo vazanelement Zivota Prihva6enost odstrane vr5njaka moZe ponekad ovisitio imovinskom stanju, novcu koji imje dostupan, odje6i koju nose isl.Adolescenti su uglavnom nezado-voljni koli6inom novca kolr dobilu odroditella, te su skloni traziti iodekivativiSe. Ako im roditelji to ne moguili ne Zele omogu6iti, neki od njihpotrazit ie vlastiti nadin zarade koji,e najdedce nep'imleren (preprodajadroge, odlasci u kladionice ikockar-nrce ) .

    i)Otuclenost / osamlienost

    22 z-)

  • U adolescentnoj fazi mladi ljudi se vrlo lako mogu osjetiti povrijedenima. Uzto, pojedincima je vrlo te5ko upoznavati nove prijatelje, stvarati veze ili graditibliskost s vrsnjacima. Pubertet i adolescencija je dob u kojoj je ve6ina mladihnezadovoljna svojim izgledom, te vrlo nesigurna. Zbog toga im je mnogo lakseijednostavnije komunicirati s nepoznatima osoba putem interneta, chatova i sl.Sve to doprinosi daljnjoj otudenosti s osobama iz njihove okoline, te sve duljemorovocteniu vremena za radunalom.

    NA STO T&EBA OBRATITI POZORNOST!

    Bez obzia o kojem rizidnom ponasanju je rije6, postoje neki zajednidki znakovikoji se mogu prepoznati.

    promjene u ponaSanju- zraienasklonost laganju, varanju, kradi, problemi s policijom- napustanje starih prijatelja, izbjegavanje pridanja o novima- posjedovanie ve6e kolidine novca- nasilnidkoponasanje,razdra:ljivost,tajnovitost- ljutnja iizbjegavanje razgovora- smanjena motivacija, nedostatak energije i samodiscipline- smanjen stupanj samopouzdanja

    smanjeno zanimanje za prijasnje aKivirosti i hobije

    opadanje Skolskog uspjeha- sve slabije Skolske oclene- udestali neopravdani izostanci- lijenost

    zrakovi tjelesnog propadanjate5ko6e u pam6enju i konaentracijislaba koordinacija pokreta, nepovezan i nejasan govornezdtav izgled, zapustanje osobne higijenezakrvavljene odi, izrazito prodirene ili suzene zjeniceporemecaji ritma prehrane i spavanjagubitak tjelesne te:ine

    je napomenuti kako nekoliko znakova treba biti prisutno i moraju trajatiwijeme da bi se moglo zaklju6iti kako adolescent ima problem.

    . A25

  • 7. KAKO SPRUECITII

    Rizidna ponasanla dlece i mladih su u posljednjlh nekoliko godina u porastu.Javljaju se u svim sojevima dru5tva, ne biralu6i Trtve Usprkos tomu, mogu sesprijeiiti

    lz izjava ve6ine ovisnika koji se bolnidki lijede dobiva se podatak da je roditellskoneznanje o nlihovu uzimanlu droga trajalo u prosjeku 2-3 godinelJednako tako roditelji postaju svjesni da adolescent kocka, k adi se ili previsevremena provodi ispred radunala tek kada problem izmakne kontroli

    Znanje je moCno oruzje. Da bise problem sprijedio ili r jesio,potrebno ga je poznavatiZato je dobro da roditelji imalupotrebne informacije o rizicnimponaSanlima.

    Jasno naglasite dinlenice ipostavite pravila u vezi rizidnihponasanja. Adolescenti nesmilu uzimati alkohol i psi-hoaktivne tvari Lijekovi seuzimaju samo onako kakoto propise lijednik i nikako

    drugadije. Poka:ite jasno da droge nisu dobrodosle u vasol kuii i da ne opravda-vale proslave na kojima se uzimaj-.Ako ste i sami ovisnici, iskreno razgovarajte o svojoj ovisnosti ite5ko6ama kojeona slvara. PotraZite od djeteta savjet, ideje kako da taj problem rijesite Tornoze donijeti dobre rezultate. Na taj nadin dijete (a i odrasli) razvija vleStinutaL t tv rava t t ta p ruurv l rd

    Kadenje i kockanje su zakonom zabranjeni za mlade od 18 godina. Ove aktivnostimogu biti oblik zabave, razonode, ali nikako ne smilu uklluiivati novac.Internet se smije rabiti, ali nikako u neogranidenom vremenu i bez roditellskeKOnIrOte.Adolescenti imaju pravo na potpunu itodnu informaciju. Pazljivo im objasnitesve posljedice rizidnih ponaSanja i nlihov poguban utlecaj na njihovu budu6nostlspravite sve nepotpune i pogreSne informacije kole dobivaju od vr5njaka i medija.

    Pomozite djetetu izgraditi zdrav i pozltivan stav o sebi Kada roditelj nagraduju

    26

    napore lednako kao i uspjehe, d lete stjede osje6ai vlastite vrijednosti i sigurnosti.

    Naudite diecu da se odupre pritisku inegativnom utjecaju vr5njaka i medija.Obiasnite mu da je potrebno re6i NE vrsnjaclma u situacijama kada ih se nago-vara na upudtanje u rizidna pona6anja. Naudite ga da informacije koje 6u]e naW i radiju nlsu uvijek todne. Najjadu potporu adolescent ima u dvrstol obiteljskojpoveza'rosti r ."ledusobnom povjerenju.

    lzgradnja povjerenja je proces, a ne dogadaj; kljudnu ulogu igra vrijeme. Jednos-tavno brinuti se za adolescenta je dobar podetak. Slu5anje, provodenie vremenazajedno igra i uvazavanje lzgradit 6e pozitivne veze. l\,4ladima nije vazno daroditelll (i odgajatelli) budu savr5eni isveznalice, nego da se brinu za njih iemo-cionalno ih . ,nahrane".

    s.5ro ucrNrTt?Vazno je znatr kako ispravno reagirati kada doznate da se vaSe dijete upustilo urizldna ponaSanja.

    ne prepustajte se panici, najvaznije je osiati miran i pokusati shvatiti stose s djetetom dogada

    ne kr vite sebe- ne optuZulte dijete, nego pokaZtte razumijevanle

    prihvatite i iskoristite svaku pomo6 koja vam ie potrebna; kao i svakadruga bo!est, ovisnost se mo:e lijediti.

    27

  • 9. GDTE POTRA1!T! pOMoC?usTANouE KoJE SE BAVE PR0BLEMOM 0U|SN0ST!

    GRAD ZAGREBZavod za javno zdravstvo .grada ZagrebaSluzba za prevenciju ovisnosti:-SavjetovaliSte za prevenciju ovisnostiN,4irogojska 11tel. 3830066, 3830088, faks. 3830002-Jedinica za izvanbolnidko lijedenje ovisnosti RemetinecFemetinedki gai 14tel. 6521-083, 6521-088-Jedinica za izvanbolnidko Iijedenje ovisnosti DubravaGrizanska4/ l .kattelifaks. 2991 365, tel.2991368

    Zavod za iavno zdravstvo grada ZagrebaSluzba za Skolsku i sveudilisnu medicinu

    Mirogojska 16tel. 46 96 162faks. 46 78 002

    Odieli Skolske i sveudiliSne medicine u graduZagrebu i Zagrebadkoi Zupaniii:

    Dubrava, Javorinska 7tel. 29 94 799

    MedveSdak, Laginjina 16tel. 45 56 367

    Maksimir, Hirdeva ltel. 23 04 372

    Susedgrad - Gajnice, Ghandijeva 5Iel. 34 52 132

    Spansko, Trg L Kukuljevi6a bbtel. 38 95 240

    Crnomerec, Prilaz baruna Filipoviia 1 1lel. 37 07 029

    28

    Sesvete, Ninska 10Iel. 20 07 294

    TreSnjevka - Kalinovica, Albaharijeva bbtel. 38 35 444

    Tre5njevka - Voltino, Drvinje bbtel. 36 65 469

    Tre5nlevka Gajevo - Jarun, H. l\,4acanovi6a 2atel 38 31 541

    Trnje, Kruge 44tel . 61 56 019

    Novi Zagreb - Siget, Avenlja V. Holjevca Zztel 65 51 554

    Novi Zagreb -. Dugave, Kauzlaricev prjlaz 7tel. 66 92 620

    Centar, Runjaninova 4ret. 48 43 818

    PeSdenica, lvani6gradska 38tel 23 04 239

    Velika Gorica, lvlatice hrvatske bbtel. 62 27 555

    Dugo Selo, Dragutina Domjani6a 2tel. 27 59 060

    lvanii Grad, Omladinska 25tel. 28 83 086

    Jastrebarsko, Kralja Tomislava 29Iel. 62 84 728

    Zapredi6, Pavla Londara 1tel 33 10 530

    Samobor, Gajeva 3Ztel. 33 66 670

    Sveti lvan Zelina, Bucakova 5Iel. 20 62 238

    Vrbovec, Ulica 7. svibnja l4tel. 27 93 163

    29

  • Ured Vlade Republike Hrvatske zaprevenciiu zlouporabe drogaPreobra7enska 4/lltel. 48 78 122

    Klinidka bolnica "Sestre milosrdnice"Klinika za psihiiatriiu (Odjel ovisnosti)Vinogradska cesta 29,tel. 37 87 188. 37 87 750.Iaks. 37 72 453

    Kecenziia

    U zadnja tri desetlje6a cijeli je svijet, pa i Hrvatsku, zahvatila pandemija ovisnostilako su u borbi protiv te "posasti" anga;irani milijuni osoba itisu6e milijardadolara, rezultati su jos uvijek skromni.Ovaj vodid na jednostavan, ali strudan i precizan nadin govori o osnovnim poimov-ima vezanima za ovisnost. Tema je aktualna (broi ovisnika, nazalost, i dalle raste).Rad je napravljen u skladu sa suvremenim znanstvenim i strudnim saznanjimao problemima ovisnosti. Ovo jedan od prvih priru6nika u koiem se govori i o"novim" vrstama ovisnosti. O bito je vaZan drugi dio u kojem se nalaze praktidnisavjeti za roditelje (kako postupati kad se problemi jave i kako sprijediti poiavunavedenih oroblema).Rad predstavlla strudni doprinos ukupnom znanju o problemu ovisnosti, dok ses druge strane moze Siroko distribuirati, ier ie sasvim razumljiv i osobama kojenemaju nikakva predznanja o ovisnosti.Pogoden je i "ton" pisanja. U ve6ini radova se ovoj temi pristupa na dva nadina"Katastrofidari" problem ovisnosti proglasavaju golemim, nerjeSivim, fatalnim,S druge strane se pak problemi ovisnosti desto "relativiziraju i minoriziraiu" (sosnovnom porukom da se droga dogada svima te da se samo treba priviknutina njezine posljedice). U ovom radu, nasre6u, nije izabran takav pristup U raduse istidu znadenje itezina ovisnosti, ali i ukazuje na to da se dobri rezultati urjesavanju ovih problema mogu posti6i ako se strudno postupa.Na kraju moZemo re6i da rad moze biti poticaj za budu6e strudne publikacije oovoi ilr slidnim temama.

    Dr. Ante Bagari6, dr, sci., spec. psihijatrije

    30 J I

  • Recenziia

    "Svijet ovisnosti - vodi6 za roditelje" je pregledna, informativna ijasno napisanabroSura za roditelje koja pru2a relevantne informacije o Sirokom rasponu sredstvaovisnosti, ali io nekim pona5anjima koja mogu imati jednako Stetne posljedicekao Sto je kockanje, kladedje, zlouporaba interneta i kompjuterskih igara. Zasvako od sredstva ovisnosti i poiencijalno ovisnidko ponasanje na sustavannadin pruZene su relevantne informacije o karakteristikama, nadinima zlouporaba,posljedicama te na sto roditelj treba posvetiti posebnu pozornost. Informacije sudobro balansirane, a tjelesni znakovi i ponasanja na koje roditelji mogu obratitipozornost su jasno i konkretno opisani,

    Na kraju priru6nika autori navode @zloge zbog kojih mladi posezu za drogamai dugim ovisnidkim pona5anje na realistidna nadin, bez optuZivanja bilo koga ilistvaranje moralne panike. Opisuju to na nadin koji moZe pomoii roditeljima, ali idrugim odraslima koji dolaze u dodir s mladim, da bolje razumiju potrebe mladihte da temeljem tog razumijevanja uspostave bolji odnos sa svojim djetetom sto jeijedna od najboljih nadina prevencije.

    Na kraju brosure autori daju vrlo jasne naputke kako se roditelji mogu djelotvornoponasati kad se dijeie upustilo u rizidna ponasanja te gdje se mogu obratiti zadodatnu podr5ku i pomo6.

    U cijeli vrlo korislan i podrZavaju6i tekst za roditelji u kojem im se pristupa kaoznaiajnim partnerima djelotvornog druStvenog djelovanja u prevenciji ovisnostimladih.

    Prof. dr. sc. l\,4arina Adukovi6

    )z