Makroekonomija Skripta-1 (3)

8/18/2019 Makroekonomija Skripta-1 (3)

1/54

Makroekonomija – II DIO

1

MAKROEKONOMIJA


2/54

Makroekonomija otvorene privrede

Međunarodna razmjena

Međunarodna razmjena:

■ povećava specijalizacijuÐ specijalizacija povećava produkivnosÐ u du!om roku

povećava se sandard "ivljenjaÐ povećava se ras i razvoj zemljeali i:

• povećava uvoz koji isiskuje domaću proizvodnju i zaposleni !u#e svoja radna mjesa• Razlike unutrašnje i međunarodne razmjene• pro$irena mo!ućnos razmjene• suverenie dr"ava• devizni kursevi

Razlozi zbog kojih je korisno učestvovati u međunarodnoj razmjeni:

• Raznolikos uslova proizvodnje %neke zemlje imaju npr& na'u( neke ) vi$ak *idroener!ijekoje će međuso#no razmijenii+,

• Opadajući ro$kovi %ekonomija o#ima - prosje.ni ro$kovi opadaju kada se koli.ina proizvodnje povećava, zao neka zemlja mo"e proizvodii velike koli.ine određeno! proizvoda uz male ro$kove onda kada preuzme prednos u proizvodnji o! proizvoda+,

• Razlike u ukusima %zemlje se uklju.uju u razmjenu i z#o! o!a $o "ele korisii proizvode

iz dru!i* zemalja i na aj na.in povećai sandard i /sreću0+

Otvorena ekonomija

• Ovorena ekonomija je ekonomija koja je zna.ajnom iznosu uklju.ena u međunarodnurazmjenu&

• Korisna mjera ovorenosi ekonomije je odnos izvoza ili uvoza i 23)a&

Određivanje deviznih kurseva

• Devizni kurs je cijena jedne value izra"ena u nekoj dru!oj valui&• Npr& cijena jedne konveri#ilne marke izra"ena u eurima je 4(54 6& (1 KM = 0,50 €) ili• cijena jedno! eura izra"ena u konveri#ilnim markama je 7KM& (1 € = 2 KM)

Primjer: Isporuka robe košta 3!""" #M! $ko je kurs%&'"#M ()& koliko *e to koštati u eurima+

1(54KM816 9:1(54


3/54

1 KM 8 4(; 6


4/54

4(; < =&444 6 > 7?&444 6

,r-ište deviza

❖ Devizno tr-ište je r"i$e na kome se r!uje valuama razli.ii* zemalja& Na njemu se odrđujue.ajevi deviza&

❖ Razmjena valua se o#avlja u #ankama i specijalisi.kim mjenja.nicama kada se radi o malimsumama( a na or!aniziranim r"i$ima kada se radi o velikim sumama&

Devizno tr-ište

❖ .otra-nja za inozemnom valuom posoji kada sanovni$vo "eli kupii inozemna do#ra(uslu!e i imovinu& /D0 je ne!aivno! je na!i#a jer sa rasom devizno! kursa - opada ra"nja zasarnom valuom& %@e"e se za uvoz&+

❖ .onuda inozemne value dolazi od srane sanovni$va iz srane zemlje koje "eli kupii

domaća do#ra( uslu!e ili imovinu - %koje prodaje domaće sanovni$vo+& //0 je poziivno! jena!i#a jer sa rasom devizno! kursa rase ponuda e srane value& %@e"e se za izvoz&+

❖ 3onuda 3ora"nje Ð Bijena srane value pada %2K pada+❖ 3ora"nja %2+ 8 3onuda %C+ Ðravnoe"ni devizni kurs, %na slici a.ka E u kojoj je 2K 7KM96+❖ 3onuda D 3ora"nje Ð Bijena srane value rase %2K rase+

,erminologija promjene deviznog kursa

• 2eprecijacija je pad devizno! kursa %cijene+ jedne value u odnosu na dru!u valuu&

Odi!rava se na r"i$u& %npr& 1 6 ne vrijedi vi$e 7 KM ne!o 1KM+&• Aprecijacija je ras devizno! kursa %cijene+ jedne value u odnosu na dru!u valuu&Odi!rava se na r"i$u& %npr& 1 6 ne vrijedi vi$e 7 KM ne!o = KM+&

• 2evalvacija je slu"#eno sni"avanje devizno! kursa domaće value u odnosu na nekusranu valuu& 2r"ava vr$i devalvaciju&

• Revalvacija je slu"#eni poras devizno! kursa domaće value u odnosu na sranu valuu&2r"ava vr$i revalvaciju&

.romjene u deviznim kursevima

➢ Ako dođe do promjene u međunarodnoj razmjeni( o će da dovede do promjene devizno!kursa&

➢ 6 ra"nje za sranom valuom Ð deprecijacije srane value Ð 6 ravnoe"no! kursa➢ 6 ra"nje za sranom valuom Ð aprecijacije srane value Ð 6 ravnoe"no! kursa

Napomena: Kada srana valua deprecira( domaća valua

aprecira i o#rnuo&

• Cim#oli: 6 %pad+( Ð %dovodi do+( 6 %ras+


5/54

/manjenje potra-nje za ).romjena deviznih kurseva


6/54

krakom roku devizni kursevi se mijenjaju u skladu sa kreanjima kamane sope( polii.kim do!ađajima i promjenama o.ekivanja&

du!om roku devizni kursevi su određeni relaivnim cijenama do#ara i uslu!a u razli.iim

zemljama&

o 3ose#an je slu.aj zakon jedne 0ijene - koji ka"e da će se ideni.no do#ro ili uslu!a prodavai

po isoj cijeni na svim r"i$ima %kada nema ro$kova prijevoza ili zapreka razmjeni+&

• Feorija devizni* kurseva na #azi pariea kupovne moći %333+ ka"e da će devizni kurs nekezemlje na slo#odnom r"i$u izjedna.ii relaivne cijene iso! do#ra u razli.iim zemljama idovesi do uposavljanja ravnoe"e cijena u im zemljama %kada nema ro$kova prijevoza ilizapreka razmjeni+&

• Feorija pariea kupovne moći akođe vrdi da će zemlje s većom in'lacijom #ii sklonedeprecijaciji value&

❖ Npr& zemlja A ima in'laciju od 14G( a zemlja H ima in'laciju od 7G& zemlji A su

cijene do#ara i uslu!a puno veće u odnosu na cijene uvozni* do#ara i uslu!a&3ovećava se pora"nja za sranim do#rima i sranom valuom& Crana valua aprecira( adomaća deprecira za iznos od G&

❖ O!rani.enja 333 eorije: ro$kovi prevoza( zapreke razmjeni i 'inansijski okovi&

/istemi deviznih kurseva❖ Cisemi devizni* kurseva ozna.avaju skup pravila( dojerivanja i insiucija po kojima se

o#avljaju plaćanja i omo!ućavaju ransakcije preko dr"avni* !ranica&❖ Cisemi devizni* kurseva - osnovne vrse:❖ Cisem plivajući* devizni* kurseva❖ Cisem 'iksni* devizni* kurseva

❖ Cisem rukovođeno)'lukuirajući* kurseva

.livaju*i devizni kursevi❖ ovom sisemu r"i$ne sna!e u popunosi određuju devizne kurseve, nema inervencije

dr"ave ili #anke( nema javno! o#javljivanja devizno! kursa&❖ Nedosaak: mo!uća su velika odsupanja ovi* kurseva u krakom razdo#lju e mo!ućnos

$pekulaivne akivnosi

1iksni devizni kursevi❖ iksni devizni kursevi su kursevi 'iksirani u određenom omjeru naspram dru!i* valua&

2r"ava a.no de'ini$e kurs po kome će konverovai domaću valuu u dru!e value&❖ Najpoznaiji sisem 'iksni* devizni* kurseva #io je LAFNI CFAN2AR2&❖ %1 8 7 !r zlaa+ %1 8 1 !r zlaa+ %7 8 1+

❖ 3rednos - velika predvidivos sisema i mo!ućnos o.uvanja vrijednosi,❖ Nedosaak: mo!u omeai ekonomska prila!ođavanja kada dođe do udaljavanja cijena i

razmjene od 'iksno! kursa&❖ uslovima 'iksni* devizni* kurseva ravnoe"a na deviznom r"i$u se usposavlja

de'lacijom u zemlji ili in'lacijom u inosransvu umjeso prila!od#om devizno! kursa&


7/54

❖ umeova eorija ravnoe"e - sr&;7?


8/54

Rukovođeni kursevi

❖ 2evizni kursevi se u!lavnom određuju na r"i$u s im $o dr"ava posreduje na deviznomr"i$u&

❖ 2r"ava( kako #i uicala na svoj devizni kurs:

❖ kupuje ili prodaje value ili❖ mijenja svoju monearnu poliiku %poi.e privani sekor na pora"nju za nekom valuom

promjenom kamane sope pri .emu veća k&s& privla.i novac u određenu zemlju i povećava pora"nju za valuom e zemlje+&

❖ Npr& po.eni kurs je ?KM96& Na r"i$u dođe do smanjenja pora"nje za 6 z#o! zasoja poslovanja u Hi ili smanjenja kamane sope u Evropi& Cada je devizni kurs =KM96&Benralne #anke npr& kupuju 6 kako #i odr"ale po.eni kurs&

2ilans pla*anja

❖ Hilans međunarodni* plaćanja je neke zemlje je sisemai.an prikaz svi* ekonomski*ransakcija između doi.ne zemlje i saka svijea&❖ 2vije vrse savki:❖ 3oziivne %P+ savke je pora"ivanje %priliv deviza+❖ Ne!aivne %)+ savke - du!ovanje %odliv deviza+&

Osnovne sastavni0e bilansa pla*anja

❖ ,eku*i računo Fr!ovinski #ilans %uvoz i uvoz ro#a+o Nevidljive savke %uslu!e i neo do#iak od invesicija+o Frans'eri

❖ Račun kapitala %privani i dr"avni+❖ /tatističke greške❖ /lu-bene transak0ije

❖ ,eku*i račun - o#u*vaa razliku ukupno! izvoza i ukupno! uvoza ro#a i uslu!a erans'ere&

❖ #apitalni račun - o#u*vaa okove kapiala u iz i u zemlju %o#u*vaa izvoz i uvozvrijednosni* papira j& uvoz i izvoz kapiala+&

❖ 3ora"ivanje - izvoz vp %uvoz kapiala+❖ 2u!ovanje - uvoz vp %izvoz kapiala+

➢ /tatističko neslaganje ) u okviru nje!a se kori!uju ekući i kapialni ra.un&➢ /lu-bene transak0ije ) o#u*vaa inervencije dr"ave na deviznim r"i$ima( %kupovina i

prodaja dr"avni* vp+&

➢ 1P7P= se nadoknađuju slu"#enim ransakcijama dr"ave&


9/54

➢ Kada se sa#eru 1P7P=P? mora se do#ii 4&


10/54

Devizni kurs i bilans pla*anja

➢ 2evizni kurs je me*anizam koji dovodi do ravnoe"e u međunarodnom #ilnsu plaćanja&➢ 2eprecijacija value - poje'injuje domaća do#ra za srance - rezula ) povećanje izvoza ro#a

i uslu!a) su'ici ekuće! ra.una&

➢ Aprecijacija value - poskupljuje domaća do#ra i uslu!e za srance - rezula - povećanjeuvoza ro#a i uslu!a - de'ici ekuće! ra.una&

/tadiji bilanse pla*anja

• Mlada i rasuća du"ni.ka zemlja %uvoz izvoza na ekućem ra.unu( uvoz kapiala izvoza kapiala+

• rela zemlja du"nik %izvoz uvoza ro#a i uslu!a( uvoz kapiala izvoza kapiala+• 2r"ava vjerovnik %izvoz uvoza ro#a i uslu!a( izvoz kapiala uvoza kapiala+• 2r"ava zreli vjerovnik %izvoz D uvoza ro#a( izvoz uslu!a i kapiala uvoza uslu!a i

kapiala+&

#omparativna prednost i protek0ionizam

➢ 3rednosi u proizvodnji i izvozu mo!u #ii:$psolutne %A&Cmi*+ ) posoje onda kada je neka zemlja aposluno produkivnija oddru!e zemlje& emlja će izvozii proizvode u kojima je apsoluno produkivnija od dru!e&

%emlja A - proizvod /Q0( a zemlja H - /0+

Radni sati potrebni za

proizvodnju

emlja

$

emlja 2

3roizvod =

3roizvod Q =

Relaivne komparaivne prednosi %2& Ricardo+) posoje onda kada jedna je jedna zemlja

relaivno produkivnija u proizvodnji neko! proizvoda( od dru!e zemlje&

➢ 4ačelo komparativne prednosti %2& Ricardo+ vrdi da će svaka zemlja imai koris ako sespecijalizira u proizvodnji i izvozi ona do#ra koja mo"e proizvodii uz relaivno ni"i ro$ak %ukojima je relaivno e'ikasnija od dru!i*+& O#rnuo( svaka će zemlja imai korisi ako uvoziona do#ra koja proizvodi uz relaivno vi$i ro$ak %u kojima je relaivno manje e'ikasna oddru!i*+&


11/54

Krivulja proizvodnihmogućnosti zemlje A

Odjeća Mogućnosti Hrana (jed) Odjeća

D300

C150

* Raspolaže se sa 600 radnihsati

100B

A

200 400 600

Hrana

➢ Rikardova analiza komparativnih prednosti 5 zemlje će se specijalizirai u podru.ju svojekomparaivne prednosi od .e!a će svi na kraju imai korisi&

Neop*odan rad %radni sai+

3roizvod emlja A emlja H

1 jedinica *rane % 3

1 jedinica odjeće 6 7

• apsolunom smislu zemlja A ima prednos u proizvodnji i izvozu i *rane i odjeće jer ima #olju produkivnos - manji uro$ak rada od zemlje H&

• smislu komparaivne prednosi:• zemlja A ima komp& prednos u proizvodnji *rane %= pua je produkivnija od zemlje H+• zemlja H ima komp& prednos u proizvodnji odjeće %zemlja A je samo 7 pua produkivnija

od zemlje H+&

emlji A se isplai da proizvodi *ranu( a da uvozi odjeću %i o#rnuo za zemlju H+&

• koliko se zemlja A i zemlja H specijaliziraju prema svojim komparaivnim prednosima i pod uslovom da nema zapreka r!ovini i da nema ro$kova ranspora onda će ovakvarazmjena smanjii ro$ak proizvodnje i povećai nacionalni do*odak u o#je zemlje&

8rani0a proizvodnih mogu*nostiranica proizvodni* mo!ućnosi %33+ je kom#inacija ro#a i uslu!a koje se mo!u proizvesi

daim sredsvima( resursima i e*nolo!ijom u jednoj nacionalnoj ekonomiji& Fo je maksimalnakoli.ina do#ara koje jedna nacionalna privreda mo"e da proizvede&

A 600 0

B 400 100

C 200 200

D 0 300


12/54

!"#$% % !"#$% &

Odjeća Odjeća

450

'oslijera()jene

300 !

'rijera()jene

150'oslije

ra()jene

'rijera()jene

!

Hrana600 200 300

Hrana

* ijene

#rivulja proizvodnih mogu*nostiIlustra0ija proizvodnih mogu*nosti

• emlja A kupuje od zemlje H odjeću( a z&H od z&A ) *ranu& Kada se svaka zemlja usredoo.ina podru.ja svoji* komparaivni* prednosi( svi su u #oljem polo"aju& Bijene se na krajuizravnaju ako da imamo ideni.ne cijene proizvoda i uslu!a u zemljama koje imaju razmjenu


13/54

i koje proizvode na principima komparaivni* prednosi& 3onuda i pora"nja dovode do'ormiranja cijene %ne!dje između cijene odjeće u zemlji A i zemlji H, iso vrijedi i za *ranu+&


14/54

❖ %vjei razmjene su odnos izvozni* i uvozni* cijena&+

➢ Rikardo je pokazao u skladu sa eorijom komparaivni* prednosi da razmjenom dolazi do:➢ 3ovećanja poro$nje➢ 3omjeranja !ranice proizvodni* mo!ućnosi na vi$i nivo

4edosta0i teorije komparativnih prednosti

• Nedosaak eorije komparaivni* prednosi po.iva na klasi.nim preposavkama& Fo preposavlja:

• nesmeanu konkurenciju s 'leksi#ilnim cijenama i nadnicama i• neposojanje nedo#rovoljne nezaposlenosi&• Kada je ekonomija u krizi ne mo"emo #ii si!urni da će zemlje imai koris od razmjene ili da

će u svakom slu.aju vrijedii eorija komaparaivne prednosi&

.olitika protek0ionizma

• Bilj poliike proekcionizma je da se za$ii vlasia indusrija i domaća proizvodnja e naaj na.in ui.e na domaću privredu puem carinski* i necarinski* #arijera razmjeni&

9vodič• Ar!umeni za uvođenje carina i kvoa:• 4eekonomski argumenti %"rvovanje ekonomsko! #la!osanja radi osvarenja dru!i*

ciljeva+,• $rgumenti koji su ekonomski pogrešni %merkanilizam - !omilanje zlaa( carine za

pose#ne ineresne !rupe( carine iz odmazde - osveljive carine( pomoć od uvoza( za$iaod uvoza - izlaz ua nu"du( proudampin!( izjedna.avajuće carine+,

• $rgumenti koji su poten0ijalno opravdani %carine mo!u pomaći uslove razmjene ukoris neke zemlje( za$ia mlade indusrije( povećanje zaposlenosi - $o i nije #a$naje'ikasniji meod+

• .olitika protek0ionizma se odnosi na carine( kvoe i ransporne ro$kove&• 3repreke razmjeni su i necarinske #arijere %ne'ormalna o!rani.enja ili propisi koji

oe"avaju međunarodnu razmjenu+&• ;arina je porez na uvezenu ro#u& Barina predsavlja pri*od za dr"avu& Ako se carina

uvodi( o#i.no imamo smanjenje neki* dru!i* poreza i na aj na.in se nadoknađuje $ea poro$a.ima&

• .rohibitivna carina - su c& koje su oliko visoke da popuno o#usavljaju uvoz u doi.nuzemlju&

• 4eprohibitivne 0arine - su c& koje su umjerenije i koje dovode do smanjenja uvoza irazmjene( ali ne i do popuno! nesanka uvoza&


15/54

D domaćapotra!nja

" domaćaponuda

Domaća #ijena$r % & ' ravnote!a ez

razmjene

"vjetsa #ijena$ % *

" !+,O- + "vjetsa

ponuda

.//0me domaća proizvodnja naon razmjene

1//0n oli2ina ez razmjene

3//0m4 5 oli2ina naon razmjene

• #vota je kvaniaivno o!rani.enje koli.ine uvoza& Kvoa savlja razliku cijena u d"eponi* koji su do#ili dozvolu za uvoz&

• Fransporni ro$ak - međunarodno! ranspora ima isi e'eka kao carina %povećavacijenu( povećava domaću proizvodnju( smanjuje uvoz+( ( ali on se nameće po prirodi a ne poliikom dr"ave&

• Ekonomisi općenio vjeruju da slo#odna razmjena:• poi.e korisnu podjelu rada među dr"avama(• povećava mo!ućnosi proizvodnje i poro$nje i

■ povećava "ivoni sandard sanovni$va&

/lobodna razmjena

Ravnoe"a #ez razmjene nalazi se u a.ki N( !dje se sjeku domaća ponuda i pora"nja pri cijeni

od KM( i koli.ini od 744 jedinica odjeće&

• Ako se omo!ući slo#odna razmjena #ez ransporni* ro$kova( carina i kvoa( novaravnoe"a će #ii u a.ki !dje se sijeku domaća pora"nja i svjeska ponuda %svjeska


16/54

D domaćapotra!nja

" domaćaponuda

,o)aća ijena-e( ra()jene'./

'

ijena sljeno) arino)'.6 6 H +,O- 7 $onuda naon

uvo8enja #arina

jetsaijena'.4

CA9:'A % 1 KM

" ; < "vjetsaponuda

oliina

.//.=/1//1=/ 3//

78h 9do)aća proi(odnjanaon o:enjaarine

7hj ;oliina naonra()jene opterećene arino)

ponuda je *orizonalna i savr$eno elasi.na na promjenu cijena+ pri svjeskoj cijeni od ?KM i koli.ini =44 jed& odjeće&

• voz e.e u Hi( i sni"ava cijenu odjeće na ? KM po jedinici& 3ri oj će cijeni domaći proizvođa.i nudii 144 jed& odjeće( dok će pri oj cijeni domaći poro$a.i "eljei kupii =44 jed& odjeće& Razlika između =44 koja se ra"i i 144 koje se nudi prevazilazi se @OOM

%na slici razmak E - +&• uslovima slo#odne razmjene - do#ra idu s podru.ja niski* cijena na podru.je visoki*

cijena&


17/54

D d o m aćapo tra!nja

" dom aćapon ud a

,o) aća ijena-e( ra() jene' . /

% '

jetsa ijena sljeno) arino)

' . 6 6 H 7 $ o nu dan ao n uvo 8 en ja #arin a

je tsaijena' . 4

&" ; < " vjetsa

pon ud a

oliina

.// .=/1//1=/ 3//

A 5 neto gu ita z og sup lje do m aćeproizvod nje od in o zem neB 5 p rih o d od #arin a($ rih o d % #ijen a > o li2in a )

C 5 neto gu ita od p otro? a2az og viso e #ijene

>konomski trošak 0arine

• Barine svaraju ekonomsku nee'ikasnos& Kada se namenu carine( o#i.no je ekonomski!u#iak poro$a.a veći od pri*oda koje do#iva dr"ava i eksra pro'ia koje osvarujudomaći proizvođa.i z#o! povećane cijene&

• .ovršina 2 na !ra'iku predsavlja prihod od carine& On je jednak proizvodu carine%7KM+ i koli.ine uvezeni* proizvoda %144 jed&+ j& 744 KM&

• .ovršina $ na !ra'iku je neto gubitak koji proizilazi iz skuplje domaće proizvodnje odinozemne proizvodnje %54KM+& Ckupa domaća proizvodnje je poaknua većom cijenom%j& sa cijenom od KM po jed&+&

• .ovršina ; na !r'aiku je neto gubitak kod poro$a.a z#o! visoke cijene %iznosi 54KM+nakon od#ijanja pri*oda od carine i pro'ia preduzeća&

• Ako je povr$ina H %pri*od dr"ave+ veća od APB %ro$kova nee'ikasnosi+- carina jeopravdana&

• Ako je povr$ina H manja od APB - carina nije opravdana&• Nameanje carine proizvodi ri e'eka:• povećava nee'ikasnu domaću proizvodnju,• poi.e poro$a.e da smanje poro$nju carinjene ro#e j& smanjuje uvoz,


18/54

• povećava pri*od dr"ave&

>konomski rast& agregatna ponuda i ekonomski razvoj9vodič

• 3rivredni ras:• lavni ekonomski i polii.ki cilj,• Ekspanzija poencijalno! 23)a,• Sirenje !ranica proizvodni* mo!ućnosi,

?etiri =aktora rasta 9'3%&'33• Cposo#nosi ljudi %ponuda rada( o#razovanje( disciplina( moivacija+ ili ljudski proizvodni

'akor,• 3rirodna #o!asva %zemlja( minerali( !oriva( kvaliea okoli$a+ ili prirodni proizvodni

'akor,• ormiranje kapiala %srojevi( vornice( cese+,• Fe*nolo!ija %nauka( e*nika( menad"men( preduzeni$vo+&

9'36• Op$i dru$veni kapial - invesicije koje preduzima dr"ava i sasoje se od projekaa

veliko! o#ima koji pre*ode razmjeni i r!ovini %cese( in'rasrukura &&&+,• Fe*nolo$ka promjena - promjena u procesima proizvodnje ili uvođenje novi* proizvoda&&&

Modeli ekonomskog rasta 9vodič• #lasični model %Cmi*: N3 se povećava sa povećanjem sanovni$va sve dok se

posojeća zemlja ne pojavi kao !ranica rasu i Mal*us: sanovni$vo se povećava sve dok su nadnice veće od e!zisencijalno! minimuma+,

• 4eoklasični model %R& ColoT: Ras zavisi od kapiala i rada, s rasom kapialneopremljenosi rase proizvodnja po radniku( rase !rani.ni proizvod rada i rase nadnica aliopada prinos po kapialu, pad prinosa na kapial se mo"e nadoknadii e*nolo$kiminovacijama+,

.roblem međunarodne pomo*i 9vodič @ opširno• C8I %sredi$nji pro#lem eorije privredno! razvoja+• adu"ivanje u inosransvu

>konomska historija razvijenih zemalja 5 A trendova ekonomskog razvoja 9vodič& '7"• Canovni$vo i radna sna!a rasli sporije od koli.ine kapiala,• Ras realni* nadnica,

• dio nadnica u N2 se neznano uvećava,• Oscilacije u kamaama i pro'iima u vrijeme konjukurni* ciklusa,• Kapialni koe'icijen do 1U54)e se smanjivao,• Odnosi C)I sa#ilni do 1U4)e kada #ud"eski de'icii smanjuju nacionalnu $ednju• Nacionalni do*odak rase =G !odi$nje - klju.na ulo!a - e*nolo$ke inovacije


19/54

%< % ; ra t i ro &< % ; d8 i ro

' 7p ' %

%

77p

R ealna proi(o dnja%< 'oećanje potenijalne proi(odnje

77p

R ealna proi(odnja

&< 'oećanje tro=oa

7p 7p> 7p

%>%

% %>

Realna proi(odnja Realna proi(odnja

$gregatna ponuda 9$/

• AC je koli.ina do#ara i uslu!a koje su preduzeća spremna ponudii pri određenimcijenama u jednoj nacionalnoj ekonomiji u jednoj !odini dana&

C i j e n a

C i j e n a

C i j e n a

C i j e n a


20/54

• Odrednice AC: poencijalna proizvodnja %'akori proizvodnje i e*nolo!ija+ i nadnice iro$kovi&


21/54

?isaprodtinost

?isa =tednja i inestiije

pori te) po 8o) ilanja apitala?isi prosjeni dohoi

krakom roku( AC se razlikuje od poencijalne proizvodnje z#o! ne'leksi#ilni* sasavnicaro$kova& krakom roku( preduzeća će rea!ovai na veću pora"nju povećavajući i proizvodnju i

cijene&

du!om roku( kada ro$kovi rea!iraju na veće nivoe cijena( veći dio ili cjelokupna reakcija na

povećanu pora"nju re'lekira se u povećanim cijenama i malo ili nikako u povećanju proizvodnje&

Iako je krakoro.na krivulja AC poziivno na!nua( du!oro.na je krivulja AC okomia jer kada je

da dovoljno du! period - svi ro$kovi se prila!ođavaju&

$/ 5 kratki i dugi rok 9'7A

>konomski razvoj 9vodič

Razvoj je dinami.ni proces povećanja sepena zadovoljenosi ljudski* pore#a $o zna.i proces

promjene i ljudski* pore#a i mo!ućnosi nji*ovo! zadovoljenja&

Feorije privredno! razvoja:

Nakon raa - ras proizvodnje,4)i* !odina - model jednakosi %smanjenje siroma$va i preraspodjela #o!asva+,

4)i* !odina - odr"ivi razvoj %svaka !eneracija du"na sljedećoj predai zali*e neo resursa koje nisumanje od oni* koje je naslijedila+&

$/ u kratkom i dugom roku 9'7A& '7Bemlje po razvijenosti

emlje u razvoju su zemlje .iji je realni do*odak pc dosa manji od ono! koji imajuindusrijalizovane zemlje&

Veiri !rupe zemalja:

• zemlje sa niskim pc do*okom %75 i manji+(• zemlje sa ni"im srednjim do*okom %7 do = 755+(• zemlje sa vi$im srednjim do*okom %= 75 ) 14&45+(• zemlje sa visokim do*okom %preko 14 45+&

ačarani krug siromaštva 9A"A


22/54

M$#RO>#O4OM/#I MOD>CI

Skole makroekonomsko! mi$ljenja

➢Modeli razmi$ljanja o ekonomskim pro#lemima➢Fokovi eorijske ekonomije➢Ckupovi ideja pomoću koji* ekonomisi prisupaju ekonomskim pro#lemima i nude razli.iarje$enja

Fo su modeli( silovi( vrse /ili0 puevi ekonomsko)eorijsko! mi$ljenja pomoću koje! se

poku$ava:

➢Cpoznai ekonomska svarnos - spoznajna dimenzija,➢Orijenisai se u ekonomsko)polii.koj svarnosi punoj neizvjesnosi i rizika - psi*olo$ka

dimenzija,➢pore#ljavai eorijska znanja u rje$avanju ekonomski* pro#lema) upore#na dimenzija

3osoje od po.eka nasajanja i 'ormiranja ekonomije& Ekonomija se razvijala kroz nasajanje i

kriike razni* $kola kao $o su:

• Merkanilizam• iziokraizam• Klasi.na li#eralna $kola• Neoklasi.na $kola

• Marksisi.ka $kola• Kejnezijanska $kola

Cvojevrsni menalni so'Tare)i do#ivali su nazive prema razli.iim krierijima npr:

• LA@NA I2EJA %princip $kole %merkanilizam( li#eralizam( monearizam( Ekonomija ponude( RAFE+,

• IME LA@NO OCNI@AVA SKOLE %marksisi.ka $kola( kejnzijanci+• MJECFO NACFAJANJA SKOLE %/.ika$ka $kola - monearizam( /lozanska0 $kola -

u.enje Leona @alrasa i @il'reda 3area+• @RIJEME NACFAJANJA I RA@OJA %/Neoklasi.na $kola0( /Nova klasi.na

ekonomika0( /Nova kejnzijanska ekonomija0( /3oskejnzijanska eorija0+• 3OLIFIVKI 3ROCFOR ILI 2RWA@A KOJOJ NACFAJE ILI CE RA@IJA SKOLA

%/Njema.ka *isorijska $kola0( /Ausrijska $kola0( &&&+• MEFO2A KOJ SKOLA 3RIMJENJJE %/Maemai.ka $kola0+• O2NOC 3REMA OHLIBIMA KOOR2INABIJE EKONOMCKI 3ROBECA

%komandna ekonomija( slo#odno r"i$e( planiranje( samoupravljanje( mje$ovii privrednisisem( ar#ira"a(&&&+&


23/54

' %, 7p %

7p 7

oliina proi(odnje

#lasični pristup

➢ Na!la$ava samokori!irajuće uicaje u privredi➢Korijene nalazi u djelima A& Cmia( J&H&Ceja i J&C& Mila

➢3olazi od preposavke da su cijene i najamnine 'leksi#ilne ako da se ravnoe"a pri punojzaposlenosi posi"e veoma #rzo➢Konjukurne cikluse s*vaa kao povremena odsupanja4jihove analize bazirane na /ej@ovom 9/a zakonu tr-išta čija se suština svodi na to da jeprekomjerna proizvodnja po svojoj prirodi nemogu*a!

klasi.nom prisupu - 7 zaklju.ka:

• 3rivreda uvijek ima punu zaposlenos i uvijek proizvodi poencijalni proizvod %!ra'ik1+&• 3romjene A2 ne mo!u uicai na nivo nezaposlenosi i proizvodnju& One ui.u samo na

nivo cijena i sasav realno! 23)a %!ra'ik 7+&

ra'ik 1

N i v o c i j e n

a


24/54

%, %

ijene

%,>

9 poetna ranoteža9 pore)ećaj ranoteže 9 noa ranoteža!>> 9 ranoteža oj se dola(i sa)o po)jeranje) %

' %

&!>>

'>

7 . 7>. 7p

oliina proi(odnje

ra'ik 7 - Cejov zakon r"i$a

#enesianski pristup

➢J&M&KeXnes %1II=)1U?:+

➢Iz #o!ae porodice

Du-nosti:

• Cavjenik minisra 'inansija,• 3redsavnik @elike Hrianije na #rojnim međunarodnim kon'erencijama,

➢ra'ik 7: &&&& A2 opada z#o! promjene nesa$ice novca ili dru!i* 'akora %A2 posaje A2Y+& 3ricijeni 3( ukupna poro$nja se smanji do a.ke H i nakon o!a proizvodnja na kraak rok opada& C padom A2 opada i cijena %sa 3 na 3Y+& Manja cijena poi.e ras poro$nje i ponovno vraćanje u polo"aj poencijalne proizvodnje&


25/54

• 1U71)1U= predsjednik najveće! osi!uravajuće! dru$va,


26/54

• Havio se preprodajom srano! novca i #erzanskim $pekulacijama,• rednik ekonomsko! .asopisa,• Cekrear Kraljevsko! ekonomsko! dru$va• Vlan #rojni* AN,• Nosilac po.asni* dokoraa,• 1U?;& pro!la$en Lordom

Djela:

• /Nov.ani sisem i 'inansije Indije0• /Ekonomske posljedice mira0• /Rasprava o vjerovanoći0• /Fraka o nov.anoj re'ormi0• /Rasprava o novcu0• /Credsva napreka0• /Op$a eorija zaposlenosi( kamaa i novca0• /Kako plaii za ra0

/Op$a eorija zaposlenosi( kamaa i novca0 - 1U=&

➢Benralno pianje - nezaposlenos➢Isi.e da nezaposlenos nije slu.ajna već redovia pojava➢Isra"uje kako povećai do*odak i zaposlenos

Nji* određuju dvije !rupe 'akora:

2AFI AKFORI

➢3osojeća sru.nos radne sna!e➢Koli.ina i kvalie opreme➢Fe*nike➢

Cepen konkurencije➢kus i navike poro$a.a➢2ru$veni sisem koji ui.e na rasposjelu N2➢Inenzivnos rada

NEA@ICNE 3ROMJENJI@E @ELIVINE

➢Cklonos pora"nji

➢rani.na e'ikasnos kapiala


27/54

➢Kamana sopa


28/54

Cklonos poro$nji %M3B+

➢@eli.inu izdaaka na poro$nju određuje zakon psi*olo$ke prirode - sklonos poro$nji➢3oro$nja u 'unkciji do*oka➢3oro$nja rase ili opada uvijek sporije od do*oka

Cklonos $ednji

• 2vosruka ulo!a:• i.e na o#im invesicija• Fezaurisanje

EF ;GI IF/

EF ;G/

• C zavisi od B• B zavisi od M3B• M3B zavisi od Q• C8I zavisi od Q• C8I usposavlja se djelovanjem muliplikaora

rani.na e'ikasnos kapiala %MEK+➢i.e na I( nivo zaposlenosi i Q

MEK = OCEKIVANI Z PINO! Z OD Z KAPI"A#NI$ Z DO%AA

CI&ENA Z PON'DE

• O#im invesicija zavisi od MEK i kamane sope• 2a #i se invesiralo MEK re#a da je veća od kamane sope&• MEK 8 k&s& - presaje invesiranje

Kamana sopa

• i.e na o#lik uro$eno! novca• vodi psi*olo$ki 'enomen - /"elja za likvidno$ću0 %davanje prednosi !oovini+• 3reduslov za u "elju - nesi!urnos u po!ledu visine k&s& u #udućnosi

3o#ude koje poi.u "elju za likvidno$ću:

• 3o#uda za ekućim poslovanjem


29/54

• 3o#uda opreza• Spekulacijska po#uda


30/54

M;K K@"@

O#@A@?% ?OB%C!#$% % #@B@,?ODEFF&$!G +%GOR@O&$!G +%GOR@

69A':'A "@$O9O'7:

Fpan Iond . oliina Jnadnia(aposlenosti

jedinianadnie

• Welja za likvidno$ću određuje pora"nju za novcem

@isina kamane sope zavisi od:

• Welje za likvidnos$ću %pora"nja za novcem+• Koli.ine novca u opicaju %ponuda novca+&

Me*anizam sisema

➢Klasi.ni prisup - AC i A2 podudarni➢Kejns - AC i A2 u ravnoe"i samo slu.ajno➢ okviru AC i A2 razlikuje poro$na i inevsiciona do#ra

Ravnoe"a:

• M3B mora #ii olika da poro$nja apor#uje sve $o je proizvedeno• 3ora"nja za invesicijama mora od!ovarai ponudi i* do#ara• C8I

aposlenos

• vodi dvije o#ra.unske jedinice• K@ANFIFEF NO@VANE JE2INIBE• K@ALIFEF A3OCLENOCFI

DOHOD$# I $.O/C>4O/, $I/> OD:

ID$,$#$ 4$ I ID$,$#$ 4$ ;


31/54

! . ? J K

➢Jedinica nadnice predsavlja odnos između produkivnosi rada i nominalne nadnice➢3ovećanje nominalne nadnice iznad produkivnosi rada djeluje in'laorno i desimulaivno➢Ekonomija ide ka punoj zaposlenosi samo ako nadnice rasu u skladu sa produkivno$ću rada➢Ako posoji nesklad( javlja se nezaposlenos( a ravnoe"a između ponude i pora"nje za radomse usposavlja sni"avanjem nadnica

➢Cra* od de'lacije naveo je Kejnsa na ezu o 'iksnim nominalnim nadnicama i 'leksi#ilnimrealnim nadnicama

De=la0ioniranje 9sni-avanje realnih nadni0a putem in=la0ije predstavljasuštinu #ejnsovog učenja!

➢ Nje!ova ekonomija je ekonomija pora"nje( anide'laorna i anikrizna

INFER@ENBIJA 2RWA@E

1& Na M3B pomoću:

➢Kamane sope➢3oreske polike

7& Na I %invesicije+:

➢ preko kamane sope

➢or!anizovanjem javni* radova %javna poro$nja+&


32/54

'%, %,> %,>> %

'>>

&

'>%

'

77 7>7>> 7p

oliina proi(odnje

ra'ik 7: 3rikaz kejnezijansko! modela

4eoklasični model

• /nevidljiva ruka0 auomaizmom djelovanja r"i$a usposavlja uslove ravnoe"e• Na r"i$u .ise %per'ekne+ ravnoe"e polo"aj 'irme je 'unkcija njeni* pri*oda i ras*oda• Osnovni princip - opadajući pri*odi i rasući ro$kovi• Razlikuje polo"aj 'irme i polo"aj indusrije %!rane+• #o! osnovno! principa 'irma i indusrija suo.avaju se sa pro#lemom proizvodnje #ez

pro'ia

N i v o c i j e n a


33/54

Fakva mo!ućnos djeluje na 'irmu u dva pravca:

1& 2a smanji ro$kove proizvodnje7& 2a preseli kapial u dru!u !ranu


34/54

Neoklasi.ari pri*vaaju preposavke .ise 9per'ekne konkurencije


35/54

➢ Ne pridaju zna.aj nezaposlenosi - z#o! 'leksi#ilnosi cijena i plaa( privreda #ilje"i punuzaposlenos➢Invesicije su u 'unkciji o.ekivano! pro'ia


36/54

odata*

e)a neolasiari)a ; a)atna stopa (aisi od ponde i potražnje apitala Lodnosno o =tedn

➢a)atna stopa je ije Mesi-ilna i isti trži=te➢ada je trži=te apitala ranoteži L@.


37/54

9 =tednja @

a)atnastopa Li<

; pneinestiije

2@p ; inestiijepriatno8 setora@8 ; inestiijedržae

!>i

.

!i 1

@ . @p@8

1

@ . @p

:p%" :p:g%"

@nestiijeN =tednja L@N<

Dodatak: K;roLding out e=ekat 9JB

➢3rema neoklasi.arima( dr"avna inervencija je #ezuspje$na i nepore#na& 2r"avna poro$nja će

povećai ukupne invesicije i povećai kamanu sopu i na kraju smanjii %isisnui+ invesicije privano! sekora&

➢Me*anizam: dodavanje će dr"avni* invesicija već posojećim privanim invesicijama dovesido povećanja ukupni* invesicija %na slici ©+& Fo će rezulirai u većoj kamanoj sopi( koja ćedesimulisai privane invesicije& Ako #i pad privani* invesicija #io jednak porasu dr"avni*ula!anja( ukupna poro$nja #i osala isa i ne #i imala uicaj na r"i$e ro#e %na sliciº+&➢Iz o!a se izvodi zaklju.ak da porasom dr"avni* ula!anja nije mo!uće povećai zaposlenos

%croTdin! ou e'eka+&


38/54

Monetaristički pristup

➢ Neoli#eralne posavke

➢ Nasao 54)i* !odina vijeka pod uicajem no#elovca Milona ridmana➢3odrazumijeva da je ponuda novca klju.na deerminana u krakoro.nim kreanjimanominalno! 23)a i du!oro.nim kreanjima cijena➢ridman i monearisi rede'iniraju kvaniaivnu eoriju novca i uklapaju je u neoklasi.nu eorijukapiala

#vantitativna teorija nov0a ima dvije =ormula0ije:

%! 1IN>RO$

V= NP = P ⋅ 6 M M

5 brzina opti0anja nov0a M 5 količina nov0a. 5 prosječni nivo 0ijena 5 realni 8D.

Klju.na posavka - da je #rzina opicaja novca relaivno sa#ilna i predvidiva&

Nivo cijena kreće se srazmjerno ponudi novca %kvaniaivna eorija cijena+

6! #>M2RIDP/#$ $RIQ$4,$

3olazi od 'unkcije novca kao o#lika j& o#lika imovine&

3reposavlja da vlasnik imovine u svom por'oliu ima najmanje dva o#lika imovine npr& novac i

ro#u ili vrijednosne papire&

Nivo cijena je 'unkcija monearne ponude i monearne pora"nje&

➢ Na.in uvrđivanja monearne ponude i pora"nje je dvojak:a& 3reko porasa ra"nje %izdaaka+ #& 3reko r"i$a novca i kamane sope %djelovanje kamane sope na invesicije+

➢Ras pora"nje djeluje na ras novca➢Rede'inisana kvaiaivna eorija novca %ridman+

➢Kada BH iza#ere ekspanzivnu monearnu poliiku o izaziva ras monearne ponude➢@lasnici kapiala oslo#ađaju se vi$ka !oovine i zamjenjuju !a za imovinu koja donosi prinos%npr& dr"avne o#veznice+➢3osljedica - cijene o#veznica rasu( a pri*od od o#veznica pada


39/54

➢Celekcija se nasavlja - npr& povećava se pora"nja za akcijama, posljedica - cijene akcija rasu(a prinos pada id&➢Cve o poi.e invesicionu akivnos i dovodi do rasa ukupne ekonomske akivnosi


40/54

MO4>,$RI$M

O#i.no se predsavlja kvaniaivnom eorijom %rede'inirana( o#novljena( pro$irena varijana M&

ridmana+Cu$ina monearizma se svodi na slijedeće:

➢A2 pod uicajem promjena u ponudi novca➢3roizvodnja( zaposlenos i cijene pod uicajem novca

➢2vije su preposavke vjerovanja u novac:

➢Ca#ilnos i pravilnos #rzine opicaja novca➢ Novac je neosjeljiv na kamae

➢Ako je @ sa#ilno - M određuje p < \➢#o! o!a je 'iskalna poliika neva"na

➢ilipsova krivulja %krakoro.na+ je relaivno srma➢ sisemu AC)A2 krakoro.na kriva AC je posve srma➢#o! o!a novac pokreće proizvodnju neznano i krakorajno➢lavni uicaj novca je na cijene

Me*anizam sisema

➢@a"no je sa#ilizirai monearni sekor( a realni sekor će se #rzo prila!odii sanju i sa#ilizirai pomoću konkurencije i r"i$no! me*anizma&➢Inervencionizam i diskreciona 'iskalna i monearna poliika desa#iliziraju ekonomiju&➢lavno monearno pravilo %preporuka+ - sopa rasa ponude novca re#a #ii unaprijed poznaaikonsanna& Ako je #rzina opicanja novca sa#ilna( po"eljno je da ras nov.ane mase #ude jednak rasu 23)a&]spored#a: monearisi.ki i kejnezijanski prisup

a& Ras ponude novca je prva deerminana rasa nominalno! 23)a

#& Bijene i plae su relaivno 'leksi#ilne

c& 3rivani sekor je sa#ilan - !lavne promjene zaviseod posupaka Benralne #anke


41/54

Monetaristi2i pristup

ijene'

7p%, % ijene'

Kejnezijansi pristup7p

%,%

"amo

M

ME 6E E F

'roi(odnja7

'roi(odnja7

]2odaak: Razlike monearisa i kejnezijanaca

Monetaristi:➢A2 određena samo ponudom novca %#rzina opicanja novca sa#ilna+➢AC je relaivno srma %već u krakom roku+ z#o! 'leksi#ilni* cijena i nadnica i z#o! o!a

promjena A2 ui.e samo na cijene

#ejnezijan0i:➢A2 određena i ponudom novca ali i dr"avnom poro$njom( porezima( neo izvozom %#rzina

opicanja novca se mijenja sa k&s&+


42/54

R$,> 5 makroekonomija ra0ionalnih očekivanja

okviru $kole o.ekivanja u ekonomiji se razlikuju:

1+ Adapivna7+ Racionalna=+ 3luracionalna o.ekivanja

$daptivna - u ekonomiju uveo Ba!an 1U5=&!&

➢Cu$ina: ekonomski su#jeki suo.eni sa nedovoljnim i nepouzdanim in'ormacijama➢ om nesi!urnom sisemu o.ekivanja 'ormiraju na #azi iskusva➢Fakva o.ekivanja projiciraju u #udućnos

Ra0ionalna očekivanja - uvodi u analizu Jo*n Mu* 1U1&!&

➢Ro#er Lucas i F*omas Car!en o#novili neoklasi.nu $kolu preko kriike kejnezijanski*adapivni* o.ekivanja i a'irmacije racionalni* poslovni* o.ekivanja➢Ova sruja poznaa je kao NO@A KLACIVNA EKONOMIKA

3odrazumijeva:

➢3er'ekno poznavanje ekonomske srukure

➢3lae i cijene 'leksi#ilne

Me*anizam sisema:

• 3er'ekno in'ormisani su#jeki uz upore#u maemaski* modela i ekonomerije( predviđaju pozicije ekonomsko! sisema

• a*valjujući ome( anicipiraju akcije ekonomske poliike i usklađuju npr& o.ekivanusopu in'lacije sa svarnom

• ilipsova krivulja je verikalna( a ekonomska poliika je suvi$na

➢Kada vlada mijenja svoju poliiku - ekonomski su#jeki mijenjaju svoje pona$anje➢/i!ra s vladom0 pomoću racionalni* o.ekivanja➢ ekonomijama u kojima dominiraju racionalna o.ekivanja( 'leksi#ilne cijene i plae(ekonomska poliika vlade je nee'ikasna jer je ekonomski su#jeki anicipiraju i u!rade u svoje pona$anje➢Jedini na.in da ekonomska poliika ui.e na zaposlenos i proizvodnju je INENA^ENJE ( $o je rijekos %racionalna o.ekivanja+


43/54

• Fvorci ekonomske poliike ne mo!u pro!nozirai ekonomska kreanja #olje od privano!sekora&


44/54

&

G$rava(dugoro2na)


45/54

#ritike R$,>@u:

• 3osavka o 'leksi#ilnim cijenama i plaama,• 3osavka o u!rađivanju najnoviji* pro!noza popu superkompjuera• Fvrdnja da su predviđanja konjukurni* ciklusa po!re$na

>#O4OMIQ$ .O4

➢3ojavila se 1U;U& !odine➢@eć u 4)im !odinama i!rala ulo!u eorijske osnove ekonomske poliike u CA2 %R& Re!an+➢3o.iva na La''er)ovoj %La'erovoj+ kruvulji koja predsavlja odnos poresko! operećenja imoivacije za proizvodnju➢ cenru pa"nje poreska poliika➢Cmanjenje poreza podsi.e privanu inicijaivu %pokrea. invesicija( proizvodnje i zaposlenosi+

➢lavni predsavnici ovo! pravca kriikovali kejnzijance zao $o se previ$e oslanjanju naupravljanje ekonomijom pomoću A2

➢3redlo"ili vraćanje idejama J& H& CeX)a i o#novu upravljanja ekonomijom pomoću podsicanja poduzeni$va( AC i ekonomsko! rasa➢3redla!ali smanjenje rans'era i poreza e resrikivnu poliiku kao sredsvo #or#e proivin'lacije➢Ova poliika pri*vaćena i kori$ena u CA2 % re!anomi< ili re!anomika+ i @elikoj Hrianiji%a.erizam+➢ 'okusu analize - in'lacija i privredni ras

➢Lije.enje in'lacije - re!ulisanjem monearne ponude( a preko uicaja na proizvodnju djeluje namonearnu ra"nju➢Fako se ovaj koncep #azira na sla#osima kejnezijanske i monearisi.ke $kole➢Insisira na dr"avnoj inervenciji( ali u razumnoj mjeri➢3olazi od moivacije i privane inicijaive poduzenika

]La'erova kriva

➢3ri*oda od poreza neće #ii ako je poreska sopa 4G ili ako je 144G& skladu sa ekonomijom ponude( kada poreske sope rasu od nule( ukupni pri*odi od poreza rasu& a.ki M maksimizirase pri*od dr"ave& Nakon o!a( u nekoj a.ki %npr& A+ ljudi po.inju manje radii( manje $edii iusmjeravai svoju akivnos u sivu ekonomiju& Rezula je slijedeći: veći porez - manji pri*od zadr"avu&➢


46/54

IA


47/54

I/@CM model

I/ model 5 ravnote-a na tr-ištu roba

Kamatnastopa

(i)

Kamatnastopa

(i)

I"

#6

B 6 B

$ $ A

%tednja(")

$& 6& Investicije(I)

"

$'& ''&

6&A A

*

$&

B

$& 6&

Investicije(I)

$'& ''& +o!odak()

IC - MO2EL RA@NOFEWE NA FRWISF ROHA

9IF/ uslov makroekonomske ravnoe"e

.rvi !ra'ikon predsavlja 'unkciju invesicija %odnos kamane sope i invesicija+&Drugi !ra'ikon predsavlja ravnoe"u invesicija i $ednje&,re*i !ra'ikon predsavlja 'unkciju $ednje&?etvrti !ra'ikon predsavlja 'unkciju do*oka i kamane sope %kom#inaciju kamane sope ido*oka+ odnosno IC model ili ravnoe"u na r"i$u ro#a&

$

A

B


48/54

Kada je kamana sopa ?G( invesicije su 4 nov.ani* jedinica( $ednja je 4 nov.ani* jedinica i

do*odak 554 nov.ani* jedinica&

Kada je kamana sopa G( invesicije su ?4 nov.ani* jedinica( $ednja je ?4 jedinica( a do*odak

?54 nov.ani* jedinica&

Objašnjenje gra=ika


49/54

Ako je kamana sopa u na$em primjeru ?G( ada će prema invesicijskoj 'unkciji( invesicije #ii

4 jedinica&

2a #i se osvarila ravnoe"a na r"i$u ro#a( $ednja re#a #ii akođe 4 nov.ani* jedinica&

Na emelju 'unkcije $ednje vidimo da je $ednja 4 jedinica( a kojoj od!ovara do*odak od 554nov.ani* jedinica&

Kada na posljednjem !ra'ikonu povu.emo okomiu liniju sa !ra'ikona =( sa nivoa domaće!

proizvoda od 554 nov.ani* jedinica i nađemo presje.nu a.ku sa *orizonalnom linijom koju smo

povukli sa !ra'ikona 1 do#ivamo prvu a.ku koju ćemo o#ilje"ii sa A&

Ako sada porase kamana sopa na G( invesicije će opasi na nivo od ?4 jedinica& I dalje

imamo jednakos I8C %invesicije jednake $ednji+& Fom nivou $ednje od!ovara ni"i domaći proizvod od ?54 nov.ani* jedinica& Ako ponovimo isu proceduru kao u prvom slu.aju(

do#ivamo dru!u a.ku koju o#ilje"avamo sa H&

Nasavimo li ovu proceduru #iranjem razli.ii* kamani* sopa i ra"enjem nivoa domaće!

proizvoda koja od!ovara im kamanim sopama do#ićemo .iav niz a.aka koji .ine IC 'unkciju&lavna IC 'unkcija prikazuje razli.ie nivoe domaće! proizvoda koji uz dau kamanu sopu

osi!uravaju ravnoe"u na r"i$u ro#a&

] Ovo nije 'iksan model %kamana sopa i domaći proizvod su varija#le+&] Ovaj model ima #ez#roj rje$enja&


50/54

a)atnastopa Li<

6

a)atnastopaLi


51/54

novcem(M 8 75 P 144 S3 - $pekulaivna

pora"nja za

novcem

■.rvi !ra'ikon - je 'unkcija $pekulaivne pora"nje za novcem&■Kada kamana sopa opada( rase $pekulaivna pora"nja za novcem& Fo se odnosi na slu.aj kada

kamana sopa na r"i$u novca opada %npr& kamana sopa u #ankama pada+ a $pekulaivna

pora"nja za novcem se povećava - jer kupujemo npr& vrijednosne papire&

■Drugi !ra'ikon je 'unkcija ukupne pora"nje za novcem&■,re*i !ra'ikon je 'unkcija ransakcijske pora"nje za novcem i domaći proizvod %do*odak+&■?etvrti gra=ikon je 'unkcija kamane sope i do*oka ) LM model ili ravnoe"a na nov.anomr"i$u&

Ako preposavimo da je kamana sopa =G( vidimo da je od!ovarajuća $pekulacijska pora"nja

za novcem u om slu.aju 75 nov.ani* jedinica&

Ako je ukupna nov.ana masa u na$em slu.aju 175 nov.ani* jedinica i ako od#ijemo $pekulaivnu

pora"nju za novcem %j& 75 jedinica+( do#ivamo od!ovarajuću ransakcijsku pora"nju za novcem

u iznosu od 144 jedinica na na$em !ra'ikonu&

Na rećem !ra'ikonu uo.avamo da uz dau #rzinu opicaja novca iz i* 144 nov.ani* jedinica

ransakcijske pora"nje mo"e se osvarii domaća proizvodnja od 744 nov.ani* jedinica&

3ovu.emo li ponovo verikalnu liniju sa !ra'ikona =( sa nivoa do*oka od 744 nov.ani* jedinica

prema zadnjem !ra'ikonu i ako nađemo presje.nu a.ku sa *orizonalnom linijom koja ide iz

!ra'ikona 1( do#ivamo prvu presje.nu a.ku koju o#ilje"avamo sa A&

Ako se kamana sopa smanji na nivo 7G( ada će $pekulaivna pora"nja za novcem porasi na 54nov.ani* jedinica&

Ako o od#ijemo od od ukupne nov.ane ponude( osaje za ransakcijsku pora"nju ;5 nov.ani* jedinica&

Ova ransakcijska pora"nja od!ovara domaćem proizvodu od 154 jedinica&3onovimo li proceduru iz pre*odno! slu.aja( do#ivamo dru!u presje.nu a.ku H& 3osupak

mo"emo nasavii do #eskona.nosi i do#ićemo skup a.aka na zadnjem !ra'ikonu koji će .inii parove vrijednosi kamane sope i do*oka %i i Q+ uz koje se osvaruje ravnoe"a na r"i$u novca

%LM 'unkcija+&

o.avamo dva loma =unk0ije $pekulacijske pora"nje i nji*ov uicaj na LM 'unkciju&


52/54

Ako je kamana sopa ?G ili vi$e ada nema $pekulacijske pora"nje za novcem( pa se cjelokupna

nov.ana ponuda korisi za 'inansiranje poslovni* ransakcija& z dau #rzinu kolanja novca

uo.avamo da se osvaruje maksimalan domaći proizvod od 754 nov.ani* jedinica& ao LM

'unkcija ima lom u a.ki B na nivou kamane sope od ?G& oj a.ki LM kriva posaje okomia i popuno neelasi.na na kamanu sopu&


53/54

Ako je kamana sopa 4(5G u na$em slu.aju( posoji zamka likvidnosi& z u kamanu sopu$pekulacijska pora"nja za novcem je *orizonalna i iznosi od 4 do D nov.ani* jedinica& ao za

ransakcijske svr*e osaje ?5 nov.ani* jedinica ili ni$a& Iz ovi* ?5 nov.ani* jedinica koje

maksimalno mo!u poslu"ii za ransakcijske svr*e mo!uće je osvarii najvi$e ;5 nov.ani*

jednica domaće! proizvoda&

2akle( ako je $pekulacijska pora"nja za novcem 175 jedinica( za ransakcijske svr*e osaje 4 pa

je i Q %domaći proizvod+ 8 4& ao kriva LM ima jo$ jedan lom u a.ki 2( pa je u inervalu od 4 -

;5 ( Q ) *orizonalna linija na nivou kamane sope od 4(5G %o je a kamana sopa - koja je

zamka likvidnosi+&

I/@CM MOD>C

Ravnoe"a na dva r"i$a IC)LM model

I/FCM

Ako rije$imo jedna.ine u na$em primjeru do#ijamo a.ku presjeka ovi* 'unkcija IC i LM j&

od!ovarajuću ravnoe"nu kamanu sopu i od!ovarajući ravnoe"ni do*odak& 3rema ome( uzdomaći proizvod 9r i kamanu sopu 9 ir osvaruje se isovremena ravnoe"a i na r"i$u ro#a i

na r"i$u novca& Ali( svaka promjena #ilo koje varija#le u modelu dovesi će do promjenavrijednosi ravnoe"no! ir i Q %kamane sope i do*oka+ j& do naru$avanja op$e ravnoe"e&


54/54

a)atnastopa Li<

:"

IM

ir

0 r ,ohodaNproi(odnja LT

Documents

Makroekonomija Skripta-1 (3)