MENAD½MENT DESTINACIJA

  • View
    222

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of MENAD½MENT DESTINACIJA

  • 8/8/2019 MENADMENT DESTINACIJA

    1/33

  • 8/8/2019 MENADMENT DESTINACIJA

    2/33

    Prema konvenciji WTO turistika destinacija se razvrstava na:a) Udaljenu destinaciju - najudaljenije mjesto u odnosu na domicil

    b) Glavnu destinaciju - mjesto gdje je provedeno najvie vremenac) Motivirajuu destinaciju - mjesto koje posjetitelj smatra primarnim ciljem posjete

    SADRAJ TURISTIKE DESTINACIJESve imbenike neke turistike destinacije je mogue razlikovati kao fiksne i varijabilne ulazneimbenike.Fiksni ulazni imbenici su oni koji se uope ne mogu mijenjati ili se vrlo dugorono mijenjaju( slike krajolika, znamenitosti, atraktivnosti i sl. ). Tu se ubrajaju i proizvedeni imbenici( hoteli, restorani, objekti za zabavu, itd.). Fiksni imbenici pruaju korisnicima prostor zaturistike aktivnosti to podrazumijeva sve aktivnosti i doivljaje koje moe pruiti odreenaturistika destinacija.Varijabilni ulazni imbenici su turistike robe i ulaganje rada za njihovo plasiranje na trite.

    MOGUNOST TURISTIKOG DJELOVANJARazlikuju se dvije mogunosti : lokalno interna i lokalno eksterna.Interna mogunost turistikog djelovanja se odnosi na infrastrukturalno unutranjeotvaranje, odreeno raspolaganje i regulative. Tu se razlikuju objekti za smjetaj i prehranu,trgovine i srevisi, objekti za zabavu i kulturu, znamenitosti, slika krajolika i dostupnost, klimai vremenske prilike, ljubaznost stanovnitva i infrastruktura.Eksterna mogunost turistikog djelovanja odreene turistike destinacije se odnosi namogunost djelovanja susjednih lokacija, najee kao dopuna ponude toj turistikojdestinaciji.

    ATRAKTIVNOST TURISTIKE DESTINACIJEAtraktivnost turistike destinacije odraava osjeaje i vjerovanje koje pojedinac ima o nekojturistikoj destinaciji da e ona zadovoljiti turistike potrebe. Za mjerenje atraktivnostidestinacije se koristi pojam vanosti turistikih proizvoda destinacije zbog kojih bi turisti

    posjetili tu destinaciju te njihovo zadovoljstvo.

    RAZVOJNI PROCES TURISTIKE DESTINACIJERazvojni proces turistike destinacije ima 5 procesa:1. Istraivanje - to podrazumijeva jo netaknutu prirodnu ljepotu i mali broj posjetitelja udestinaciji. Destinacija je na toj razini privlana ukoliko jo nije dola pod utjecaj djelovanjaturistike industrije. Ponuda je siromana a mogunost kontaktiranja domicilnog stanovnitva

    je velika.2. Angairanje - je faza kada se javlja inicijativa za obogaivanjem turistike ponude ( uprvom redu ugostiteljske ) jer dolazi do postupnog porasta posjetitelja u destinaciju. Javlja se iinicijativa u infrastrukturna ulaganja.3. Razvojna faza - podrazumijeva dolazak velikog broja turista u destinaciju kada ih navrhuncu sezone esto ima vie nego domicilnog stanovnitva. Razvoj turizma prelazi lokalneokvire, kada je nuno uklapanje u regionalni plan razvoja.4. Konsolidacija - predstavlja smanjenje stope rasta dolazaka turista.Stagnacija - je pojam kada destinacija gubi na atraktivnosti i iziskuje vee napore kako bi se

    zadrao broj posjetitelja. esto ima ekolokih, akonomskih i socijalnih problema.5. Propadanje ili pomlaivanje - podrazumijeva da propadanje znai nepovratno gubljenje

    posjetitelja kada destinacija postaje ovisna o npr. dnevnim izletima, vikend posjetiteljaima,

    2

  • 8/8/2019 MENADMENT DESTINACIJA

    3/33

    itd. Pomlaivanje znai ukljuivanje nove atraktivnosti i novih kvaliteta, npr. uvoenje novihprirodnih resursa, alternativnih oblika turizma i sl.

    Turistiki proizvod destinacije je sloeni proizvod jer mora zadovoljiti razliite potrebe gostau posjeti destinaciji.

    2. TURISTIKI MOTIVI

    Kako su pretpostavke da je za realizaciju nekog turistikog putovanja potrebno imatiraspoloiva sredstva i slobodno vrijeme, proizlazi kako je visoki ivotni standard pretpostavkaza rast turistikih putovanja. Meutim na turistika putovanja utjeu i imbenici poputstarosne dobi, obrazovanja, zanimanja, ivotne sredine itd. , koji bitno utjeu na turistiku

    potranju.Konzumiranje turistikog putovanja zahtjeva slobodno vrijeme te spremnost za putovanjemkoje jo smatramo i pod pojmom motiva za putovanjem. Turist u vrijeme svojeg putovanja

    koristi javni ili privatni prijevoz, boravi u hotelu i sl, hrani se u restoranima, itd. a sve toskupa ukazuje da je turist angairan u cijeom nizu raznovrsnih dogaanja. Davatelji svihusluga vre utjecaj u turizmu kroz raspoloivost, kvalitetu i cijene svojih usluga te promidbusvojih aktivnosti. Ova injenica se dobro uoava u sluaju transporta u kojem svakosmanjenje prijevoznikih cijena i poveanje brzine utjee na rast turistikog prometa, gdje je

    poseban imbenik poveavanje udaljenosti putovanja.Sredinom 20 tog stoljea je porast turistikog prometa bio potaknut popularizacijomavionskog prometa koji je obiljaio porast brzine i pad cijena u avio prijevozu.U 21 st. je znaajan porast potranje za krstarenjima brodom. Uvoenje ekonomske ituristike klase kao i charter letova u 50 tim god prolog st. je uvjetovalo porast prometa iomasovljenje turizma u svjetskim razmjerima.

    Na porast turistikog prometa su utjecala organizirana putovanja ( uvoenje izletnikihvlakova, ukljuenje autobusnih prijevoznika..) te smjetaj ( izgradnja hotela i sl. ). U 60 timgodinama prolog stoljea veliki utjecaj na porats turistikog prometa je imala pojava paket

    putovanja.Na rast turizma je imala i turistika promidba jer mediji vre popularizaciju turizma a s drugestrane nositelji turistike djelatnosti koristei promotivne aktivnosti potiu rast turistikog

    prometa. Na rast turistikog prometa utjeu i tradicionalni motivi poput znatielje, rekreacije,obrazovanja, itd.

    MOTIVACIJAPrema motivaciji se razlikuju dvije vrste putnika:1.Grupa putnika koji nemaju utjecaj na izbor destinacije, a niti udaljenost za njih predstavljaogranienje. Njima cijena nije presudan imbenik kod donoenja odluke o putovanje. To sunpr. Ljudi koji putuju iz poslovnih razloga, posjetu rodbini, prijateljima i sl. Ovdje je najveimotiv obaveza.2. Grupa putnika koji sami odluuju o prihodima i slobodnom vremenu koje e odvojiti zaturistiko putovanje te im cijena utjee na njihovu odluku o putovanju. Sami odluuju oizboru destinacije kao i o vremenu u kojem e realizirati svoje putovanje. Ovdje je odluujuimotiv za putovanje zadovoljstvo, to podrazumijeva privremeni bijeg od svakodnevice, stresa,itd. Moe se izdvojiti elja za lutanjem to podrazumijeva naputanje poznatih stvari iupoznavanje novih mjesta, ljudi, kultura, povijesne batine, itd. Moe se izdvojiti i elja za

    3

  • 8/8/2019 MENADMENT DESTINACIJA

    4/33

  • 8/8/2019 MENADMENT DESTINACIJA

    5/33

    potranju su dohodak, ivotni standard stanovnitva, vrijeme godinjeg odmora, potroakenavike, devizni teaj, cijene, itd.Putovanje moe biti i investicija ako je s nekim putovanjem povezano da je potrebno za

    proizvodnju.

    TURISTIKI MOTIVI se dijele na : PRIRODNE, SOCIO KULTURNE ( povijesni,umjetniki, znanstveni, sportski, vjerski, itd.), EDUKACIJSKE, TENJE ZA FIZIKOM IDUHOVNOM REKRACIJOM.7. UTJECAJ DRAVE koji se vidi kroz npr. reguliranje kolskih praznika, kroz propise o

    putnim ispravama, deviznim propisima, zdravstvenim propisima, itd.

    3. USLUNA EKONOMIJA

    Posljedne decenije prolog stoljea i poetak ovog stoljea su obiljeeni brzim razvojemuslunih djelatnosti i njihovom sve znaajnijom ulogom u ukupnoj gospodarskoj strukturi.

    imbenici koji su tome pridonijeli su bili primjena suvremene tehnologije, osobitoinformacijske. Usluge su u centru gospodarske aktivnosti svakoga drutva a tome govoripodatak da npr. u SAD u usluni sektor nosi 80 % ukupne zaposlenosti i oko brutoproizvoda cijele drave.Promatrajui povijesni razvoj gospodarstva vidi se kako se u predindustrijskom drutvuveina populacije borila za preivljavanje. To je vrijeme niske proizvodnosti, ovisnost ovremenskim prilikama, kvaliteti zemlje, velike populacije pa su drutva bila uglavnomagrarna i podlona vlasti vladara.U industrijskom drutvu glavnu ulogu ima proizvodnja to vie proizvoda uz to manjaulaganja a standard ivota se definira kolikinom proizvedene robe.Postindustrijsko drutvo se bavi kavlitetom ivota koji se mjeri koliinom usluga kao to su

    zdravstvene, edukativne, rekreativne, itd. Pojavljuje se potreba za visokim obrazovanjem,zatitom okruenja koje postaje ugroeno industrijskim razvojem, itd.U industrijskom drutvu je pojedinac bio jedinka drutvenog ivota a sada je drutvenazajednica u globalnom smislu rijei.Razvoj uslune ekonomije postindustrijskog drutva podrazumijeva usluni proces kojizahtjeva tehnoloke promjene. Postoje 3 kategorije suvremenih uslunih procesa:

    a) Tvrda tehnologija koja podrazumijeva uvoenje opreme u oblast usluga s ciljemzamjene ljudskog rada

    b) Meka tehnologija podrazumijeva uvoenje specijalizacije u podjeli rada iorganizaciju poslovnih funkcija ( npr. lanac restorana )

    c) C) Mjeovita kombinacija jedne i druge s ciljem postizanja maximalne efikasnosti

    radaU postindustrijskom drutvu se usluga ne promatra samo kao ekonomski proces ve idrutveni proces u kojem se uspostavlja kontakt izmeu davatelja i primatelja usluga.

    Najvei problem suvremene uslune ekonomije jeste u pridobivanju potroaa to mogurijeiti osposobljeni izvrioci uslune ponude na nain da potroa bude tretiran kao vrijednostvea od vrijednosti samog poduzea. Ponuda poduzea se razlikuje kroz ponudu samoopipljivog proizvoda, opipljivog proizvoda uz pratee usluge, usluga uz pratee proizvode tesamo usluge. Bez obzira koje je vrste ponuda, ona mora zadovoljiti potrebu turista kvalitetomi sadrajem.Paket turistikih usluga ima za svrhu da osigura turistima jedinstvenu i kvalitetnu turistikuuslugu.Jedan od najznaajnijih karakteristika suvremenog razvoja usluga jeste usluni proces face to face.

    5

  • 8/8/2019 MENADMENT DESTINACIJA

    6/33

    Usluni sektor predstavlja temeljnog imbenika suvremene ekonomije. Jer znaaj usluga seogleda kroz dvije temeljne funkcije gospodarsk