Pojam ugovora o graenju i izvori reguliranja

Ugovorna dokumentacija regulira odnose u projektiranju i projektantskom nadzoru kao i odnose u graenju - izvoenju projektirane investicije/ugovor o graenju!

Kao saetak takvog pristupa istie se realiziranje programa projektiranja i projektantskog nadzora:

Vrsta tender dokumentacije;

Tender dokumentacija (ponuda);

Ustupanje izgradnje graevina;

Postupak prilikom davanja ponuda;

Tender dokumentacija (uvjeti);

Naputci za davanje ponuda.

Makroklimatske karakteristike se odnose na srednje vrijednosti temperature zraka, na dominantne zrane struje, na opu vlanost zraka, atmosferske padavine, ekstremne temperaturne vrijednosti i perioda njihovog javljanja, to se odraava na dinamiku graevinskih radova, terminski plan i primjenu mjera zatite.

Mezoklimatske karakteristike se odnose na lokalitete koji se formiraju u okviru granica ireg graevinskog podruja ija se klima u nekoliko razlikuje od klime na makro razini zbog prisustva velikih energetskih izvora, izmijenjenih prirodnih uvjeta u gradu u odnosu na okolicu. Ove razlike nisu drastine, ali su primjetne u sluajevima manifestiranja graninih vrijednosti u kojima se neki radovi mogu obavljati, odnosno u uvjetima kada se mora donositi odluka o prekidu radova zbog prelaska klimatskih uvjeta preko razine dozvoljenih za pojedine vrste radova.

Mikroklimatski uvjeti gradilita ne donose velike promjene u odnosu na srednje godinje i mjesene vrijednosti maksimalnih i minimalnih temperatura, ali u granicama malih promjena koje su blizu uvjeta mogunosti obavljanja radova do kritine granice kada se moraju prekinuti, ili u zoni, kada se od srednjih mogu svrstati u optimalno mikro klimatske uvjete za rad na otvorenim ili poluotvorenim radnim mjestima. Na mikro klimat gradilita posebno utjeu elementi prirodnog ili "stvarnog" reljefa, blizine vodnih povrina, eksponiranost suncu, zaklonjenost od dominirajuih vjetrova, biljni pokrov i urbanistike karakteristike i gradske funkcije neposrednog okruenja elementarnog gradilita, gradilinog kompleksa, rejona i gradiline zone, koji ve prema sustavno teorijskoj analizi grada kao velikog sustava imaju i svoje hijerarhijske odnose.Osoblje gradilita

Osoblje, kao in i fakat gradiline dokumentacije predstavlja subjekt graenja. U principu prije zvaninog "otvaranja gradilita" regrutira se najue ravnateljstvo menadmenta graenja. To je sustav odgovornih strunih osoba na ijem elu stoji "ravnatelj gradilita", ovjek sa posebnim zadaama i obvezama u odnosu na sve ostale imbenike graenja.

Osoblje gradilita ine djelatnici odgovorni prema zadaama koje su utvrene tzv. sistematizacijom radnih mjesta

Dakle, to je dokument koji u uobiajenoj proceduri ima naziv: rjeenje o postavljanju i slino (na odreeno radno mjesto) odnosno ugovor o radu. Ovim inom, osoblje gradilita stie moralne, materijalne i krivine odgovornosti za sve ono to ima u opisu radnog mjesta.

Svi uposlenici duni su drati razinu gradilita sa svojim primjerom djelovati sugestivno na sve one koji na bilo koji nain ele da razbiju harmoniju gradilita.

Na sve te fakte upuuje ih i vaea zakonska regulativa:

Ustav

Zakon o radu

Zakon o zatiti na radu

Zakon o protupoarnoj zatiti

Zakon o obligacionim odnosimaRadi stvaranja uvjeta za slobodan promet robe i obavljanja usluga na tritu za zadovoljavanje materijalnih i drugih potreba graana, te radi osiguravanja odgovornosti preduzea i drugih sudionika u pravnom prometu za izvravanje njihovih obaveza ovim zakonom se ureuju osnove obveznih odnosa, ugovorni i drugi obavezni odnosi u prometu robe i usluga.

Obligacioni odnos je graansko-pravni odnos, a njegova karakteristika je u tome to je on pravni odnos izmeu tano odreenih lica i tano odreene radnje.

ZOO u investicijskoj izgradnji objekata slui za regulisanje prava i obaveza svih sudionika investicijske izgradnje objekta. Ti odnosi se definiu ugovorom o izgradnji u kojim se tano definiu svi sudionici, njihova prava i obaveze.Ugovor o graenju je ugovor kojim se jedna strana (izvoa) obvezuje da e drugoj strani (naruiocu) sagraditi graevinu ili izvesti odreene graevinske radove, a naruilac se obvezuje da e izvoau platiti cijenu za izvrene radove.

Prema Zakonu o obligacijskim odnosima ugovor o graenju je ugovor o djelu kojim se izvoa obvezuje da prema odreenom projektu sagradi u ugovorenom roku odreenu graevinu na odreenom zemljitu, odnosno izvri druge zahvate u prostoru za koje mu se naruilac-investitor obvezuje platiti odreenu cijenu.

Pod ugovorom o graenju podrazumijeva se ugovor iji je predmet: graenje investicione graevine, ugraivanje i montaa ureaja, postrojenja i opreme i izvoenje pripremnih i zavrnih radova ili izvoenje pojedinih vrsta ovih radova na investicionoj graevini ili rekonstrukcija ili adaptacija graevine i to kako na graevini u cjelini tako i na pojedinim dijelovima graevine.

Ugovor o graenju se zakljuuje u pismenoj formi, jer je po Zakonu o obligacijskim odnosima pismena forma preduvjet za punovanost ugovora.

Kod graevinskih ugovora javlja se jedna specifinost u odnosu na druge ugovore, a to je:

- posebni postupak koji prethodi zakljuenju ugovora (javno nadmetanje, prikupljanje ponuda i slobodna pogodba),

- utjecaj upravnih propisa (urbanistika suglasnost, odobrenje za graenje, upotrebna dozvola, tehniki pregled i dr.),

- pravo naruioca - investitora da vri nadzor nad izvoenjem radova,

- poseban nain ugovaranja cijene,

- produenje rokova i dr.

Ugovor o graenju predstavlja svreni in osmiljenosti tzv. investitora u kreiranju za izbor podobnih konzalting inenjering organizacija.

U okviru takvog pristupa, istiu se dokumenti ugovora za konzalting poslove (usluge) definirane sa slijedeim sadrajem:

Sadraj i obim ugovora;

Obrazac ugovora;

Obrasci za sigurnost izvrenja poslova i bankovne garancije za plaanje avansa.

Sadraj i obim ugovora Sadraj i obim ugovora se utvruje uglavnom na osnovu odredbi postojeih zakona, a u poslednje vrijeme se najvie koriste odredbe FIDIC-a i Svjetske Banke. Standardna dokumentacija ugovora sadri sljedee:

a) Obrazac ugovora

b) Ope uvjete ugovora, koji obuhvaaju:

1. Ope odredbe kao to su:

Definicije

Zakon koji je primijenjen

Jezik

Obavijesti - saopenja

Lokalitet

Ovlateni predstavnici

Porezi i davanja

Poetak rada, dovrenje, izmjene, svretak - kraj ugovora.

Obveze konzultanta

2. Osoblje konzultanta

3. Obaveza investitora, poslodavca. naruioca

4. Plaanje konzultanta

5. Razrjeavanje sporova

c) Posebni uvjeti ugovora

- Amandmani i dodaci odredbama u Generalnim uvjetima ugovora

d) Aneksi - dodaci

Pojam organizacije graenjaOpenito, organizacija u statikom smislu je svako udruivanje ljudi u svrhu postizanja njihovog zajednikog cilja. U zavisnosti od cilja, formiraju se razliiti modeli organizacije.

Organizacija rada (dinamiki smisao) je svjesna djelatnost ovjeka na usklaivanju ljudskih i materijalnih faktora proizvodnje. Dinamika organizacije rada ogleda se u stalnom odvijanju procesa materijalne, energetske i informacijske prirode koji manje ili vie odstupaju od modela projektovanog stanja.Projekat organizacije graenjaProjekat organizacije graenja ima za cilj da uspostavi optimalnu organizaciju modul kao dinamiki uravnoteen sistem odnosa meu faktorima proizvodnje (ljudskim i materijalnim).

Za harmonijsko graenje objekta, od poetka do kraja, potrebno je kvalitetno realizirati POG. Metodologija izrade POG sadrana je u blok emi koraka izrade POG.

blok shema

1) odreivanje ciljevaGlavni ciljevi POG su rokovi, trokovi i kvalitet.

2) model za rjeavanje problema

Za izradu POG treba postaviti model organizacije i tim koji e ga provoditi.

3) prikupljanje i analiza podatakaNapraviti popis podataka iz dokumentacije i sa terena, raspoloivih sredstava iz ugovora, propisa, standarda i sl. Prikupljene podatke treba tada selektivno obraditi.4) formulacija problema je pravilno definisanje zadae izrade POG gdje treba rjeavati organizacijsko tehnoloka pitanja.

5) odreivanje kriterija

Kriteriji su funkcije postavljenih ciljeva i veina se mogu matematiki izraziti ili ocjeniti.

6) formiranje varijanti rjeenjaSinteza varijanti se ogleda u kreativnosti tima koji izrauje projekat organizacije.

7) analiza varijantiTemelj za ocjenu varijanti su kriteriji. Razmatraju se mogue tekoe i rezultati u odnosu na ciljeve. Da se izbjegne subjektivnost treba primjenjivati matematike metode.

8) odreivanje optimalnog rjeenjaNakon analize pristupa se optimalizaciji. Varijantna rjeenja treba kritiki razmotriti i vrednovati, pa zatim utvrditi optimalno rjeenje. Matematska rjeenja treba uporediti sa logikom, iskustvom i intuicijom.

9) implementacijaNakon to je odabrano rjeenje, stvorena je osnova za razradu POG. Optimnalna varijanta se rjeava cjelovito.Temeljni podaci za izradu POG su:

tehniki dokumenti

raspoloiva operativna sredstva

podaci o lokalnim prilikama i uslovima sa terena

koliina radova

POG izvodi se u dvije faze:

idejni

izvedbeni projekat

Idejnim POG treba da se utvrde temeljne sastavnice koje slue kao dokumentaciona osnova za sastavljanje punuda za trite.

Idejnim projektom treba utvrditi:

prikupljanje i analizu podloga

analizu uslova graenja

osnovnu tehnoloku koncepciju graenja

idejnu emu gradilita

glavne strojeve za proces graenja

idejni vremenski plan toka graenja

izrada kalkulacija

Izvedbeni ili glavni POG se izrauje kada se dobije posao na tritu. Temeljna dokumentacija za ovaj projekat je idejni POG.

Glavni POG se sastoji: definiranje organizacijskog modela graenja

rjeavanje tehnoloke izvedbe za sve vrste graevinskih radova

izvedbena ema ureenja gradilita po fazama

opskrba gradilita energijom, vodom i sl.

odabir strojeva i dimenzioniranje kapaciteta

rjeavajne unutranjeg transporta gradilita

plan materijala i utvrivanje izvorita nabavke

dinamiki planovi toka graenja

finansijski plan

mjere zatite na radu itd.

Pojam norme vremenaNorma vremena zasniva se na standardnom vremenu za koji dobro obueni radnici mogu da izvre odreeni posao radei normalnom brzinom, nikako u rekordnom vremenu.

Norma pokriva samo jedan dio vremena korisnog rada, a ostatak predstavlja potreban odmor, zastoji, pomoni rad i pripremno zavrni rad.

Norma vremena utvruje se na osnovu prethodno provedene studije tehnolokog procesa i u okviru nje studije pokreta i vremena.

Metode i tehnike planiranjaKod planiranja moemo razlikovati tri metode planiranja:

statiko planiranje

dinamiko planiranje

mreno planiranjeStatiko planiranje je planiranje ukupnih potreba za dovrenje nekog objekta nezavisno od vremena. To je prva faza u izradi planova.Dinamiko planiranje predstavlja vremenski raspored tih potreba i radova po odreenoj dinamici. To je druga faza u izradi planova.

Mreno planiranje omoguava iznalaenje onih radova od kojih zavisi rok izrade objekta. Ti se radovi zovu kritinim radovima a njihov tok kritini put.Poloaj i uloga sredstava rada u odreenom vremenu i prostoruPoloaj i uloga sredstava rada u odreenom vremenu i prostoru definirani su sa:

stalnim porastom graevinske produkcije

skraenje rokova u izvrenju radova

poboljanje i ujednaenost kvaliteta graevinske produkcije

ublaavanje i izbjegavanje to je mogue vie nepovoljnih vremenskih, klimatskih i atmosferskih uticaja

smanjenje trokova

to manje koritenje ovjeka kao energetskog izvrioca

organiziranje vee sigurnosti pri radu

uvoenje industrijalizacije u graevinsku produkciju

stalno usavravanje

dananji stepen menadmenta u graditeljskoj praksi, a uz to porast ivotnog standarda postavlja zahtjev da se ovjek oslobodi tekih poslova

Metoda dijagrama toka i karte procesa za proizvoljnu poziciju radaU pripremi proizvodnje, studija tehnolokog procesa moe se izvesti:

- metodom dijagrama toka

- metodom karte procesa

Metoda dijagrama toka

Ovom metodom tehnoloki proces se prikazuje ucrtavanjem proizvodnih kapaciteta i prikazivanjem meusobnog rasporeda i naina transporta materijala u toku procesa. Dijagram moe predstavljati situaciju ili presjek objekta koji se izvodi.

Potrebno je kod tehnolokog procesa uoiti kljunu operaciju. To je operacija od koje zavisi izvrenje svih ostalih operacija nekog tehnolokog procesa. Ona obino odgovara tzv. kljunoj maini. Npr. kod iskopa zemlje bagerom, kljuna operacija je iskop, a kljuna maina je bager.

Dijagram toka je pogodan za prikazivanje kontinualnih tehnolokih procesa kod kojih se predmet proizvodnje kree od maine do maine, a radnici i maine stalno stoje na svojim mjestima.

Kod studije tehnolokog procesa metodom dijagrama toka treba se pridravati pravila:

a) prvo utvrditi kljunu operaciju i njen normalan kapacitet

b) utvrditi max kapacitet i max uinak koritenjem koeficijenta neravnomjernosti

c) za svaku operaciju koja snadbjeva kljunu operaciju i koju snadbjeva kljuna operacija treba odabrati kapacitet koji je jednak ili vei od zahtjevanog max kapaciteta

d) na prelazima sa kontinualnog toka proizvodnje na diskontinualan treba predvidjeti deponije ili silose dovoljnog kapaciteta da se eliminiu mogui zastoji u proizvodnji.

Metoda karte procesa

Kod procesa koji je teko prikazati metodom dijagrama toka, redoslijed operacija se opisuje metodom karte procesa. U metodi karte procesa umjesto maina i ureaja, upisuju se podaci o samim operacijama tehnolokog procesa. Unosi se redoslijed koraka predvienih za izvrenje nekog posla.Uloga i znaaj statikih i dinamikih planova u graenju

Statiko planiranje

Statiko planiranje predstavlja uvijek prvu fazu u izradi planova. Statiki plan je bilans potrebnih sredstava za rad (radna snaga, mehanizacija, materijal, energija, finansijska sredstva i krediti)Statiki planovi se izrauju u vidu tabelarnih prikaza,

Primjer:

POZICIJAOPIS RADAJEDINICA MJEREKOLIINAMATERIJAL

ELIK

kgDRVO

m3BETON

m3

1

2

3

Dinamiki planoviDinamiki planovi se izrauju nakon izrade statikih planova i njima se utvruje vrijeme izvoenja radova. Dinamiki planovi mogu biti numeriki i grafiki. Vie se koriste grafiki dinamiki planovi zbog preglednosti i jednostavnijeg uoavanja.

blok shema dinamickih planova (okvirni i operativni)

Grafiki dinamiki planovi se izrauju u vidu:

- paralelnih planova (gantogrami) kod kojih se tok radova prikazuje paralelnim linijama jednake debljine ili linijama razliitih debljina u zavisnosti od intenziteta radova. Pogodni su za radove gdje nema ciklinog ponavljanja istih vrsta radova

ortogonalni planovi gdje se tok radova prikazuje u koordinatnom sistemu. Ortogonalni planovi su povoljni za prikazivanje objekata linijskog karaktera (saobraajnive, kanali, tuneli). U ortogonalne dinamike planove spadaju i ciklogrami koji nalaze primjenu pri industrijalizaciji graevinske proizvodnje (kod prefabrikacije, transporta i montae). Obino ordinate ortogonalnih planova predstavljaju vrijeme, a apcisa stavionau. Svaka linija predstavlja odreenu poziciju (vrstu radova) i to je linija vie nageta to znai da radovi teku sporije.Ciklogrami su posebne vrste ortogonalnih planova koji se primjenjuju na radove koji se viklino ponavljaju. Objekat moe da se podjeli na vei broj priblino jednakih dijelova (etapa). Broj etapa treba da je vei od broja operacija. Ciklogrami mogu biti:

linijski ciklogrami

paralelni ciklogrami

kruni ciklogrami

vektorski ciklogrami

Tehnika mrenog planiranjaTMP, u svom poetku nazvana i metodom kritinog puta, omoguava uoavanje onih radova i aktivnosti od kojih zavisi rok izrade investicionog projekta. Osnovne prednosti ove nad drugim tehnikama:

grafiki pregledniji nain prikaza tehnolokog procesa putem mree

oznaavanje kritinih radova i puteva od kojih zavisi rok izvrenja ukupnih radova

omoguava utvrivanje optimalnog redoslijeda radova, uvoenje radne snage i materijala

omoguava odreivanje optimalnog vremena kojem odgovaraju najnii trokovi

Mana ovog tipa planiranja su vei trokovi izrade mrenog plana od klasinog planiranja.

shema (dijagram toka TMP)

Osnovne faze TMPI Faza: ANALIZA STRUKTURE

U prvoj fazi TMP pojedine aktivnosti (vrste radova) se predstavljaju grafikim putem i konstruie tzv. mreni plan. Mreni plan je tehnoloki model projekta i omoguava sagledavanje svih radova koje projekat sadri. Prvo se sastavlja spisak aktivnosti.

II Faza: ANALIZA VREMENA

U drugoj fazi mrenom planu se daje vremenska dimenzija. Potrebno je za svaku aktivnost utvrditi potrebno vrijeme izvrenja (u radnim smjenama, radnim satima, danima isl). Analiza vremena se moe izvriti postupcima naprijed nazad. Krajnji rezultat analize vremena je proraun ukopnog trajanja projekta (na ovu veliinu se moe uticati intervencijom na kritinom putu).

III Faza: OPTIMIZACIJA TROKOVA

Ova faza je sutina TMP. U njoj se prouava odnos vrijeme/trokovi. Glavni ciljevi:

izvrenje projekta za najkrae mogue vrijeme uz najmanje poveanje ukupnih troskova

izvrenje projekta uz minimalizaciju trokova i optimalno vrijeme

Organigram rukovoenja gradilitem blok shema

Organigram sa slike predouje linijski model organizacije, koji je primjer za manja i srednja gradilita. Budui da upravitelj gradilita ili menader gradilita ima potpunu odgovornost za poslovanje itavog gradilita, to je opravdana primjena linijskom modela organizacije.

Kod velikih gradilita u skladu sa brojem objekata, potrebom organiziranja pomonih slubi i pogona trebalo bi primijeniti vii oblik organizacije primjenom funkcijskog ili stoerno linijskog modela. I u takvoj organizaciji gradilita odgovornost je upravitelja gradilita autoritativna, jedinstvena i neprenosiva.Vrijeme graenja, faktor stimulacije

Postoji opti drutveni interes za izgradnju investicionih objekata u ugovorenim rokovima. irok je spektar preporuka kojim se mogu zatititi ugovoreni rokovi gradnje. Uvoenjem razraene uslovljena stimulacije linih dohodaka svih radnika, poslovoa, inenjersko-tehnikog kadra po osnovi skraenja roka izgradnje, mogue je postii:

efikasnost u spreavanju probijanja ugovorenog roka graenja dejstvom subjektivnih slabosti, to mobilno djeluje na sve uesnike u izgradnji

ekonominost i rentabilnost graenja

zatitu i smanjenje prateih materijalnih trokova

smanjenje neopravdnao visokih procenata bolovanja i odsustva sa posla

prijevremeno oslobaanje angairanih proizvodnih kapaciteta veu afirmaciju na tritu, vee povjerenje investitora, lake i povoljnije obezbjeivanje proizvodnog zadatka.Primjer1

Pri izgradnji dugog tunela u Francuskoj usvojena je preporuka za uvoenje definisanih premija tunelskim radnicima: za svaki kubni metar iskopa preko plana cijena je tri puta vea.

Primjer2

U GP Bosna analizirani su uticaji probijajna ugovorenih rokova graenja objekata 1971-1975. rezultati analize su ukazali rukovodstvu na postojanje potrebe za uvoenjem stabilizacionih mjera u narednom periodu, prvenstveno uvoenjem stimulativnog nagraivanja. Rezultati nisu izostali.

Pojam trokova

Trokovi predstavljaju novcem izraenu vrijednost rada, sredstava i dobara koji se ugrade u novi proizvod. Pojam trokova nije identian pojmu izdatak. Nabavka materijala predstavlja izdatak, a tek kad se materijal ugradi u novi proizvod nastaje troak. Pod pojmom trokova podrazumjeva se izvjesno troenje dobara.Klasifikacija trokova

Trokovi kapaciteta nastaju u savremenoj mehaniziranoj proizvodnji. Ovi trokovi su trokovi vremenske amortizacije, kamata na osnovna sredstva, trokovi osiguranja osnovnih sredstava i imaju fiksan karakter.

Trokovi rada tj. trokovi linih dohodaka predstavljaju samo trokove linih dohodaka koji ulaze u kalkulaciju jedinine cijene.

Amortizacija osnovnog sredstva predstavlja troak nastao jer se osnovna sredstva (maine, postrojenja, poslovne zgrade) postepeno troe pri proizvodnji novog proizvoda.Trokovi investicionog odravanja osnovnih sredstava nastaju zbog zamjene dijelova osnovnih sredstava. Ovo je fiksni troak jer ne zavisi od intenziteta proizvodnje.

Trokovi materijala obuhvataju nabavku, prevoz, istovar, pretovar, skladitenje, ispitivanje, osiguranje.

Trokovi usluga treih lica nastaju pri sluenju uslugama treih preduzea, ustanova, advokata, oglasa, reklama itd.Trokovi drutvene zajednice obuhvataju razne doprinose drutvenoj zajednici.

Prag rentabilnostiRentabilna proizvodnja predstavlja smanjenje trokova proizvodnje. Rentabilnost preduzea zavisi od koritenja kapaciteta. Prag rentabilnosti je kritina taka pri kojoj se ukupnim prihodom pokriju ukupni trokovi i otvore putevi ka ostvarenju dobiti. Po prelasku praga rentabilnosti prelazi se u zonu optimalnih rezultata u kojoj je rentabilnost po jedinici proizvoda najvea.

t prosjean utroak po jedinici proizvoda

c trina jedinina cijena

R prag rentabilnosti

XR - Xopt zona optimalnih rezultata

Produktivnost predstavlja odnos fizikog obima proizvodnje i broja utroenih norma sati (broj uposlenih radnika). to je vea produktivnost, to je vea proizvodnja sa istim uloenim radom.

Rentabilnost predstavlja sposobnost da se ostvare to vei finansijski rezultati sa to manjim ulaganjima. Preduzee posluje rentabilno kada ima viak prihoda nad rashodima.

Solventnost predstavlja sposobnost plaanja svih obaveza u roku njihova dospijea.

Likvidnost je sposobnost preduzea da pretvara dijelove imovine iz novanog u nenovani oblik i obratno.

EMBED Equation.DSMT4 Ekonominost je izraz odnosa trokova i ostvarenog uinka. Pod pojmom ekonominosti podrazumjevamo proizvodnju uz mninimalne trokove. to su manji trokovi vea je ekonominost.

gdje je:

Q vrijednost proizvodnje za odreeno vrijeme

Tm trokovi materijala

Ts trokovi sredstava za rad

Tf trokovi linih dohodaka svih zaposlenih

Racionalnost je ekonomino poslovanje uz visok stepen produktivnosti, tj. manji utroak energenata ostvaruje veu racionalnost kod iste mase ostvarene proizvodnje.

Formiranje cijene kotanja za proizvoljan proizvod u graevinskoj djelatnostiU cilju ispravnog formiranja cijene proizvoda potrebno je poznavati tanu cijenu materijala, mehanizacije i radne snage. Prodajna cijena zavisi od toga da li je uinak kljunog stroja pokriven uincima ostalih strojeva koji posluuju kljuni stroj. Prodajna cijena zavisi od trokova pripremnih radova koji su obuhvaeni faktorom f. Prodajna cijena graevinske usluge je:

gdje je:

A trokovi ugraenog materijala

B trokovi radne snage

f faktor kojim se pokrivaju trokovi koji nisu obuhvaeni sa A i B

Obrazac za strukturu cijene graevinskog proizvoda i pojanjenje

gdje je:

A trokovi ugraenog materijala

B lini dohoci radnika u bruto iznosu

A i B su proizvodni trokovi

f kalkulativni faktor koji je odnos ukupne mase prateih trokova F i ukupnog iznosa kalkulativnih bruto linih dohodaka B.

Urbanistika saglasnost, nain dobivanja i sadrajPoetak procedure dobijanja graevinske dozvole predstavlja: podnoenje zahtjeva za izdavanje urbanistike saglasnosti, pri emu treba priloiti zahtjev i odreena dokumenta (idejni projekat, tri fotokopije katastarskog plana, ZK izvadak, platiti administrativnu taksu).

US preduslov je za nastavak procedure izdavanja GD. US moe se izdati ako su zadovoljeni uslovi:

1. rjeenjem o urbanistikoj saglasnosti potvruje se da je izgradnja graevine i drugi graevinski radovi u skladu sa planom i propisanim uslovima2. US izdaje se na osnovu regulacionog plana, urbanistikog projekta ili urbanistikog reda.3. US se izdaje za cijelu povrinu koja je namijenjena za izgradnju objekta4. US za privremene objekte izdaje se izuzetno i sa ogranienim rokom trajanja

5. Zahjtev za izdavanje US podnosi se opinskom organu nadlenom za poslove urbanizma.

US je upravni akt i donosi se nakon to se utvrdi da je graenje u skladu sa planom prostornog ureenja i ostalim uslovima koji vae za odreeni prostor na osnovu donesenih zakona. US sadri:

a) podatke o namjeni, poloaju, funkciji i oblikovanju graevina

b) izvod iz plana na osnovu kojeg se donosiUS sa granicama graevinske parcele

c) obaveze u odnosu na susjede i prava drugih lica

d) urbanistiko tehnike-uslove

e) uslove zatite okolia

f) posebne uslove propisane zakonom

g) uslove za obraun trokova

Zakon o zatiti na raduZakon o zatiti na radu ima veliki znaaj i ulogu i u interesu je radnog ovjeka i drugih faktora koji inkliniraju radnom ovjeku u procesu rada.Pravo na zatitu na radu prema l.3 ovog zakona imaju:1. radnici u radnom odnosu u organizaciji i kod poslodavca

2. sva lica koja se po bilo kojem osnovu nalaze na radu i studenti i uenici na praktinoj nastavi i strunoj praksi u organizaciji i kod poslodavca

3. uenici i studenti na praktinoj nastavi i strunoj praksi u vaspitno-obrazovnoj organizaciji

4. lica na strunom osposobljavanju, prekvalifikaciji ili dokvalifikaciji, odnosno potencijalnoj rehabilitaciji u organizaciji odnosno kod poslodavca

5. uesnici dobrovoljnih i obaveznih radova, omladinskih radnih akcija i takmienja.

6. lica koja se nalaze na izdravanju kazne

Zakon o zatiti na radu sadri poglavlja:

I Osnovne odredbe

II Mjere zatite radnika na radu

III Prava, obaveze i odgovornosti organizacije, poslodavca i radnika

IV Evidencija

V Inspekcijski nadzor

VI Kaznene odredbe

U navedenim poglavljima utvruje se, izmeu ostalog,

- obaveze izvoaa radova na gradilitu

- potreba obuavanja radnika o zatiti na radu

- kaznene odredbe u sluaju nepotivanja preventivnih mjera.

Zakon o zatiti od poaraPoar na objektu, bilo da se desi u fazi koritenja, ili na gradilitu u fazi izgradnje objekta, predstavlja nepogodu koja moe biti praena eksplozijama, ruenjem dijela ili cijelog objekta, ugroavanjem ljudksih ivota itd. Zato je zadaa Zakona o zatiti od poara da preventivno djeluje ja vrijeme i otkloni ili bar smanji opasnost od nastupanaj poara.

Zakon o zatiti od poara sadri poglavlja:

I Opte odredbe

II Mjere zatite od poara

III Vatrogasne jedinice

IV Vatrogasna drutva

V Gaenje poara

VI Nadzor nad sprovoenjem mjera zatite od poara

VII Finansiranje zatite od poara

VIII Kaznene odredbe

IX Prelazne i zavrne odredbe

l.10 ovog zakona posebno je znaajan jer sadri mjere zatite od poara, meu kojim su:

izbor lokacije objekta, materijala, ureaja i instalacija kojim e se sprijeiti ili na najmanju moguu mjeru smanjiti mogunost izbijanja i irenja poara

izgradnja prilaznih puteva (za vatrogasne jedinice)

osiguranje dovoljnih koliina vode i drugih sredstava za zatitu od poara nain spaavnja ljudi i imovine u sluaju poara

postavljanje ureaja za javljanje, gaenje i spreavanje irenja poara i td.Zakon o graenjuOvim zakonom se ureuje:1. Izrada projekta

2. Graenje

3. Odravanje graevine

4. Svojstva koja moraju zadovoljiti graevine

OPE ODREDBE:

graevni produkti i oprema

uesnici u graenju

glavni izvoa i projekat

graevinska dozvola

graevine prometa i veza

energetske graevine

vodoprivredne graevine gradilite

upotrebna dozvola

kaznene odredbe

prelazne i zakljune odredbe

Tehnika svojstva bitna za graevine:

pouzdanost mehanika otpornosti i stabilnost

sigurnost u sluaju poara

zatita ivota i zdravlja

zatita od ozljeda, buke, vibracija

uteda energije, toplotna zatita

zatita od tetnog djelovanja okoline

odstupanja od tehnikih svojstava

posebni propisi

Zakon o raduZakon o radu predstavlja osnovicu ureenja odnosa poslodavac i izvrios posla i obratno. U interesu sprovoenja ovog zakona u djelo nameu se kao imperativ slj. odrednice:1. Osnovne odredbe2. Zakljuivanje ugovora o radu

3. Obrazovanjem osposobljavanje i usavravanje

4. Radno vrijeme

5. Odmori i odsustva

6. Zatita zaposlenika

7. Plae i naknade

8. Izumi i tehnia unapreenja zaposlenika

9. Zabrana takmienja zaposlenika sa poslodavcem

10. Naknada tete

11. Prestanak ugovora o radu12. Ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa

13. Pravilnik o radu

14. Sudjelovanje zaposelnika u odluivanju Vijee zaposlenika

15. Kolektivni ugovor

16. Mirno rjeavanje radnih sporova

17. trajk

18. Ekonomsko-socijalno vijee

19. Nadzor nad primjenom propisa o radu

20. Posebne odredbe

21. Kaznene odredbe

22. Prelazne i zavrne odredbe

Glavni projekatOvisno o tehnikoj strukturi graevine glavni projekat moe sadravati vie vrsta projekata:1. Arhitektonski projekat

2. Graevinski projekat

3. Projekat instalacija

4. Projekat ugraene opreme

5. Druge vrste projekata

Projekti ovisno od vrste graevine sadre:

a) sve propisane nacrte

b) tehniki opis

c) geotehnike podatke

d) proraun nosive konstrukcije, hidraulike, energetike

e) program kontrole i osiguranja kvaliteta

f) tehniko rjeenje sanacije okolita gradilita

g) elaborat zbrinjavanja otpada

h) izvod iz katastarskog plana

i) tehnike uvjete graenja.Izvedbeni projekat

Izvedbeni projekat predstavlja detaljnu razradu dijelova glavnog projekta i mora biti u potpunosti u skladu sa glavnim projektom. Izvedbeni projekat sadri: grafike prikaze prijedlog posebnih uvjeta za izvoenje radova dokaznica mjera predmjer radova

predraun trokovnik sa opisom stavki, pozicija, specifikacijama pregled potrebnog materijala za popravke.

Graevinska i upotrebna dozvola

Da bi se pristupilo procesu graenja potrebno je dobiti odobrenje za graenje od opinskog, kantonalnog ili federalnog organa, nadlenog za poslove graenja. Odobrenje za graenje, kako je regulisano Zakonom o prostornom ureenju, uobiajenim terminom nosi naziv graevinska dozvola. Poetak proceduralnog postupka predstavlja podnoenje zahtjeva za izdavanje urbanistike saglasnosti, pri emu je potrebno uz zahtjev priloiti i odreena dokumenta (idejni projekat, katastarski plan, ZK izvadak). Nakon dobivanja urbanistike saglasnosti podnosi se zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje istom opinskom organu koji je izdao urbanistiku saglasnost. Odobrenje za graebhe mora biti sukladno urbanistikoj saglasnoti. Ono se izdaje na osnovu: urbanistike saglasnosti

tehnike dokumentacije

dokaza o vlasnitvu

graevinsko-tehnikih uslova

uslova u odnosu na gradilite

posebnih uslova.

Gradilite ima krajnji cilj realiziranje i okonanje predmetnog objekta. To se postie tzv. pripremom objekta za tehniki pregled sa krajnjim ciljem dobivanje upotrebne dozvole. Realiziranje tih aktivnosti je vezano za proceduralno podnoenje zahtjeva za tehniki prijem objekta i upotrebnu dozvolu i to se dostavlja nadlenom organu koji je izdao odobrenje za graenje.Regulaciona linija

Regulaciona linija je linija kojom se utvruje granica posjeda predodreenog za graenje (graevinska parcela prema ulici), a prema nainu izgradnje odnosi se na zgrade ili ogradu. Regulacionom linijom se utvruju pojedinane graevinske parcele.

Graevinska linijaGraevinska linija se utvruje regulacionim planom. Na podrujima na kojim nije donesen regulacioni plan graevinska linija se utvruje saglasnou. Graevniska linija moe da oznaava liniju po kojoj se gradi zgrada ili liniju koji zgrada ne smije prei. Ako graevinska linija prelazi preko postojee, za tu zgradu se ne smije odobriti nikakva izgradnja osim tekueg odravanja zgrade.Urbanistiki sistemoloki elementiUrbanistiki sistemoloki elementi definiu sistem koji ine podsistemski skupovi objedinjenih arhitektonskih sistemolokih elemenata objekta graenja, pomou objekata sa predvienim infrastrukturnim sadrajima.

blok shema

1. Pravilno lociran objekat sa prateom infrastrukturom je osnovni urbanistiki gradilini element.

2. Vie pravilno lociranih objekata u fazi graenja sa prateom infrastrukturom ini gradilini kompleks.3. Vie gradilinih urbanistikih kompleksa ine veliki gradilini rejon. 4. Vie velikih gradilinih rejona ine gradilinu zonu.5. Vie gradilinih zona ine grad u izgradnji.Graevinski dnevnik

Graevinski dnevnik predstavlja dokument, ali ujedno i registar svih zbivanja na gradilitu koja su od opeg i posebnog znaaja za objekat. Voenje graevinskog dnevnika predstavlja obavezu sukladno zakonskim propisima i pravilima graevinske struke za svaki investicijski objekat. U okviru graevinskog dnevnika uneseni sadraj konstatiraju: izvoenje i opis radova

klimatsko-metereoloki podaci

nepogode na gradilitu

eventualni zastoji u radu

registar ukljuenih graevinskih radnika u proces produkcije po broju i kvalifikaciji registar ukljuene mehanizacije u proces produkcije i to po broju, nazivu i vrsti mehaniziranog sredstva.

Metode prorauna cijena Metoda prodajne satnice

Metoda obraunskog faktora

A = Izravni trokovi: - materijal

- energija

- usluge proizvoaa

- plate radnika

B = Posredni trokovi:- sredstva rada

- reijski trokovi

- plate posrednih radnika

- naknade (topli obrok...)

Metoda prodajne cijene

, gdje je:

PS prodajna satnica

INTR zbir posrednih trokova proizvodnje

PLDIR plate radnika direktne proizvodnje

N norma sati

TSR trokovi sredstava rada

RZTR reijski trokovi

PLIND plate indirektnihPD planirana dobit

n - norma

( D dobit ako nije ukljuena u PS)Metoda obraunskog faktora

fck faktor cijene kotanjaProdajni obraunski faktor

PD planirana dobit

PC prodajna cijena

BS bruto satnica

Atestna dokumentacija

Atestna dokumentacija u okviru gradilita mora biti dostupna na uvid za:

materijal reprodukcije

opremu za realiziranje postavljene tehnologije graenja

opremu koja se ugrauje

reproducirane nove vrijednosti dobivene od repromaterijala

nove vrijednosti ugraene opreme u objekat

Openito atestiranje podrazumijeva:

1. postupak potvrivanja suobraznosti produkta odreenim standardima, propisima i tehnikim specifikacijama2. postupak potvrivanja suobraznosti produkta zahtjevima koji proistiu iz meunarodnih ugovora koji obavezuju BiH ispravama i znacima predvienih meunarodnim ugovorom.Sadraj tehnikog naputka:1. Tehniki i drugi podaci znaajni za njegovo pravilno montiranje2. Tehniki i drugi podaci znaajni za njegovo pravilno prikljuivanje

3. Tehniki i drugi podaci znaajni za njegovo putanje u rad4. Naputak za otklanjanje smetnji i kvarova

5. Potrebni crtei i eme

6. Upozorenja na opasnosti pri upotrebi produkta

7. Upozorenje na opasne osobine produkta

8. Naputnik za sigurnu upotrebu i uvanje produkta

9. Podatke znaajne za nabavku rezervnih dijelova

Norme kvaliteta su karateristike kvaliteta produkta i usluge koje su definirane propisanim svojstvima, sastojcima, vrijednostima i postupcima.Atestiranje: To je atestiranje produkta, ocjenjivanje i priznavanje sustava kvaliteta proizvoaa, odnosno isporuioca, ocjenjivanje sposobnosti laboratorije za obavljanje ispitivanja i osposobljavanje kadrova za ocjenjivanje i provjeravanje sustava kvaliteta proizvoaa i isporuioca.Operativna dokumentacija

Operativna dokumentacija gradilita predstavlja dokumenta bez kojih je nezamislivo provoditi tehnoloki proces rada graenje objekta. To je zapravo temeljna dokumentacija gradilita.

"Minimalna i nuna potrebna dokumentacija gradilita, koja mora biti dostavljena prije poetka graenja je:

pravovaljani ugovor s investitorom, sa svim pripadajuim prilozima, ugovorna tehnika dokumentacija sa "statikim proraunom", dokumentacija o ispitivanju tla i drugo,

ponudbena kalkulacija sa svim dodacima koji su bitni za formiranje cijene i sva dokumentacija koja je sluila za sastav ponude, projekat organizacije graenja s planovima ureenja gradilita, potrebnim strojevima, planovima vremenskog tijeka graenja i potrebnih resursa te svim ostalim dijelovima koji pripadaju projektu organizacije graenja."Tehnika dokumentacijaTehnika dokumentacija kao primarni faktor realiziranja graenja predmetnog objekta predstavlja vrlo sloenu tvorevinu koja se manifestira u obimu kojem dotini objekt zaprema vrjednovanje po svim sistemolokim elementima urbanizma arhitekture graenja.

Investiciono tehnika dokumentacija se sastoji od slijedeih dijelova projekta:

Urbanistiki projekt.

Investicioni program.

Projektna zadaa.

Glavni projekt.

Izvedbeni projekt.

Projekt izvedenog stanja.

Dokumentacija skladitaSkladine prostore obuhvaaju na gradilitu korisne povrine koje se mogu determinirati kao:

magacin,

skladita (u najuem smislu),

deponije.

Da bi se osigurao kontinuitet u radu i eliminirale nezgode koje nastaju uslijed neravnomjerne isporuke i potronje materijala, treba ispravnim dimenzioniranjem magazinskog prostora, deponija i skladita osigurati tolike zalihe kojima e se to postii.

Proraun veliine skladita moe da se vri primjenom slijedeeg obrasca:

(m2)

gdje su:

Q ukupna koliina potrebnog materijala odreene vrste (Mp),

T ukupno vrijeme izvrenja rada sa tim materijalom (dana),

n broj dana rezerve,

k koeficijent neravnomjernosti potronje,

koeficijent neravnomjernosti isporuke,

q specifino optereenje povrine skladita po m2 (Mp/m2),

manipulativni koefiicijent

Finansijska dokumentacijaGraenjem objekta od samoga ''starta'' otvaranja gradilita vri se finansijsko optereenje pri emu su evidentni znaajni trokovi koji moraju biti pod kontrolom tzv. finansijsko materijalnog poslovanja, za to se vodi i permanentno aurira tzv. finansijska dokumentacija.

Prema tzv. trokovnoj metodi prilikom snimanja studija, investicionih programa, projektiranja, konsaltinga, izvoenja, kontrole i konanog obrauna treba obuhvatiti:

snimanje postojeeg stanja i uvjeta,

izradu investicionog programa, studije i ekspertize,

poslove konsaltinga inenjeringa,

izradu tehnike dokumentacije za odobrenje i izvoenje radova projekata,

reviziju projekata za izvoenje,

izradu projekata organizacije ureenja gradilita za izvoenje radova, tehniki pregled, otklanjanje nedostataka izvoenje radova i kontrolu,

suglasnost nadlenih organa uprave, instituta, zavoda i organizacija,

prikljuke, prilaze i parkinge,

hortikulturu, ureenje okolia i zatitu ekoloke sredine,

rad po vremenu, satnici, reiji i slino,

plae rada, trokove materijala, unutranjeg i vanjskog transporta, uskladitenja, dobave i ugradnje poluprodukata, produkata, poslovanje reijske trokove uprave i prodaje, doprinose, poreze, osiguranja, carine, rizika i dobiti za obrtne, zavrne, montano instalacijske radove i opremu,

nepredviene radove,

razliku u cijeni radi promjene cijena na tritu, nain utvrivanja i obraun.

Zakon o upravnom postupkuRjeavanja o pravima, obvezama ili pravnim interesima graana, pravnih lica i drugih stranaka upravnim stvarima, odreuje se putem Zakona o upravnom postupku. (Prilog: Zakon o upravnom postupku)

Ovaj zakonski akt poiva na odrednicama:

I. Osnovnih naela, gdje treba apostrofirati naelo: zakonitosti, zatite prava graana i zatite javnog interesa, naelo efikasnosti, materijalne istine i sasluanja stranaka u postupku, ocjene dokaza, prava albe, konanog i pravosnanog rjeenja, .....;

II. Nadlenost, stvarna i mjesna, diplomatski imunitet, sukob nadlenosti, pravna pomo, izuzee u postupku, .....;

III. Stranka i njeno zastupanje, procesna sposobnost i zakonski zastupnik, privremeni zastupnik, zajedniki predstavnik, punomonik, .....;

IV. Komuniciranje organa i stranaka, podnesci, pozivanje, zapisnik, .....;

V. Dostavljanja pismena, javnih priopenja, dostavnica, .....;

VI. Rokovi;

VII. Povrat u preanje stanje;

VIII. Odravanje reda;

IX. Trokovi postupka;

X. Pokretanje postupka i zahtjevi stranaka;

XI. Postupak donoenja rjeenja, zajednike odredbe, skraeni postupak, ... uvjerenja, vjetaci, tumai, uviaj, osiguranje dokaza;

XII. Rjeenje;

XIII. Zakljuak;

XIV. alba;

XV. Obnova postupka;

XVI. Osobiti sluajevi ponitavanja, ukidanja i mijenjanja rjeenja;

XVII. Izvrenje rjeenja i zakljuaka;

XVIII. Mjere za provoenje zakona;

XIX. Nadzor nad provoenjem ovog zakona;

XX. Kaznene odredbe;

XXI. Prelazne i zavrne odredbe.

Zakonska naela upravnim postupkom daju garanciju i sigurnost funkcioniranja pravne drave, a time i stvaranje preduvjeta za sustavno graenje. Od kapitalnog je znaenja osjeati se zatienim u svim oblicima ljudskog bitisanja. ovjek, graevinski radnik na objektu uestvuje u realiziranju vrlo sloenih pozicija stvaranja novih materijalnih dobara. Da bi ostvario visoku razinu kvaliteta mora biti koncentriran na radu. To moe objektivno ostvariti ukoliko je zatien po svim osnovama institucija koje ine dravu.

Zakon o upravnom postupku ima osnovnu i dosljednu obvezu da u praksi bude obrambeni stupac od svih moguih nedoslijednih ponaanja pojedinaca, grupe ljudi, .....SADRAJ:

Ugovorena dokumentacija 1

Makroklimatske, mezoklimatske, mikroklimatski karakteristike 1

Osoblje gradilita 1

Zakon o obligacionim odnosima 2

Ugovor o graenju 3

Pojam organizacije graenja 3

Projekat organizacije graenja 4

Pojam norme vremena 5

Metode i tehnike planiranja 5

Poloaj i uloga sredstava rada u odreenom vremenu i prostoru 6

Metoda dijagrama toka i karte procesa za proizvoljnu poziciju rada 6

Uloga i znaaj statikih i dinamikih planova u graenju 7

Tehnika mrenog planiranja 8

Organigram rukovoenja gradilitem 8

Vrijeme graenja, faktor stimulacije 9

Pojam trokova 9

Klasifikacija trokova 9

Prag rentabilnosti 10

Produktivnost 10

Rentabilnost 10

Solventnost 10

Likvidnost 11

Ekonominost 11

Racionalnost 11

Formiranje cijene kotanja za proizvoljan proizvod u graevinskoj djelatnosti 11

Obrazac za strukturu cijene graevinskog proizvoda i pojanjenje 11

Urbanistika saglasnost, nain dobivanja i sadraj 12

Zakon o zatiti na radu 12

Zakon o zatiti od poara 13

Zakon o graenju 13

Zakon o radu 14

Glavni projekat 15

Izvedbeni projekat 15

Graevinska i upotrebna dozvola 15

Regulaciona linija 16

Graevinska linija 16

Urbanistiki sistemoloki elementi 16

Graevinski dnevnik 16

Metode prorauna cijena 17

Atestna dokumentacija 18

Operativna dokumentacija 19

Tehnika dokumentacija 19

Dokumentacija skladita 19

Finansijska dokumentacija 20

Zakon o upravnom postupku 21objekat u fazi "iskoliavanja"(A)

graevinska linija(a)

regulaciona linija (b)

21

_1300103641.unknown

_1300111112.unknown

_1300111360.unknown

_1300111804.unknown

_1300111994.unknown

_1300112094.unknown

_1300111733.unknown

_1300111212.unknown

_1300111284.unknown

_1300111159.unknown

_1300104375.unknown

_1300104672.unknown

_1300103859.unknown

_1300104192.unknown

_1300103653.unknown

_1300103192.unknown

_1300103261.unknown

_1300103038.unknown

_1082134991.unknown