PRAVILNIK O RADU JAVNOG PODUZEĆA HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.o.o. MOSTAR

– pročišćeni tekst

Mostar, srpanj 2007.

2

Na temelju članka 107. Zakona o radu (Službene novine FBiH br.43/99 i 32/00 i 29/03), članka 37. Statuta Javnog poduzeća Hrvatske telekomunikacije d.o.o. Mostar, odredbi Kolektivnog ugovora za područje telekomunikacija u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine FBiH br.78/06), a nakon provedenog postupka konzultacija sa Sindikatom i Odluke Nadzornog odbora broj: NO-3-4-21/07 od 11.07. 2007 o davanju prethodne suglasnosti Upravi Poduzeća na Pravilnik o radu., Uprava Poduzeća na svojoj 25.sjednici , usvojila je pročišćeni tekst Pravilnika o radu Javnog poduzeća Hrvatske telekomunikacije d.o.o. Mostar

PRAVILNIK O RADU JAVNOG PODUZEĆA HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.o.o. MOSTAR

– pročišćeni tekst

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1. Ovim Pravilnikom u Javnom poduzeću Hrvatske telekomunikacije d.o.o. Mostar (u nastavku teksta: Poduzeće) uređuju se: sklapanje ugovora o radu, radno vrijeme i raspored radnog vremena odmori i dopusti, plaće i naknade plaća, izumi i tehnička unapređenja, naknada štete, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa, i druga pitanja u svezi radom i radnim odnosom, prijelazne i završne odredbe. Pravilnik se primjenjuje neposredno na sve zaposlenike ako prava i obveze pojedinog zaposlenika nisu drugačije utvrđene ugovorom o radu.

Članak 2. Ako se pojedina pitanja iz radnog odnosa urede na drugačiji način pisanim sporazumom sklopljenim između Vijeća zaposlenika odnosno Sindikata i Poduzeća, primjenjivat će se pravna pravila iz sporazuma. U slučaju kad odredbe ugovora o radu upućuju na primjenu pojedinih odredaba ovog pravilnika, te odredbe pravilnika postaju sastavni dio ugovora o radu.

Članak 3. Radni odnos se zasniva sklapanjem ugovora o radu između Poduzeća kao poslodavca i zaposlenika. Zaposlenik u smislu ovog Pravilnika je fizička osoba koja je zaposlena u Poduzeću na temelju ugovora o radu. Svaki zaposlenik obvezan je ugovorom preuzete poslove obavljati savjesno i stručno, prema uputama ovlaštenih osoba Poduzeća, a u skladu s naravi i vrstom rada. Zaposlenik je također obvezan usavršavati svoje znanje i radne vještine, štiti poslovne interese Poduzeća i pridržavati se strukovnih pravila koji proizlaze iz organizacije posla i pravila struke.

3

II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU 1. Uvjeti za zasnivanje radnog odnosa

Članak 4.

Zaključivanjem ugovora o radu između Poduzeća i zaposlenika zasniva se radni odnos.

Članak 5.

Ugovor o radu ne može se zaključiti sa osobom koja nije navršila 15 godina života. Osoba između 15 i 18 godina života (malodobnik) može se zaposliti pod uvjetom da od ovlaštenog liječnika ili nadležne zdravstvene ustanove pribavi potvrdu kojom dokazuje da ima opću zdravstvenu sposobnost za obavljanje tih poslova. Malodobnik ne smije zaključiti ugovor o radu za obavljanje poslova koji mogu ugroziti njegovo zdravlje, moral ili razvoj. Ako je invalidna osoba osposobljena za obavljanje određenih poslova smatra se da ima zdravstvenu sposobnost za obavljanje tih poslova.

Članak 6. Ugovor o radu može zaključiti osoba koja, osim uvjeta propisanih člankom 5. ovog Pravilnika, ispunjava i uvjete utvrđene sistematizacijom Poduzeća. Ispunjavanje uvjeta za zasnivanje radnog odnosa dokazuje se radnom knjižicom, školskom svjedodžbom, diplomom, izvodom iz matične knjige rođenih, uvjerenjem o općoj zdravstvenoj sposobnosti i drugim javnim ispravama.

Članak 7. Strani državljani mogu sklopiti ugovor o radu pod uvjetima utvrđenim Zakonom o zapošljavanju stranaca.

2. Način zasnivanja radnog odnosa

Članak 8. O potrebi zasnivanja radnog odnosa s novim zaposlenikom odlučuje Uprava Poduzeća na temelju prijave članova Uprave - izvršnih direktora u korporacijskim jedinicama i direkcijama. Prijava iz stavka 1. ovog članka podnosi se pismeno, a treba sadržavati naročito slijedeće: - naziv radnog mjesta, - uvjete potrebne za obavljanje poslova radnog mjesta utvrđene sistematizacijom Poduzeća ili

prijedlog da se primi pripravnik, - vrijeme za koje kandidat zasniva radni odnos (neodređeno ili određeno), - prijedlog traži li se provjeravanje stručnih i drugih radnih sposobnosti kandidata , - prijedlog zasniva li kandidat radni odnos uz uvjet probnog rada i vrijeme njegova trajanja, - obrazloženje zašto postoji potreba popune slobodnog radnog mjesta.

4

Uprava Poduzeća odlučuje o potrebi zasnivanja radnog odnosa.

Članak 9. Uprava Poduzeća može odlučiti da se o potrebi zasnivanja radnog odnosa objavi oglas u dnevnom tisku ili putem radija.

3. Izbor kandidata

Članak 10. O izboru kandidata za zasnivanje radnog odnosa odlučuje Uprava Poduzeća na prijedlog ovlaštenih osoba iz članka 132. stavka 1. točka 1. alineja 1.2. ovog Pravilnika. O zasnivanju radnog odnosa obavijestiti će se osobe koje su sudjelovale u tom postupku.

4. Predsjednik Uprave-direktor i članovi Uprave-izvršni direktori

Članak 11. Postupak imenovanja i razrješenja Predsjednika Uprave - direktora i članova Uprave-izvršnih direktora, provodi se na način utvrđen Pravilnikom o postupku i načinu imenovanja članova Uprave Javnog poduzeća Hrvatske telekomunikacije d. o. o . Mostar.

Članak 12. Ako prava, obveze i odgovornosti članova Uprave Poduzeća nisu drukčije uređeni Zakonom, Statutom ili drugim aktom Poduzeća, ili ugovorom sklopljenim između tih osoba i Poduzeća, na njih se primjenjuju odredbe ovoga Pravilnika.

Članak 13. S članovima Uprave sklapa se poseban ugovor o međusobnim pravima i obvezama temeljem Odluke Nadzornog odbora o imenovanju,

5. Provjeravanje stručnih i drugih sposobnosti i probni rad

Članak 14. Prije zasnivanja radnog odnosa može se obaviti provjeravanje stručnih i drugih sposobnosti zaposlenika o čemu u svakom pojedinačnom slučaju odlučuje Uprava Poduzeća prilikom odlučivanja o potrebi zasnivanja radnog odnosa. Provjera se može obavljati kao audicija, putem testiranja, izradom pismenog rada, razgovorom ili na drugi odgovarajući način.

Članak 15. Nakon stupanja zaposlenika na rad mogu se provjeravati njegove stručne i radne sposobnosti putem probnog rada.

5

Članak 16.

Provjeravanje stručnih i radnih sposobnosti putem probnog rada može se odrediti za sva radna mjesta sukladno sistematizaciji Poduzeća. Probni rad iz stavka 1. ovog članka određuje se u trajanju do šest mjeseci.

Članak 17. Ako je zaposlenik zasnovao radni odnos uz uvjet probnog rada, taj uvjet mora biti ugovoren prilikom sklapanja ugovora o radu.

Članak 18. Probni rad može se produžiti najduže onoliko vremena koliko je zaposlenik bio opravdano odsutan s posla (bolest, povreda na radu bez krivnje radnika i sl.). o čemu odlučuje Uprava Poduzeća ili druga osoba koju ovlasti Uprava Poduzeća.

Članak 19. Rukovoditelj organizacijske cjeline u kojoj je potrebno obaviti probni rad odredit će stručnu osobu ili povjerenstvo koje će pratiti i ocijeniti rad radnika. Ukoliko se formira povjerenstvo isto se sastoji od tri člana. Svaki član mora imati najmanje isti stupanj stručne spreme kao i zaposlenik čija se stručna i radna sposobnost provjerava.

Članak 20. Ocjena o rezultatu probnog rada zaposlenika mora biti u pisanom obliku i obrazložena, te dostavljena Upravi Poduzeća. Ukoliko do isteka roka probnog rada, a najdulje pet dana po isteku toga roka, stručna osoba ili tijelo ne saopće svoju ocjenu, smatra se da je zaposlenik zadovoljio na probnom radu.

Članak 21. Ako stručna osoba ili nadležno Povjerenstvo tijekom probnog rada ocjeni da zaposlenikove stručne i druge sposobnosti kao i radna disciplina ne udovoljavaju zahtjevima radnog mjesta, Uprava Poduzeća će otkazati ugovor o radu uz otkazni rok od 7 dana. Ukoliko je mišljenje Povjerenstva ili stručne osobe pozitivno, zaposlenik će nastaviti da radi na radnom mjestu povodom kojeg je sklopio ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme.

Članak 22. Provjeravanje stručnih sposobnosti prije zasnivanja radnog odnosa i probni rad ne mogu se utvrditi za pripravnike.

6

6. Vrijeme trajanja ugovora

Članak 23. Ugovor o radu sa odabranom osobom, budućim zaposlenikom može se zaključiti: - na neodređeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom, - na određeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom, - na neodređeno ili određeno vrijeme uz probni rad, - sa stranim državljaninom Bez zasnivanja radnog odnosa, radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad, poslodavac može sa zainteresiranom osobom zaključiti ugovor o volonterskom radu. Poslodavac može pod određenim uvjetima sa zainteresiranom osobom zaključiti i ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova. Zaključivanje ugovora iz stavka 1. do 3. ovog članka vrši se u skladu sa Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom i ovim pravilnikom.

Članak 24. Ugovor o radu na određeno vrijeme može se zaključiti samo pod uvjetom da te poslove, koji bi se obavljali u radnom odnosu na određeno vrijeme, nije moguće rasporediti na druge zaposlenike u okviru punog radnog vremena.

Članak 25. Zaposlenik koji je sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme ima sva prava, obveze i odgovornosti kao i zaposlenik koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Članak 26. Zaposleniku koji je sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme ugovor prestaje istekom roka utvrđenog u ugovoru, koji ne može biti duži od dvije godine. Ako zaposlenik izričito ili prešutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme sa Poduzećem odnosno izričito ili prešutno zaključi sa Poduzećem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme na period duži od dvije godine bez prekida, takav ugovor smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.

Članak 27. Prekidom ugovora o radu iz prethodnog članka ovog Pravilnika ne smatraju se prekidi nastali zbog:

1. godišnjeg odmora, 2. bolovanja, 3. porodiljskog odsustva, 4. odsustva sa rada u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, ovim pravilnikom ili ugovorom

o radu, 5. perioda između otkaza ugovora o radu i dana povratka na radno mjesto na osnovi odluke

suda ili drugog organa u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, ovim pravilnikom ili ugovorom o radu,

7

6. odsustva s posla uz suglasnost Poduzeća 7. vremenskog perioda od 15 dana između ugovora o radu sa istim Poduzećem

Članak 28.

7. Sadržaj ugovora o radu

Ugovor o radu se zaključuje u pisanom ili usmenom obliku. Ugovor o radu u pisanom obliku sadrži sljedeće podatke: 1. naziv i sjedište firme, 2. ime, prezime, prebivalište odnosno boravište zaposlenika, 3. trajanje ugovora o radu, 4. dan početka rada, 5. mjesto rada, 6. radno mjesto na koje se zaposlenik zapošljava i kratak opis poslova, 7. dužina i raspored radnog vremena, 8. plaća, dodaci na plaću, naknade , te razdoblje isplate, 9. trajanje godišnjeg odmora, 10. otkazni rokovi kojih se dužan pridržavati zaposlenik i firma. Umjesto podataka iz stavka 2. točka 7. do 10. ovog članka može se u ugovoru o radu naznačiti odgovarajući članak Pravilnika kojim su uređena ta pitanja.

Članak 29. Ugovor o radu u pisanom obliku pored podataka utvrđenih u prethodnom članku treba da sadrži i podatke o: - posebnim uvjetima rada za određena radna mjesta (otežani, opasni i sl.), - osiguranju sredstava i mjerama zaštite na radu, - postupku zaštite prava zaposlenika iz radnog odnosa, - probnom radu i stručnom ispitu za određena radna mjesta,

Članak 30. Ako Poduzeće ne zaključi ugovor o radu sa zaposlenikom u pisanom obliku iz članka 28. ovog Pravilnika dužan je da zaposleniku uruči pisanu izjavu koja sadrži podatke iz članka 28. i 29. ovog Pravilnika na način i u rokovima utvrđenim Zakonom o radu.

Članak 31. Prilikom sklapanja ugovora o radu ne mogu se tražiti od zaposlenika podaci koji nisu u neposrednoj vezi s naravi radnih aktivnosti koje zaposlenik obavlja.

III - OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Članak 32. Poduzeće može omogućiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad u skladu sa potrebama rada i materijalnim mogućnostima.

8

Uprava Poduzeća određuje koji će se zaposlenici upućivati na obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje i pod kojim uvjetima, što će se urediti posebnim ugovorom između poslodavca i zaposlenika. Zaposlenik je obvezan obrazovati se, osposobljavati i usavršavati za rad.

Članak 33. Na zahtjev Sindikata ili Vijeća zaposlenika Poduzeće može u skladu sa mogućnostima omogućiti obrazovanje i osposobljavanje sindikalnih kadrova i članova Vijeća zaposlenika.

1. Pripravnici

Članak 34. Poduzeće može zaključiti ugovor o obavljanju pripravničkog staža s pripravnikom. Pripravnik iz stavka 1. ovog članka osposobljava se za samostalan rad u zanimanju za koje se školovao. Odluku o sklapanju ugovora o obavljanju pripravničkog staža donosi Uprava poduzeća. Ugovor o obavljanju pripravničkog staža sklapa se na određeno vrijeme

Članak 35. Pripravnički staž traje najduže godinu dana. Tijekom pripravničkog staža pripravnik stječe radna iskustva putem obvezne praktične izobrazbe koja traje: - za radna mjesta KV i SSS .................. 6 mjeseci - za radna mjesta VKV i VŠS .................. 10 mjeseci - za radna mjesta VSS .................. 1 godina

Članak 36. Osposobljavanje pripravnika i polaganje stručnog ispita vrši se sukladno Pravilniku o obrazovanju kadrova.

Članak 37. Trajanje pripravničkog staža produljuje se za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolest, služenje vojnog roka i sl.) ako je ukupna odsutnost trajala dulje od 30 dana.

9

2. Volonteri

Članak 38. Uprava Poduzeća, odnosno izvršni direktori koje ovlasti Uprava Poduzeća, mogu zaključiti ugovor o volonterskom radu, s osobom koja je završila odgovarajuće školovanje (bez zasnivanja radnog odnosa) radi osposobljavanja za samostalan rad u zanimanju za koje se školovala. Volonterski rad iz stavka 1. ovog članka može trajati najdulje godinu dana i taj period ubraja se u pripravnički staž i u radno iskustvo kao uvjet za rad na određenim poslovima.

Članak 39. Ugovor o volonterskom radu sklapa se u pisanom obliku. Osobi za vrijeme obavljanja volonterskog rada osigurava se odmor u tijeku rada pod istim uvjetima kao i za zaposlenike u radnom odnosu i prava po osnovu osiguranja za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, sukladno propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju. IV - RADNO VRIJEME 1. Raspored radnog vremena

Članak 40. Puno radno vrijeme zaposlenika iznosi 40 (četrdeset) sati tjedno. Posebnom odlukom bit će regulirano radno vrijeme za pojedine skupine zaposlenika, s obzirom na prirodu posla i organizaciju rada (smjenski rad) .

Članak 41. Rad u smjenama u smislu ovog pravilnika, smatra se rad koji se obavlja u dvije, tri smjene, ili kao dvokratno radno vrijeme ili rad u turnusu.

2. Noćni rad

Članak 42. Rad u vremenu između 22 sata uvečer i šest sati ujutro idućeg dana, smatra se noćnim radom. Ako je rad organiziran u smjenama, osigurava se izmjena smjena, tako da zaposlenik radi noću uzastopno najviše jedan tjedan. Za malodobne zaposlenike rad u vremenu između 20 sati uvečer i šest sati ujutro idućeg dana smatra se noćnim radom. Noćni rad je zabranjen za malodobne zaposlenike. U zavisnosti od potreba normalnog odvijanja procesa rada, ovlaštena osoba može nalogom odrediti pripravnost kod kuće. Pripravnost kod kuće predstavlja poseban uvjet rada kada zaposlenik ne mora biti prisutan na radu, ali mora biti dostupan radi obavljanja poslova prema potrebi procesa rada.

10

Ovlaštena osoba dužna je omogućiti zaposleniku korištenje slobodnih dana za vrijeme provedeno u stanju pripravnosti kod kuće i to najkasnije do kraja mjeseca u kojem je zaposlenik bio u pripravnosti ili mu isplatiti naknadu.

Članak 43.

Posebno reguliranje radnog vremena u odnosu na status zaposlenika ili poslove koje zaposlenik obavlja regulirat će se sukladno članku 31. Zakona o radu i pod uvjetom da je sistematizacijom posla utvrđena specifičnost obavljanja poslova u pogledu statusa zaposlenika ili poslova koje zaposlenik obavlja.

Članak 44. Ako narav posla to zahtjeva, puno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom jednog razdoblja traje dulje, a tijekom drugog razdoblja traje kraće od punog radnog vremena, s tim da prosječno radno vrijeme ne može biti dulje od 52 sata tjedno. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosječno radno vrijeme tijekom kalendarske godine ili drugog razdoblja određenog kolektivnim ugovorom, ne može biti dulje od punog radnog vremena. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, takvo radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

2. Prekovremeni rad

Članak 45. Prekovremeni rad u Poduzeću može se uvesti u slučajevima i pod uvjetima utvrđenim zakonom, kolektivnim ugovorom i ovim pravilnikom. U slučaju više sile (požara, potresa, poplave) izvanrednog povećanja opsega posla radi sprečavanja nastanka veće štete, radi obavljanja poslova nepredviđeno odsutnog zaposlenika i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, zaposlenik na pisani zahtjev izvršnog direktora ili rukovodećeg zaposlenika, obavezan je raditi dulje od punog radnog vremena (prekovremeni rad) a najviše do 10 sati tjedno. Iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka, zaposlenik može dobrovoljno, a na zahtjev Poduzeća, raditi prekovremeno i to u trajanju od još najviše 10 sati tjedno. Samo u slučaju neizostavne žurnosti ovlaštena osoba iz stavka 2. ovog članka prekovremeni rad može naložiti usmeno uz naknadnu pisanu potvrdu usmenog zahtjeva. Prekovremeni rad se ne može narediti zaposleniku kojem je zbog posebnih okolnosti zabranjeno raditi dulje od punog radnog vremena. Prekovremeni rad nije dozvoljen maloljetnim zaposlenicima.

11

V - ODMORI I DOPUSTI

Članak 46. Sukladno Zakonu o radu i Kolektivnom ugovoru Poduzeće osigurava zaposlenicima slijedeće odmore u trajanju: - tijekom radnog dana …………………... 30 minuta (odmor se koristi tijekom radnog dana

po rasporedu, s tim da se ne uračunava u radno vrijeme i s tim da ne može biti na početku ili na kraju radnog vremena)

- dnevni odmor između dva radna dana … 12 sati (neprekidno) - tjedni odmor……………………………. 24 sata (neprekidno) - godišnji odmor…………………………. 18 radnih dana (najmanje) - godišnji odmor maloljetnika…………... 24 radna dana (najmanje) - godišnji odmor zaposlenika koji rade pod utjecajem štetnih tvari ……………. 35 radnih dana

1. Godišnji odmor

Članak 47.

Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa dulji od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada. Ako zaposlenik nije stekao pravo u smislu stavka 1. ovog članka ima pravo na najmanje jedan dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.

Članak 48. Vrijeme provedeno na odsluženju vojnog roka, majčinstvu, privremenoj nesposobnost za rad i drugi dopusti koji nisu uvjetovani voljom zaposlenika, ne smatraju se prekidom rada za stjecanje prava na godišnji odmor.

Članak 49. Trajanje godišnjeg odmora duljeg od najkraćeg propisanog Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom, zavisi od: - duljine radnog staža, - stručne spreme i grupe složenosti poslova, - socijalnih i zdravstvenih uvjeta.

Članak 50. Prema duljini radnog staža, duljina godišnjeg odmora uvećava se:

- do 5 godina radnog staža ................. za 1 radni dan - od 5 do 10 godina radnog staža ................. za 2 radna dana - od 10 do 15 godina radnog staža ................. za 3 radna dana - od 15 do 20 godina radnog staža ................. za 4 radna dana - od 20 do 25 godina radnog staža ................. za 5 radnih dana - od 25 do 30 godina radnog staža ………….. za 6 radnih dana - 30 i više godina radnog staža .................. za 7 radnih dana

12

Prema duljini radnog staža, za šestodnevni radni tjedan, duljina godišnjeg odmora utvrđuje se:

- do 3 godine radnog staža …….. 18 radnih dana - od 3 - 6 godina radnog staža ……… 19 radnih dana - za svake daljnje navršene 3 godine radnog staža po ……… 1 radni dan.

Kao navršena godina radnog staža uzima se godina radnog staža koju zaposlenik navršava do donošenja plana korištenja godišnjeg odmora.

Članak 51. Duljina godišnjeg odmora, zavisno od stručne spreme koja se traži za radno mjesto zaposlenika, uvećava se po jedan radni dan za svaki stupanj složenosti poslova . Obzirom na uvjete rada, za zaposlenike koji rade na neposrednom održavanju ili remontima objekata, te na visini, pod zemljom, na visokim ili niskim temperaturama, u vlazi ili buci, koji rade na terenu ili u nadzoru na izgradnji objekata duže od 60 (šezdeset) dana u tijeku godine, te za radnike koji rade u smjenama, duljina godišnjeg odmora uvećava se za 3 (tri) radna dana. Uvećavanja godišnjeg odmora po osnovama iz prethodnog stavka ne mogu se kumulirati.

Članak 52. Zaposlenik koji živi pod posebnim socijalnim i zdravstvenim uvjetima ima pravo na uvećanje godišnjeg odmora i to:

- roditelji djeteta sa smetnjama u psihofizičkom razvoju ili s utvrđenim invaliditetom ................. 2 dana - zaposlenicama za svako dijete do

15 godina starosti ................. 1 dan - zaposlenik invalid s preostalom radnom sposobnošću za rad sa punim radnim

vremenom ................. 2 dana - zaposlenik sa tjelesnim oštećenjem iznad 60% ………….. 1 dan - samohranim roditeljima djece do 15 godina ................. 2 dana Samohranim roditeljem smatraju se:

1. majka izvanbračnog djeteta kojemu otac nije utvrđen, 2. majka izvanbračnog djeteta kojem je otac utvrđen, a ne žive u zajedničkom kućanstvu, 3. razvedeni roditelj djeteta kojem je dijete povjereno na čuvanje i odgoj, 4. roditelj kojemu je drugi bračni drug umro ili proglašen nestalim.

U trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, subote za radnike koji rade petodnevni radni tjedan, kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se radniku priznaje u staž osiguranja.

13

Članak 53.

Godišnji odmor može se koristiti tijekom čitave kalendarske godine na osnovu plana korištenja godišnjih odmora, koji donosi Poslodavac sukladno potrebama zaposlenika i procesa rada, a najkasnije do 1.ožujka za tekuću godinu. Planom korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se trajanje i raspored istog te dan kada će pojedini zaposlenik u tijeku godine početi sa korištenjem godišnjeg odmora. Svojim potpisom, na plan godišnjeg odmora zaposlenik pristaje na isti.

Članak 54.

Godišnji odmor može se koristiti u dva dijela. Ako zaposlenik koristi godišnji odmor u djelovnima, prvi dio koristiti se bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u tijeku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30 lipnja naredne godine. Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan odmora kad on to zaželi, uz obvezu da o tome obavijesti neposrednog rukovoditelja, najmanje tri dana prije njegova korištenja. Zaposlenik koji je započeo korištenje godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije iskorišten uslijed bolesti ili porodiljskog dopusta, ima ga pravo iskoristiti do 30. lipnja slijedeće godine. Zaposlenik se ne može odreći prava na godišnji odmor. Zaposleniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

2. Dopusti uz naknadu plaće

Članak 55. Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust do 7 radnih dana tijekom kalendarske godine za važne potrebe:

- sklapanje braka, 5 radnih dana - rođenje djeteta, 5 radnih dana - sklapanje braka djeteta radnika, 3 radna dana - smrt supružnika, djeteta, roditelja, usvojioca, očuha i maćehe i unuka, 5 radnih dana - smrt roditelja,usvojitelja,očuha i maćehe supružnika, 3 radna dana - smrt brata i sestre, 4 radna dana - smrt roditelja po ocu i majci, 3 radna dana - teška bolest člana uže obitelji, 4 radna dana - otklanjanje štetnih posljedica elementarnih nepogoda, 5 radnih dana - sudjelovanje na sportskim, kulturnim i drugim manifestacijama, 5 radnih dana - priprema za odsluženje vojnog roka, 2 radna dana - osposobljavanje za rad u Sindikatu, 3 radna dana - selidba i izgradnja vlastite stambene kuće, stana, 3 radna dana - za vojnu prisegu djeteta, 2 radna dana - reguliranje prava na mirovinu, 2 radna dana

14

Članom uže obitelji, u smislu prethodnog stavka ovog članka, smatraju se: supružnici odnosno izvanbračni supružnici, dijete (bračno, izvanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojitelj, djed i baka (po ocu i majci), braća i sestre. Za svaki smrtni slučaj predviđen ovim člankom radnik ima pravo na plaćeni dopust. Dobrovoljni davatelji krvi imaju pravo na dva uzastopna dana za svako darivanje krvi koji se računaju kao da su na radu. Za slučaj stručnog obrazovanja i usavršavanja, polaganja stručnog ili drugog ispita, na koje ga je uputio Poslodavac, radnik ima pravo na plaćeno odsustvo i do 30 (trideset) radnih dana u jednoj godini. Tijekom jedne kalendarske godine radnik ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju od dva dana radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba. Odluku o plaćenom dopustu donosi ovlaštena osoba iz članka 132. ovog Pravilnika. Vrijeme dopusta uz naknade plaće smatra se kao vrijeme provedeno na radu.

Članak 56. Zaposlenik ima pravo odsustvovati s rada u dane državnih i vjerskih blagdana određenih zakonom. Iznimno od odredaba iz stavka 1. ovog članka, zaposlenik koji radi na radnom mjestu u telekomunikacijskom prometu i fizičkoj zaštiti Poduzeća, na kojemu se zbog neprekidnosti funkcioniranja telekomunikacijskog prometa posao mora obavljati kontinuirano ili sa strankama, odsustvovat će s rada uz naknadu plaće neki drugi dan u godini, o čemu će se dogovoriti s rukovoditeljem organizacijske cjeline.

3. Dopust bez naknade plaće

Članak 57. Zaposleniku se može na njegov zahtjev odobriti odsustvo bez naknade plaće (neplaćeno odsustvo) u trajanju do godinu dana radi neophodnih privatnih poslova u slijedećim slučajevima: - radi teže bolesti člana uže obitelji, odnosno člana kućanstva (bračni drug, djeca, roditelji, očuh, maćeha, usvojitelj i osobe nad kojima zaposlenik ima starateljstvo), - radi liječenja, odnosno oporavka prema preporuci liječnika,

- izgradnju ili popravke kuće i popravka stana, - obrazovanje, osposobljavanje, usavršavanje ili specijalizaciju na osobni trošak - radi učešća u društvenim, kulturnim i sportskim manifestacijama, - kad zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo i isto je iskoristio u cijelosti - i drugim opravdanim slučajevima

Zaposlenik ima pravo na neplaćeno odsustvo u trajanju od dva dana radi zadovoljenja svojih vjerskih potreba. Odluku o neplaćenom dopustu donosi ovlaštena osoba iz članka 129. ovog Pravilnika.

15

Članak 58. Zaposleniku se može odobriti neplaćeno odsustvo duže od godinu dana ovisno o opravdanosti zahtjeva, vodeći računa da se pri tome ne ometa redovit rad i ne povećavaju izdaci zbog tog dopusta. Odluku o tome donosi Uprava Poduzeća.

Članak 59. Zaposlenici koji su imenovani u predstavnička tijela organa BiH, FBiH, županije, grada i općina imaju pravo na neplaćeno odsustvo za dane kada su obvezni nazočiti sjednicama organa u koje su imenovani ili izabrani. Obveza je zaposlenika najaviti odsustvo po primitku poziva na sjednicu. Zaposlenici na služenju vojnog roka, služenje u pričuvnom sastavu kao i zaposlenicima izabranim, odnosno imenovanim na neku od javnih dužnosti prava i obveze iz radnog odnosa miruju. Prava i obveze zaposlenika iz prethodnog stavka ovog članka regulirani su Zakonom o radu.

Članak 60. Za vrijeme dopusta bez naknade plaće zaposlenikova prava i obveze iz radnog odnosa miruju, ako zakonom nije drukčije određeno. VI. ZAŠTITA ZAPOSLENIKA

1. Zaštita i sigurnost na radu

Članak 61. Poduzeće je dužno omogućiti zaposleniku da se upozna s propisima o radnim odnosima i propisima iz oblasti zaštite na radu u roku od 30 dana od dana stupanja zaposlenika na rad. Poduzeće je dužno osposobiti zaposlenika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja zaposlenika, te sprječava nastanak nezgode.

Članak 62. Poduzeće je dužno osigurati potrebne uvjete za zaštitu na radu kojima se osigurava zaštita života i zdravlja zaposlenika, sukladno zakonu.

Članak 63. Zaposlenik ima pravo da odbije da radi ako mu neposredno prijeti opasnost po život i zdravlje, zbog toga što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu, a o tome je dužan da odmah izvijestiti inspekciju rada i Sindikat. Ukoliko zaposlenik odbije raditi, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj, ne može mu se uskratiti puna isplata naknade plaće za vrijeme dok ne radi, niti se protiv njega smiju poduzimati bilo kakve mjere odgovornosti.

16

Članak 64. U slučaju ozlijede na radu , i u svezi s radom ili oboljenja od profesionalne bolesti Poduzeće je dužno osigurati besplatnu zdravstvenu zaštitu, odnosno snositi troškove liječenja zaposlenika, kao i sve druge troškove sukladno Zakonu. Poslodavac je dužan jednom godišnje organizirati besplatne sistematske liječničke preglede i potrebnu vakcinaciju, specijalističke preglede, kao i periodične preglede sukladno pozitivnim zakonskim propisima. Poslodavac može ugovoriti kombinirano kolektivno osiguranje radnika pri vršenju i van vršenja redovnih poslova .

2. Zaštita privatnosti zaposlenika

Članak 65. Zaposlenici su obvezni Poduzeću dostaviti sve osobne podatke utvrđene propisima o evidencijama u području radnog odnosa, a radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa i podatke: za obračun poreza iz dohotka i određivanje osobnih odbitaka, podatke o školovanju i određenim specijalističkim znanjima, zdravstvenom stanju i stupnju invalidnosti, o ugovorenoj zabrani utakmice s prethodnim poslodavcem, podatke u svezi sa zaštitom majčinstva. O eventualnoj promjeni podataka navedenih u prethodnom stavku, zaposlenici su u roku od 8 dana dužni pisanim putem izvijestiti Poduzeće.

Članak 66. Osobni podaci zaposlenika ne mogu se prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim licima, osim ako je to određeno zakonom ili ako je potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa.

3. Zaštita malodobnika

Članak 67. Malodobnik ne može da radi na naročito teškim fizičkim poslovima, niti na poslovima koji bi mogli štetno i sa povećanim rizikom da utječu na njegov život i zdravlje, razvoj i moral, s obzirom na njegove psihofizičke osobine.

4. Zaštita žene i majčinstva

Članak 68. Ženi se ne može narediti da obavlja naročito teške poslove fizičke naravi koje s obzirom na njene psihofizičke osobine, ugrožavaju njezin život i zdravlje.

17

Članak 69. Poduzeće ne može odbiti da zaposli ženu zbog njene trudnoće, ili joj zbog toga stanja otkazati ugovor o radu, ili je osim u slučajevima iz članka 70. stavak 1. ovog Pravilnika, rasporediti na druge poslove.

Članak 70. Žena za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta može biti raspoređena na druge poslove, ako je to u interesu njezina zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlašteni liječnik. Ako Poduzeće nije u mogućnosti da osigura raspoređivanje žene u smislu stavka 1. ovog članka, žena ima pravo na odsustvo s rada uz naknadu plaće. Privremeni raspored iz stavka 1. ovog članka ne može imati za posljedicu smanjenje plaće žene. Ženu iz stavka 1. ovog članka, može se premjestiti u drugo mjesto rada, samo uz njezin pristanak.

Članak 71. Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno odsustvo od jedne godine neprekidno. Na temelju nalaza ovlaštenog liječnika žena može da otpočne porodno odsustvo 28 dana prije očekivanog datuma porođaja. Žena može koristiti kraće porodno odsustvo, ali ne kraće od 42 dana nakon poroda.

Članak 72.

Nakon isteka porodnog odsustva, žena sa djetetom najmanje do jedne godine života ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navršene dvije godine života djeteta. Pravo iz stavka 1. ovog članka može koristiti i zaposlenik – otac djeteta, ako žena za to vrijeme radi u punom radnom vremenu.

Članak 73.

Otac djeteta, odnosno usvojitelj može koristiti pravo iz članka 71. stavka 1. ovog Pravilnika u slučaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako je iz opravdanih razloga spriječena da koristi to pravo.

Članak 74. Nakon isteka godine dana života djeteta, jedan od roditelja ima pravo raditi polovinu punog radnog vremena do tri godine života djeteta, ako je djetetu , prema nalazu ovlaštene zdravstvene ustanove, potrebna pojačana briga i njega. Pravo iz stavka 1. ovog članka može da koristi i usvojitelj, odnosno lice koje se stara o djetetu, u slučaju smrti oba roditelja, ako roditelji napuste dijete ili ako ne mogu da se staraju o djetetu.

18

Članak 75. Jedan o roditelja djeteta sa težim smetnjama u razvoju (teže hendikepiranog djeteta) ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena u slučaju da se radi o samohranom roditelju, ili da su oba roditelja zaposlena, pod uvjetom da dijete nije smješteno u ustanovu socijalno-zdravstvenog zbrinjavanja, na temelju nalaza ovlaštene zdravstvene ustanove. Roditelju, koji koristi pravo iz stavka 1. ovog članka, pripada pravo na naknadu plaće sukladno zakonu. Roditelju koji koristi pravo iz stavka 1. ovog članka ne može se zapovjediti da radi noću, prekovremeno i ne može mu se promijeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj pismeni pristanak. Za vrijeme rada sa polovinom od punog radnog vremena iz članka 72. i 74 .ovog Pravilnika, roditelj djeteta ima pravo na plaću sukladno Pravilniku o plaćama i pravo na naknadu plaće do punog radnog vremena sukladno zakonu.

Članak 76. Žena koja nakon korištenja porodnog odsustva radi puno radno vrijeme, ima pravo odsustvovati s posla dva puta dnevno u trajanju po sat vremena radi dojenja djeteta, na temelju nalaza ovlaštenog liječnika. Pravo iz stavka 1. ovog članka žena može koristiti do navršene jedne godine života djeteta. Vrijeme odsustva iz stavka 1. ovog članka računa se u puno radno vrijeme.

Članak 77. Ako žena rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka porodnog odsustva, ima pravo produži porodno odsustvo za onoliko vremena koliko je prema nalazu ovlaštenog liječnika potrebno da se oporavi od poroda i psihičkog stanja prouzrokovanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od poroda, odnosno od smrti djeteta. Za to vrijeme joj pripadaju prava po osnovu porodnog odsustva.

Članak 78. Jedan od roditelja može da odsustvuje sa rada do tri godine života djeteta. Za vrijeme odsustvovanja sa rada u smislu stavka 1. ovog članka, prava i obveze iz radnog odnosa miruju.

5. Zaštita zaposlenika privremeno ili trajno nesposobnog za rad

Članak 79.

Zaposleniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu. U slučajevima iz stavka 1.ovog članka poduzeće ne može zaposleniku otkazati ugovor o radu koji je zaključen i na određeno radno vrijeme.

19

Članak 80. Ozljeda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne utječe štetno na ostvarivanje prava zaposlenika iz radnog odnosa. Zaposlenik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za koga nakon liječenja i oporavka ovlaštena zdravstvena ustanova ili ovlašteni liječnik utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo vrati se na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene nesposobnosti za rad ili na druge odgovarajuće poslove. Zaposlenik je dužan u roku od tri dana od dana nastupanja nesposobnosti za rad obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad.

Članak 81. Ako nadležna zdravstvena ustanova ocijeni da kod zaposlenika postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, Poduzeće mu je dužno u pismenoj formi ponuditi druge poslove za koje je zaposlenik sposoban. Zaposlenik koji je pretrpio ozljedu na radu ili obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri stručnom obrazovanju, osposobljavanju i usavršavanju koje organizira Poduzeća i ima se rasporediti na lakše poslove koji odgovaraju njegovoj sposobnosti za rad.

Članak 82. Poduzeća može, samo uz prethodnu suglasnost Sindikata ili Vijeća zaposlenika otkazati ugovor o radu zaposleniku kod kojega postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti. Zaposleniku se ne može ponuditi ugovor o radu s manjim brojem bodova radnog mjesta od onog koji je imao u trenutku navršenih 60 (šezdeset) godina (muškarac) , odnosno 55 (pedeset pet) godina (žena) života.

VII. PLAĆE, NAKNADE PLAĆE I ZAŠTITA PLAĆE ZAPOSLENIKA

1. Plaće Članak 83.

Plaće i naknade plaća, kao i naknade iz osnova materijalnih prava zaposlenika uređuju se Pravilnikom o plaćama, dodacima i naknadama plaće u Poduzeću. Plaća se isplaćuje najmanje jedanput mjesečno za prethodni mjesec. Prilikom isplate plaće Poduzeća je dužno zaposleniku uručiti pismeni obračun plaće.

2. Naknada plaće

Članak 84. Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće za razdoblje u kojem ne radi zbog opravdanih slučajeva predviđenih zakonom, Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o plaćama i ovim Pravilnikom.

20

Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo zbog okolnosti za koje zaposlenik nije kriv (viša sila, privremeni zastoj u proizvodnji i sl) sukladno Kolektivnom ugovoru. Zaposlenik koji odbije da radi, jer nisu provedene propisane mjere zaštite na radu, ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio, za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zaštite na radu, ako za to vrijeme nije raspoređen na druge odgovarajuće poslove.

3. Zaštita plaće Članak 85.

Najviše polovina plaće ili naknade plaće zaposlenika može se prisilno obustaviti radi ispunjavanja obveze zakonskog izdržavanja, a za ostale obveze može se prisilno obustaviti najviše jedna trećina plaće ili naknade plaće zaposlenika.

VIII. IZUMI I TEHNIČKA UNAPREĐENJA ZAPOSLENIKA

Članak 86.

Zaposlenik je dužan da obavijesti Upravu poduzeća o izumu, odnosno tehničkom unapređenju kojeg je ostvario na radu ili u svezi s radom. Podatke o izumu odnosno tehničkom unapređenju zaposlenik je dužan da čuva kao poslovnu tajnu koju ne može priopćiti trećem licu bez odobrenja Poduzeća. O svojem izumu koji je ostvaren na radu ili u svezi sa radom, kao i o izumu koji nije ostvaren na radu ili u svezi s radom, zaposlenik je dužan izvijestiti Poduzeća ako je izum u svezi s djelatnošću Poduzeća, te da mu pismeno ponudi ustupanje prava u svezi s tim izumom. Poduzeća je dužno da se u roku od mjesec dana od dana izvješća iz stavka 3. ovog članka izjasni o ponudi zaposlenika.

IX. ZABRANA NATJECANJA ZAPOSLENIKA S POSLODAVCEM

Članak 87. Zaposlenik ne može, bez odobrenja Poduzeća, za svoj ili tuđi račun zaključiti poslove iz djelatnosti koju obavlja Poduzeća.

Članak 88.

Poduzeće i zaposlenik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, a najduže dvije godine od dana prestanka tog ugovora, zaposlenik ne može zaposliti kod drugog lica koji je u tržišnoj utakmici sa Poduzećem i da ne može za svoj ili za račun trećeg lica, zaključiti poslove kojima se natječe s Poduzećem.

Članak 89. Ugovorena zabrana natjecanja obvezuje zaposlenika, samo ako je ugovorom Poduzeće preuzelo, obvezu da će zaposleniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu u iznosu polovine prosječne plaće isplaćene zaposleniku u periodu od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

21

Članak 90. Uvjeti i način prestanka zabrane natjecanja uređuje se ugovorom između Poduzeća i zaposlenika.

X. PRESTANAK UGOVORA O RADU

1. Načini prestanka ugovora o radu

Članak 91. Ugovor o radu prestaje: 1. smrću zaposlenika; 2. sporazumom između Poduzeća i zaposlenika; 3. kad zaposlenik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja, odnosno navrši 40 godina

staža osiguranja ako se Poduzeća i zaposlenik drukčije ne dogovore; 4. danom dostavljanja pravomoćnog rješenja o utvrđivanju gubitka radne sposobnosti; 5. otkazom direktora, odnosno zaposlenika; 6. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme; 7. ako zaposlenik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri mjeseca-

danom stupanja na izdržavanje kazne; 8. ako zaposleniku bude izrečena mjera sigurnosti, odgojna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od tri

mjeseca-početkom primjene te mjere; 9. odlukom nadležnog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa;

2. Sporazum o prestanku ugovora o radu

Članak 92. Ponudu za sklapanje sporazuma o prestanku ugovora o radu mogu dati i zaposlenik i Poduzeće. Sporazum o prestanku ugovora o radu zaključuje se u pisanom obliku i sadrži osobito: - podatke o strankama i njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu - datum prestanka ugovora o radu. Sporazum o prestanku ugovora o radu potpisuje zaposlenik i predsjednik Uprave-direktor.

3. Otkaz ugovora o radu

Članak 93. Uprava Poduzeća može otkazati ugovor o radu zaposleniku uz propisani otkazni rok ako:

1. je takav otkaz opravdan iz gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, ili 2. zaposlenik nije u mogućnosti izvršiti svoje obveze iz radnog odnosa.

Uprava Poduzeća može otkazati ugovor o radu u slučajevima iz stavka 1. ovog članka ako se, s obzirom na veličinu, kapacitet i gospodarsko stanje Poduzeća i mogućnosti zaposlenika, ne može osnovano očekivati od Poduzeća da zaposli zaposlenika na druge poslove ili da ga obrazuje odnosno osposobi za rad na drugim poslovima. Uprava Poduzeća može otkazati ugovor o radu, bez obveze poštivanja otkaznog roka, u slučaju da je zaposlenik odgovoran za teži prijestup, ili za težu povredu radnih obveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano očekivati od Poduzeća da nastavi radni odnos.

22

U slučaju lakših prijestupa ili lakših povreda radnih obveza iz ugovora o radu, ugovor o radu se ne može otkazati bez prethodnog pismenog upozorenja zaposleniku. Pismeno upozorenje iz stavka 4. ovog članka sadrži opis prijestupa ili povrede radne obveze za koje se zaposlenik smatra odgovornim i izjavu o namjeri da se otkaže ugovor o radu bez davanja predviđenog otkaznog roka za slučaj da se takav prijestup ponovi. Osobe ovlaštene za odlučivanje o pismenom upozorenju zaposlenika su osobe iz članka 129. ovoga Pravilnika.

Članak 94. Zaposlenik može otkazati ugovor o radu bez davanja predviđenog otkaznog roka u slučaju da je Poduzeće odgovorno za prijestup ili povredu obveza iz ugovora o radu a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano očekivati od zaposlenika da nastavi radni odnos. U slučaju otkazivanja ugovora o radu iz stavka 1. ovog članka zaposlenik ima sva prava u sukladno zakonu, kao da je ugovor nezakonito otkazan od strane Poduzeća.

4. Teške povrede obveze iz radnog odnosa

Članak 95. Teškim povredama obveza iz radnog odnosa, zbog kojih Poduzeće može otkazati ugovor o radu zaposleniku, smatraju se osobito: 1. neizvršenje i nesavjesno, neblagovremeno i nemarno izvršenje radnih i drugih obveza, 2. neopravdano odbijanje izvršenja radnih zadataka, 3. neizvršavanje ili nemarno izvršavanje poslova, a koje je utjecalo na redovito odvijanje TK-a

prometa, smanjenja ugleda ili je prouzročilo štetu Poduzeću, ili ugrozilo život i sigurnost ljudi ili materijalnih dobara veće vrijednosti;

4. nezakonito ili neodgovorno korištenje sredstava Poduzeća čime je nanijeta šteta Poduzeću ili smanjen ugled Poduzeća;

5. otuđivanje ili uništavanje imovine Poduzeća; 6. zlouporaba položaja ili prekoračenje danih ovlaštenja i nepoduzimanje radnji koje je ovlašteno lice

ili zaposlenik sa posebnim ovlaštenjima ili odgovornostima dužan da poduzme u okviru svojih ovlaštenja;

7. netočno evidentiranje i prikazivanje rezultata rada u namjeri da za sebe ili drugog pribavi neosnovani udio u dohotku;

8. iznošenje neistinitih podataka o rezultatima poslovanja ili donesenim odlukama sa ciljem da se izazove uznemirenje i nezadovoljstvo zaposlenika;

9. protupravno pribavljanje imovinske ili druge koristi; 10. povrede propisa o zaštiti na radu, čime su mogli biti ugroženi ljudski životi, zdravlje ili sigurnost, te

imovina veće vrijednosti; 11. teže povrede prava korisnika telekomunikacijskih usluga i povreda tajnosti svih vrsta TK usluga; 12. neovlašteno priključenje na telefonsku liniju korisnika TK usluga; 13. obavljanje poslova u radnom i van radnog vremena za račun drugih organizacija, privatnih

Poduzeća i građana, a koji spadaju u predmet poslovanja Poduzeća kao i korištenje sredstava rada, materijala i automobila Poduzeća prilikom obavljanja spomenutih poslova;

14. krađa materijala i drugih sredstava rada Poduzeća od strane zaposlenika radi obavljanja dopunskog rada, odnosno stjecanja materijalne ili druge koristi;

15. korištenje poslovnih informacija za koje je zaposlenik saznao u procesu rada, a sa ciljem da zaposlenik ili neko drugo fizičko ili pravno lice stekne imovinsku korist;

23

16. kršenje radne discipline, koje ometa proces rada ili rad sa strankama ili međusobne odnose zaposlenika, izazivanje tučnjave, konzumiranje alkohola ili narkotika, neopravdano izbivanje s rada i drugo,

17. zlouporaba prava korištenja bolovanja i neplaćenog odsustva zbog bavljenja dopunskim radom i «radom na crno»,

18. neopravdani uzastopni izostanci sa posla tri ili više uzastopnih radnih dana ili neopravdani izostanci s posla pet ili više radnih dana u tijeku kalendarske godine.

Postupak za utvrđivanje odgovornosti u slučajevima teže povrede obveza iz radnog odnosa i ugovora o radu zaposlenika i zaposlenika s posebnim ovlastima i odgovornostima pokreće se na zahtjev ovlaštenih osoba iz članka 129. ovoga Pravilnika i dostavlja se Upravi Poduzeća i zaposleniku koji je učinio težu povredu radne obveze. Zahtjev iz prethodnog članka sadrži:

1. ime i prezime zaposlenika kojemu se stavlja na teret izvršenje teže povrede radne obveze; 2. opis izvršene teže povrede radne obveze i kvalifikaciju te povrede iz odredbi ovoga Pravilnika; 3. dokazi koji potvrđuju ili ukazuju na izvršenu težu povredu radne obveze (pismene isprave,

izjave svjedoka, izjava zaposlenika kojemu se stavlja na teret izvršenje teže povrede radne obveze i drugi dokazi).

Činjenice o postojanju zaposlenikove odgovornosti utvrđuje i ugovor otkazuje Uprava Poduzeća.

Članak 96. Lakšim povredama obveza iz radnog odnosa, u smislu odredbi ovoga Pravilnika, osobito se smatraju:

1. dolazak na rad sa zakašnjenjem ili neopravdano napuštanje radnog mjesta u tijeku radnog vremena;

2. nesavjesno obavljanje radnih zadataka bez težih posljedica; 3. nemarno obavljanje poslova radnog mjesta; 4. neprijavljivane i neblagovremeno prijavljivanje kvarova na uređajima za rad, zaštitnim i drugim

sredstvima ako nije prouzrokovalo štetne posljedice; 5. svako ponašanje zaposlenika u procesu rada i izvan njega koje krnji ugled Poduzeća, ako ta

radnja nije imala teže štetne posljedice; 6. druge povrede radnih obveza koje ne predstavljaju teže povrede radnih obveza u smislu

Zakona i ovoga Pravilnika.

Članak 97. Ugovor o radu iz članka 93. stavak 3. ovog Pravilnika, može se otkazati u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu zbog koje se daje otkaz. Rok od 15 dana u kojemu se može otkazati ugovor o radu računa se od dana saznanja za povredu radne obveze od strane ovlaštene osobe iz članka 129. ovog Pravilnika.

Članak 98. Ako Poduzeća otkazuje ugovor o radu zbog ponašanja ili rada zaposlenika, obvezno je omogućiti zaposleniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poduzeća da to učini.

24

Članak 99. Poduzeća, samo uz prethodnu suglasnost Federalnog ministarstva nadležnog za rad može otkazati ugovor o radu sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove dužnosti i šest mjeseci nakon obavljanja te dužnosti.

5. Forma, obrazloženje i dostava otkaza, te tijek otkaznog roka

Članak 100. Otkaz se daje u pisanom obliku. Poduzeće je obvezno u pismenom obliku, obrazložiti otkaz zaposleniku, s poukom o pravnom lijeku. Otkaz se dostavlja zaposleniku kojem se otkazuje ugovor o radu, a otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza.

Članak 101. Za zaposlenika koji otkazuje ugovor o radu otkazni rok iznosi 30 dana. Poduzeće može osloboditi zaposlenika obveze otkaznog roka. Zaposlenik kome Poduzeće uručuje odluku o otkazu ugovora o radu ima pravo na otkazni rok u trajanju: - za zaposlenike na rukovodećim mjestima i zaposlenike sa radnim stažom preko 20 godina ………………….. šest mjeseci - za zaposlenike VII. stupnja stručne spreme i zaposlenike

sa 15 – 20 godina ………………….. pet mjeseci - za zaposlenike V. i VI. stupnja stručne spreme i zaposlenike

sa 10 – 15 godina ………………….. četiri mjeseca - za zaposlenike IV. stupnja stručne spreme i zaposlenike

sa 5 – 10 godina ………………….. tri mjeseca - za zaposlenike III. stupnja stručne spreme i zaposlenike

sa 3 – 5 godina ………………….. dva mjeseca - za ostale zaposlenike ………………….. jedan mjesec Za vrijeme trajanja otkaznog roka zaposlenik ima pravo, radi traženja novog zaposlenja odsustvovati sa rada do dva sata dnevno ili jedan dan u tjednu.

Članak 102.

Ako zaposlenik na zahtjev Poduzeća, prestane s radom prije proteka propisanog roka za otkaz, Poduzeće je obvezno da mu isplati naknadu plaće i prizna sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka. Ako sud utvrdi da je otkaz Poduzeća nezakonit, može Poduzeće obvezati da:

1. vrati zaposlenika na posao na njegov zahtjev, na poslove na kojima je radio ili druge odgovarajuće poslove i isplati mu naknadu plaće u visini plaće koju bi zaposlenik ostvario da je radio i nadoknaditi mu štetu, ili

2. isplati zaposleniku:

25

- naknadu plaće u visini plaće koju bi zaposlenik ostvario da je radio; - naknadu štete za pretrpljenu štetu; - otpremninu na koju zaposlenik ima pravo u skladu sa zakonom, Kolektivnim ugovorom ,

Pravilnikom o radu ili ugovorom o radu; - druge naknade na koje zaposlenik ima pravo u skladu sa zakonom, Kolektivnim ugovorom,

Pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Zaposlenik koji osporava otkazivanje ugovora o radu, može tražiti da sud donese privremenu mjeru o njegovom vraćanju na rad, do okončanja sudskog spora.

XI. ZBRINJAVANJE VIŠKA ZAPOSLENIKA

Članak 103. Program zbrinjavanja viška zaposlenika sadrži, naročito slijedeće podatke: 1. razlog za predviđeno otkazivanje ugovora o radu,

2. broj i kategorija zaposlenika za čije je ugovore predviđen otkaz, 3. mjere za koje poslodavac smatra da se pomoću njih mogu izbjeći neki ili svi predviđeni otkazi

(npr: raspoređivanje zaposlenika na drugo radno mjesto, prekvalifikacija gdje je to potrebno, privremeno skraćivanje radnog vremena),

4. mjere za koje Poduzeće smatra da bi mogle pomoći zaposlenicima da nađu zaposlenje kod drugog poslodavca,

5. mjere za koje Poduzeće smatra da se mogu poduzeti u cilju prekvalificiranja zaposlenika radi zapošljavanja kod drugog poslodavca.

Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu, Poduzeće namjerava da zaposli zaposlenike sa istim kvalifikacijama i stupnjem stručne spreme, prije zapošljavanja drugih lica ponudit će zaposlenje onim zaposlenicima čiji su ugovori o radu otkazani. XII. NAKNADA ŠTETE

1. Odgovornost zaposlenika

Članak 104. Zaposlenik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajne nepažnje uzrokuje štetu Poduzeću, dužan je štetu nadoknaditi.

Članak 105. Ako štetu uzrokuje više zaposlenika, svaki zaposlenik odgovara za dio štete koju je uzrokovao. Ako se za svakog zaposlenika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi zaposlenici podjednako odgovorni i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima. Ako je više zaposlenika uzrokovalo štetu kaznenim djelom s umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.

26

Članak 106. Postojanje štete i okolnosti pod kojima je ona nastala, njenu visinu i počinitelja, utvrđuje Povjerenstvo za naknadu štete. Povjerenstvo se sastoji od 3 člana i isto toliko zamjenika, s tim da jedan član i zamjenik budu predstavnici Sindikata. Povjerenstvo iz prethodnog stavka imenuje Uprava Poduzeća za svaki konkretan slučaj na zahtjev rukovoditelja organizacione cjeline gdje je šteta učinjena. Visina štete, utvrđuje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti stvari, a ako ovih nema, procjenom. Visina štete može se utvrditi i vještačenjem.

Članak 107. Postupak za naknadu štete pokreće se na zahtjev rukovoditelja organizacijske cjeline gdje je šteta učinjena. Povjerenstvo za naknadu štete radi bez rasprave i dužna je omogućiti zaposleniku da izjavu o okolnostima slučaja.

Članak 108. Zaposlenik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a štetu je nadoknadilo Poduzeće, dužan je Poduzeću vratiti naknadu isplaćenu trećoj osobi.

Članak 109. Zaposlenik se može djelomično ili potpuno osloboditi plaćanja naknade štete ako je slabog imovnog stanja, te bi ga isplata potpune naknade dovela u oskudicu. Odluku o djelomičnom ili potpunom oslobađanju naknade štete donosi Povjerenstvo iz članka 106. ovog Pravilnika. Odredba stavka 1. ovog članka ne odnosi se na zaposlenika koji je štetu uzrokovao kaznenim djelom s umišljajem.

2. Odgovornost Poduzeća

Članak 110. Ako zaposlenik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, Poduzeće je dužno zaposleniku nadoknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovog članka odnosi se i na štetu koju je Poduzeće uzrokovalo zaposleniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa. Ako ovlašteno lice u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtijeva za naknadu štete ne odluči o naknadi štete koju je zaposlenik pretrpio ili zahtjev za naknadu štete usvoji djelomično zaposlenik ima pravo na naknadu punog odnosno preostalog iznosa štete zahtijevati u postupku pred nadležnim sudom i bez prethodno podnijetog zahtjeva.

27

3. Zastara potraživanja za naknadu štete

Članak 111.

Potraživanje naknade štete zastarijeva za tri godine i teče od dana saznanja za štetu i počinitelja.

Članak 112.

Kada je šteta uzrokovana kaznenim djelom, a za kazneno gonjenje je predviđen dulji rok zastare, zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru kaznenog gonjenja.

Članak 113. Potraživanje naknade štete koju Poduzeće isplati trećoj osobi zastarijeva prema zaposleniku koji je štetu prouzrokovao u roku od jedne godine od dana isplaćene naknade.

XIII. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

1. Zaštita prava iz radnog odnosa

Članak 114.

Zaposlenik koji smatra da mu je Poduzeće povrijedilo neko od njegovih prava iz radnog odnosa, može zahtijevati od Poduzeća ostvarivanje tog prava u roku od 15 dana od dana dostave odluke kojom je ono povrijeđeno. Podnošenje zahtjeva iz stavka 1. ovog članka ne sprječava zaposlenika da traži zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom. Zaposlenik može podnijeti tužbu pred nadležnim sudom zbog povrede prava iz radnog odnosa u roku od jedne godine od dana dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava iz radnog odnosa.

Članak 115. Sve odluke o ostvarivanju prava uručuju se zaposleniku neposredno ili poštom. Ukoliko nije moguće odluku uručiti zaposleniku, objavit će se na oglasnoj ploči u sjedištu Poduzeća. Dan isticanja odluke na oglasnoj ploči smatra se danom uručenja odluke zaposleniku.

Članak 116. U slučaju da zaposlenik ima punomoćnika, odluka se dostavlja punomoćniku.

Članak 117.

U odluci o otkazu ugovora o radu Poduzeće je dužno dati zaposleniku pouku o pravu ulaganja zahtjeva za zaštitu prava iz radnog odnosa .

28

Rok za podnošenje zahtjeva za zaštitu prava iznosi 15 dana od dana dostave otkaza ugovora o radu. Pravo na podnošenje zahtjeva za zaštitu prava ne odnosi se na slučajeve iz članka 93. stavka 3. ovog Pravilnika.

Članak 118. O zahtjevu za zaštitu prava iz radnog odnosa odlučuje Uprava Poduzeća. Zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa ne zadržava izvršenje odluke ukoliko samom odlukom nije drukčije određeno.

Članak 119. Uprava Poduzeća je dužan u roku od 15 dana od primitka zahtjeva, nakon brižljivo i svestrano razmotrenog predmeta donijeti svoju odluku. Uprava Poduzeća može zahtjev za zaštitu prava odbaciti, odbiti, poništiti osporavanu odluku u cijelosti ili djelomično, ili ju izmijeniti. Odluka Uprave Poduzeća je konačna.

Članak 120. Apsolutna zastara potraživanja iz radnog odnosa nastupa za tri godine od dana nastanka potraživanja, ako zakonom nije drugačije određeno.

Članak 121. U slučaju povrede prava zaposlenika, a prije traženja zaštite kod mjerodavnog suda, zaposlenik i Poduzeća će pokušati mirno riješiti spor. U postupku mirnog rješavanja spora iz prethodnog stavka, Poduzeće se konzultira sa Sindikatom, u skladu sa Kolektivnim ugovorom koji uređuje postupak mirnog rješavanja spora. Rješavanje nastalog radnog spora Poduzeće i zaposlenik mogu sporazumno povjeriti arbitraži, u skladu sa Kolektivnim ugovorom koji uređuje sastav arbitraže, postupak pred arbitražom, te druga pitanja za donošenje arbitražne odluke. Arbitražna odluka je konačna i protiv nje se ne može izjaviti žalba.

Članak 122. U slučaju promjene Poduzeća ili njegovog pravnog položaja (npr, zbog nasljeđivanja, prodaje, spajanja, pripajanja, podjele, promjene oblika) ugovori o radu prenose se na novo Poduzeće, uz suglasnost zaposlenika.

29

XIV. SUDJELOVANJE ZAPOSLENIKA U ODLUČIVANJU

Članak 123. Zaposlenici u Poduzeću imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim propisima i interesima, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu. 1. Sindikat

Članak 124. Zaposlenici imaju pravo organizirati sindikat u Poduzeću, te se u njega učlaniti u skladu sa Statutom ili pravilima tog sindikata bez ikakvog prethodnog odobrenja. Djelovanje i uvjeti za rad Sindikata Poduzeća uređuju se Kolektivnim ugovorom, Statutom i pravilima Sindikata. Zaposlenici slobodno odlučuju o svom članstvu u sindikatu. Zaposlenik ne može biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog svog stupanja ili istupanja iz sindikata. XV. PRAVO POVRATKA NA RAD

1. Utjecaj vojne službe na radni odnos

Članak 125. Zaposleniku za vrijeme služenja vojnog roka i služenja u pričuvnom sastavu, prava i obveze iz radnog odnosa miruju. Zaposlenik po završetku vojne službe, ukoliko želi nastaviti rad u Poduzeću, dužan je o tome obavijestiti rukovoditelja organizacijske cjeline u kojoj je radio, u roku od 30 dana od dana prestanka vojne službe. Obveza Poduzeća je da zaposlenika primi na rad u roku od 30 dana od dana obavijesti zaposlenika. Ukoliko se zaposlenik u roku od 30 dana po završetku vojne službe ne očituje Poduzeću sa željom iz prethodnog stavka, otkazuje mu se ugovor o radu. Kao dan prestanka radnog odnosa utvrđuje se dan s kojim je zaposlenik prestao raditi. Zaposlenik koji je izrazio želju vratiti se na rad, raspoređuje se na iste ili slične poslove koje je obavljao prije stupanja u vojnu službu.

2. Prava zastupnika – dužnosnik

Članak 126. Zaposleniku izabranom odnosno imenovanom na neku od javnih dužnosti (u tijela BiH, FBiH, županije, grada, općine) i zaposleniku izabranom na profesionalnu funkciju u sindikatu, prava i obveze iz radnog odnosa na njegov zahtjev miruju, a najduže četiri godine od dana izbora odnosno imenovanja.

30

Na zaposlenika iz stavka 1. ovog članka sukladno se primjenjuju odredbe iz prethodnog članka stavak 2. do 5.

XVI. PRIVREMENI I POVREMENI POSLOVI

Članak 127. Za obavljanje poslova Poduzeća koji se obzirom na proces rada, ne obavljaju kao stalni i neprekidni rad, jer traju kraće vrijeme ili se obavljaju s vremena na vrijeme (privremeni i povremeni poslovi), ali ne duže od 60 dana u jednoj kalendarskoj godini, može se zaključiti ugovor za obavljanje privremenih i povremenih poslova. Privremeni odnosno povremeni poslovi u smislu prethodnog stavka su : rad u privremenim i stalnim komisijama kao i drugim tijelima koja se obrazuju na osnovi Zakona, drugih propisa i općih akata Poduzeća, poslovi tehničkog pregleda i prijama objekata , pomoćni poslovi NK radnika na terenskim radovima, poslovi čišćenja vanjskih površina oko objekta, pomoćni poslovi pri remontima i svi ostali poslovi za koje se zbog njihove hitnosti i dužine trajanja ne zaključuje Ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme sa punim ili ne punim radnim vremenom. Ugovor iz prethodnog stavka ne može se zaključivati sa osobom koja ima manje od 15 godina.

Članak 128.

Ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova sklapa Uprava Poduzeća sa izvršiteljem posla u pismenom obliku. Osobe iz članka 129. dužne su izvijestiti Upravu Poduzeća pismenim zahtjevom o potrebi obavljanja privremenih i povremenih poslova. Osoba koja je zaključila ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova ostvaruje sva prava utvrđena zakonom.

XVII. ODLUČIVANJE O PRAVIMA I OBVEZAMA IZ RADNOG ODNOSA

Članak 129. O pravima i obvezama zaposlenika odlučuju: 1.1. Nadzorni odbor – o imenovanju i razrješenju predsjednika Uprave- direktora i izvršnih

direktora ; 1.2. Uprava Poduzeća – o sklapanju i otkazivanju Ugovora o radu, o imenovanju i razrješenju

rukovodećih zaposlenika dijelova organizacijskih jedinica, o odobravanju neplaćenog odsustva u trajanju preko 30 dana, o rasporedu zaposlenika između Korporacijskih jedinica i direkcija;

Odluku o odabiru savjetnika i pomoćnika predsjednika Uprave-direktora, odnosno Člana Uprave – izvršnog direktora donosi Uprava Poduzeća na prijedlog nadležnog člana Uprave.

1.3. Članovi Uprave - o rasporedu zaposlenika unutar Korporacijskih jedinica i direkcija, i o

pojedinačnim pravima i obvezama zaposlenika u okviru tih organizacijskih jedinica; Po zahtjevu za zaštitu prava odlučuju:

31

- Nadzorni odbor – po pitanju iz točke 1.1.; - Uprava Poduzeća – po pitanjima iz točke 1.2., 1.3.

XVIII. OSNOVNA PRAVILA O REDU U PODUZEĆU

Članak 130.

Obveza je svakog zaposlenika da svoje umne i fizičke sposobnosti, znanja i vještine koristi u obavljanju poslova prema sklopljenom ugovoru o radu, te da posao obavlja savjesno i prema svom najboljem znanju. Zaposlenik u svom ponašanju mora izbjegavati sve što bi moglo umanjiti ugled Poduzeća ili ometati mirno obavljanje djelatnosti. U obavljanju svojih radnih obveza, svi zaposlenici obvezni su se uzajamno pomagati.

Članak 131. Obveza je zaposlenika koji rukovode radom drugih da vode brigu o suradnicima – zaposlenicima, da poznaju njihova zaduženja, da nadziru njihov rad i da davanjem potrebnih uputa olakšaju obavljanje poslova.

Članak 132. Sva značajna pitanja poslovanja Poduzeća, bilo da su poslovne naravi, organizacije i ustroja Poduzeća, smatraju se poslovnom tajnom. Zaposlenik ne smije za svoji ili tuđi račun sklapati poslove iz djelatnosti Poduzeća.

Članak 133. Zaposlenik je obvezan čuvati tajnu o prihodima drugih zaposlenika ako za njih sazna u obavljaju poslova. Zaposlenik je obvezan čuvati tajnu i o drugim osobnim podacima uposlenika koje sazna u obavljanju svojih poslova. Zabranjeno je svako samovoljno otuđivanje i nenamjenska uporaba imovine i predmeta koji su u vlasništvu Poduzeća.

Članak 134. Zabranjeno je obavljanje svake trgovine u poslovnim prostorijama Poduzeća.

Članak 135.

Zaposlenici su dužni evidentirati vrijeme dolaska na rad i vrijeme odlaska s rada, te svaki izlazak iz poslovnih prostorija Poduzeća tijekom radnog vremena.

Članak 136. Zaposlenici su obvezni pridržavati se svih propisa i mjera zaštite na radu i zaštite od požara, a koji su u Poduzeću predmet posebnog pravilnika.

32

Članak 137.

Sa svim uređajima, strojevima, alatima i priborom kojim se zaposlenik služi u obavljanju posla ili dužnosti mora se postupati stručno i sa pozornošću dobrog gospodarstvenika.

Članak 138. Zaposlenik kojemu se dogodi nezgoda na radu, ako to on nije u stanju, onda očevidac ili zaposlenik koji je zapazio nezgodu, obvezan je o tome izvijestiti neposrednog rukovoditelja ili odgovornog zaposlenika za provođenje mjera zaštite na radu zbog poduzimanja mjera koje su ovlaštene osobe obvezne povodom nezgode na radu poduzeti.

Članak 139. Zaposlenik je dužan o svakoj mjeri korištenja odnosno prestanka uporabe prava iz Zakona o radu (porodiljski dopust, pravo na skraćeno radno vrijeme, pravo na mirovanje ugovora o radu, vojna služba, prava zastupnika i dužnosnika i sl.) pisanim putem izvijestiti neposrednog rukovoditelja u zakonskom roku.

Članak 140. Zaposlenik je dužan što je moguće prije izvijestiti neposrednog rukovoditelja o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana dužan je dostaviti potvrdu ovlaštenog liječnika o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju.

Članak 141. Izvješćivanje zaposlenika obavlja se putem oglasne ploče, Informativnog lista Poduzeća, odnosno dostavom obavijesti neposrednom predajom zaposleniku ili putem pošte.

Članak 142. Zaposlenik se sa svim pitanjima iz radnog odnosa i u svezi s radnim odnosom, u pravilu, obraća neposrednom rukovoditelju odnosno rukovoditelju organizacijske jedinice.

XIX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 143. Sektor za ljudske resurse, korporativne pravne i opće poslove, te korporativne komunikacije Poduzeća, propisuje obvezne oblike ugovora o radu, odluke, rješenja i druge pojedinačne akte iz radnog odnosa i u svezi s radnim odnosom, a za primjenu u cijelom Poduzeću.

Članak 144. Na prava i obveze zaposlenika iz radnih odnosa koja nisu uređena ovim Pravilnikom, primjenjivat će se važeće odredbe Zakona o radu i Kolektivnog ugovora za područje telekomunikacija u Federaciji Bosne i Hercegovine (Sl. Novine FBiH br. 78/06)