ORGANIZACIJA GRAĐENJA

Organizacija građenja 2

S A D R Ž A J 1. UVOD.................................................................................................................. 4

2. OSNOVNI POJMOVI ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI.... 6

3. SUDIONICI U GRADNJI OBJEKTA ................................................................... 7

3.1. INVESTITOR .................................................................................................... 7 3.2. PROJEKTANT .................................................................................................. 8 3.3. REVIDENT ...................................................................................................... 9 3.4. IZVOĐAČ ...................................................................................................... 10 3.5. NADZORNI INŽENJER ..................................................................................... 11

4. INVESTICIONO-TEHNIČKA DOKUMENTACIJA............................................. 13

4.1. IDEJNI PROJEKT ............................................................................................ 13 4.2. GLAVNI PROJEKT .......................................................................................... 14 4.3. IZVEDBENI PROJEKT ...................................................................................... 16 4.4. OZNAČAVANJE PROJEKTA .............................................................................. 17 4.5. ČUVANJE PROJEKATA.................................................................................... 18 4.6. KONTROLA TEHNIČKE DOKUMENTACIJE ........................................................... 18

5. GRAĐENJE I UPORABA GRAĐEVINE ........................................................... 20

5.1. RJEŠENJE O UVJETIMA GRAĐENJA .................................................................. 20 5.2. LOKACIJSKA DOZVOLA ................................................................................... 21 5.3. POTVRDA GLAVNOG PROJEKTA ...................................................................... 23 5.4. GRAĐEVINSKA DOZVOLA................................................................................ 24 5.5. UPORABNA DOZVOLA .................................................................................... 26 5.6. UPORABA I ODRŽAVANJE GRAĐEVINE .............................................................. 27 5.7. PRIMOPREDAJA GRAĐEVINE........................................................................... 27

6. USTUPANJE GRAĐENJA GRAĐEVINE ......................................................... 29

6.1. JAVNI NATJEČAJ............................................................................................ 29 6.2. PRIKUPLJANJE PONUDA ................................................................................. 30 6.3. NEPOSREDNA POGODBA................................................................................ 30 6.4. UGOVOR O GRAĐENJU................................................................................... 30

7. TEHNIČKA ORGANIZACIJA GRADILIŠTA..................................................... 32

7.1. PRIPREMNI RADOVI ....................................................................................... 32 7.2. GRADILIŠTE.................................................................................................. 33 7.3. ORGANIZACIJA OSOBLJA NA GRADILIŠTU ......................................................... 36

7.3.1. Tehnička služba gradilišta................................................................... 36 7.3.2. Opća služba gradilišta......................................................................... 38 7.3.3. Financijsko - materijalna služba gradilišta ........................................... 39

7.4. ORGANIZACIJA ADMINISTRACIJE NA GRADILIŠTU............................................... 39 7.4.1. Građevni dnevnik ................................................................................ 39 7.4.2. Građevna knjiga .................................................................................. 42


8. OBRAČUN RADOVA........................................................................................ 43 8.1. PRIVREMENE SITUACIJE................................................................................. 43 8.2. OBRAČUNSKA SITUACIJA ............................................................................... 43 8.3. OKONČANA SITUACIJA ................................................................................... 43

9. TROŠKOVNIK .................................................................................................. 44

9.1. DOKAZNICE MJERA........................................................................................ 44 9.2. ANALIZA CIJENA ............................................................................................ 47

10. OBRAČUN I NORMIRANJE RADOVA......................................................... 49

10.1. GRAĐEVINSKE NORME ............................................................................... 49 10.2. ČITANJE GRAĐEVINSKIH NORMI ................................................................... 49 10.3. PRIMJERI PRIMJENE GRAĐEVINSKIH NORMI .................................................. 50

10.3.1. Zemljani radovi (GN 200)................................................................. 50 10.3.2. Zidarski radovi (GN 301).................................................................. 54 10.3.3. Betonski i armirano betonski radovi (GN 400) ................................. 63 10.3.4. Tesarski radovi ................................................................................ 80

11. PRILOZI - GRAĐEVINSKE NORME............................................................. 86

Literatura


Organizacija građenja Nada Čajko, dipl. ing. građ.

1. Uvod Graditeljstvo je u suvremenoj privredi značajan segment materijalne proizvodnje. Ono obuhvaća veliki broj različitih aktivnosti vezanih za realizaciju novih objekata te rekonstrukciju, adaptaciju i održavanje postojećih. Karakteristike graditeljstva su:

1. Nepokretnost građevinskih objekata (objekt ostaje na mjestu izgradnje) 2. Složenost i nedjeljivost objekata (više katova, konstruktivnih elemenata,

dilatacija i nemogućnost prenošenja dijelova objekta na drugo mjesto) 3. Vremensko trajanje izgradnje (od nekoliko mjeseci do više godina, ovisno o

tehnološkom procesu, klimatskim uvjetima i dr.) 4. Uporaba velikih količina materijala (agregata, veziva – cementa, vapna i dr.) 5. Ručno izvođenje radova (zidanje, betoniranje i dr.)

Ekonomično građenje (racionalna uporaba građevinskog materijala, izvođenje objekata u ugovorenom roku i dr.) temeljna je obveza svakog izvođača. Za izgradnju je potrebno osigurati novčana sredstva koja se zovu investicije. Objekt izgrađen tim sredstvima naziva se investicioni objekt. Pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina i koja osigurava investicije zove se investitor. Graditeljstvo, prema vrsti objekata, možemo podijeliti u dvije osnovne grupe:

- visokogradnju (stambene zgrade, industrijski i javni objekti i dr.) - niskogradnju (ceste, željezničke pruge, mostovi, tuneli, brane i dr.)

Slika 1. Objekti visokogradnje: neboder Zagrepčanka, Eiffelov toranj


Slika 2. Objekt niskogradnje: Petlja Šestanovac

Slika 3. Objekt niskogradnje: Most dr. Franje Tuđmana u Dubrovniku

Budući da planiranje i vođenje investicija nije jednostavan posao potrebno je sve radnje uskladiti sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (u daljnjem tekstu ZPUG), tehničkim propisima i standardima te Hrvatskim normama (HRN).


2. Osnovni pojmovi Zakona o prostornom uređenju i gradnji

Dio Zakona o prostornom uređenju i gradnji (ZPUG) uređuje: - sustav prostornog uređenja i gradnje - nadležnosti tijela državne vlasti, jedinica lokalne i područne samouprave u

upravnim i drugim postupcima - upravni i inspekcijski nadzor - projektiranje - građenje - uporabu i uklanjanje građevine - tehnička svojstva - uporabljivost i promet građevnih proizvoda - ustrojstvo građevinske inspekcije i dr.

Dio Zakona o prostornom uređenju i gradnji određuje: - sudionike u građenju i njihove međusobne obveze (investitor, projektant,

revident, izvođač i nadzorni inženjer - vrstu, opremu i kontrolu projekata - način pribavljanja lokacijske, građevinske i uporabne dozvole - uređenje gradilišta - dokumentaciju na gradilištu - uklanjanje građevine - inspekcijski nadzor - kaznene odredbe i dr.

Svaka građevina, ovisno o svojoj namjeni, tijekom svog trajanja mora ispunjavati bitne zahtjeve za građevinu i druge uvjete propisane ZPUG-om, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ZPUG-a, lokacijskim uvjetima određenim prema posebnom zakonu te drugim propisanim uvjetima koji su od utjecaja na bitne zahtjeve za građevinu. Bitni zahtjevi za građevinu odnose se na:

1. Mehaničku otpornost i stabilnost 2. Zaštitu od požara 3. Higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša 4. Sigurnost u korištenju 5. Zaštitu od buke 6. Uštedu energije i toplinsku zaštitu


3. Sudionici u gradnji objekta Sudionici u gradnji su (Slika 1):

- investitor - projektant - revident - izvođač - nadzorni inženjer

Slika 4. Sudionici u gradnji

3.1. Investitor

Investitor je pravna ili fizička osoba u čije se ime gradi građevina. Izgradnja građevine proizlazi iz ljudskih potreba i pri tome se mora voditi računa da je građevina sastavni dio prostora u kome se gradi. Okolni prostor će utjecati na funkcioniranje građevine, kao što će i građevina utjecati na prostor u kome se nalazi. Građevina projektiranjem treba biti prilagođena potrebama korisnika. Zato su dužnosti i obveze investitora mnogobrojne:

- određuje mjesto i namjenu građevine - pribavlja zemljište na kome će se građevina graditi - organizira izradu i kontrolu projektne dokumentacije - pribavlja sve dozvole za građenje i uporabu građevine

- idejni projekt

- glavni projekt

- izvedbeni pr.

- pisano izvješće o kontroli glavnog projekta

- javni natječaj

- ugovor o građenju

- građenje objekta

- kontrolira građenje

INVESTITOR

PROJEKTANT REVIDENT IZVOĐAČ NADZORNI INŽENJER


- bira izvođača radova za građenje - organizira stručni nadzor nad građenjem - osigurava novčana sredstava za građenje.

Slika 5. Novčana sredstva za građenje

Ako je investitor ujedno i izvođač radova, tada stručni nadzor nad građenjem mora povjeriti drugoj osobi ovlaštenoj za provedbu stručnog nadzora građenja. U slučaju da je investitor fizička osoba (diplomirani inženjer ili inženjer odgovarajuće struke s položenim stručnim ispitom) može jednom u pet godina za svoje potrebe obavljati stručni nadzor i projektirati stambene i stambeno-poslovne zgrade bruto građevinske površine do 400 m2 ili jednostavne građevine (do 15 m2).

3.2. Projektant

Projektant je fizička osoba ovlaštena za projektiranje. To znači da nosi strukovni naziv ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno Zakonu i posebnim propisima. Ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer, stječe pravo na samostalno obavljanje poslova projektiranja upisom u Imenik ovlaštenih arhitekata, odnosno Imenike ovlaštenih inženjera Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu.

Slika 6. Projektant


Projektant može obavljati poslove samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu, projektantskom društvu ili kod druge pravne osobe registrirane za djelatnost projektiranja. Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata tada je glavni projektant odgovoran je za primjenu propisa, cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata. Bez njegove suglasnosti ne usvaja se niti mijenja bilo kakvo projektno rješenje. Glavnog projektanta određuje investitor. Projektant ne može biti u radnom odnosu kod osobe koja je izvođač na istoj građevini. Prije izrade projekta, investitor i projektant zaključuju ugovor o projektiranju. Ugovor regulira njihove međusobne odnose, predmet ugovaranja, cijenu izrade projektne dokumentacije, rok završetka izrade projekta te druge obveze. Obveza projektanta je da izradi projekt građevine:

- koji ispunjava propisane uvjete, odredbe ZPUG-a i posebne propise - u skladu s lokacijskom dozvolom i - koji ispunjava bitne zahtjeve za građevinu

Prava projektanta su: - da zahtijeva izvođenje građevine prema odobrenom projektu - da se nikakve izmjene i dopune ne mogu vršiti bez njegove suglasnosti - da provodi projektantski nadzor izvođenja građevine, ako je takav nadzor

predviđen glavnim projektom

3.3. Revident

Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata. To može biti osoba koja ima pravo obavljati poslove projektiranja u području kontrole projekta.

Slika 7. Revident


Kontrolu projektne dokumentacije može obavljati diplomirani inženjer s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju značajnih građevina i koji je na neki drugi način unaprijedio tehničku struku. Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata daje i oduzima ministar na prijedlog povjerenstva. Ovo povjerenstvo osniva i imenuje ministar. Revident ne može obavljati kontrolu projekta u čijoj je izradi sudjelovao ili ako je taj projekt izradila pravna osoba kod koje je zaposlen. On je odgovoran da projekt ili dio projekta, za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće, zadovoljava zahtjeve ZPUG-a, posebne zakone i druge tehničke propise.

3.4. Izvođač

Izvođač je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini i koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti građenja u skladu sa zakonom (ZPUG). Izvođač je dužan:

- graditi u skladu s rješenjem o uvjetima građenja ili - potvrdom na glavni projekt ili - graditi u skladu s građevinskom dozvolom.

Slika 8. Izvođači radova

Osim toga, izvođač radova: - može povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje

ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje i obavljanje poslova - treba radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti za građevinu

(mehanička otpornost i stabilnost; zaštita od požara; higijena, zdravlje i zaštita okoliša; sigurnost u korištenju; zaštita od buke; ušteda energije i toplinska zaštita, i drugo)


- treba ugrađivati građevinske proizvode i opremu u skladu sa ZPUG-om - Treba osigurati dokaze o uporabljivosti ugrađenih građevnih proizvoda,

dokaze o sukladnosti ugrađene opreme, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine bitnim zahtjevima za građevinu i dokaze kvalitete izdane od za to ovlaštenih tijela

- sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine

- voditi svu potrebnu tehničku dokumentaciju, a obvezno građevni dnevnik - imenovati inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne

osobe koja vodi građenje ili izvodi pojedine radove. Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i taj izvođač imenuje glavnog inženjera gradilišta. Glavni izvođač mora izvoditi najmanje polovicu predviđenih radova na toj građevini. Glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača, odnosno voditelj određene vrste radova, ako ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova po posebnom zakonu. Glavni inženjer gradilišta odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost radova na građevini. Također, je odgovoran za primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvođenja građevine.

3.5. Nadzorni inženjer

Nadzorni inženjer je fizička osoba ovlaštena za provedbu stručnog nadzora građenja u ime investitora. To znači da nosi strukovni naziv ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu. Ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer, stječe pravo na samostalno obavljanje poslova stručnog nadzora građenja upisom u Imenik ovlaštenih arhitekata, odnosno Imenike ovlaštenih inženjera Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu. Nadzorni inženjer ne može biti u radnom odnosu kod osobe koja je izvođač na istoj građevini.

Slika 9. Nadzorni inženjer


Nadzorni inženjer dužan je: - nadzirati građenje tako da bude u skladu s rješenjem o uvjetima građenja,

građevinskom dozvolom i potvrđenim glavnim projektom - utvrditi da li je iskolčenje građevine provela osoba ovlaštena za obavljanje

geodetskih poslova - utvrditi ispunjava li izvođač uvjete za obavljanje poslova građenja - kontrolirati postupke u pogledu ocjenjivanja sukladnosti i dokazivanja kvalitete

određenih dijelova građevine - pravodobno upoznati investitora, a po potrebi građevinsku i druge inspekcije,

sa svim nepravilnostima i poduzetim mjerama - sastaviti završno izvješće o izvedbi građevine - kontrolirati i potpisivati svu potrebnu tehničku dokumentaciju, a obvezno

građevni dnevnik Stručni nadzor građenja zgrade čija bruto površina nije veća od 400 m2 i zgrade za poljoprivrednu djelatnost čija bruto površina nije veća od 600 m2 provodi se samo u odnosu na ispunjavanje bitnih zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti te uštede energije i toplinske zaštite. Ako se na određenoj građevini izvodi više vrsta radova ili su radovi većeg opsega, stručni nadzor može provoditi više nadzornih inženjera, ali se tada mora imenovati glavni nadzorni inženjer. Glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće. Glavni nadzorni inženjer može biti istodobno i nadzorni inženjer za određenu vrstu radova.


4. Investiciono-tehnička dokumentacija Investitor je dužan izradu projektne dokumentacije ustupiti projektantu. Projektna dokumentacija se radi na osnovi projektnog zadatka koji daje investitor (opći podaci o investitoru, podaci o građevini i drugo). Ovisno o vrsti i namjeni građevine odnosno vrsti radova koji se izvode tehnička dokumentacija sadrži odgovarajuće projekte (arhitektonske i građevinske, projekte raznih instalacija, projekte unutrašnjeg i vanjskog uređenja i druge). Svaki od ovih projekata sadrži:

- tehnički opis - razne vrste proračuna (statički, fizikalni, energetski i druge) - dokaznicu mjera i troškovnik - nacrte (tlocrti, presjeci, pročelja, detalji za izvođenje radova, razne sheme i

drugo). Prema namjeni i razini razrade projekti se razvrstavaju u tri faze, koje se ne rade istovremeno, nego jedna za drugom. Te faze su:

- idejni projekt - glavni projekt - izvedbeni projekt.

Projekt ovisno o namjeni i razini razrade mora sadržavati sve propisane dijelove i mora biti izrađen tako da građevina izgrađena u skladu s tim projektom ispunjava bitne zahtjeve i uvjete iz ZPUG-a.

4.1. Idejni projekt

Idejni projekt radi se na osnovi projektnog zadatka. Idejni projekt je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja građevine (idejno-tehničko rješenje) te smještaj građevine na građevnoj čestici na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi. Ovakav idejni projekt služi za izdavanje rješenja o uvjetima građenja ili je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje potvrda glavnog projekta. Idejni projekt koji služi za izdavanje rješenja o uvjetima građenja mora sadržavati podatke za obračun komunalnog i vodnog doprinosa u skladu s posebnim propisima. Idejni projekt koji ovisno o složenosti i tehničkoj strukturi građevine uz idejno-tehničko sadrži i tehnološko rješenje (idejno-tehničko-tehnološko rješenje) u skladu s objedinjenim uvjetima zaštite okoliša te druge nacrte i dokumente, služi za izdavanje lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje građevinska dozvola.


Slika 10. Idejni projekt - situacija

Koji je sadržaj idejnog projekta?

Idejni projekt, ovisno o vrsti građevine, sadrži: - nacrte, izrađene u mjerilu 1:200 - izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanim

susjednim građevinama - tehnički opis - podatke iz geotehničkih i drugih istražnih radova - pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja za stabilnost i mehaničku otpornost,

zaštitu od požara, opskrbu vodom, odvodnju, način priključenja na prometnicu, promet u mirovanju i dr.

Idejni projekt zajedno s rješenjem o uvjetima građenja ili lokacijskom dozvolom dužan je trajno čuvati investitor, odnosno njegov pravni slijednik.

4.2. Glavni projekt

Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu te drugih zahtjeva prema ZPUG-u i posebnim propisima. Glavni projekt mora u pogledu lokacijskih uvjeta biti usklađen s idejnim projektom.


Slika 11. Glavni projekt

Ukoliko glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta, investitor mu je dužan dostaviti glavni projekt na uvid radi davanja mišljenja o usklađenosti glavnog projekta s idejnim projektom. Tek po dobivanju pozitivnog mišljenja investitor može podnijeti zahtjev za potvrdu glavnog projekta odnosno građevinsku dozvolu. U slučaju neusklađenosti ova dva projekta, projektant idejnog projekta dužan je negativno mišljenje dostaviti Ministarstvu koje izdaje potvrdu glavnog projekta odnosno građevinsku dozvolu, građevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu.

Koje projekte može sadržavati glavni projekt?

Glavni projekt, ovisno o vrsti građevine odnosno radova, sadrži: - arhitektonski projekt - građevinski projekt - elektrotehnički projekt - strojarski projekt - geodetski projekt - projekt temeljenja - krajobrazni projekt i drugi.

Gore nabrojani projekti moraju sadržavati: - podatke iz elaborata koji su poslužili kao podloga za njihovu izradu - projektirani vijek uporabe građevine i - uvjete za njezino održavanje

Građevinski projekt mora sadržavati i geotehnički projekt za građevine kod kojih je potreban dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine u dijelu koji se odnosi na međusobno djelovanje građevine na temeljno tlo i stijenu, radi propisane kontrole revidenta.


Koji je sadržaj glavnog projekta?

Glavni projekt, ovisno o vrsti građevine, sadrži: - nacrte, izrađene u mjerilu 1:100 - tehnički opis - podatke iz geotehničkih i drugih istražnih radova - razne vrste proračuna (statičke, hidrauličke, energetske i fizikalne) kojima se

ispunjavaju tehnička svojstva bitna za građevinu - elaborat postupanja s otpadom ako se radi o opasnom otpadu - izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanim

susjednim građevinama i dr. Sadržaj projekata propisuje ministar pravilnikom. Glavni projekt za građevine kod kojih su objedinjeni uvjeti zaštite okoliša prema posebnim propisima sadrži i tehničko-tehnološko rješenje. Projektant glavnog projekta može zahtijevati pregled radova u određenoj fazi građenja, što mu investitor pravodobno mora omogućiti. O izvršenom pregledu radova projektant se očituje upisom u građevni dnevnik građevine. Projektant koji je izradio izmjene ili dopune glavnog projekta odgovoran je za cijeli projekt. Glavni projekt zajedno s potvrdom glavnog projekta odnosno građevinskom dozvolom dužan je trajno čuvati investitor odnosno njegov pravni slijednik.

4.3. Izvedbeni projekt

Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom. Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom.

Koji je sadržaj izvedbenog projekta?

Izvedbeni projekt sadrži sve što i glavni projekt samo što su nacrti izrađeni u mjerilu 1:50 (tzv. ''palirski crteži'' gdje su mjere upisane bez žbuke, od opeke do opeke) i detalje nacrtane u mjerilu 1:10, 1:5, 1:2, 1:1. Iznimno se u drugom primjerenom mjerilu mogu raditi izvedbeni projekti infrastrukturnih i industrijskih građevina. Na temelju izvedbenog projekta gradi se građevina, ukoliko ZPUG-om ili nekim propisom donesenim na temelju ovog zakona nije drukčije određeno.


Slika 12. Izvedbeni projekt

Ukoliko izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnog projekta, investitor mu je dužan dostaviti izvedbeni projekt ili njegov dio prije početka građenja, odnosno izvođenja određenih radova na uvid radi davanja mišljenja o usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom. U slučaju neusklađenosti ova dva projekta, projektant glavnog projekta dužan je negativno mišljenje dostaviti Ministarstvu koje je izdalo potvrdu glavnog projekta odnosno građevinsku dozvolu, građevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu. Izvedbeni projekt nije obvezan za građenje zgrade čija bruto površina nije veća od 400 m2, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija bruto površina nije veća od 600 m2 i jednostavne građevine. Izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim stvarno izvedenim izmjenama i dopunama (projekt izvedenog stanja) dužan je čuvati investitor, odnosno njegov pravni slijednik za sve vrijeme dok građevina postoji.

4.4. Označavanje projekta

Projekti, odnosno njihovi dijelovi (tehnički opis, razni proračuni, svaki list nacrta i drugo) moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni. U sastavnici, na nacrtu, upisuju se sljedeći podaci:

- naziv građevine - naziv ili ime investitora - naziv projektanta (projektantskog ureda) koji je izradio projekt - ime, potpis i otisak pečata projektanta, odnosno glavnog projektanta - sadržaj nacrta - mjerilo - datum izrade i dr.

Projekti i njihovi dijelovi moraju biti uvezani tako da se onemogući zamjena sastavnih dijelova.


Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se na papiru, drugom odgovarajućem materijalu za pisanje, odnosno crtanje ili kao elektronički zapis, tako da je onemogućena promjena njihova sadržaja. Obvezni sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba kao i način razmjene elektroničkih zapisa, u skladu s posebnim propisima, propisuje ministar pravilnikom.

4.5. Čuvanje projekata

Nadležno upravno tijelo dužno je čuvati idejni projekt i rješenje o uvjetima građenja. Nadležno upravno tijelo, odnosno Ministarstvo, dužno je čuvati idejni projekt i lokacijsku dozvolu. Idejni projekt zajedno s rješenjem o uvjetima građenja ili lokacijskom dozvolom dužan je trajno čuvati investitor, odnosno njegov pravni sljednik. Nadležno upravno tijelo dužno je trajno čuvati glavni projekt i potvrdu glavnog projekta. Ministarstvo je dužno trajno čuvati glavni projekt i građevinsku dozvolu. Glavni projekt zajedno s potvrdom glavnog projekta odnosno građevinskom dozvolom dužan je trajno čuvati investitor odnosno njegov pravni sljednik. Izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim stvarno izvedenim izmjenama i dopunama (projekt izvedenog stanja) dužan je čuvati investitor, odnosno njegov pravni slijednik za sve vrijeme dok građevina postoji.

4.6. Kontrola tehničke dokumentacije

Kontrola tehničke dokumentacije provodi se na glavnom projektu. Kontrolu obavlja revident. Ovisno o vrsti građevine ova kontrola mora se obaviti glede:

- mehaničke otpornosti i stabilnosti - zaštite od buke - uštede energije i toplinske zaštite - higijene, zdravlja i zaštite okoliša

O ovoj kontroli revident je dužan sastaviti pisano izvješće i ovjeriti dijelove projekta na propisan način. Revident u pisanom izvješću može zahtijevati da:

- prije početka izvođenja određenih radova obavi kontrolu tog dijela izvedbenog projekta

- obavi pregled radova u određenoj fazi građenja


Investitor je dužan revidentu pravodobno omogućiti provedbu ovih kontrola i pregleda. O kontroli izvedbenog projekta revident je dužan sastaviti dodatak pisanog izvješća. O izvršenom pregledu radova revident se očituje upisom u građevni dnevnik građevine.


5. Građenje i uporaba građevine Građenju građevine može se pristupiti pribavljanjem potrebnih dozvola za građenje. To su, ovisno o vrsti, veličini i značaju građevine:

- rješenje o uvjetima građenja - lokacijska dozvola - potvrda glavnog projekta - građevinska dozvola.

Za građevine čija bruto površina nije veća od 400 m2, za zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija bruto površina nije veća od 600 m2 i jednostavne građevine ne izdaje se uporabna dozvola nego rješenje za obavljanje djelatnosti, ali tek nakon što investitor nadležnom upravnom tijelu dostavi završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine. Uporabi građevine za koje je bila potrebna potvrda glavnog projekta ili građevinska dozvola može se pristupiti pribavljanjem uporabne dozvole. Navedene dozvole izdaju nadležni uredi županija, Grad Zagreb ili Ministarstvo.

5.1. Rješenje o uvjetima građenja

Što je rješenje o uvjetima građenja?

Dokument (upravni akt) koji zamjenjuje lokacijsku i građevinsku dozvolu. Na temelju njega se može započeti građenje građevine, uz uvjet da se izradi glavni projekt građevine.

Kada je potrebno rješenje o uvjetima građenja?

Rješenje o uvjetima građenja potrebno je kada se grade: - zgrade čija bruto površina nije veća od 400 m2 i - zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija bruto površina

nije veća od 600 m2. Rješenje o uvjetima građenja izdaje se za građenje cijele građevine.

Tko podnosi zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja?

Investitor podnosi zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja. Zahtjevu za izdavanje rješenja o uvjetima građenja prilažu se:

- 3 primjerka idejnog projekta izrađenog u skladu s prostornim planom - posebni uvjeti tijela državne uprave ako se radi o kulturno povijesnim

objektima - dokaz o pravu građenja na zemljištu.


Što je dokaz o pravu građenja na zemljištu?

- izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja

- ugovor ili odluka nadležne državne vlasti na temelju koje investitor ima pravo vlasništva, građenja ili služnosti

- ugovor o ortakluku s vlasnikom nekretnine o zajedničkom građenju ili rekonstrukciji

- ugovor o koncesiji i dr.

Tko izdaje rješenje o uvjetima građenja i u kojem roku?

Rješenje o uvjetima građenja izdaje nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba. Rješenje se izdaje u roku 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva. U slučaju da nisu ispunjeni propisani uvjeti, nadležno tijelo će odrediti investitoru primjereni rok (ne dulji od 30 dana) za ispunjenje tih uvjeta. Ako investitor ne ispuni propisane uvjete u zadanom roku nadležno upravno tijelo odbiti će zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja.

Koliko dugo važi rješenje o uvjetima građenja?

Rješenje o uvjetima građenja važi 2 godine od dana pravomoćnosti rješenja. Ako u roku od 2 godine investitor ne pristupi građenju ovo rješenje prestaje važiti. Važenje ovog rješenja može se produžiti još za 2 godine, ako se nisu promijenili uvjeti pod kojima je ono izdano. Nadležno upravno tijelo dužno je čuvati idejni projekt i rješenje o uvjetima građenja.

5.2. Lokacijska dozvola

Što je lokacijska dozvola?

Lokacijska dozvola je dokument (upravni akt) koji se izdaje za svaki zahvat u prostoru, osim objekata koji su obuhvaćeni rješenjem o uvjetima građenja. Izdaje se na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji (ZPUG). Na temelju lokacijske dozvole može se započeti građenje građevine, uz uvjet da se pribavi potvrda glavnog projekta građevine.


Kada je potrebna lokacijska dozvola?

Lokacijska dozvola je potrebna za sve građevine osim za: - zgrade čija bruto površina nije veća od 400 m2 - zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija bruto površina

nije veća od 600 m2 i jednostavne građevine.

Tko podnosi zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole?

Investitor podnosi zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole. Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilažu se:

- 3 primjerka idejnog projekta izrađenog u skladu s prostornim planom - izvod iz katastarskog plana - posebni uvjeti tijela državne uprave ako se radi o kulturno povijesnim

objektima.

Tko izdaje lokacijsku dozvolu i u kojem roku?

Lokacijsku dozvolu izdaje nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba. Za zahvate u prostoru koji obuhvaćaju dvije ili više županija, odnosno Grad Zagreb ili Državu, lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo. Upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba izdaje lokacijsku dozvolu u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva, dok Ministarstvo istu izdaje u roku od 60 dana. U slučaju da nisu ispunjeni propisani uvjeti, nadležno tijelo će odrediti investitoru primjereni rok (ne dulji od 30 dana) za ispunjenje tih uvjeta. Ako investitor ne ispuni propisane uvjete u zadanom roku nadležno upravno tijelo odbiti će zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole.

Slika 13. Lokacijska dozvola


Koliko dugo važi lokacijska dozvola?

Lokacijska dozvola važi 2 godine od dana pravomoćnosti. Ako u roku od 2 godine investitor ne podnese zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta, odnosno građevinske dozvole nadležnom upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu lokacijska dozvola prestaje važiti. Važenje lokacijske dozvole može se produžiti još za 2 godine, ako se nisu promijenili uvjeti pod kojima je lokacijska dozvola izdana. Nadležno upravno tijelo, odnosno Ministarstvo, dužno je čuvati idejni projekt i lokacijsku dozvolu.

5.3. Potvrda glavnog projekta

Što je potvrda glavnog projekta?

Potvrda glavnog projekta je dokument na temelju kojega se može započeti građenje onih građevina za koje je lokacijsku dozvolu izdalo nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba. Potvrda glavnog projekta nije upravni akt.

Kada je potrebna potvrda glavnog projekta?

Potvrda glavnog projekta izdaje se za sve građevine osim za: - zgrade čija bruto površina nije veća od 400 m2 - zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija bruto površina

nije veća od 600 m2 i jednostavne građevine, - zahvate u prostoru koji obuhvaćaju dvije ili više županija, odnosno Grad

Zagreb ili Državu, za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo.

Tko podnosi zahtjev za potvrdu glavnog projekta?

Investitor podnosi zahtjev za potvrdu glavnog projekta. Zahtjevu za izdavanje potvrde glavnog projekta prilažu se:

- 3 primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta konačne lokacijske dozvole

- pisano izvješće revidenta o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola projekta potrebna

- elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima te tehnološke, prometne i druge elaborate


- ovjereni parcelacijski elaborat - dokaz o pravu građenja na zemljištu.

Tko izdaje potvrdu glavnog projekta i u kojem roku?

Potvrdu glavnog projekta izdaje nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba. Upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba izdaje potvrdu glavnog projekta u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva. U slučaju da nisu ispunjeni propisani uvjeti, nadležno tijelo će odrediti investitoru primjereni rok (ne dulji od 30 dana) za ispunjenje tih uvjeta. Ako investitor ne ispuni propisane uvjete u zadanom roku nadležno upravno tijelo odbiti će zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta.

Koliko dugo važi potvrda glavnog projekta?

Potvrda glavnog projekta važi 2 godine od dana pravomoćnosti. Ako u roku od 2 godine od dana izdavanja potvrde glavnog projekta investitor ne pristupi građenju, potvrda glavnog projekta prestaje važiti. Važenje potvrde glavnog projekta može se produžiti još za 2 godine, ako se nisu promijenili uvjeti pod kojima je potvrda glavnog projekta izdana. Nadležno upravno tijelo dužno je trajno čuvati glavni projekt i potvrdu glavnog projekta.

5.4. Građevinska dozvola

Što je građevinska dozvola?

Građevinska dozvola je dokument (upravni akt) na temelju kojega se može započeti građenje građevine. Građenju građevina može se pristupiti uz uvjet da je građevinska dozvola pravomoćna.

Kada je potrebna građevinska dozvola?

Građevinska dozvola je potrebna za sve građevine za koje je Ministarstvo izdalo lokacijsku dozvolu (za zahvate u prostoru koji obuhvaćaju dvije ili više županija, odnosno Grad Zagreb ili Državu).

Tko podnosi zahtjev za izdavanje građevinske dozvole?

Investitor podnosi zahtjev za izdavanje građevinske dozvole.


Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole prilažu se: - 3 primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta konačne lokacijske

dozvole i posebnim uvjetima koji su sastavni dio lokacijske dozvole - pisano izvješće revidenta o kontroli glavnog projekta - pisano izvješće o nostrifikaciji, ako je projekt izrađen prema stranim propisima - elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima te tehnološke, prometne

i druge elaborate - ovjereni parcelacijski elaborat - dokaz o pravu građenja na zemljištu.

Slika 14. Građevinska dozvola

Tko izdaje građevinsku dozvolu i u kojem roku?

Građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo u roku od 60 dana od dana primitka urednog zahtjeva. U slučaju da nisu ispunjeni propisani uvjeti, Ministarstvo će odrediti investitoru primjereni rok (ne dulji od 30 dana) za ispunjenje tih uvjeta. Ako investitor ne ispuni propisane uvjete u zadanom roku Ministarstvo će odbiti zahtjev za izdavanje građevinske dozvolu.

Koliko dugo važi građevinska dozvola?

Građevinska dozvola važi 2 godine od dana pravomoćnosti. Ako u roku od 2 godine od dana pravomoćnosti građevinske dozvole investitor ne pristupi građenju, građevinska dozvola prestaje važiti. Važenje građevinske dozvole može se produžiti jednom za još 2 godine, ako se nisu promijenili uvjeti pod kojima je građevinska dozvola izdana. Ministarstvo je dužno trajno čuvati glavni projekt i građevinsku dozvolu.


5.5. Uporabna dozvola

Što je uporabna dozvola?

Uporabna dozvola je dokument na osnovi kojeg se može početi koristiti građevina. Uporabna dozvola je potrebna da katastarski ured evidentira građevinu u katastarskom operatu.

Kada je potrebna uporabna dozvola?

Uporabna dozvola potrebna je za sve objekte za koje je bila potrebna potvrda glavnog projekta ili građevinska dozvola. Za građevine čija bruto površina nije veća od 400 m2, za zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija bruto površina nije veća od 600 m2 i jednostavne građevine ne izdaje se uporabna dozvola nego rješenje za obavljanje djelatnosti, ali tek nakon što investitor nadležnom upravnom tijelu dostavi završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine.

Tko podnosi zahtjev za izdavanje uporabne dozvole?

Investitor, odnosno vlasnik građevine podnosi zahtjev za izdavanje uporabne dozvole. Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole prilaže se:

- preslika potvrde glavnog projekta ili konačne građevinske dozvole - podaci o sudionicima u gradnji - pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine - završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine

Tko izdaje uporabnu dozvolu i u kojem roku?

Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo za izgrađenu građevinu za koju je izdalo građevinsku dozvolu. Uporabnu dozvolu izdaje nadležno upravno tijelo za izgrađenu građevinu za koju je izdalo potvrdu glavnog projekta. Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo u roku od 30 dana od obavljenog tehničkog pregleda, ako je mišljenje povjerenstva za tehnički pregled pozitivno. U slučaju da nisu ispunjeni propisani uvjeti, Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo će odrediti investitoru primjereni rok za ispunjenje tih uvjeta. Uporabna dozvola se neće izdati ako je:

- građevina izgrađena bez građevinske dozvole, odnosno potvrde glavnog projekta


- ako građevina ne odgovara građevinskoj dozvoli, odnosno potvrdi glavnog projekta

- ako se u roku od 90 dana od dana završetka tehničkog pregleda ne otklone nedostaci koji utječu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu.

Tehnički pregled građevine

Tehnički pregled građevine Ministarstvo je dužno obaviti u roku od 60 dana, a nadležno upravno tijelo u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva. Tehnički pregled obavlja povjerenstvo koje osniva Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo. O mjestu, danu i satu obavljanja tehničkog pregleda Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo dužno je obavijestiti investitora, a investitor je dužan osigurati nazočnost sudionika u gradnji. O tehničkom pregledu sastavlja se zapisnik u koji se unosi i mišljenje članova povjerenstva o tome da li se izgrađena građevina može koristiti ili se prethodno moraju otkloniti utvrđeni nedostatci ili se ne može izdati uporabna dozvola. Zapisnik o tehničkom pregledu se dostavlja Ministarstvu odnosno nadležnom upravnom tijelu. Investitor je dužan pripremiti i dati na uvid povjerenstvu za tehnički pregled svu potrebnu dokumentaciju koju tijekom građenja izvođač mora imati i voditi na gradilištu, razne isprave o sukladnosti odnosno dokaze o kvaliteti građevine i dr.

5.6. Uporaba i održavanje građevine

Građevina se rabi samo sukladno njezinoj namjeni. Vlasnik građevine odgovoran je za njeno održavanje. Održavanjem građevine trebaju se osigurati bitni zahtjevi za građevinu (mehanička otpornost i stabilnost, zaštita od požara, higijena, zdravlje i zaštita okoliša, sigurnost u korištenju, zaštita od buke, ušteda energije i toplinska zaštita). O održavanju građevine vodi se posebna dokumentacija.

5.7. Primopredaja građevine

Primopredaja građevine obavlja se između investitora i izvoditelja nakon što se dobije uporabna dozvola. O primopredaji građevine se vodi zapisnik. Zapisnikom se mora konstatirati početak i završetak građenja (ovi podaci se uzimaju iz građevnog dnevnika), radi eventualnih plaćanja premija ili naplate penala ili gospodarske štete.


Također se mora konstatirati kvaliteta izvedenih radova. U slučaju nekvalitetnog izvođenja pojedine vrste rada investitor ima pravo zadržati dio sredstava nepovratno, od vrijednosti tih pozicija radova. Izvođač radova je dužan ukloniti sve privremene i pomoćne objekte sa lokacije gradilišta. Nakon ovoga radi se okončana situacija za naplatu radova na objektu.


6. Ustupanje građenja građevine

Ustupanje građenja građevine, odnosno izvođenja pojedinih radova obavlja se putem javnog natječaja, putem prikupljanja ponuda ili neposrednom pogodbom. Uvjete javnog natječaja i uvjete za prikupljanje ponuda, kriterije za podobnost kao i za izbor najpovoljnije ponude utvrđuje investitor. Investitor je dužan omogućiti svim ponuđačima da pod istim uvjetima daju svoju ponudu. Svi investitori koji koriste sredstva iz državnog, županijskog ili lokalnog proračuna dužni su primjenjivati pravila iz Zakona o javnoj nabavi u pogledu ustupanja radova na izvođenje.

6.1. Javni natječaj

Javni natječaj se objavljuje u Narodnim novinama ili nekom dnevnom listu (Večernji list, Jutarnji list, Vjesnik, …). Ponudu mogu dati samo izvođači koji ispunjavaju propisane uvjete za obavljanje djelatnosti građenja. Na javni natječaj izvođač treba dostaviti, osim troškovnika (cijena građenja građevine) i druge podatke o sebi, a koji mogu biti:

- izvod iz sudskog registra - izvod iz bilance stanja i bilance uspjeha (Bon 1 i Bon 2) - potvrdu banke o visini obrtnih i osnovnih sredstava - popis mehanizacije predviđene za izvođenje radova - popis radne snage i inženjersko – tehničkog kadra - popis izvedenih objekata s referencama.

Najpovoljnijom ponudom se smatra ona koja je najpovoljnija u pogledu uvjeta navedenih u natječaju. Prilikom donošenja odluke o izboru izvođača investitor je dužan pridržavati se objavljenih kriterija i u zakonskom roku od donošenja odluke mora obavijestiti sve sudionike o izboru najpovoljnijeg ponuđača kao i razloge koji su doprinijeli da ga se ocjeni kao najpovoljnijeg. Svi korisnici sredstava državnog, županijskog ili lokalnog proračuna dužni su primjenjivati pravila iz Zakona o javnoj nabavi u pogledu ustupanja radova na izvođenje putem javnog natječaja, koji se može provesti ako su pravodobno primljene najmanje tri ponude. Nakon izbora izvođača sklapa se ugovor o građenju između investitora i izvođača.


6.2. Prikupljanje ponuda

Kod ovog načina izbora izvođača investitor ima dvije mogućnosti: 1. da neposredno pozove podobne izvođače i da mu oni daju svoje ponude -

troškovnik 2. da prethodno provede natječaj o podobnosti izvođača, tj. da izvođači dostave

sljedeće podatke o svojoj podobnosti, kao npr.: - izvod iz sudskog registra - izvod iz bilance stanja i bilance uspjeha (Bon 1 i Bon 2) - potvrdu banke o visini obrtnih i osnovnih sredstava - popis mehanizacije predviđene za izvođenje radova - popis radne snage i inženjersko – tehničkog kadra - popis izvedenih objekata s referencama. Nakon izbora nekoliko najpodobnijih, oni daju svoje ponude – troškovnik.

Biramo najprihvatljivijeg s obzirom na dane uvjete i s njim sklapamo ugovor o građenju.

6.3. Neposredna pogodba

Ako je investitor fizička osoba, onda ustupanje građenja građevine, odnosno izvođenje pojedinih radova može ugovoriti neposredno sa izvođačem. Neposrednom pogodbom mogu se ugovoriti hitni radovi prije ili poslije nastupanja elementarne nepogode (poplava, potres, požar i dr.) ili druge više sile (rat).

6.4. Ugovor o građenju

Nakon izbora izvođača radova investitor zaključuje pisani ugovor o građenju sa izvođačem. Elementi ugovora o građenju su:

1. Ugovorne strane (investitor i izvođač) s punim adresama 2. Predmet ugovaranja (ugovorni objekt ili vrsta radova) 3. Ugovorna cijena (po jedinici mjere ili sistem ''ključ u ruke'') 4. Rok početka i završetka građenja 5. Obveze investitora (glede zemljišta, tehničke dokumentacije, plaćanja

izvedenih radova, imenovanje nadzornog inženjera i dr.) 6. Obveze izvođača (kvalitetno izvođenje radova, poštivanje rokova građenja –

kazne: penali, gospodarska šteta; premije, vođenje tehničke dokumentacije, imenovanje odgovornog voditelja radova i dr.)


7. Garantni rok za izvedene radove i ugrađenu opremu 8. Postupanje u slučaju spora (mirenje, utvrđivanje nadležnog suda - općinski,

trgovački i dr.)

Ugovor se radi u dovoljnom broju primjeraka od kojih svaka strana dobiva jednak broj primjeraka. Ugovor potpisuju ovlaštene osobe ugovornih strana. Bez obzira na način ustupanja radova, u pogledu obračuna i plaćanja postoji više različitih načina ugovaranja.

Obračun po jediničnim cijenama

Radovi se ugovaraju prema približnoj dokaznici mjera u troškovniku, s tim da se tijekom građenja obračunavaju stvarno izvedene količine koje se upisuju u građevnu knjigu. Jedinične cijene su nepromjenjive. Vrijednost građevine dobije se množenjem stvarnih

količina radova s ugovorenom jediničnom cijenom.

Sistem ''ključ u ruke''

Radovi se ugovaraju na osnovi definirane projektne dokumentacije koju izvođač prije ugovaranja može pogledati i prekontrolirati količine predviđenih radova u dokaznici mjera. U svojoj ponudi izvođač daje ukupan iznos za koji se obvezuje da će izvesti građevinu.

Tijekom izvođenja radova investitora ne zanimaju stvarne količine izvedenih radova, nego samo da radovi odgovaraju uvjetima i zahtjevima investiciono tehničke dokumentacije.

Nepredviđeni (vantroškovnički) radovi

Ugovorom treba biti preciziran način utvrđivanja jedinične cijene za nepredviđene (vantroškovničke) radove (bruto satnice radnika, cijene materijala na dan ugradbe, faktor poduzeća i drugo).


7. Tehnička organizacija gradilišta

Da bi se građenje nekog objekta moglo uspješno obavljati, u predviđenom opsegu i roku, treba prethodno obaviti niz tehničkih, ekonomskih, komercijalnih i financijskih predradnji, tj. treba se obaviti kompletna priprema ili organizacija građenja. Tehnička priprema ili organizacija gradilišta obuhvaća osposobljavanje, uređenje, organiziranje gradilišta, kako bi se građenje normalno odvijalo. Tehnološka priprema ili organizacija građenja ima zadatak da postavi građenje na način koji najbolje odgovara vrsti objekta, usvojenom sustavu konstrukcije, raspoloživim proizvodnim sredstvima i kapacitetima, ugovorenoj cijeni i ugovorenim rokovima završetka građevine. Sistematska priprema je osnovni preduvjet za ekonomično i brzo građenje. Da bi se omogućilo takvo građenje radi se projekt organizacije građenja. Projekt organizacije građenja obuhvaća puno elemenata u obliku crteža, grafikona, proračuna, naputaka i dr. Prva faza ovog projekta je projekt organizacije gradilišta, odnosno projekt tehničke pripreme i uređenja gradilišta. Operativni plan građenja je grafički prikaz planiranog tijeka građenja sa prikazom vremena trajanja pojedinih radova, njihovim početkom, završetkom i opsegom.

7.1. Pripremni radovi

Pod pripremnim radovima podrazumijevaju se radovi koji su neophodni da se gradilište osposobi za građenje prema projektu organizacije građenja. Prije početka bilo kakvih radova investitor je dužan, najkasnije u roku od 8 dana prije početka građenja, Ministarstvu odnosno nadležnom upravnom tijelu, građevinskoj inspekciji i inspekciji rada, prijaviti u pisanom obliku početak građenja. Pod pripremnim radovima smatraju se:

- raščišćavanje i planiranje terena - uređenje gradilišnih cesta (pristupne i gradilišne) - osvjetljenje gradilišta i pogonska energija - instalacija vodovoda i kanalizacije - telefonske instalacije - privremeni objekti - za smještaj i prehranu radnika, za urede tehničkog

osoblja, za smještaj materijala i alata i dr.. Za ove objekte rade se tipske barake ili su za tu namjenu proizvedeni kontejneri.

- Smještaj materijala – potrebno je osigurati prema vrstama materijala različite uvijete skladištenja. Npr. zatvorena skladišta se rade za smještaj sitnijeg i osjetljivog materijala (cement); nadstrešnice za smještaj drvene građe, razne opreme i mehanizacije; boksovi za šljunak; otvorena skladišta na koja se smješta materijal ili gotovi elementi (opeka, armatura, oplata itd.).


7.2. Gradilište

Gradilište je prostor na kojem se gradi građevina i prostor oko građevine koji je potreban da bi se pravilno organizirao tehnološki proces građenja. Ovaj prostor mora biti ograđen, osvijetljen i na njemu su smješteni pomoćni, privremeni i drugi objekti potrebni za vrijeme građenja, razne deponije materijala, prometnice, sve potrebne instalacije, i sve ostalo što zahtijeva proces građenja. Na gradilištima koja se protežu na velikim prostorima (prometnice, dalekovodi i dr.) i koja se ne mogu ograditi postavljaju se određeni prometni znakovi ili se na drugi način označi zabrana pristupa ljudi na gradilište. Ograđivanje gradilišta treba izvesti tako da se ne ugroze prolaznici. Gradilište mora biti označeno pločom koja obvezno sadrži podatke o investitoru, projektantu, izvođaču i nadzoru, nazivu i vrsti građevine koja se gradi, nazivu tijela koje je izdalo akt na temelju kojega se gradi (klasa, urudžbeni broj, datum izdavanja i pravomoćnosti) i dr.

Slika 15. Gradilišna ploča s potrebnim podacima

U sklopu projekta organizacije građenja radi se shema gradilišta koja ujedno predstavlja i gradilišne mjere zaštite na radu. Shemom gradilišta moraju biti obuhvaćeni sljedeći objekti:

- ograda oko gradilišta - svi priključci neophodni za odvijanje građevinskog procesa (vodovod i

kanalizacija, elektroinstalacija, telefon, …) - prostor za čuvara


- prostor za tehničko osoblje gradilišta (voditelj građenja, pomoćnici voditelja građenja, građevinski poslovođa, nadzorni inženjer i dr.)

- prostori za garderobe radnika - sanitarni čvorovi - prostori za prehranu - priručna skladišta za sitni alat i materijal - nadstrešnice za tesare i armirače - prostor za smještaj skele i oplate - prostor za smještaj armature - prostor za smještaj ostalog građevinskog materijala - skladišta za cement i vapno - prostor za agregat (boksovi za frakcije) - prostor za odlaganje humusa - gradilišne ceste - dizalice - pretovarni silosi za beton i dr.



7.3. Organizacija osoblja na gradilištu

Osoblje na nekom gradilištu je uglavnom podijeljeno prema poslovima koje obavlja na:

- tehničku službu gradilišta - opću službu gradilišta - financijsko - materijalnu službu gradilišta

7.3.1. Tehnička služba gradilišta

Tehničku službu čine: 1. voditelj radova (šef gradilišta) 2. pomoćnik voditelja radova (jedan ili više) 3. građevinski poslovođa 4. radnici 5. voditelj mehanizacije 6. voditelj laboratorija

7.3.1.1 Voditelj radova

Voditelj radova je osoba koja mora imati odgovarajuću školsku spremu i položen stručni ispit, prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji. On je najodgovornija osoba na gradilištu. On je veza između investitora i izvođača. Njegove dužnosti su da:

- potpisuje svu tehničku i financijsko - materijalnu dokumentaciju (građevni dnevnik, građevnu knjigu, situacije, razne račune i dr.)

- vodi računa da se objekt izvodi kvalitetno, kvalitetnim materijalima i u ugovorenom roku

- surađuje s pomoćnicima, poslovođama i drugim osobljem na gradilištu - radi obračunske naloge i situacije - pravovremeno naručuje materijal, mehanizaciju te da osigura potrebnu radnu

snagu za izvođenje radova - odgovoran je za disciplinu na gradilištu - provodi mjere zaštite na radu - i drugo određeno Zakonom ili podzakonskim aktom.


7.3.1.2 Pomoćnik voditelja radova

Pomoćnik voditelja radova je osoba koja mora imati odgovarajuću školsku spremu i položen stručni ispit, prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji. Mora u potpunosti poznavati problematiku gradilišta tako da u svakom trenutku može zamijeniti voditelja radova. Njegove dužnosti su da:

- kontrolira rad obrtnika (kooperanata) - obračunava radne naloge brigada - vodi građevnu knjigu i građevni dnevnik, ali ih ne potpisuje - prikuplja podatke za građevnu knjigu - radi mjesečne (privremene) situacije - rješava sve nejasnoće iz projekta zajedno sa građ. poslovođama - provodi i kontrolira mjere zaštite na radu - i druge poslove određene unutarnjom organizacijom izvođača radova.

7.3.1.3 Građevinski poslovođa

Na gradilištu možemo imati glavnog i pomoćne građevinske poslovođe. Glavni poslovođa odgovoran je za organizaciju i kvalitetu stručnih poslova na gradilištu te za rad brigada. Može rukovoditi sa više brigada (jedna brigada ima deset do dvanaest radnika) ovisno o složenosti građevine. Dužan je:

- stalno biti na gradilištu - voditi računa o kvalitetnom izvođenju radova prema projektnoj dokumentaciji - zajedno sa skladištarom komisijski preuzimati dopremljeni materijal na

gradilište - prikupljati podatke za građevni dnevnik i građevnu knjigu (mjeri izvedene

radove) - provoditi mjere zaštite na radu - voditi knjigu evidencije prisutnosti radnika na radu (prozivnik - karnet).

Njegov glavni zadatak je da pravovremeno ukaže na stanje radova te da ne dođe do zastoja na radu bilo zbog materijala, bilo zbog nedovoljnog broja radnika. Pomoćni poslovođa pomaže glavnom poslovođi u izvođenju onih radova za koje je od njega dobio nalog. Vodi jednu vrstu radova, kao što su zidarski, tesarski, armirački, betonski i drugi radovi.


Daje upute radnicima, razmjerava manje dijelove na građevini, vodi evidenciju prisutnosti radnika na radu, provodi mjere zaštite na radu i dr.

7.3.1.4 Radnici

Radove na građevini izvode kvalificirani radnici (zidari, tesari, armirači, betonirci itd.) uz pomoć polukvalificiranih i nekvalificiranih radnika. Kvalificirani radnik treba raditi posao za koji je kvalificiran, što je osnovni princip rada na gradilištu. Na gradilištu treba biti samo potreban broj radnika, što se postiže dobrom organizacijom rada na gradilištu. Radnici su organizirani u radne brigade prema vrsti posla koji obavljaju (deset do dvanaest radnika raznih kvalifikacija – NK, PKV, KV i VKV). Brigadu vodi brigadir. To je osoba koja treba imati dobre organizacijske sposobnosti, znati se služiti građevinskim normama, provoditi mjere zaštite na radu te voditi podatke o izvedenim količinama kao i satima provedenim na radu. Surađuje s građevinskim poslovođom.

7.3.1.5 Voditelj mehanizacije

Kada se radi o većem gradilištu gdje se upotrebljava više građevinskih strojeva potrebno je imati i voditelja mehanizacije. On vodi računa o ispravnosti svih strojeva na gradilištu, kao i o tekućim (manji popravci tijekom samog rada), srednjim (popravci u određenim vremenskim razmacima, a odnose se na zamjenu istrošenih i neispravnih dijelova - jednom u godini ili u dvije godine) i generalnim popravcima strojeva (potpuno rastavljanje strojeva i zamjena svih neispravnih i istrošenih dijelova). Kada se radi o manjem gradilištu ove poslove obavlja voditelj radova.

7.3.1.6 Voditelj laboratorija

Svako gradilište treba imati priručni laoratorij za ispitivanje osnovnih građevinskih materijala i konstrukcija. Voditelj laboratorija je osoba koja mora imati odgovarajuću stručnu spremu i položen stručni ispit. Vodi laboratorij na gradilištu i provodi laboratorijsko ispitivanje materijala.

7.3.2. Opća služba gradilišta

Opća služba gradilišta organizirana je kod većih gradilišta. Osobe koje rade u toj službi su:

- tajnik (vodi administraciju na gradilištu, prijavljuje i odjavljuje radnike i dr.)


- nabavljač - ekonom (brine se o higijeni smještaja za radnike i restorana, o prehrani i snabdijevanju radnika svim onim što je potrebno)

- dostavljač (veza između gradilišta i tvrtke) - čuvar (dnevni i noćni čuvar; čuva imovinu na gradilištu, osigurava gradilište od

ulaženja nepoželjnih osoba koje bi mogle nanijeti štetu) - čistač (čisti uredske prostore i radnički smještaj).

7.3.3. Financijsko - materijalna služba gradilišta

Financijsko - materijalna služba gradilišta organizirana je samo na većim gradilištima. Materijalna služba gradilišta vodi evidenciju o ulasku materijala na gradilište i njegovom trošenju. O ovome se brinu skladištari i nabavljači (ekonomi) koji vode razne knjige evidencije ulaska i izlaska materijala i alata. Financijska služba vodi računa o financijskom poslovanju gradilišta, plaćama radnika i dr.

7.4. Organizacija administracije na gradilištu

Na svakom gradilištu mora se organizirati vođenje uredne administracije koja će omogućiti neometano odvijanje radova. Administracija može biti opća i tehnička. Opća administracija obuhvaća prijem i otpremu pošte (razni računi, dopisi i dr.). Tehnička administracija obuhvaća onu dokumentaciju koja se odnosi na samo izvođenje građevine. U tehničku administraciju spada:

- građevni dnevnik - građevna knjiga - situacije - radni nalozi brigada - knjiga evidencije prisutnosti radnika na radu (prozivnik - karnet) - izrada, proračun i praćenje dinamičkih planova građenja, potreba materijala,

radne snage, mehanizacije, itd.

7.4.1. Građevni dnevnik

O gradnji građevine odnosno o izvođenju pojedinih radova izvođač je obvezan voditi građevni dnevnik. Ako u gradnji sudjeluju dva ili više izvođača, građevni dnevnik vodi izvođač odgovoran za međusobno usklađivanje radova.


Građevni dnevnik vodi se tijekom gradnje za cijelu građevinu od dana početka pripremnih radova do dana završetka gradnje. Izvođač može voditi zasebni građevni dnevnik kao sastavni dio građevnog dnevnika za cijelu građevinu. To može biti dnevnik kooperanata za izvođenje raznih vrsta instalacija (elektroinstalacije, plinske instalacije, itd.), ugradnje opreme i drugo. Građevni dnevnik vodi odgovorna osoba koja vodi gradnju, odnosno pojedine radove (glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta i voditelj gradilišta). Dnevnik se vodi u paricama (kopijama) s jednako obilježenim listovima formata A4 (210 x 297 mm) od kojih jedna parica ostaje izvođaču, a druga ide investitoru. U građevni dnevnik se upisuju:

- svi podaci o tijeku gradnje građevine, prirodni i drugi uvjeti pod kojima su radovi izvođeni (temperatura °C) i sve drugo što je od utjecaja na kvalitetu radova i sigurnost građevine

- podaci koji se odnose na izmjene i dopune građevine i podatke o promjenama sudionika u gradnji

- datum, podaci o investitoru, podaci o izvođaču radova, naziv građevine - podaci o broju radnika na radu, broju i vrsti mehanizacije na radu, broju

obrtnika na radu - podaci o izvršenom iskolčenju građevine i osobi koja ga je provela - prispijeća i porijeklo gradiva, građevnih proizvoda i opreme koja se ugrađuje s

dokazima o njihovoj uporabljivosti - obavljeni pregledi i dokazi kvalitete izvedenih radova (npr. temeljne jame,

odnosno tla, skela, oplata, armatura, itd.), ugrađenih proizvoda i opreme - podaci o poduzetim mjerama zaštite radnika, sigurnosti građevine i radova,

opreme i gradiva, itd. - podaci o zastojima i prekidima u radu, uzrocima koji su ih izazvali i njihovom

trajanju i dr.


Slika 16. Primjer vođenja građevnog dnevnika

Revident i projektant te osoba koja provodi inspekcijski ili drugi nadzor upisuju u dnevnik podatke o obavljenom pregledu i nalazu. Odgovorna osoba koja vodi gradnju i glavni nadzorni inženjer, odnosno nadzorni inženjer, potpisom na svakoj stranici ovjeravaju točnost upisa u građevni dnevnik.


7.4.2. Građevna knjiga

Građevna knjiga se obvezno vodi ako su radovi ugovoreni prema jedinici mjere. Građevna knjiga je dokument u koji se unose svi grafički i brojčani podaci o stvarno izvedenim količinama radova. Ona služi za sastavljanje obračuna (izradu situacija) između investitora i izvođača. Građevnu knjigu vodi izvođač radova. Za svaku poziciju troškovnika vodi se poseban list građevne knjige uz potrebne obračunske nacrte. Ako su radovi u potpunosti izvedeni prema ugovornom projektu obračunski nacrti se ne rade nego se u građevnoj knjizi samo poziva na broj lista u projektu. Odgovorna osoba koja vodi gradnju i glavni nadzorni inženjer, odnosno nadzorni inženjer, potpisom na svakoj stranici građevne knjige i obračunskog nacrta ovjeravaju točnost upisa. Građevna knjiga s obračunskim nacrtima predaje se investitoru po završetku građenja građevine.


8. Obračun radova Izvođač svoje radove naplaćuje mjesečno ukoliko nije drugačije precizirano ugovorom. Naplata se utvrđuje prema stvarno izvedenim količinama radova koje obračunavamo u građevnoj knjizi i cijenama za jedinicu mjere iz ugovornog troškovnika. Radovi se naplaćuju kumulativno. Prema tome koji je vremenski period obračunat imamo tri vrste situacija:

- privremene (mjesečne) situacije - obračunske (godišnje) situacije - okončane situacije

Svaku situaciju potpisuje osoba koja ju je sastavila i odgovorna osoba izvođača radova. Nakon izvedene računske provjere situaciju ovjerava svojim potpisom nadzorni inženjer koji zastupa investitora i tek tada je moguća isplata situacije. Način, rokovi ispostavljanja, ovjera i isplata situacija reguliraju se odredbama ugovora o građenju.

8.1. Privremene situacije

Predstavljaju obračun izvedenih radova za svaki mjesec u godini tijekom građenja.

Označavaju se brojevima od 1 (jedan) nadalje. Rade se u tekućem mjesecu za radove izvedene u prethodnom mjesecu.

8.2. Obračunska situacija

Za posljednji mjesec u kalendarskoj godini ne ispostavlja se privremena nego tzv. obračunska situacija. Ona predstavlja točan obračun svih izvedenih radova u odnosnoj kalendarskoj godini (redovni radovi, višak radova i nepredviđeni radovi). Ova situacija se radi kako bi se utvrdila vrijednost preostalih radova koje treba izvesti u narednoj kalendarskoj godini, ukoliko je tako precizirano ugovorom.

8.3. Okončana situacija

Okončana situacija se ispostavlja poslije završetka svih radova, primopredaje objekta i završenog konačnog obračuna. Iz nje se vidi stvarna vrijednost koštanja građevine.


9. Troškovnik Troškovnik je dokument iz kojega se vidi okvirna cijena koštanja objekta. Podloga za izradu troškovnika je dokaznica mjera, a jedinične prodajne cijene se dobiju izradom analiza cijena. U dokaznici mjera se uz svaku poziciju rada upiše jedinična prodajna cijena kojom se pomnoži količina. Na taj način se dobije vrijednost jedne pozicije rada. Zbrajanjem vrijednosti pozicija jedne podgrupe radova dobije se vrijednost te podgrupe. Zbrajanjem vrijednosti podgrupa dobije se vrijednost jedne grupe radova, a zbrajanjem vrijednosti grupa radova dobije se vrijednost objekta. Iz razloga što se dokaznica mjera radi po projektu (količine u dokaznici mjera su okvirne), onda je troškovnik dokument iz kojega se vidi okvirna cijena koštanja objekta. Stvarna vrijednost koštanja objekta dobiti će se izradom okončane situacije (u situaciju se unose stvarne količine izvedenih radova upisane u građevnu knjigu i jedinične prodajne cijene iz ugovornog troškovnika). Elementi troškovnika su:

1. grupe radova (građevinski, obrtnički i instalacijski radovi) 2. podgrupe radova (npr. u grupi građevinskih radova to su: zemljani, betonski i

armirano-betonski, zidarski i tesarski radovi) 3. broj pozicije 4. detaljan opis pozicije glede rada i materijala 5. jedinica mjere 6. količina iz dokaznice mjera 7. jedinična prodajna cijena (iz analize cijena) 8. vrijednost pozicije (količina x jedinična prodajna cijena) 9. vrijednost podgrupe radova 10. vrijednost grupe radova 11. vrijednost građevine 12. porez na dodanu vrijednost (PDV) 13. ukupna vrijednost građevine s porezom na dodanu vrijednost

9.1. Dokaznice mjera

Dokaznica mjera predstavlja opisno prikazane vrste i količine radova predviđene projektom, a izražene u jedinici mjere (m1, m2, m3, komad, kg, …). Brojčano se mjere izražavaju na dvije decimale. Pri izračunavanju elemenata uzima se slijedeći redoslijed:


l x d x h x broj komada

gdje je: l - dužina [m1] d - širina ili debljina [m1] h - visina ili dubina [m1]

U dokaznici mjera se slični radovi grupiraju, a istovremeno se vodi računa da se prati tehnologija građenja. Svaka dokaznica mjera ima tri osnovne grupe radova koji se mogu označavati velikim slovima abecede ili na drugi pregledan način:

A. Građevinski radovi B. Obrtnički radovi C. Instalacijski radovi

Svaka od ovih grupa radova ima svoje podgrupe koje se označavaju rimskim brojevima ili na drugi pregledan način. I kod njih se vodi računa o tehnologiji izvođenja. U grupi građevinskih radova imamo sljedeće podgrupe:

I. Zemljani radovi (Građevinska Norma, GN 200) II. Betonski radovi (GN 400) III. Armirački radovi (GN 400) IV. Tesarski radovi (GN 601) V. Zidarski radovi (GN 301)

VI. Pokrivački radovi (GN 361) Betonski i armirački radovi mogu biti objedinjeni u jednu podgrupu. Svaka od navedenih podgrupa ima svoje pozicije (stavke), odnosno točno definirane radove. Pozicije se međusobno razlikuju prema načinu izvođenja, potrebnom materijalu, dimenzijama itd. U jednoj podgrupi biti će onoliko pozicija koliko ima različitih vrsta radova. Svaka pozicija obilježava se arapskim brojem i to onim redom kako se javljaju u projektu. U grupi obrtničkih radova javljaju se sljedeće podgrupe koje se također obilježavaju rimskim brojevima, a nastavljaju se na podgrupe građevinskih radova:

VII. Izolatorski radovi (GN 361) VIII. Stolarski radovi (GN 661) IX. Bravarski radovi (GN 701) X. Limarski radovi (GN 771)

XI. Fasaderski radovi (GN 421)


XII. Kamenarski radovi (GN 261) XIII. Keramičarski radovi (GN 501) XIV. Teracerski radovi (GN 420) XV. Podopolagački radovi (GN 691) XVI. Soboslikarsko - ličilački radovi (GN 531)

XVII. Staklarski radovi (GN 681) XVIII. Roletarski radovi (GN 631) XIX. Razni obrtnički radovi (GN 521, 551, 591, 901)

Ako neka od ovih podgrupa radova nije predviđena projektom, ona će iz dokaznice mjera, a njenu oznaku će dobiti ona koja je na redu. Instalacijski radovi se na objektu javljaju posebno. Imaju i posebne projekte i posebne dokaznice mjera. Uglavnom se na objektu visokogradnje javljaju sljedeće vrste instalacija:

1. instalacija vodovoda i kanalizacije 2. elektroinstalacije 3. instalacije centralnog grijanja 4. instalacija ventilacije i klimatizacije 5. plinska instalacija i dr.

Podloga za izradu dokaznice mjera je projekt (tlocrti, presjeci, fasade). Dokaznica mjera predstavlja orijentacionu količinu radova. Stvarna količina radova utvrditi će se izvođenjem radova na građevini putem građevne knjige. Jedinica mjere za svaku poziciju biti će određena građevinskim normama. Dokaznica mjera služi za:

- sagledavanje opsega radova na objektu - izračunavanje potrebnog materijala, radne snage i mehanizacije - izradu dinamičkih planova građenja, potreba materijala, radne snage i

mehanizacije - izradu troškovnika

Elementi dokaznice mjera su: 1. grupe radova (građevinski, obrtnički i instalacijski radovi) 2. podgrupe radova (npr. u grupi građevinskih radova to su: zemljani, betonski i

armirano-betonski, zidarski i tesarski radovi) 3. broj pozicije 4. detaljan opis pozicije glede rada i materijala 5. sama dokaznica mjera (izračun količine) 6. jedinica mjere 7. količina po dokaznici mjera


Primjer: A. Građevinski radovi (grupa radova) I. Zemljani radovi (podgrupa radova) 1. Raščišćavanje terena od šiblja i raslinja 30,00 x 20,00 = 600,00 Ukupno: 600,00 m2 600,00

9.2. Analiza cijena

Za svaki novi objekt izvođač posebno formira jedinične prodajne cijene. Jedinične prodajne cijene predstavljaju cijenu za pojedine vrste radova po jedinici mjere (m1, m2, m3, komad, kg, …). Njima su obuhvaćeni svi troškovi koji nastaju prilikom izvođenja određenog rada:

- nabava i doprema materijala na gradilište; uskladištenje materijala - doprema do mjesta ugrađivanja - rad potreban za ugrađivanje - troškovi pripreme materijala i dr.

Građevinska tvrtka radi kalkulaciju za pojedine vrste građevinskih radova sa svim troškovima jedinične prodajne cijene. Troškovi koji se uzimaju u kalkulaciju prodajne cijene poredani su po principu njihovog mjesta nastajanja. Prema tome, jedinična prodajna cijena sastoji se od sljedećih elemenata:

A - troškovi materijala za izradu B - plaće izrade C - režijski i drugi opći troškovi A + B + C = prodajna cijena

Troškovi pod A i B mogu se direktno kalkulirati za jedinicu mjere svake pojedine vrste radova pa se zovu direktni troškovi. Troškovi po C se ne mogu direktno kalkulirati nego se proporcionalno raspoređuju na pojedine vrste radova prema troškovima bruto plaća neposrednih proizvođača. Isto tako se i troškovi mehanizacije raspoređuju proporcionalno na sve direktne troškove. Sam postupak izrade kalkulacije i formiranja cijena naziva se analiza cijena.


U analizi cijena moraju biti vidljivo iskazani troškovi materijala za izradu, bruto plaće i opći troškovi. Prodajna cijena formira se na taj način da se materijalu pribroje bruto plaće pomnožene faktorom tvrtke (faktorom režije), tj.

Prodajna cijena = A + B x F

Faktor tvrtke (faktor režije) predstavlja odnos između općih troškova (C) i bruto plaća neposrednih proizvođača (B).

BCF =

Faktor tvrtke obuhvaća: - amortizaciju osnovnih sredstava - investiciono održavanje osnovnih sredstava - tekuće održavanje osnovnih sredstava - pripremne radove - stipendije i nagrade učenika - prijevoz radnika na posao - plaće režijskog osoblja - materijal režije gradilišta - službena putovanja - terenski dodatak - dobit (ostatak dohotka) i dr.

Podloga za izradu analiza cijena je: - dokaznica mjera - shema gradilišta - jedinične cijene materijala - satnice radnika - jedinične cijene mehanizacije - faktor poduzeća i - građevinske norme.


10. Obračun i normiranje radova Za obračun količina radova u dokaznici mjera koriste se upute dane u građevinskim normama. Upute se odnose na jedinicu mjere i uvjete rada.

10.1. Građevinske norme

Građevinske norme su skup usvojenih i utvrđenih veličina: a) prosječno potrebnog vremena za izvođenje pojedinih građevinskih radova

pod normalnim uvjetima i sa određenom kvalifikacijskom strukturom radnika, iskazanih po jedinici mjere, ovisno o vrsti radova (m1, m2, m3, komad, kg, …)

b) utroška materijala po količinama i vrstama za izvođenje pojedinih građevinskih radova, iskazanih po jedinici mjere.

Norme koje određuju potrebno vrijeme pri izvođenju raznih radova nazivaju se norme vremena. Norme koje određuju potrebne utroške materijala nazivaju se norme utroška. Norme utroška i norme vremena su u graditeljstvu jedinstvene i nazivaju se prosječne norme u graditeljstvu. Norme imaju višestruku primjenu:

- za izračunavanje potrebnog broja radnika - za izračunavanje potrebnog materijala i mehanizacije - za izradu analiza cijena i dr.

10.2. Čitanje građevinskih normi

Prosječne norme u graditeljstvu grupirane su prema pojedinim vrstama radova: - Zemljani radovi (Građevinska Norma, GN 200) - Betonski radovi (GN 400) - Armirački radovi (GN 400) - Tesarski radovi (GN 601) - Zidarski radovi (GN 301)

U jednoj građevinskoj normi obuhvaćeni su svi radovi i oni su pozicionirani. Pozicija je također označena brojem. Primjer: Ako u grupi zemljanih radova tražimo opis: široki iskop zemlje, onda ćemo imati oznaku norme i pozicije: GN 200 - 101, gdje je ''101'' oznaka pozicije.


Svaka pozicija ima više opcija (rednih brojeva) i ako se radi o istom primjeru, tj. ako tražimo opis: široki iskop zemlje u prirodno vlažnom tlu III. ktg tada ćemo imati oznaku norme, pozicije i opcije (rednog broja): GN 200 - 101, 1.3. gdje je ''1.3.'' opcija. Svaka norma sastoji se od općih napomena koje sadrže opis radova, način obračuna, točno naznačenu jedinicu mjere po kojoj se radi obračun i tablice sa utrošcima vremena i materijala.

10.3. Primjeri primjene građevinskih normi

10.3.1. Zemljani radovi (GN 200)

Primjer br. 1: - za ručni iskop zemlje III. ktg. u širokom otkopu u prirodno vlažnom tlu, treba

izračunati potreban materijal i radnu snagu - količina iskopa iz troškovnika je 100,00 m3 - iskop treba izvesti za 6 dana - radno vrijeme je 8 sati.

Slika 17. Široki iskop zemlje

Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme zemljanih radova GN 200 koje se nalaze u prilogu br. 1. 1. Široki iskop zemlje III. ktg. GN 200-101, 1.3.

A) Materijal za 1,00 m3 za 100,00 m3

---- … ---- … ---- … ---- = ----

B) Izrada


Iskop zemlje R II … NS … 2,00 … 2,00 x 100,00 = 200,00 NS

2. Rekapitulacija potrebnog materijala i radne snage 2.1. Materijal Nema utroška materijala jer se radi o iskopu u tlu III. ktg. 2.2. Radna snaga 1. Iskop zemlje R II …………… NS 200,00

Izračunavanje potrebnog broja radnika:

ukupan zbroj NS (Σ NS) Broj radnika (n) =

broj dana x radno vrijeme

Σ NS 200,00 200,00

nRII = br. d. x r. br.

= 6 d. x 8 h.

= 48,00

≈ 4 R II

Radna brigada za široki iskop zemlje:

4 R II


Primjer br. 2: - za ručni iskop zemlje za trakaste temelje u prirodno vlažnom tlu III. ktg., treba

izračunati potreban materijal i radnu snagu; temelji su širine do 1 m i dubine do 2 m

- količina iskopa iz troškovnika je 100,00 m3 - iskop treba izvesti za 7 dana - radno vrijeme je 8 sati.

Slika 18. Iskop temelja

Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme zemljanih radova GN 200 koje se nalaze u prilogu br. 1. 1. Iskop zemlje za temelje u tlu III. ktg. GN 200-103, 3.1.


---- … ---- … ---- … ---- = ----

B) Izrada

Iskop zemlje R II … NS … 3,00 … 3,00 x 100,00 = 300,00 NS

2. Rekapitulacija potrebnog materijala i radne snage 2.1. Materijal

Nema utroška materijala jer se radi o iskopu u tlu III. ktg.

2.2. Radna snaga 1. Iskop zemlje R II …………… NS 300,00





Σ NS 300,00 300,00


= 7 d. x 8 h.

= 56,00

≈ 5 R II

Radna brigada za iskop temelja:

5 R II


10.3.2. Zidarski radovi (GN 301)

Primjer br. 1: - treba izračunati potreban materijal i radnu snagu za strojno spravljanje

cementnog morta CM 1 : 3 - količina morta je 10,00 m3 - spravljanje morta treba izvesti za 1 dan - radno vrijeme je 8 sati - za spravljanje morta koristi se miješalica 250 l (kapaciteta 3,5 m3/h)

Slika 19. Spravljanje morta

Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme zidarskih radova GN 301 koje se nalaze u prilogu br. 2.

2. Rekapitulacija potrebnog materijala i radne snage 2.1. Materijal 1. Cement PC 25 ………………..……………….. kg 4 700,00

1. Strojno spravljanje CM 1 : 3 GN 301-104, 3.3.

A) Materijal za 1,00 m3 Za 10,00 m3

Cement PC 25 … kg … 470 … 470 x 10,00 = 4 700,00 kg

Pijesak … m3 … 1,01 … 1,01 x 10,00 = 10,10 m3

Voda … m3 … 0,35 … 0,35 x 10,00 = 3,50 m3

B) Izrada

Spravljanje CM 1 : 3 R II … NS … 2,10 … 2,10 x 10,00 = 21,00 NS

Prijenos cementa R II … NS … 0,50 … 0,50 x 10,00 = 5,00 NS


2. Pijesak ………………..……………….. m3 10,10 3. Voda ………………..……………….. m3 3,50

2.2. Radna snaga 1. Spravljanje morta R II …………… NS 21,00

2. Prijenos cementa R II …………… NS 5,00




Σ NS 21,00 + 5,00 26,00


= 1 d. x 8 h.

= 8,00

≈ 3 R II

Radna brigada za spravljanje CM 1 : 3:

3 R II


Primjer br. 2: - treba izračunati potreban materijal i radnu snagu za strojno spravljanje morta

PCM 1 : 2 : 6 - količina morta je 10,00 m3 - spravljanje morta treba izvesti za 1 dan - radno vrijeme je 8 sati - za spravljanje morta koristi se miješalica 250 l (kapaciteta 3,5 m3/h)


2. Rekapitulacija potrebnog materijala i radne snage 2.1. Materijal 1. Cement PC 25 …………… kg 2100

2. Hidr. vapno …………… kg 2030

3. Pijesak …………… m3 8,70

4. Voda …………… m3 2,70

2.2. Radna snaga 1. Spravljanje morta R II …………… NS 18,80

2. Pijenos cementa R II …………… NS 2,10

1. Strojno spravljanje morta PCM 1 : 2 : 6 GN 301-103, 4.3.


Cement PC 25 … kg … 210 … 210 x 10,00 = 2 100,00 kg

Hidr. vapno. … kg … 203 … 203 x 10,00 = 2 030,00 kg

Pijesak … m3 … 0,87 … 0,87 x 10,00 = 8,70 m3

Voda … m3 … 0,27 … 0,27 x 10,00 = 2,70 m3

B) Izrada

Spravljanje morta R II … NS … 1,88 … 1,88 x 10,00 = 18,80 NS

Prijenos cementa R II … NS … 0,21 … 0,21 x 10,00 = 2,10 NS





Σ NS 18,80 + 2,10 20,90


= 1 d. x 8 h.

= 8,00

≈ 3 R II

Radna brigada za spravljanje morta:

3 R II


Primjer br. 3: - za zidanje zida prizemlja, blok opekom 29 x 19 x 19 cm u PCM 1 : 2 : 6, treba

izračunati potreban materijal i radnu snagu - količina zida iz troškovnika je 100,00 m3 - zidanje treba izvesti za 5 dana - radno vrijeme je 8 sati - dizanje materijala izvodi se GD - dizalicom.

Slika 20. Zidanje blok opekom

Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme zidarskih radova GN 301 koje se nalaze u prilogu br. 2. 1. Zidanje zida blok opekom 29 x 19 x 19 cm u PCM 1 : 2 : 6 GN 301-206, 1.1.


Blok opeka 29 x 19 x 19 cm … kom. … 82 … 82 x 100,00 = 8200 kom.

PCM 1 : 2 : 6 … m3 … 0,10 … 0,10 x 100,00 = 10,00 m3

B) Izrada

Zidanje zida Z VI … NS … 3,20 … 3,20 x 100,00 = 320,00 NS

R II … NS … 0,90 … 0,90 x 100,00 = 90,00 NS

Prijenos blokova R II … NS … 1,65 … 1,65 x 100,00 = 165,00 NS

Prijenos morta R II … NS … 0,20 … 0,20 x 100,00 = 20,00 NS


1. Blok opeka 29 x 19 x 19 cm …………… kom. 8200


2. PCM 1 : 2 : 6 …………… m3 10,00

2.2. Radna snaga 1. Zidanje zida Z VI …………… NS 320,00

R II …………… NS 90,00

2. Razni prijenosi R II (165,00 + 20,00) …………… NS 185,00





Σ NS 320,00 320,00

nZVI = br. d. x r. br.

= 5 d. x 8 h.

= 40,00

= 8 Z VI

Σ NS 90,00 + 185,00 275,00


= 5 d. x 8 h.

= 40,00

≈ 7 R II

Radna brigada za zidanje zida:

8 Z VI 7 R II


Primjer br. 4: - za žbukanje stropa ravne betonske ploče u PCM 1 : 3 : 9 s prethodnom

izradom cementnog šprica u CM 1 : 3 treba izračunati potreban materijal i radnu snagu

- količina iz troškovnika je 100,00 m2 - žbukanje stropa treba izvesti za 2 dana - radno vrijeme je 8 sati - dizanje materijala izvodi se GD-dizalicom.

Slika 21. Žbukanje stropa


1. Žbukanje stropa ravne betonske ploče u PCM 1 : 3 : 9 i izradom cementnog šprica u CM 1 : 3 GN 301-402, 4.1.


PCM 1 : 3 : 9 … m3 … 0,023 … 0,023 x 100,00 = 2,30 m3

CM 1 : 3 … m3 … 0,005 … 0,005 x 100,00 = 0,50 m3

B) Izrada

1. sloj - grubo žbukanje Z VI … NS … 0,32 … 0,32 x 100,00 = 32,00 NS

R II … NS … 0,11 … 0,11 x 100,00 = 11,00 NS

2. sloj - fino žbukanje Z VI … NS … 0,36 … 0,36 x 100,00 = 36,00 NS

R II … NS … 0,08 … 0,08 x 100,00 = 8,00 NS

Prijenos morta R II … NS … 0,111 … 0,111 x 100,00 = 11,10 NS

2. Rekapitulacija potrebnog materijala i radne snage 2.1. Materijal 1. PCM 1 : 3 : 9 …………… m3 2,30


2. CM 1 : 3 …………… m3 0,50

2.2. Radna snaga 1. Žbukanje Z VI (32,00 + 36,00) …………… NS 68,00

R II (11,00 + 8,00) …………… NS 19,00

2. Prijenos morta R II …………… NS 11,10




Σ NS 68,00 68,00

nZVI = br. d. x r. br.

= 2 d. x 8 h.

= 16,00

≈ 4 Z VI

Σ NS 19,00 + 11,10 30,10


= 2 d. x 8 h.

= 16,00

≈ 2 R II

Radna brigada za žbukanje stropa:

4 Z VI 2 R II


10.3.3. Betonski i armirano betonski radovi (GN 400)

Primjer br. 1: - za strojno spravljanje betona MB 10 (C 8/10 - nova oznaka) treba izračunati

potreban materijal i radnu snagu - količina iz troškovnika je 100,00 m3 - prirodna mješavina agregata - spravljanje betona treba izvesti u roku od 3 dana (betoniranje konstrukcije

traje 3 dana) - radno vrijeme je 8 sati - za spravljanje betona koristi se miješalica 500 l (kapaciteta 7,5 m3/h)

Slika 22. Strojno spravljanje betona

Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme betonskih radova GN 400 koje se nalaze u prilogu br. 3. 1. Strojno spravljanje betona MB 10, miješalicom 500 l GN 400-201, 1.2.


Cement PC 35 … kg … 200,00 … 200,00 x 100,00 = 20 000,00 kg

Šljunak prirodni … m3 … 1,22 … 1,22 x 100,00 = 122,00 m3

Voda … m3 … 0,14 … 0,14 x 100,00 = 14,00 m3

B) Izrada

Spravljanje betona R II … NS … 1,63 … 1,63 x 100,00 = 163,00 NS



1. Cement PC 35 ……………….. kg 20 000,00

2. Šljunak prirodni ……………….. m3 122,00

3. Voda ……………….. m3 14,00

2.2. Radna snaga 1. Spravljanje betona R II …………… NS 163,00





Σ NS 163,00 163,00 nRII =

br. d. x r. br. =

3 d. x 8 h. =

24,00 ≈ 7 R II

Radna brigada za spravljanje betona MB 10 (C 8/10 - nova oznaka):

7 R II


Primjer br. 2: - za strojno spravljanje betona MB 20 (C 16/20 - nova oznaka) treba izračunati

potreban materijal i radnu snagu - količina iz troškovnika je 50,00 m3 - umjetna mješavina agregata (frakcije) - spravljanje betona treba izvesti u roku od 1 dana (betoniranje konstrukcije

izvodi se u smjenama u jednom danu) - radno vrijeme je 8 sati (jedne smjene) - za spravljanje betona koristi se miješalica 500 l (kapaciteta 7,5 m3/h).

Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme betonskih radova GN 400 koje se nalaze u prilogu br. 3. 1. Strojno spravljanje betona MB 20, miješalicom 500 l GN 400-201, 4.2.


Cement PC 35 … kg … 300,00 … 300,00 x 50,00 = 15 000,00 kg

Šljunak granulirani … m3 … 0,551 … 0,551 x 50,00 = 27,55 m3

Šljunak granulirani … m3 … 0,731 … 0,731 x 50,00 = 36,55 m3

Voda … m3 … 0,18 … 0,18 x 50,00 = 9,00 m3

B) Izrada

Spravljanje betona R II … NS … 1,63 … 1,63 x 50,00 = 81,50 NS

2. Rekapitulacija potrebnog materijala i radne snage 2.1. Materijal 1. Cement PC 35 ……………….. kg 15 000,00

2. Šljunak granulirani ……………….. m3 27,55

3. Šljunak granulirani ……………….. m3 36,55

4. Voda ……………….. m3 9,00

2.2. Radna snaga 1. Spravljanje betona R II …………… NS 81,50





Σ NS 81,50 81,50 nRII =

br. d. x r. br. =

1 d. x 8 h. =

8,00 ≈ 10 R II

Radna brigada za spravljanje betona MB 20 (C 16/20 - nova oznaka):

10 R II


Primjer br. 3: - za strojno betoniranje temelja betonom MB 10 (C 8/10 - nova oznaka) treba

izračunati potreban materijal i radnu snagu - količina iz troškovnika je 100,00 m3 - konstrukcija se nalazi ispod kote ± 0,00 - betoniranje treba izvesti u roku od 3 dana - radno vrijeme je 8 sati - za ugrađivanje betona koristi se električni pervibrator.

Slika 23. Betoniranje temelja

Napomena: Kod strojnog ugrađivanja betona norme daju dvije opcije i to:

- za konstrukcije presjeka preko 0,30 m3 betona na 1 m2 ili 1 m1 konstrukcije - za konstrukcije presjeka do 0,30 m3 betona na 1 m2 ili 1 m1 konstrukcije.

U našem primjeru temelji su presjeka 80 x 60 cm. Određivanje presjeka: 0,80 x 0,60 x 1,00 = 0,48 m3 betona na 1 m1 što znači da ovi temelji spadaju u konstrukcije presjeka preko 0,30 m3/ m1. Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme betonskih radova GN 400 koje se nalaze u prilogu br. 3. 1. Strojno ugrađivanje betona MB 10 (presjek temelja 80 x 60 cm), konstr. preko 0,30 m3/m1, ispod kote ±0,00 GN 400-506, 1.2.


Beton MB 10 … m3 … 1,00 … 1,00 x 100,00 = 100,00 m3

B) Izrada

Ugrađivanje betona B V … NS … 0,55 … 0,55 x 100,00 = 55,00 NS

B III … NS … 0,55 … 0,55 x 100,00 = 55,00 NS


Prijenos betona R II … NS … 2,35 … 2,35 x 100,00 = 235,00 NS

2. Rekapitulacija potrebnog materijala i radne snage 2.1. Materijal 1. Beton MB 10 (C 8/10) ……………….. m3 100,00


2.2. Radna snaga 1. Ugrađivanje betona B V …………… NS 55,00

B III …………… NS 55,00

2. Prijenos betona R II …………… NS 235,00




Σ NS 55,00 55,00

nBV = br. d. x r. br.

= 3 d. x 8 h.

= 24,00

≈ 2 B V

Σ NS 55,00 55,00

nBIII = br. d. x r. br.

= 3 d. x 8 h.

= 24,00

≈ 2 B III

Σ NS 235,00 235,00


= 3 d. x 8 h.

= 24,00

≈ 10 R II

Radna brigada za betoniranje temelja:

2 B V 2 B III 10 R II


Primjer br. 4: - za strojno betoniranje armirano betonske ravne ploče, debljine 20 cm,

betonom MB 20 (C 16/20 - nova oznaka) treba izračunati potreban materijal i radnu snagu

- količina iz troškovnika je 100,00 m2 - konstrukcija se nalazi ispod kote ± 0,00 - betoniranje treba izvesti u roku od 1 dana - radno vrijeme je 8 sati - za ugrađivanje betona koristi se električni pervibrator.

Slika 24. Strojno betoniranje armirano betonske ravne ploče

Napomena: Kod strojnog ugrađivanja betona u armirano betonske ploče izvođenje se može izračunavati po m3 ili m2. Za izvođenje po m3 norme daju dvije opcije i to:

- za konstrukcije presjeka preko 0,30 m3 betona na 1 m2 ili 1 m1 konstrukcije - za konstrukcije presjeka do 0,30 m3 betona na 1 m2 ili 1 m1 konstrukcije.

Za izvođenje po m2 koriste se norme samo za betoniranje AB ploča. U našem primjeru predviđeno je betoniranje AB ploče po m2.


Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme betonskih radova GN 400 koje se nalaze u prilogu br. 3. 1. Strojno betoniranje AB ploča betonom MB 20 GN 400-706, 2.2.


Beton MB 20 (C 16/20) … m3 … 0,20 … 0,20 x 100,00 = 20,00 m3

B) Izrada

Ugrađivanje betona B V … NS … 0,34 … 0,34 x 100,00 = 34,00 NS

B III … NS … 0,34 … 0,34 x 100,00 = 34,00 NS

Prijenos betona R II … NS … 0,29 … 0,29 x 100,00 = 29,00 NS

2. Rekapitulacija potrebnog materijala i radne snage 2.1. Materijal 1. Beton MB 20 (C 16/20) ……………….. m3 20,00


2.2. Radna snaga 1. Ugrađivanje betona B V …………… NS 34,00

B III …………… NS 34,00

2. Prijenos betona R II …………… NS 29,00




Σ NS 34,00 34,00

nBV = br. d. x r. br.

= 1 d. x 8 h.

= 8,00

≈ 4 B V

Σ NS 34,00 34,00

nBIII = br. d. x r. br.

= 1 d. x 8 h.

= 8,00

≈ 4 B III

Σ NS 29,00 29,00


= 1 d. x 8 h.

= 8,00

≈ 4 R II

Radna brigada za betoniranje AB ploče:

4 B V 4 B III 4 R II


Primjer br. 5:

- za ugrađivanje armature (sa svim prethodnim radovima) promjera Ø 14 mm u vertikalne serklaže objekta, treba izračunati potreban materijal i radnu snagu

- količina armature iz troškovnika je 1000,00 kg - ugrađivanje armature treba izvesti u roku od 1 dana - radno vrijeme je 8 sati - za dizanje armature koristi se kran.

Slika 25. Armatura vertikalnih serklaža

Napomena: Kod armiračkih radova predviđa se postavljanje jednostavne, srednje složene i složene armature. U našem primjeru predviđena je jednostavna armatura. Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme armiračkih radova GN 400 koje se nalaze u prilogu br. 3. 1. Ručno ugrađivanje armature sa svim predradnjama GN 400-102, 2.

A) Materijal za 1,00 kg Za 1000,00 kg

Armatura Ø 14 mm … kg … 1,04 … 1,04 x 1000,00 = 1040,00 kg

Žica paljena … kg … 0,0032 … 0,0032 x 1000,00 = 3,20 kg

B) Izrada

Rezanje i ispravljanje AIV … NS … 0,0058 … 0,0058 x 1000,00 = 5,80 NS

AIII … NS … 0,0058 … 0,0058 x 1000,00 = 5,80 NS

Savijanje AIV … NS … 0,0060 … 0,0060 x 1000,00 = 6,00 NS


AIII … NS … 0,0060 … 0,0060 x 1000,00 = 6,00 NS

Postavljanje i vezanje AIV … NS … 0,0110 … 0,0110 x 1000,00 = 11,00 NS

AIII … NS … 0,0110 … 0,0110 x 1000,00 = 11,00 NS

Prijenos RII … NS … 0,0001 … 0,0001 x 1000,00 = 0,10 NS

2. Rekapitulacija potrebnog materijala i radne snage 2.1. Materijal 1. Armatura Ø 14 mm ……………….. kg 1040,00

2. Žica paljena ……………….. kg 3,20


2.2. Radna snaga 1. A IV (5,80 + 6,00 + 11,00) …………… NS 22,80

2. A III (5,80 + 6,00 + 11,00) …………… NS 22,80

3. R II …………… NS 0,10




Σ NS 22,80 22,80

nAIV = br. d. x r. br.

= 1 d. x 8 h.

= 8,00

≈ 3 A IV

Σ NS 22,80 22,80

nAIII = br. d. x r. br.

= 1 d. x 8 h.

= 8,00

≈ 3 A III

Σ NS 0,10 0,10


= 1 d. x 8 h.

= 8,00

≈ 1 R II

Radna brigada za armiračke radove:

3 A IV 3 A III 1 R II


Primjer br. 6: - za ugrađivanje složene armature (sa svim prethodnim radovima) promjera

Ø 12 mm u ravne AB ploče, treba izračunati potreban materijal i radnu snagu - količina armature iz troškovnika je 2000,00 kg - ugrađivanje armature treba izvesti u roku od 2 dana - radno vrijeme je 8 sati - za dizanje armature koristi se kran.

Slika 26. Armatura ravne ploče

Napomena: Kod armiračkih radova predviđa se postavljanje jednostavne, srednje složene i složene armature. U našem primjeru predviđena je složena armatura. Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme armiračkih radova GN 400 koje se nalaze u prilogu br. 3. 1. Ručno ugrađivanje armature sa svim predradnjama GN 400-104, 1.

A) Materijal za 1,00 kg Za 1000,00 kg

Armatura Ø 12 mm … kg … 1,06 … 1,06 x 2000,00 = 2120,00 kg


B) Izrada

Rezanje i ispravljanje AIV … NS … 0,0140 … 0,0140 x 2000,00 = 28,00 NS

AIII … NS … 0,0140 … 0,0140 x 2000,00 = 28,00 NS

Savijanje AVII … NS … 0,0160 … 0,0160 x 2000,00 = 32,00 NS


AIII … NS … 0,0160 … 0,0160 x 2000,00 = 32,00 NS

Postavljanje i vezanje AVII … NS … 0,0200 … 0,0200 x 1000,00 = 40,00 NS

AIII … NS … 0,0200 … 0,0200 x 1000,00 = 40,00 NS

Prijenos RII … NS … 0,0001 … 0,0001 x 2000,00 = 0,20 NS

2. Rekapitulacija potrebnog materijala i radne snage 2.1. Materijal 1. Armatura Ø 14 mm ……………….. kg 2120,00



2.2. Radna snaga 1. A VII (32,00 + 40,00) …………… NS 72,00

2. A IV …………… NS 28,00

3. A III (28,00 + 32,00 + 40,00) …………… NS 100,00

4. R II …………… NS 0,20




Σ NS 72,00 72,00

nAVII = br. d. x r. br.

= 2 d. x 8 h.

= 16,00

≈ 5 A VII

Σ NS 28,00 28,00

nAIV = br. d. x r. br.

= 2 d. x 8 h.

= 16,00

≈ 2 A IV

Σ NS 100,00 100,00

nAIII = br. d. x r. br.

= 2 d. x 8 h.

= 16,00

≈ 6 A III

Σ NS 0,20 0,20


= 2 d. x 8 h.

= 16,00

≈ 1 R II

Radna brigada za armiračke radove:

5 A VII 2 A IV 6 A III 1 R II


10.3.4. Tesarski radovi

Primjer br. 1: - za izradu, postavljanje i skidanje dvostrane daščane oplate (daska debljine 24

mm), treba izračunati potreban materijal i radnu snagu - oplata je predviđena za betoniranje podrumskih zidova - količina oplate iz troškovnika je 100,00 m2 - posao treba izvesti u roku od 2 dana - radno vrijeme je 8 sati.

Slika 27. Dvostrana oplata zidova

Napomena: Kod tesarskih radova za utrošak materijala norme GN 601 daju dvije količine: jedne u zagradi, a druge bez zagrade. Količine u zagradama služe za izračunavanje potrebne količine građe za neku poziciju i to za višekratnu uporabu građe. Npr. daska 24 mm za oplatu može se uporabiti 3 puta daska 48 mm za oplatu može se uporabiti 5 puta gredice za oplatu mogu se uporabiti 5 puta itd. Količine bez zagrade služe za izradu analiza cijena, tj. kalkulaciju i obračun za uporabljenu građu sa investitorom. U našem primjeru treba izračunati potreban materijal za izradu oplate pa će se uzeti količina u zagradi. Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme tesarskih radova GN 601 koje se nalaze u prilogu br. 4.


1. Dvostrana daščana oplata zidova (daska 24 mm) GN 601-201, 2.1.


Daska 24 mm … m3 … 0,033 … 0,033 x 100,00 = 3,30 m3

Gredice … m3 … 0,035 … 0,035 x 100,00 = 3,50 m3


Čavli … kg … 0,15 … 0,15 x 100,00 = 15,00 kg

Klanfe (skobe, ''pijavice'') … kg … 0,10 … 0,10 x 100,00 = 10,00 kg

B) Izrada

Izrada oplate TV … NS … 0,20 … 0,20 x 100,00 = 20,00 NS

TIII … NS … 0,20 … 0,20 x 100,00 = 20,00 NS

Postavljanje oplate TV … NS … 0,18 … 0,18 x 100,00 = 18,00 NS

TIII … NS … 0,18 … 0,18 x 100,00 = 18,00 NS

Skidanje oplate TIII … NS … 0,07 … 0,07 x 100,00 = 7,00 NS

RII … NS … 0,11 … 0,11 x 100,00 = 11,00 NS

Čišćenje oplate RII … NS … 0,13 … 0,13 x 100,00 = 13,00 NS

2. Rekapitulacija potrebnog materijala i radne snage 2.1. Materijal 1. Daska 24 mm ……………….. m3 3,30

2. Gredice ……………….. m3 3,50


4. Čavli ……………….. kg 15,00

5. Klanfe (skobe, ''pijavice'') ……………….. kg 10,00

2.2. Radna snaga 1. T V (20,00 + 18,00) …………… NS 38,00

2. T III (20,00 + 18,00 + 7,00) …………… NS 45,00

3. R II (11,00 + 13,00) …………… NS 24,00





Σ NS 38,00 38,00

nTV = br. d. x r. br.

= 2 d. x 8 h.

= 16,00

≈ 2 T V

Σ NS 45,00 45,00

nTIII = br. d. x r. br.

= 2 d. x 8 h.

= 16,00

≈ 3 T III

Σ NS 24,00 24,00


= 2 d. x 8 h.

= 16,00

≈ 2 R II

Radna brigada za tesarske radove:

2 T V 3 T III 2 R II


Primjer br. 2: - za izradu, postavljanje i skidanje daščane oplate ravne AB ploče (daska

debljine 24 mm), treba izračunati potreban materijal i radnu snagu - oplata se podupire metalnim podupiračima; visina podupiranja do 3 m - količina oplate iz troškovnika je 100,00 m2 - posao treba izvesti u roku od 2 dana - radno vrijeme je 8 sati.

Slika 28. Oplata ravne AB ploče

Napomena: Kod tesarskih radova za utrošak materijala norme GN 601 daju dvije količine: jedne u zagradi, a druge bez zagrade. Količine u zagradama služe za izračunavanje potrebne količine građe za neku poziciju i to za višekratnu uporabu građe. Npr. daska 24 mm za oplatu može se uporabiti 3 puta daska 48 mm za oplatu može se uporabiti 5 puta gredice za oplatu mogu se uporabiti 5 puta itd. Količine bez zagrade služe za izradu analiza cijena, tj. kalkulaciju i obračun za uporabljenu građu sa investitorom. U našem primjeru treba izračunati potreban materijal za izradu oplate pa će se uzeti količina u zagradi. Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme tesarskih radova GN 601 koje se nalaze u prilogu br. 4.


1. Daščana oplata ravne AB ploče (daska 24 mm) GN 601-205, 1.2.


Daska 24 mm … m3 … 0,03 … 0,03 x 100,00 = 3,00 m3

Gredice … m3 … 0,02 … 0,02 x 100,00 = 2,00 m3

Čavli … kg … 0,06 … 0,06 x 100,00 = 6,00 kg

Nafta … kg … 0,03 … 0,03 x 100,00 = 3,00 kg

Krpa stara … kg … 0,002 … 0,002 x 100,00 = 0,20 kg

Podupirači metalni … kom … 2 … 2 x 100,00 = 200 kom

B) Izrada

Izrada oplate TV … NS … 0,20 … 0,20 x 100,00 = 20,00 NS

TIII … NS … 0,20 … 0,20 x 100,00 = 20,00 NS

Postavljanje oplate TV … NS … 0,23 … 0,23 x 100,00 = 23,00 NS

TIII … NS … 0,23 … 0,23 x 100,00 = 23,00 NS

Skidanje oplate TIII … NS … 0,15 … 0,15 x 100,00 = 15,00 NS

Čišćenje oplate RII … NS … 0,08 … 0,08 x 100,00 = 8,00 NS

2. Rekapitulacija potrebnog materijala i radne snage 2.1. Materijal 1. Daska 24 mm ……………….. m3 3,00

2. Gredice ……………….. m3 2,00

3. Čavli ……………….. kg 6,00

4. Nafta ……………….. kg 3,00

5. Krpa stara ……………….. kg 0,20

6. Podupirači metalni ……………….. kom 200

2.2. Radna snaga 1. T V (20,00 + 23,00) …………… NS 43,00

2. T III (20,00 + 23,00 + 15,00) …………… NS 58,00

3. R II …………… NS 8,00





Σ NS 43,00 43,00

nTV = br. d. x r. br.

= 2 d. x 8 h.

= 16,00

≈ 3 T V

Σ NS 58,00 58,00

nTIII = br. d. x r. br.

= 2 d. x 8 h.

= 16,00

≈ 4 T III

Σ NS 8,00 8,00


= 2 d. x 8 h.

= 16,00

≈ 1 R II

Radna brigada za tesarske radove:

3 T V 4 T III 1 R II


11. Prilozi - građevinske norme PRILOG 1. Građevinske norme za zemljane radove GN 200 PRILOG 2. Građevinske norme za zidarske radove GN 301 PRILOG 3. Građevinske norme za betonske i armirano betonske radove GN 400 PRILOG 4. Građevinske norme za tesarske radove GN 601


PRILOG 1: Građevinske norme za zemljane radove GN 200


RUČNO OTKOPAVANJE ZEMLJE U ŠIROKOM OTKOPU GN 200-101

Normativ vremena Materijal: Opis i jedinica mjere

Čelik Drveni ugljen Eksploziv Kapisla Štapin

Opc

ija

Kat

egor

ija

zem

lje

Gru

pa

radn

ika

Jedi

ničn

o

Uku

pno

kg kg kg kom m1

1.1. I. RII 1,00 1,00

1.2. II. RII 1,33 1,33

1.3. III. RII 2,00 2,00

1.4. IV. RIII RIV

1,40 1,40 2,80 0,05 0,05 0,05 0,52 0,37

1.5. V. RIII RIV

2,80 2,80 5,60 0,08 0,10 0,20 1,70 1,70

1.6. VI. RIII RIV

3,50 3,50 7,00 0,15 0,15 0,30 2,25 3,00

1.7. VII. RIII RIV

4,80 4,80 9,60 0,20 0,20 0,35 3,75 3,75

OBRAČUN: Po 1 m3 otkopa na osnovi profila snimljenih prije i poslije otkopavanja

NAPOMENA: Pod širokim otkopom podrazumjevaju se svi iskopi tlocrtne površine veće od 20 m2 koji se ne odnose na temelje objekta, septičke jame ili kanalske rovove.

PROMJENE NORMATIVA VREMENA:

- kada se prilikom iskopa I. i II. kategorije odmah vrši utovar zemlje u transportna sredstva, normativ vremena se povećava za 15 %, a kod ostalih kategorija utovar se obračunava posebno po GN 900

- kada se radi u mokrom zemljištu, normativ vremena se povećava za 30% - kada se radi u žitkom zemljištu, normativ vremena se povećava za 50% - kada se radi u zemljištu s korijenjem i žilama, normativ vremena se povećava za 25%.


RUČNO OTKOPAVANJE ZEMLJE ZA TEMELJE OBJEKTA ILI GN 200-103 KANALSKE ROVOVE ŠIRINE 0,60 DO 1,00 M


Čelik Drveni ugljen Eksploziv Kapisla Štapin O

pcija

Kat

egor

ija

zem

lje

Dub

ina

isko

pa

[m]

Gru

pa

radn

ika

Jedi

ničn

o

Uku

pno

kg kg kg kom m1 1.1. 0-2 RII 1,56 1,56 1.2. 2-4 RII 2,46 2,46 1.3. 4-6 RII 3,55 3,55 1.4.

I.

6-8 RII 5,32 5,32 2.1. 0-2 RII 2,10 2,10 2.2. 2-4 RII 3,00 3,00 2.3. 4-6 RII 4,18 4,18 2.4.

II.

6-8 RII 6,00 6,00 3.1. 0-2 RII 3,00 3,00 3.2. 2-4 RII 4,20 4,20 3.3. 4-6 RII 5,52 5,52 3.4.

III.

6-8 RII 6,84 6,84

4.1. 0-2 RII RIII RIV

2,10 1,40 1,20

4,70 0,05 0,05 0,10 0,80 0,80

4.2.

IV.

2-4 RII RIII RIV

2,10 1,50 1,50

5,10 0,05 0,05 0,10 0,80 0,80


2,60 2,10 4,80

9,50 0,08 0,10 0,40 2,40 2,40

5.2.

V.

2-4 RII RIII RIV

3,00 4,20 4,80

12,00 0,08 0,10 0,40 2,40 2,40


2,70 3,10 5,40

11,20 0,15 0,15 0,60 3,60 4,80

6.2.

VI.

2-4 RII RIII RIV

3,30 4,90 5,40

13,60 0,15 0,15 0,60 3,60 4,80


2,70 4,30 6,50

13,50 0,20 0,20 0,70 4,80 7,20

7.2.

VII.

2-4 RII RIII RIV

3,30 6,00 6,50

15,80 0,20 0,20 0,70 4,80 7,20

OBRAČUN: Po 1 m3 otkopane zemlje, računajući po lamelama od 0-2, 2-4, 4-6, 6-8 m.

NAPOMENA: Iskopana zemlja se odbacuje na daljinu 1 m od ruba iskopa, a kod većih dubina od 2,00 m predviđa se prebacivanje zemlje sa skele na skelu, kao i premještanje radnih skela (platformi). Predviđen je rad između postavljenih razupirača.

PROMJENE NORMATIVA VREMENA:

- kada se radi u mokrom zemljištu, normativ vremena se povećava za 30 % po odgovarajućoj kategoriji zemljišta - kada se radi u žitkom zemljištu, normativ vremena se povećava za I. kategoriju 25 %, a za II. 50 % - kada se radi u zemljištu s korijenjem i žilama, normativ vremena se povećava za 25 %.


PRILOG 2: Građevinske norme za zidarske radove GN 301


SPRAVLJANJE CEMENTNIH MORTOVA GN 301-104 1.1. - 1.2. - 1.3. Omjer miješanja 1:1 (cement : pijesak) 2.1. - 2.2. - 2.3. Omjer miješanja 1:2 (cement : pijesak) 3.1. - 3.2. - 3.3. Omjer miješanja 1:3 (cement : pijesak) 4.1. - 4.2. - 4.3. Omjer miješanja 1:4 (cement : pijesak)

Normativi vremena Materijal: Opis i jedinica mjere

Cement PC - 25 Pijesak Voda

Nač

in

spra

vlja

nja

Opc

ija

Šifr

a op

erac

ije

Raz

mje

r m

orta

OPIS

OPERACIJE Gru

pa

radn

ika

Jedi

ničn

o

Uku

pno

kg m3 m3 1 Spravljanje morta RII 5,89 1.1. 2

1 : 1 Prijenos cementa RII 0,99

6,88 930 0,67 0,43

1 Spravljanje morta RII 5,17 2.1. 2


5,84 630 0,96 0,40



5,67 470 1,01 0,35

1 Spravljanje morta RII 5,17

Bez

sija

nja

4.1. 2


5,57 375 1,08 0,33

1 Spravljanje morta RII 5,89 2 Prijenos cementa RII 0,99 1.2. 3

1 : 1 Sijanje morta RII 1,40

8,28 930 0,67 0,43



6,98 630 0,96 0,40



6,81 470 1,01 0,35

1 Spravljanje morta RII 5,17 2 Prijenos cementa RII 0,40

RUČ

NIM

PU

TEM

Sa

sija

njem

4.2. 3


6,71 375 1,08 0,33



3,09 930 0,67 0,43



2,77 630 0,96 0,40



2,60 470 1,01 0,35

1 Spravljanje morta RII 2,10 STR

OJN

IM P

UTE

M

4.3. 2


2,50 375 1,08 0,33

OBRAČUN: Po m3 spravljenog morta. NAPOMENA: Normativom je obuhvaćen prijenos cementa iz skladišta do mjesta spravljanja na udaljenosti do 15 m.


SPRAVLJANJE PRODUŽNIH MORTOVA GN 301-103 1.1. - 1.2. - 1.3. Omjer miješanja 1:1:5 (cement : hidr. vapno : pijesak) 2.1. - 2.2. - 2.3. Omjer miješanja 1:1:6 (cement : hidr. vapno : pijesak) 3.1. - 3.2. - 3.3. Omjer miješanja 1:2:5 (cement : hidr. vapno : pijesak) 4.1. - 4.2. - 4.3. Omjer miješanja 1:2:6 (cement : hidr. vapno : pijesak) 5.1. - 5.2. - 5.3. Omjer miješanja 1:3:9 (cement : hidr. vapno : pijesak)


Cement PC - 25

Hidr. vapno

Pijesak Voda N

ačin

sp

ravl

janj

a

Opc

ija

Šifr

a op

erac

ije

Raz

mje

r m

orta

OPIS

OPERACIJE

Gru

pa ra

dnik

a

Jedi

ničn

o

Uku

pno

kg kg m3 m3 1 Gašenje vapna RII 0,36 2 Spravljanje morta RII 4,73 1.1. 3

1:1:5 Prijenos cementa RII 0,29

5,38 270 133 0,95 0,28

1 Gašenje vapna RII 0,32 2 Spravljanje morta RII 4,77 2.1. 3


5,35 240 119 1,02 0,27



5,65 230 210 0,82 0,28



5,57 210 203 0,87 0,27

1 Gašenje vapna RII 0,59 2 Spravljanje morta RII 4,89

BE

Z S

IJA

NJA

5.1. 3


5,63 146 217 0,93 0,24

1 Gašenje vapna RII 0,36 2 Spravljanje morta RII 4,73 3 Prijenos cementa RII 0,29

1.2.

4

1:1:5

Sijanje morta RII 1,90

7,28 270 133 0,95 0,28


2.2.

4

1:1:6


7,25 240 119 1,02 0,27


3.2.

4

1:2:5


7,55 230 210 0,82 0,28


4.2.

4

1:2:6


7,47 210 203 0,87 0,27


RUČ

NIM

PU

TEM

SA

SIJ

AN

JEM

5.2.

4

1:3:9


7,53 146 217 0,93 0,24



2,53 270 133 0,95 0,28



2,46 240 119 1,02 0,27



2,75 230 210 0,82 0,28



2,64 210 203 0,87 0,27

1 Gašenje vapna RII 0,59 2 Spravljanje morta RII 1,88

STR

OJN

IM P

UTE

M

5.3. 3


2,62 146 217 0,93 0,24

OBRAČUN: Po m3 spravljenog morta. NAPOMENA: Normativom je obuhvaćen prijenos cementa i hidratiziranog vapna iz skladišta do mjesta spravljanja na udaljenosti do 15 m.


ZIDANJE ZIDOVA PRIZEMLJA I KATOVA BLOK OPEKOM GN 301-206 DIM. 29 x 19 x 19 cm 1.1. - 1.2. Produžni mort 1 : 2 : 6 2.1. - 2.2. Produžni mort 1 : 3 : 9 3.1. - 3.2. Cementni mort 1 : 3


Blok opeka

29x19x19

PCM 1 : 2 : 6

PCM 1 : 3 : 9

CM 1 : 3

Vrs

ta p

rijen

osa

Opc

ija

Šifr

a op

erac

ije

Vrs

ta m

orta

OPIS OPERACIJE

Gru

pa ra

dnik

a

Jedi

ničn

o

Uku

pno

kom m3 m3 m3

1 Spravljanje morta RII 0,26 ZVI 3,20 2 Zidanje RII 0,90

3 Prijenos blokova RII 1,65 1.1.

4

Pro

dužn

i 1:

2:6

Prijenos morta RII 0,20

6,21 82 0,10



4

Pro

dužn

i 1:

3:9


6,21 82 0,10


3 Prijenos blokova RII 1,65

SK

IPO

M G

D -

4

3.1.

4

Cem

entn

i 1:

3


6,50 82 0,10



4

Pro

dužn

i 1:

2:6


5,44 82 0,10



4

Pro

dužn

i 1:

3:9


5,44 82 0,10


3 Prijenos blokova RII 0,96

KR

AN

OM

3.2.

4

Cem

entn

i 1:

3


5,71 82 0,10

OBRAČUN: Od m3 ozidanog zida.


ŽBUKANJE STROPOVA PREKO BETONSKE PLOČE I GN 301-402 RABIC MREŽE 4.1. - 4.2. Žbukanje ravnih bet. ploča u PCM 1 : 3 :9, sa cementnim špricom u CM 1 : 3 5.1. - 5.2. Žbukanje stropova preko rabic mreže u PCM 1 : 2 : 6, sa cementnim špricom u CM 1 : 3 6.1. - 6.2. Žbukanje stropova preko rabic mreže u PCM 1 : 3 : 9, sa cementnim špricom u CM 1 : 3


Sijani mortovi

Vap

neni

mor

t 1

: 1 (č

ok)

Vap

neni

1

: 3

Pro

dužn

i 1

: 2 :

6

Pro

dužn

i 1

: 3 :

9

Cem

entn

i 1

: 3

Vrs

ta p

rijen

osa

Vrs

ta s

tropa

Vrs

ta m

orta

Opc

ija

Šifr

a op

erac

ije

OPIS OPERACIJE

Gru

pa ra

dnik

a

Jedi

ničn

o

Uku

pno

m3 m3 m3 m3 m3

1 Spravljanje morta RII 0,073 RVI 0,32 2 I. sloj

Grubo žbukanje RII 0,11 RVI 0,36 3 II. sloj

Fino žbukanje RII 0,08

Rav

na

beto

nska

ploča

PC

M 1

: 3

: 9

4.1.

4 Prijenos morta RII 0,111

1,054 0,023 0,005



Fino žbukanje RII 0,13 PC

M 1

: 2

: 6

5.1.


1,644 0,025 0,01




SK

IPO

M G

D -

4

Rab

ic m

reža

PC

M 1

: 3

: 9

6.1.


1,643 0,025 0,01




Rav

na

beto

nska

ploča

PC

M 1

: 3

: 9

4.2.


1,036 0,023 0,005



Fino žbukanje RII 0,13 PC

M 1

: 2

: 6

5.2.


1,620 0,025 0,01




KR

AN

OM

Rab

ic m

reža

PC

M 1

: 3

: 9

6.2.


1,619 0,025 0,01

OBRAČUN: Od 1 m2.


PRILOG 3: Građevinske norme za betonske i armirano betonske radove GN 400


STROJNO SPRAVLJANJE BETONA GN 400-201 1.1. Mješalica 250 l – prirodna mješavina MB 10 5.2. Mješalica 500 l – umjetna mješavina MB 30 2.1. Mješalica 250 l – prirodna mješavina MB 15 6.2. Mješalica 500 l – umjetna mješavina MB 40 3.1. Mješalica 250 l – umjetna mješavina MB 15 7.2. Mješalica 500 l – umjetna mješavina MB 50 4.1. Mješalica 250 l – umjetna mješavina MB 20 1.3. Mješalica 750 l – prirodna mješavina MB 10 5.1 Mješalica 250 l – umjetna mješavina MB 30 2.3. Mješalica 750 l – prirodna mješavina MB 15 6.1. Mješalica 250 l – umjetna mješavina MB 40 3.3. Mješalica 750 l – umjetna mješavina MB 15 7.1. Mješalica 250 l – umjetna mješavina MB 50 4.3. Mješalica 750 l – umjetna mješavina MB 20 1.2. Mješalica 500 l – prirodna mješavina MB 10 5.3. Mješalica 750 l – umjetna mješavina MB 30 2.2. Mješalica 500 l – prirodna mješavina MB 15 6.3. Mješalica 750 l – umjetna mješavina MB 40 3.2. Mješalica 500 l – umjetna mješavina MB 15 7.3. Mješalica 750 l – umjetna mješavina MB 50 4.2. Mješalica 500 l – umjetna mješavina MB 20


Cem

ent

PC

35

Šlju

nak

priro

dni

Šlju

nak

gran

ulira

ni

Šlju

nak

gran

ulira

ni

Vod

a

Vrs

ta m

ješa

lice,

sn

aga

i uči

nak

Vrs

ta š

ljunk

a

Mar

ka b

eton

a

Opc

ija

Šifr

a op

erac

ije

OPIS OPERACIJE

Gru

pa ra

dnik

a

Jedi

ničn

o

Uku

pno

kg m3 m3 m3 m3

MB 10 1.1. 1 Spravljanje R-II 1,73 1,73 200 1,22 0,14

Šlju

nak

priro

dni


MB 15 3.1. 1 Spravljanje R-II 1,73 1,73 250 0,561 0,752 0,16



MB 40 6.1. 1 Spravljanje R-II 1,73 1,73 385 0,530 0,720 0,20 Mje

šalic

a s

uređ

ajem

za

diza

nje

agre

gata

– 2

50 l

5 K

S -

3,50

m3 /h

Šlju

nak

gran

ulira

ni



Šlju

nak

priro

dni






šalic

a s

uređ

ajem

za

diza

nje

agre

gata

– 5

00 l

12 K

S -

7,50

m3 /h

Šlju

nak

gran

ulira

ni



Šlju

nak

priro

dni






šalic

a s

uređ

ajem

za

diza

nje

agre

gata

– 7

50 l

15

KS

- 9,

00 m

3 /h

Šlju

nak

gran

ulira

ni


OBRAČUN: Od 1 m3 spravljenog betona


STROJNO UGRAĐIVANJE BETONA U NEARMIRANE GN 400-506 I ARMIRANE KONSTRUKCIJE PRESJEKA PREKO 0,30 m3 BETONA NA m2 ILI m1 KONSTRUKCIJE BETON SPRAVLJEN MJEŠALICOM SA UREĐAJEM ZA DIZANJE AGREGATA, VOLUMEN BUBNJA 500 l VRIJEDI OD KOTE ± 0,00 NA NIŽE 1.2. nabijanje betona električnim pervibratorima MB 10 2.2. nabijanje betona električnim pervibratorima MB 15 3.2. nabijanje betona električnim pervibratorima MB 20 4.2. nabijanje betona električnim pervibratorima MB 30 5.2. nabijanje betona električnim pervibratorima MB 40 6.2. nabijanje betona električnim pervibratorima MB 50


Beton spravljen mješalicom 500 l

MB 10 MB 15 MB 20 MB 30 MB 40 MB 50

Pre

sjek

bet

ona

u m

3 /m1 - m

2

Opc

ija

Šifr

a op

erac

ije

Mar

ka b

eton

a

OPIS OPERACIJE

Gru

pa ra

dnik

a

Jedi

ničn

o

Uku

pno

m3 m3 m3 m3 m3 m3

1 Spravljanje RII 1,53 BV 0,55

2 Ugrađivanje BIII 0,55

1.2.

3

MB

10

Prijenos RII 2,35

4,98 1,00



2.2.

3

MB

15

Prijenos RII 2,35

4,98 1,00



3.2.

3

MB

20

Prijenos RII 2,35

4,98 1,00



4.2.

3

MB

30

Prijenos RII 2,35

4,98 1,00



5.2.

3

MB

40

Prijenos RII 2,35

4,98 1,00


2 Ugrađivanje BIII 0,55 K

ON

STR

UK

CIJ

E P

RE

SJE

KA

PR

EK

O 0

,30

m3 P

O m

2 IL

I m1 K

ON

STR

UK

CIJ

E

6.2.

3

MB

50

Prijenos RII 2,35

4,98 1,00

OBRAČUN: Od 1 m3 ugrađenog betona


BETONIRANJE ARMIRANOBETONSKIH PLOČA GN 400-706 BETON SPRAVLJEN MJEŠALICOM SA UREĐAJEM ZA DIZANJE AGREGATA, VOLUMEN BUBNJA 500 l 1.1. armiranobetonske ploče, debljine 15 cm MB 15 2.1. armiranobetonske ploče, debljine 15 cm MB 20 3.1. armiranobetonske ploče, debljine 15 cm MB 30 4.1. armiranobetonske ploče, debljine 15 cm MB 40 5.1. armiranobetonske ploče, debljine 15 cm MB 50 1.2. armiranobetonske ploče, debljine 20 cm MB 15 2.2. armiranobetonske ploče, debljine 20 cm MB 20 3.2. armiranobetonske ploče, debljine 20 cm MB 30 4.2. armiranobetonske ploče, debljine 20 cm MB 40 5.2. armiranobetonske ploče, debljine 20 cm MB 50 1.3. armiranobetonske ploče, debljine 25 cm MB 15 2.3. armiranobetonske ploče, debljine 25 cm MB 20 3.3. armiranobetonske ploče, debljine 25 cm MB 30 4.3. armiranobetonske ploče, debljine 25 cm MB 40 5.3. armiranobetonske ploče, debljine 25 cm MB 50



MB

15

MB

20

MB

30

MB

40

MB

50

Vrs

ta p

rijen

osa

Deb

ljina

ploče

[cm

]

Ope

raci

ja

Šifr

a op

erac

ije

Mar

ka b

eton

a

OPIS OPERACIJE

Gru

pa ra

dnik

a

Jedi

ničn

o

Uku

pno

m3 m3 m3 m3 m3 1 Spravljanje RII 0,23

BV 0,24 2 Ugrađivanje

BIII 0,24 1.1.

3

MB

15

Prijenos RII 0,22

0,93 0,15



2.1.

3

MB

20

Prijenos RII 0,22

0,93 0,15



3.1.

3

MB

30

Prijenos RII 0,22

0,93 0,15



4.1.

3

MB

40

Prijenos RII 0,22

0,93 0,15



SK

IP

15

5.1.

3

MB

50

Prijenos RII 0,22

0,93 0,15

OBRAČUN: Od 1 m2 gotove ploče Nastavak na sljedećoj stranici


GN 400-706



MB

15

MB

20

MB

30

MB

40

MB

50

Vrs

ta p

rijen

osa

Deb

ljina

ploče

[cm

]

Ope

raci

ja

Šifr

a op

erac

ije

Mar

ka b

eton

a

OPIS OPERACIJE

Gru

pa ra

dnik

a

Jedi

ničn

o

Uku

pno

m3 m3 m3 m3 m3 1 Spravljanje RII 0,31

BV 0,34 2 Ugrađivanje

BIII 0,34 1.2.

3

MB

15

Prijenos RII 0,29

1,28 0,20



2.2.

3

MB

20

Prijenos RII 0,29

1,28 0,20



3.2.

3

MB

30

Prijenos RII 0,29

1,28 0,20



4.2.

3

MB

40

Prijenos RII 0,29

1,28 0,20



20

5.2.

3

MB

50

Prijenos RII 0,29

1,28 0,20



1.3.

3

MB

15

Prijenos RII 0,36

1,58 0,25



2.3.

3

MB

20

Prijenos RII 0,36

1,58 0,25



3.3.

3

MB

30

Prijenos RII 0,36

1,58 0,25



4.3.

3

MB

40

Prijenos RII 0,36

1,58 0,25



SK

IP

25

5.3.

3

MB

50

Prijenos RII 0,36

1,58 0,25

OBRAČUN: Od 1 m2 gotove ploče


RUČNO REZANJE, ISPRAVLJANJE, SAVIJANJE, POSTAVLJANJE I GN 400-102 VEZANJE ARMATURE JEDNOSTAVNA I SREDNJE SLOŽENA VERTIKALNI TRANSPORT ''KRAN'' DIZALICOM 1. Ručno rezanje, ispravljanje, savijanje, postavljanje i vezanje armature Ø 4 – 12 mm 2. Ručno rezanje, ispravljanje, savijanje, postavljanje i vezanje armature Ø 14 i više mm

OBRAČUN: Po 1 kg postavljene armature

Normativi izrade Materijal: Opis i jedinica mjere

Betonski čelik

Ø 4

-12

Ø 1

4 i v

iše

Žica

pal

jena

Pre

sjek

pro

fila

Opc

ija

Red

ni b

roj p

ozic

ije

OPIS OPERACIJE

Gru

pa ra

dnik

a

Jedi

načn

o

Uku

pno

kg kg kg

AIV 0,0140 1 Rezanje i ispravljanje AIII 0,0140 AIV 0,0130

2 Savijanje AIII 0,0130 AIV 0,0170

3 Postavljanje i vezanje AIII 0,0170

Ø 4

-12

mm

1.

4 Prijenos RII 0,0001

0,0881 1,04 0,0032

AIV 0,0058 1 Rezanje i ispravljanje

AIII 0,0058 AIV 0,0060

2 Savijanje AIII 0,0060 AIV 0,0110

3 Postavljanje i vezanje AIII 0,0110 Ø

14

i viš

e m

m

2.


0,0457 1,04 0,0032


RUČNO REZANJE, ISPRAVLJANJE, SAVIJANJE, POSTAVLJANJE I GN 400-104 VEZANJE ARMATURE SLOŽENA ARMATURA VERTIKALNI TRANSPORT ''KRAN'' DIZALICOM 1. Ručno rezanje, ispravljanje, savijanje, postavljanje i vezanje armatura Ø 4 – 12 mm 2. Ručno rezanje, ispravljanje, savijanje, postavljanje i vezanje

armature Ø 14 i više mm

OBRAČUN: Po 1 kg postavljene armature

Normativi izrade Materijal: Opis i jedinica mjere

Betonski čelik

Ø 4

-12

Ø 1

4 i v

iše

Žica

pal

jena

Pre

sjek

pro

fila

Opc

ija

Red

ni b

roj p

ozic

ije

OPIS OPERACIJE

Gru

pa ra

dnik

a

Jedi

načn

o

Uku

pno

kg kg kg


AIII 0,0140

AVII 0,0160 2 Savijanje

AIII 0,0160

AVII 0,0200 3 Postavljanje i vezanje

AIII 0,0200

Ø 4

-12

mm

1.


0,1001 1,06 0,0035


AIII 0,0060

AVII 0,0070 2 Savijanje

AIII 0,0070

AVII 0,0120 3 Postavljanje i vezanje

AIII 0,0120

Ø 1

4 i v

iše

mm

2.


0,0501 1,06 0,0035


PRILOG 4: Građevinske norme za tesarske radove GN 601


OPLATA RAVNIH TEMELJA, TEMELJA STROJEVA I RAVNIH GN 601-201 BETONSKIH ZIDOVA 1.1. Oplata ravnih temelja, temelja strojeva i ravnih betonskih zidova, daskom debljine 24 mm - jednostrana oplata 2.1. Oplata ravnih temelja, temelja strojeva i ravnih betonskih zidova, daskom debljine 24 mm - dvostrana oplata 3.1. Oplata ravnih betonskih zidova od rendiranih dasaka, daskom debljine 24 mm 1.2. Oplata ravnih temelja, temelja strojeva i ravnih betonskih zidova, daskom debljine 48 mm - jednostrana oplata 2.2. Oplata ravnih temelja, temelja strojeva i ravnih betonskih zidova, daskom debljine 48 mm - dvostrana oplata 3.2. Oplata ravnih betonskih zidova od rendiranih dasaka, daskom debljine 48 mm


Das

ka

24 m

m

Das

ka

48 m

m

Gre

dice

Žica

pa

ljena

Čav

li

Kla

nfe

Deb

ljina

das

ke

za o

plat

u

Opc

ija

Šifr

a op

erac

ije

OPIS OPERACIJE G

rupa

radn

ika

Jedi

ničn

o

Uku

pno

m3 m3 m3 kg kg kg

TV 0,19 1 Izrada TIII 0,19 TV 0,18 2 Postavljanje TIII 0,18 TIII 0,06 3 Skidanje RII 0,11

1.1.

4 Čišćenje i vađ. čav. RII 0,13

1,04 0,0045 (0,032) 0,0035

(0,035) 0,15 0,07


2.1.


1,07 0,0047 (0,033) 0,0035

(0,035) 0,07 0,15 0,10


DA

SKA

24

mm

3.1.


1,07 0,0054 (0,038) 0,0035

(0,035) 0,07 0,15 0,07


1.2.


1,04 0,0029 (0,038)

0,0035 (0,035) 0,15 0,07


2.2.


1,07 0,0029 (0,038)

0,0035 (0,035) 0,07 0,15 0,10

TV 0,21 1 Izrada

TIII 0,21 TV 0,20 2 Postavljanje TIII 0,20 TIII 0,05 3 Skidanje RII 0,11

DA

SKA

48

mm

3.2.


1,07 0,0058 (0,07)

0,0035 (0,035) 0,07 0,15 0,07

OBRAČUN: Od 1 m2 ortogonalne projekcije oplate


OPLATA RAVNIH, KOSIH ILI NAGNUTIH BETONSKIH PLOČA GN 601-205 BEZ OBZIRA NA VELIČINU SA PODUPIRANJEM METALNIM PODUPIRAČIMA; VISINA PODUPIRANJA DO 3 m 1.2. Oplata ravnih ploča bez obzira na površinu 2.2. Oplata kosih i nagnutih ploča 3.2. Oplata rebrastih ploča sa razmakom rebara do 1 m 4.2. Oplata rebrastih ploča sa razmakom rebara do 1,5 m 5.2. Oplata rebrastih ploča sa razmakom rebara preko 1,5 m 6.2. Oplata ravnih ploča sa vutama


Das

ka

24 m

m

Gre

dice

Čav

li

Naf

ta

Krp

a st

ara

Pod

upirači

ra

stez

ljivi

Opc

ija

Šifr

a op

erac

ije

OPIS OPERACIJE

Gru

pa ra

dnik

a

Jedi

ničn

o

Uku

pno

m3 m3 kg kg kg kom

TV 0,20 1 Izrada TIII 0,20 TV 0,23 2 Postavljanje TIII 0,23

3 Skidanje TIII 0,15

1.2.

4 Čišćenje RII 0,08

1,09 0,004 (0,03)

0,002 (0,02) 0,06 0,07 0,002 2

TV 0,24 1 Izrada TIII 0,24 TV 0,28

2 Postavljanje TIII 0,28


2.2.


1,30 0,005 (0,035)

0,002 (0,02) 0,07 0,07 0,002 2



3.2.


1,30 0,0057 (0,04)

0,002 (0,02) 0,08 0,07 0,002 2



4.2.


1,18 0,0057 (0,04)

0,002 (0,02) 0,08 0,07 0,002 2



5.2.


1,18 0,005 (0,035)

0,002 (0,02) 0,08 0,07 0,002 2

TV 0,22 1 Izrada

TIII 0,22 TV 0,24 2 Postavljanje TIII 0,24


6.2.


1,16 0,006 (0,042)

0,002 (0,02) 0,06 0,07 0,002 2

OBRAČUN: Od 1 m2 horizontalne projekcije (s razvijanjem rebara kod ploča s rebrima)


Literatura: Narodne novine (76/07): Zakon o prostornom uređenju i gradnji Normativi i standardi rada u građevinarstvu (Prosječne norme u građevinarstvu)

Documents

ORGANIZACIJA GRAĐENJA