Click here to load reader

Rui Zink: "Turistička destinacija"

  • View
    227

  • Download
    6

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Meandarmedia 2011 Cijena 130kn broširano, šivano www.uzitakitekst.com

Text of Rui Zink: "Turistička destinacija"

  • rui zink: TurisTika desTinacija

  • rui zink TurisTika desTinacija

    prijevod djela

    O Destino Turstico

    nakladnik

    MeandarMediaZagreb 2011.

    za nakladnika

    Branko egec

    urednik

    Branko egec

    lekTura/korekTura

    Jasmina Han

    dizajn

    prijeloM

    MeandarMedia/Tomica Zobec

    Tisak

    KikaGraf Zagreb

    Rui Zink, 2008By arrangement with Literarische Agentur Mertin Inh. Nicole Witt e. K., Frankfurt am Main, Germany MEANDARMEDIA 2011 za hrvatski prijevod

    Sva prava pridrana. Nijedan dio ove knjige ne smije se reproducirati u bilo kojem obliku bez prethodnog doputenja nakladnika.

    CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 778184

    ISBN 978-953-7355-89-0

    Printed in Croatia 9/2011

    knjiGa 40 TurisTika desTinacija

  • s portugalskoga prevelaTanja Tarbuk

    TurisTika desTinacija

    rui zink

  • Sadraj

    Nije imao problema Na aerodromu 7NevaaN dogaaj 103NeTko je razgrNuo zasTore 109sve bi bilo dobro kad bi 141greg je imao predosjeaj 145Nije bilo kako je oekivao 147klupa u parku 153bio je zlovoljaN 157ovjek moe poeljeTi 177upadaju u zgradu 187biljeka povjereNsTva 191udoviTe lie raNe 197bolNiarka prilazi 201biljeka auTora 205

  • 7stigao je ujutro, let je bio noni, nije imao problema na aerodromu. odnosno oekivao je vie problema, a kako ih nije bilo, smatrao je da ih nije bilo uope. viza je bila uredna, paso vrijedio do metuzale-mova roendana. u avionu je bilo malo ljudi. danas su ovdje prizemljivali samo luaci, samoubojice, le-gionari, krijumari oruja ili novinari koji su imali vie elje za slavom nego sivih stanica. svejedno, pri-jelaz preko granice bio je spor. jedan putnik, ostav-ljajui dojam iskusne osobe, moda poslovni ovjek, promrmljao je: jebeni birokrati. imao je pravo. bilo je dobro poznato da je ta zemlja raskomadana, da vie i nije zemlja, nego tek zona, zona smrti, podruje divljeg i brutalnog lova, pa to im je onda trebalo da se dre kao da su vitezo-vi nekog reda? barem je takav dojam ostavljala po-granina sluba s vrlo elokventnim graninim prije-lazom, prepunim arabeski, ukrasa & dodataka, koji je vodio nikamo, pravei se da ne zna kako je to ulaz u palau koja je izbrisana s lica zemlje. razmislivi bolje, ta je granica bila dobra najava. zbogom vanj-ski svijete. pozdravljam pakao koji se nalazi unutra. kad su mu u torbi pronali poluautomatsku pu-ku, poslovni se ovjek uzbunio: zato ne mogu ui naoruan? Ne mogu ui na-oruan? pa vi se alite?

    Nije imao problema Na aerodromu

  • rui zink

    8

    graniari su bili umorni, iskusni, cinini. mjere sigurnosti, sir. mjere sigurnosti? To je kao da zabranite ulazak u disko s visokim potpeticama! Takva su pravila, sir. pogledajte, imam dozvolu za noenje oruja. imam dozvolu ak i za ubijanje! vi se sigurno alite sa mnom, nita drugo ne moe biti. samo provodimo naredbe, sir. jebeni birokrati! Nema potrebe da psujete, sir. Nema potrebe? uj, ti, majmune, dat u ti ja nema potr... molim vas, poite s nama, sir. to e mu napraviti kad nitko ne bude gledao? opaliti ga akom posred lica, pokazati mu da se dr-avni organi ne mogu nekanjeno vrijeati? ili mu samo zagoravati ivot, dati mu terapiju dosade, pu-stiti ga da satima eka u zatvorenoj prostoriji bez za-hoda i ukrcati ga u prvi avion natrag za civilizaciju? Najvjerojatnije je ipak da e mu samo oduzeti oruje i pustiti ga da nastavi putovanje. zemlja je trebala devize, pa ak ni ova banda uniformiranih psihopata ne bi ubila koko koja nese zlatna jaja.

    *

    Na izlasku bjeliasta svjetlost, praina, pustopoljina sa suhim ostacima blatnjavih lokvi. ili kraterima koji su moda tragovi nekih divovskih gmazova. budui

  • turistika destinacija

    9

    da je malo vjerojatno, to i nije tako nemogue. osim toga broure su donosile slikovitu priu, neto poput lokalnog folklora, naime kruile su glasine (teko je rei da su pouzdane) o postojanju takve vrste u-dovita. Neobjanjivi napadi, ljudi koji su nestajali, tajanstveni tragovi. istinita ili izmiljena (bolje ree-no, izmiljena ili izmiljena), bila je to dobra pria. postojale su dvije teorije: ona o uskrsnuu izumr-lih dinosaura koji su mutirali, odnosno godinama nastajali kao plod mijeanja koktela od radijacija i kemikalija; i ona poetinija, da se udovite uvijek nalazilo ondje, samo je hiberniralo malo due od jednog godinjeg doba oko 65 milijuna godina due, sitnica. No dobro, samo to, logiki gledano, injenica da postojanje takvih bia nije utvreno ne dokazuje da ona ne postoje. isto se rasuivanje moe primijeniti i na oruje za masovno unitenje zato ne, zar je ova zona manje vana od neke druge? bila bi to strana nepravda da postoje hijerarhijske razlike izmeu ra-jeva kaosa. s druge pak strane, ivot je uvijek nepravedan.

    *

    Nije mu bilo teko nai taksi. Nije se ak ni cjenkao. poao je od ideje da bi samo glup taksist pokuao po-nuditi cijenu koja je sramotno via od konkurencije. ali to mu ionako nije bilo vano, on je imao novca. ak i kad se ide na mjesto gdje se moe umrijeti, ne

  • rui zink

    10

    ide se bez novca. osim toga novac je trebalo troiti jer su trokovi ivota stalno rasli, ili ga ulagati u si-gurne dionice: goriva, hranu, nanotehnologiju. inflacija, globalna poast. ak i u normalnim zemljama ivot je gledao smrti u oi bilo bi stoga zanimljivo znati koliko stoji smrt u ovoj zoni. mora-listi su neumorno ponavljali da je ta zona mikrokoz-mos u kojem su sve vrijednosti izokrenute, iako su to govorili vie rezignirano nego moralistiki. ako je ivot vrijedio malo ili nimalo, moda je onda smrt vrijedila vie nego inae. a on je bio spreman platiti koliko je potrebno. dvije kolone tenkova, jedna sa svake strane ce-ste, 120-milimetarski topovi, dijagonalno uzdignuti (ukrteni kao istonjake sablje), branili su od pobu-njenika jedinu cestu koja je vodila od aerodroma do grada. vidite li kako naa vlada dri do sigurnosti, go-spodine? Nije se dalo naslutiti je li u vozaevu glasu bilo poruge. vidim ree putnik. Ne zato to bi teroristi bili tako jaki nastavi voza. ili imali interesa u tome. i objasni ono to je putnik sluajno ve i znao: da su mnoge te bande ivjele uglavnom od otmica stranaca. da zatvore aerodrom, oni bi izgubili jedan od glavnih izvora prihoda. putnik nije imao pojma nalazi li se u pravom, slubenom taksiju ili ne. Nije uope znao kako izgle-daju njihovi taksiji, kakva im je boja, miris, vanjske

  • turistika destinacija

    11

    oznake, imaju li taksimetar ili sami izraunavaju kilometrau. No bilo je vjerojatnije da je ovaj taksi piratski izgledao je kao privatni automobil to ga je snalaljiv vlasnik jednostavno prekrstio u taksi. s druge strane, iz iskustva je znao da vlada, to je ma-nje sposobna, to vie nastoji kontrolirati takve stvari. ako elite, mogu vam biti na usluzi ovih dana. za malu cijenu, gazda. vozit u vas kamo elite. u razgledavanje nae lijepe zemlje. razmislit u odvrati putnik. voza je odmjerio putnika u prljavom retrovizo-ru. vi ste amerikanac? Ne. voza zautje i stane ekati, kao da je to pitanje iscrpilo sve druge mogunosti. Nakon nekoliko trenutaka putnik uzdahne i sla-e: vicarac. voza kao da je odahnuo: ah, vicarska. lijepa zemlja. Nije da je pozna-jem, ali koliko sam uo, to je lijepa zemlja. planine i snijeg, zar ne? Neutralni ste, zar ne? putnik potvrdi: da, neutralni. voza se sloi: To je dobro. dobro je biti neutralan. a kako se zovete, gospodine? putnik pogleda ustranu. vozili su se kroz nekakvu prljavu smeu pustinju, ratrkani kuerci, uglavnom kolibe. po toj su se pustoi kretali obrisi zamotanih

  • rui zink

    12

    glava, dok su neki samo stajali, gledajui kako kraj njih prolazi ivot. jedan visok, suhonjav pastir, skoro gol, s pastirskim tapom u ruci i s mravim stadom ovaca. i mnoge olupine koje su nekada bile automo-bili. Nagorjele karoserije tenkova, dipova, suv-vo-zila, kombija, obinih automobila, ak i helikoptera. groblje metalnih kostiju koje su pougljenile, s time da nita ne upuuje da e iz tog rudnika proizai di-jamanti. to je bilo loe u tome da kae svoje ime? kakvu vanost moe imati jedno ime u razgovoru dvoje ne-znanaca? mogao je bez straha rei pravo ime. meu-tim mogao je i nastaviti lagati. kao onaj grki junak, odisej. laljiv kao pas, taj dobri stari odisej. kiklop ga je pitao kako se zove, a on je rekao: moje ime je Nitko. kad se div poalio ocu da mu je grk iskopao jedino oko, srditi bog upita ga tko je bio tako drzak da to uini, a budalasti div odgovori: Nitko, tata, Nit-ko je to uinio. Nitko, odisej... To su dobra imena. a koje bi drugo ime mogao imati osim tih dvaju? ah, da, naravno. To je bar oito. greg slae. moje ime je greg. gereg? Ne. samo greg. gereg. lijepo ime. ja sam amadu, vama na us-luzi. drago mi je, amadu. drago mi je, gospodine gereg. zadovoljstvo mi je to sam vas upoznao. amadu je govorio engleski, to ve nije bilo loe. u agenciji su rekli da ovdje svi govore engleski. kao

  • turistika destinacija

    13

    da im je to drugi jezik. katkad i trei, ili etvrti, ali govorili su engleski. siromani ljudi, kako se ini, imaju smisla za strane jezike. To je neka genetska osobina, ili neto slino. Ni gregu engleski nije bio prvi jezik, ali uvi-jek bi se okirao ako nitko ne bi govorio engleski, ili barem hindski ili mandarin. No, hvala bogu, ovdje to nije bio problem. Neki su govorili engleski. Hvala ti boe, greg je gotovo osjetio poriv da kae shukran, gracias, xie xie, viele danke, dhanyawaad, spasiba, dziki, samalat po, barak, hvala ti to u ovom jadnom kutku svijeta netko govori engleski. vi ste legionar, gospodine gereg? amadu moda nije bio dobar voza, ali ne moe mu se porei upornost. moda bi ga vrijedilo uzeti na neko vrijeme

Search related