Maligna Oboljenja i Faktori -Noviokoline I

  • Published on
    03-Dec-2015

  • View
    21

  • Download
    9

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Maligna oboljenja

Transcript

<ul><li><p>20.10.2007ivan@zzv-ce.si*/14MALIGNA OBOLJENJA I FAKTORI OKOLINEProf.dr.Ivan Eren, Medicinski fakultet Ljubljana</p></li><li><p>*Razvoj malignih oboljenja: unutranji i vanjski faktorivrijemehormoniprehranaalkoholprehranapuenjekancerogene tvarivirusi, bakterijealkoholprehranapuenjekancerogene tvarivirusi, bakterijeslab imunoloki sistemstaranjestaranjestaranjePrekomjerna telesna masa</p></li><li><p>*FAKTORI ZA RAZVOJ MALIGNIH OBOLJENJAGenetski faktori15%Faktori okoline85%Puenje29-31%Prehrana20-50%Mikroorganizmi10-20%Jonizirajue zraenje i UV5-7%Radno mjesto2-4%Kontaminanti iz okoline1-5% Vir: Doll Richard (Podatki iz VB) Recent Results in cancer Research 1998; 154:3-21.</p></li><li><p>*FAKTORI RIZIKA U OKOLINI I IZLOENOSTFaktori, gdje osoba ima vlastiti uticaj na izloenost</p><p>DOBROVOLJNO RIZIKOVANJEPrag prihvatanja rizika je veoma visok</p><p>PuenjeTjelesna aktivnostAlkoholIzloenost suncuPrehranaPolne navike</p></li><li><p>*FAKTORI RIZIKA U OKOLINI I IZLOENOSTFaktori, gdje osoba nema znaajnog uticaja na izloenostPasivno puenjeHemijski in fizikalni kancerogeni u zraku, vodi i hraniJonizirajue zraenje (radon)Meki mikroorganizmi</p><p>NEDOBROVOLJNI RIZIKPrag prihvatanja rizika je vrlo NIZAK</p></li><li><p>*NEDOBROVOLJNI RIZIK</p><p>Posebnosti nedobrovoljne izloenostiBroj razliitih tetnih faktora je uglavnom velikPrimljena doza nije poznataUglavnom nismo svjesni izloenosti tetnim faktorima Na ljude djeluje istovremno puno razliitih tetnih faktoraMehanizam tetnog djelovanja poznat je samo za rjetke faktore</p><p>Procjena upliva na zdravlje je kompleksna + nesigurna </p></li><li><p>*KANCEROGENI FAKTORI U OKOLINIPodjela sa vidika izvora izloenostizrakvodahranaUnos u tijelopreko pluaprobavnog sistemakoe</p></li><li><p>*KANCEROGENI FAKTORI U OKOLINIPodjela na osnovu karakteristika faktora</p><p>fizikalnihemijski bioloki</p></li><li><p>*FIZIKALNI KANCEROGENI</p><p>UV zraenjejonizirajue zraenje (Radon; rentgenski, gama zraci) azbestnejonizirajue zraenje (elektromagnetski valovi -??)</p></li><li><p>*HEMIJSKI KANCEROGENI</p><p>Organohlorni spojevi (DDT,PCB) dioksini, furani, vinil-klorid, benzidinin, organska rastvarai, trihalometanipoliciklini aromatski ugljikovodiki (PAH)metali (kadmij, olovo, hrom, berilij, nikelj, arzen)hormoni (sintetiki enski polni hormoni) </p></li><li><p>*BIOLOKI KANCEROGENI</p><p>virusi (Hepatitis B,C; HPV, Epstein-Barr, Herpesvirus 8)bakterije (Helicobacter pylori) gljive (aflatoksin)</p></li><li><p>*PREVENTIVASmanjenje izloenosti kancerogenim faktorimaELIMINACIJA TETNOG FAKTORAazbesttobani dim u javnim prostorijamaZATITA LJUDIvakcinacijazatita od UV zraenjamjere za zatitu od Radona+</p></li><li><p>*IZUAVANJE KANCEROGENOG DJELOVANJA</p><p>Epidemioloka istraivanja (sluajna ili profesionalna izloenost ljudi)Eksperimentalna istraivanja na ivotinjamaLaboratorijska istraivanja sa elinim kulturamaIznimno zahtjevna istraivanja i visoka stopa nesigurnosti rezultata</p></li><li><p>*UZROCI NESIGURNOSTI ISTARIVANJA</p><p>Stalno nove tvari sa kojima ljudi dolaze u kontaktZa veinu tih tvari nije poznato dejstvo na ovjekaPodaci o koncentracijama tih tvari su rijetki!!Nema podataka o sinergstinom djelovanju razliitih kombinacijaNema podataka o izloenosti i primljeni dozi</p></li><li><p>Humani biomonitoring</p></li><li><p>BIOMONITORING ? </p></li><li><p>Humani biomonitoringDefinicija: </p><p> metod za procjenu izloenosti ljudi hemijskim tvarima u okolini mjerenjem ovih hemikalija ili njihovih metabolita u tkivima ili tjelesnim tekuinama ili izluevinama </p></li><li><p>IzvorOkolinaPut/TransportIzloenost.ljudiDozaRanibiolokiuinkiPromjenastruktura/funkcijaBolestPATOGENEZA BOLESTI KOJE SU POSLJEDICA IZLOENOSTI HEMIKALIJAMABiomonitoring(biomarkerji izloenosti)</p></li><li><p>PODACI HUMANOG BIOMONITORINGA I NJIHOVA UPOTREBADefinicija izloenosti stanovnitvaIdentifikacija ugroenih grupa stanovnitvaIdentifikacija izloenosti koje predstavljaju rizik za zdravljeProcjena trendova izloenosti kroz vrijemeEvaluacija uinkovitosti mjera za smanjivanje izloenostiOtkrivanje izloenosti novim supstancamaDefinicija prioriteta</p></li><li><p>Ogranienja humanog biomonitoringaInvazivni postupci teko se prikupljaju uzorciRezultate je teko interpretirati i objasniti ukljuenim u istraivanje zato to:toksini nivo za brojne supstance nije poznatnedostatak podataka koji se odnose na pozadinunedostatak informacija o djelovanju tvari sa niskim koncentracijamaRezultati nude samo informaciju o unosu iz svih izvoraIstraivanja su skupa</p></li><li><p>INTERES ZA HUMANI BIOMONITORING JE U PORASTUPoboljane metode omoguavaju detekciju vrlo niskih koncentracijaU veini sluajeva su podaci dostupni samo za male grupe stanovnitva, koje nisu reprezentativne za cijelo podrujeVelik interes medija i stanovnitva</p></li><li><p>PRIMJER PRAENJA UNOSA TETNIH TVARI (HUMANI BIOMONITORING)</p></li><li><p>UTICAJ ZAGAENE OKOLINE NA ZDRAVLJE STANOVNITVA MEIKE DOLINE</p><p>Komparativno izuavanje zagaenja okoline u gornjoj Meikoj dolini u godinama 1989 i 2001 </p></li><li><p>ANALIZA OLOVA U KRVI DJECE</p><p>SVRHA ISTRAIVANJAUstanoviti, da li su uvedene mjere u periodu devetesetih uspjeno smanjile zagaenje olovomProcjena izloenosti stanovnitva olovuANALIZA OLOVA U KRVI DJECE</p></li><li><p>ANALIZA OLOVA U KRVI DJECECILJEVI</p><p>Procjena optereenosti djece iz doline rijeke Mea olovom</p><p>Ustanoviti, da li postoje razlike u nivou olova u krvi u odnosu na podruje gde ive </p></li><li><p>ANALIZA OLOVA U KRVI DJECEISPITANICI I METOD RADAIspitanici u odnosu na mjesto boravakaGRUPA IZLOENIHOsobe koje ive u rni i Meici i okolnim naseljima (u blizini topionice olova) GORNJA MEIKA DOLINA</p><p>GRUPA NEIZLOENIHOsobe koje ive u udaljenijim optinama (Prevalje i Ravne na Korokem - DONJA MEIKA DOLINA</p></li><li><p>ANALIZA OLOVA U KRVI DJECEIspitanici starostVEI UNOS OLOVA, VEA OSJETLJIVOSTDjeca od 3 godine ispitani su bili prilikom sistematskog pregleda</p><p>MANJI RIZIK ZA UNOS olovaDjeca od 11 do 12 godina su takoe bili ispitani prilikom sistematskog pregleda</p></li><li><p>ANALIZA OLOVA U KRVI DJECE - rezultati</p><p>DJECA od 3-godine :47 djece je bilo ukljuenih u istraivanje20 (42,5%) iz gornje Meike doline</p><p>DJECA od 11-12 godina:71 dijete je bilo ukljueno u istraivanje54 (76%) iz donje Meike doline</p></li><li><p>ANALIZA OLOVA U KRVI DJECE- rezultati</p><p>Trogodinja djeca iz gornje Meike dolineTrogodinja djeca iz donje Meike dolineN2027VRIJEDNOST MEDIJANE130 g/l krvi50 g/l krviPROSJENA KONCENTRACIJA146,3 g/l krvi60,5 g/l krvi</p></li><li><p>ANALIZA OLOVA U KRVI DJECE- rezultati</p><p>11-12 godinja djeca iz gornje Meike doline11-12 godinja djeca iz donje Meike dolineN5417VRIJEDNOST MEDIJANE50 g/l krvi30 g/l krviPROSJENA KONCENTRACIJA53,3 g/l krvi32,9 g/l krvi</p></li><li><p>ANALIZA OLOVA U KRVI DJECE- rezultatiOlovo u krvi djece od 3 godina iz gornje i donje Meike doline</p><p>Grafikon1</p><p>1540</p><p>2545</p><p>2570</p><p>3080</p><p>3085</p><p>3590</p><p>3590</p><p>45100</p><p>45125</p><p>45130</p><p>50130</p><p>50180</p><p>50180</p><p>50180</p><p>50190</p><p>55200</p><p>55210</p><p>55250</p><p>60250</p><p>80300</p><p>9021</p><p>9022</p><p>10023</p><p>10024</p><p>11025</p><p>12026</p><p>14527</p><p>Sp.meika dolina</p><p>Zg.Meika dolina</p><p>djeca</p><p>kncentracija Pb u krvi (g/l)</p><p>List1</p><p>zap.tevSp.Meika dolinazap.tevZg.Meika dolina</p><p>114515028148401</p><p>22525029158451</p><p>32625030154701</p><p>41593003132801</p><p>52930032151851</p><p>61613503333901</p><p>714735034164901</p><p>834503511001</p><p>9445036301251</p><p>1023450371551301</p><p>1137500381461301</p><p>12153500391601801</p><p>1315050040281801</p><p>1415750041101801</p><p>152500421631901</p><p>1631550431562001</p><p>1727550441522101</p><p>181625504552501</p><p>19366004682501</p><p>20388004763001</p><p>21149900</p><p>227900</p><p>23241000</p><p>24341000</p><p>2591100</p><p>26351200</p><p>27111450</p><p>pod 5010237.010</p><p>50-9912544.425</p><p>100-1495418.520</p><p>150 in ve-9-45</p><p>lasje-zbirnik in grafi</p><p>?</p><p>Sp.meika dolinaZg.Meika dolina</p><p>11540</p><p>22545</p><p>32570</p><p>43080</p><p>53085</p><p>63590</p><p>73590</p><p>845100</p><p>945125</p><p>1045130</p><p>1150130</p><p>1250180</p><p>1350180</p><p>1450180</p><p>1550190</p><p>1655200</p><p>1755210</p><p>1855250</p><p>1960250</p><p>2080300</p><p>2190</p><p>2290</p><p>23100</p><p>24100</p><p>25110</p><p>26120</p><p>27145</p><p>Sp.meika dolinaZg.Meika dolinaSp.meika dolinaZg.Meika dolina</p><p>pod 501023710</p><p>50-991254425</p><p>100-149541920</p><p>150 in ve-9-45</p><p>lasje-zbirnik in grafi</p><p>Sp.meika dolina</p><p>Zg.Meika dolina</p><p>otroci</p><p>vsebnost Pb v krvi (g/l)</p><p>Sp.meika dolina</p><p>Zg.Meika dolina</p><p>Kategorija (gPb/l krvi)</p><p>% otrok v kategoriji</p></li><li><p>ANALIZA OLOVA U KRVI DJECE- rezultatiVjerovatnoa da e u krvi imati vie od 100 g/l je kod mlae djece 13,5 puta (95% C.I. 4,3- 41,6) vea nego kod starije djece.</p><p>To je posljedica:vee izloenosi i veem unosu vee apsorpcije u probavnom traktu (oko 5 puta)</p></li><li><p>ANALIZA OLOVA U KRVI DJECE- rezultatiVjerovatnoa da e u krvi imati vie od 100 g/l je 5,8 puta (95% C.I. 2,1- 16.1) vea kod djece koja ive u gornjoj Meiki dolini nego kod djece iz donje Meike doline.</p><p>Izloenost olovu iz svih izvora u gornjoj Meikoj dolini je jo uvijek jako visoka, to znai, da je potrebno uvesti dodatne mjere za smanjivanje unosa Pb.</p></li><li><p>ANALIZA OLOVA U KRVI DJECE- rezultatiVjerovatnoa da e u krvi imati vie od 100 g/l je 5,8 puta (95% C.I. 2,1- 16.1) vea kod djece koja ive u gornjoj Meiki dolini nego kod djece iz donje Meike doline.</p><p>Izloenost olovu iz svih izvora u gornjoj Meikoj dolini je jo uvijek jako visoka, to znai, da je potrebno uvesti dodatne mjere za smanjivanje unosa Pb.</p><p>**Razvoj raka ni posledica nekega zunanjega dejavnika temve je povezan s kompleksnimi spremembami, ki nastanejo v telesu, pri katerih pa sodelujejo zunanji dejavniki. Ljudje ne ivimo v okolju, kjer ne bi bilo onesnail. V asu ivljenja prihajamo neprestano v stik z razlinimi toksinimi snovmi, ki vplivajo na gentski zapis posameznih celic. Obseg izpostavljenosti je od okolja do okolja in od posameznika do posameznika razlien. Nanj vpliva razporeditev onesnail v posameznih elementih okolja- zrak, voda, hrana ter nain ivljenja. Prav nain ivljenja je za razvoj tevilnih rakov bistvenega pomena, saj lahko z nainom ivljenja v veliki meri vplivamo na izpostavljenost in s tem tudi vnos kodljivih snovi.V primeru raka gre za razvoj tujega tkiva v telesu. Do sprememb mora priti v genetski zasnovi celic organizma. Do teh sprememb pa pride najvekrat zaradi deajvnikov izven telesa. Ljudje ne ivimo v okolju, kjer ne bi bilo kodljivosti. Tekom ivljenja je torej lovekov genom neprestano izpostavljen razlinim zunanjim dejavnikom. Dejavnik kot na primer prehrana, kajenje, uivanje alkohola, nivo hormonov ali izpostavljenost razlinim mikroorganizmom ter rezlinim kemikalijam lahko vodijo do genskih mutacij, med katerimi so tudi take, ki vodijo v zmanjan nadzor rasti in dozorevanja celic.</p><p>POMEN IN VLOGA DEJAVNIKOV V OKOLJU JE RAZLINA TAKO KOT TUDI NAIN DELOVANJA IN POSLEDICE*</p><p>DEJAVNIKE OKOLJA LAHKO, GLED NA TO, KAKO PRIDE DO IZPOSTAVLJENOSTI, RAZDELIMO V DVE VELIKI SKUPINI*V prvi skupini so dejavniki okolja na katere imajo osebe velik vpliv- kajenje, prehrana, uivanje alkohola, telesna nedejavnost- to pa je prostovoljno tveganje oziroma tveganje na katerega lahko oseba znatno vliva</p><p>*V DRUGI SKUPINI PA SO DEJAVNIKI OKOLJA; NA KATERE POSAMEZNIK NIM APRAV VELIKO VPLIVA. Okoljska izpostavljenost vkljuuje tako UV arke, radiacijo, mikroorganizme, kemikalije v zraku, vodi in hrani, delovno mesto. Zunanje okolje- okoljski dejavniki so v tem prispevku dejavniki, ki so zunaj telesa in prihajajo v stik s telesom oziroma prihajajo v telo, ob tem pa lovek nima bistvenega vpliva na njihovo .koliino. Gre za takoimenovano neprostovoljno izpostavljenost kodljivostim v okolju</p><p>Zunanje okolje- okoljski dejavniki so v tem prispevku dejavniki, ki so zunaj telesa in prihajajo v stik s telesom oziroma prihajajo v telo, ob tem pa lovek nima bistvenega vpliva na njihovo .koliino</p><p>PROUEVANJE VPLIVA TEH DEJAVNIKOV ZA ZDRAVJE JE IZJEMNO ZAHTEVNO*</p><p>PRISTOPI PROUEVANJA IN PRIKAZA KANCEROGENIH DEJAVNIKOV V OKOLJU SO RAZLINI.*Tak nain prikazovanja je zelo primeren kadar je glavni namen ugotavljanje nainov in obsega izpostavljenosti ter seveda ustrezno ukrepanje za zmanjanje izpostavljenosti</p><p>V PRIMERIH, KO JE V OSPREDJU POTREBA PO NATANNEJEMU PROUEVANJU DOLOENIH LASTNOSTI POSAMEZNEGA KANCEROGENEGA DEJAVNIKA, NJEGOVEGA NAINA DELOVANJA, PA JE PRISTOP DRUGAEN. OBIAJNO JIH RAZVRSTIMO GLEDE NA NJIHOVE TEMELJNE LASTNOSTI*Preventivni ukrepi za prepreitev kodljivega delovanja kancerogenih snovi so zelo raznoliki in so prilagojeni specifinemu dejavniku, ki sproa spremembe, ki vodijo v razvoj raka. Z vidika zmanjevanja tveganja za rakave bolezni je najpomembneje, da v najveji moni meri zmanjamo izpostavljenost kancerogenim dejavnikom. V osnovi sta tu dva principa. Prvi temelji na prizadevanju za eliminacijo kodljivega dejavnika. Dober primer je ukrepanje v primeru azbesta. V razvitih drubah je proizvodnja in uporaba prepovedana z zakonom, razlini pravilniki in smernice pa urejajo ravnanje z e vgrajenim azbestom tako, da bi bila izpostavljenost ljudi im manja, s tem pa se zmanja tudi tveganje za razvoj raka. Podobno je tudi v primeru tobanega dima ter nekaterih kancerogenih kemikalij, ki so bile v uporabi v industriji, pa tudi v vsakdanjem ivljenju. Upotevanje principa eliminacije kancerogene snovi pa ni vedno mogoe. To e posebej velja za primere, ko so te snovi prisotne v naravnem okolju kot na primer UV sevanje, radon, arzen ali kadmij. V tem primeru je mogoe izpostavljenost zmanjati samo tako, da se ljudje v najveji meri izogibajo tem snovem oziroma da z ukrepi prepreevanja vnosa zmanjajo tveganje za pojav rakavega obolenja. V to skupino spada tudi preventivno cepljenje proti hepatitisu B in HPV (human papiloma virus). Tak pristop je manj uinkovit, zato je upravien res samo v primerih, ko ni mogoe zmanjati prisotnosti rakotvornega dejavnika v okolju.***ICP-MS-Inductively coupled plasma mass spectrometry(ICP-MS) is a type ofmass spectrometrywhich is capable of detectingmetalsand severalnon-metalsat concentrations as low as one part in 1012(part per trillion). This is achieved byionizingthe sample withinductively coupled plasmaand then using amass spectrometerto separate and quantify those ions.*svrhu istraivanjaOdredite kako e mjere uvedene kako bi se smanjio utjecaj zagaenja olovomProcijeniti stupanj izloenosti metalima**</p></li></ul>