Embed Size (px)
Citation preview
Sastav BDP-a
LIČNA POTOŠNJA (C) – proizvodi i usluge koje kupuju potrošači
INVESTICIJE (I): STAMBENE – kupovina kuća i stanova od strane pojedinaca NESTAMBENE – kupovina tvornica i opreme od strane preduzeća
DRŽAVNA POTROŠNJA (G) – proizvodi i usluge koje kupuje država na federalnom, državnom i lokalnom nivou
NETO IZVOZ (X-IM) – razlika između izvoza i uvoza: X > IM vanjskotrgovinski višak X < IM vanjskotrgovinski manjak
INVESTICIJE U ZALIHE (Is) – razlika između proizvodnje i prodaje: Proizvodnja > Prodaja POZITIVNE Proizvodnja < Prodaja NEGATIVNE Proizvodnja = Prodaja NULA
BDP = C + I + G + (X – IM) + Is
Sastav BDP-a u BiH
2005 2006 2007 2008 2009 2010
Izdaci za krajnju potrošnju domaćinstva
16.515.383 18.063.983 19.911.556 22.468.038 21.630.506 21.827.996
Izdaci za krajnju potrošnju NPUSD
168.389 177.000 205.864 256.490 243.041 256.328
Izdaci za krajnju potrošnju vlade
3.814.190 4.187.921 4.697.252 5.570.487 5.734.140 5.779.755
Bruto investicije4.802.348 4.339.567 6.460.127 7.953.524 5.837.598 5.419.842
Investicije u stalna sredstva
4.789.466 4.532.432 6.142.706 7.565.073 5.951.728 5.344.469
Promjene zaliha12.882 -192.865 317.421 388.451 -114.130 75.373
Izvoz proizvoda i usluga
5.583.000 7.024.400 8.123.100 9.102.426 7.733.600 9.192.300
Uvoz proizvoda i usluga
12.643.600 12.640.400 14.973.600 17.235.400 13.283.700 14.521.700
Neto izvoz-7.060.600 -5.616.000 -6.850.500 -8.132.974 -5.550.100 -5.329.400
BDP18.239.710 21.152.471 24.424.299 28.115.565 27.895.185 27.954.521
Izvor: Agencija za statistiku BiH
(000 KM)
Sastav BDP-a u BiH
Neto izvoz u BiH
Sastav BDP-a u BiH
2005 2006 2007 2008 2009 2010Izvoz proizvoda i usluga 5.583.000 7.024.400 8.123.100 9.102.426 7.733.600 9.192.300
Uvoz proizvoda i usluga 12.643.600 12.640.400 14.973.600 17.235.400 13.283.700 14.521.700
Neto izvoz -7.060.600 -5.616.000 -6.850.500 -8.132.974 -5.550.100 -5.329.400
(000 KM)
Zadatak 1
U tabeli su dati podaci o BDP-u za BiH u 2009. i 2010. godini.
a)Izračunati nivo BDP-a za 2009. i 2010. godinu. Izračunati stopu rasta BDP-a 2010. u odnosu na 2009. godinu. Šta se dogodilo sa ekonomskim aktivnostima?
b)Za svaki sastavni dio BDP-a izračunati stopu rasta/pada 2010. u odnosu na 2009. godinu. Koji je dio BDP-a imao najbrži rast, a koji najsporiji? Izračunati koliki je udio svaki sastavni dio imao u BDP-u 2009. i 2010. godine.
c)Šta se desilo sa vanjskotrgovinskim bilansom? Objasnite.
2009 2010
Potrošnja (C) 21.873.547 22.084.324
Investicije (I) 5.951.728 5.344.469
Državna potrošnja (G) 5.734.140 5.779.755
Izvoz (X) 7.733.600 9.192.300
Uvoz (IM) 13.283.700 14.521.700
Investicije u zalihe (Is) -114.130 75.373
(000 KM)
Egzogene i endogene varijable
EGZOGENE VARIJABLE – određene izvan modela, njihove vrijednosti se prihvataju kao dati podaci, njihove promjene dovode do promjena u endogenim varijablama.
ENDOGENE VARIJABLE – određene unutar modela, njihove promjene ne dovode do promjena u egzogenim varijablama, one zavise od drugih varijabli.
Potražnja za dobrima
Ukupna potražnja za dobrima:
Z ≡ C + I + G + X – IM
≡ simbol koji nam govori da jednačina predstavlja identitet – jednačina u kojoj se ustanovljava jednakost lijeve i desne strane, jednačina koja je tačna nevezano za vrijednost bilo koje promjenjive u njoj.
Lična potrošnja (C)
Raspoloživi dohodak (YD) – dohodak koji ostaje nakon što potrošači prime trasfer od države i plate poreze.Državni transferi: penzije, dječiji doplatci, naknade za porodiljsko odsustvo i opremu novorođenčadi, naknade za nezaposlene, socijalne pomoći, školarine, naknade u slučaju invalidnosti, bolovanja i sl.
FUNKCIJA POTROŠNJE:
C = C (YD) (+) kada raspoloživi dohodak raste, raste i potrošnja (jednačina ponašanja)
C = c0 + c1YD
c1 sklonost potrošnji, predstavlja uticaj promjene raspoloživog dohotka na potrošnju
c0 predstavlja nivo potrošnje kada je YD = 0
YD = C + S bilo koja promjena raspoloživog dohotka raspodjeljuje se između
potrošnje i štednje
FUNKCIJA POTROŠNJE – GRAFIČKI PRIKAZ
C = c0 + c1YD
YD = Y – T
C = c0 + c1(Y – T) T plaćeni porezi umanjeni za državne transfere koje su
primili potrošači
Lična potrošnja (C)
Zadatak 2
Pretpostavimo da sljedeća jednačina predstavlja potrošnju BiH:
C = 200 + 0,5YD gdje je YD = Y – T i T = 200.
a.Koji je nivo potrošnje u ovoj ekonomiji ako je YD = 0? Ukratko objasnite kako pojedinci “plaćaju” tu potrošnju kada je YD = 0.
b.Pomoću predhodno datih parametara izračunajte nivo potrošnje kada je Y = 1200. Pretpostavite da se Y povećao na 1300. Šta se dogodilo sa YD kada se Y povisio na 1300? Na osnovu ovih rezultata, koliku graničnu sklonost potrošnje ima ekonomija?
Zadatak 3
Pretpostavimo da su sljedeći podaci pokazatelji ekonomskih uvjeta i ponašanja neke ekonomije:
C = 400 + 0,75YD gdje je YD = Y – T, T = 400 i Y = 2000
a)Prikažit grafički gore navedenu funkciju potrošnje. Šta predstavlja okomito presretanje? Koliki je nagib funkcije potrošnje? Koliki je nivo potrošnje za ovu ekonomiju ako je Y = 2000?
b)Uz pretpostavku da se Y neće promijeniti, grafički izrazite (na predhodnom grafu) i objasnite posljedice smanjivanja granične sklonosti potrošnje na 0,5. Izračunajte šta se dogodilo sa nivoom potrošnje.
Štednja (S)
ŠTEDNJA Privatna štednja – štednja potrošača, jednaka je njihovom dohotku
umanjenom za njihovu potrošnju S ≡ YD - C Javna štednja – jednaka je porezima (umanjenim za transfere)
umanjenim za državnu potrošnju T – G T > G, proračunski višak, javna štednja pozitivna T < G, proračunski manjak, javna štednja negativna
S = YD – C
S = Y – T – C
S = Y – T – c0 – c1 (Y – T)
S = -c0 + (1 – c1)(Y – T)
(1 – c1) granična sklonost štednji, pokazuje nam koliko ljudi štede od
dodatne jedinice dohotka
PARADOKS ŠTEDNJE – veća štednja dovodi do pada proizvodnje i do
zadržavanja štednje na istom nivou
FUNKCIJA ŠTEDNJE – GRAFIČKI PRIKAZ
Štednja (S)
Zadatak 2 - nastavak
Pretpostavimo da sljedeća jednačina predstavlja potrošnju BiH:
C = 200 + 0,5YD gdje je YD = Y – T i T = 200.
c) Napišite funkciju štednje za ovu ekonomiju. Koliki je nivo štednje (S) kada je YD = 0? Objasnite kako i zašto se to dogodi. Kolika je granična sklonost štednje za ovu ekonomiju?
Zadatak 4
Predpostavimo da sljedeća jednačina prikazuje ekonomiju BiH:
Z = C + I + G C = 400 + 0,5YD T = 400 I = 200
YD= Y – T G = 600
a)Kolika je granična sklonost potrošnje? Kolika je granična sklonost štednje?
b)Napišite jednačinu koja prikazuje kakva je potražnja (Z). Koliki će biti nivo potražnje kada je Y = 0? Šta predstavlja taj nivo potražnje? Šta će se dogoditi sa nivoom potražnje (Z) ako se Y povisi za 1KM?
Ravnotežna proizvodnja
Uslov ravoteže: PROIZVODNJA = POTRAŽNJA
Y = Z
Pretpostavka: X = 0, IM =0 (zatvorena ekonomija)
Z = C + I + G
Z = c0 + c1(Y – T) + I + G
Y = Z
Y = c0 + c1(Y – T) + I + G
Y = c0 + c1Y - c1T + I + G
Y - c1Y = c0 + I + G - c1T
(1 - c1)Y = c0 + I + G - c1T
TcGIcY 101c-1
1 c0 + I + G – c1T autonomno trošenje
multiplikator
11
1
c
RAVNOTEŽNA PROIZVODNJA – GRAFIČKI PRIKAZ
1
Ravnotežna proizvodnja
RAVNOTEŽNA PROIZVODNJA – GRAFIČKI PRIKAZ
2
Ravnotežna proizvodnja
RAVNOTEŽNA PROIZVODNJA – GRAFIČKI PRIKAZ
3
Ravnotežna proizvodnja
Zadatak 4 - nastavak
Predpostavimo da sljedeća jednačina prikazuje ekonomiju BiH:
Z = C + I + G C = 400 + 0,5YD T = 400 I = 200
YD= Y – T G = 600
c)Na osnovu predhodnog odgovora (a), izračunajte nivo potražnje za sljedeće nivoe dohodka: Y=1600, Y=1800, Y=2000, Y=2200 i Y=2400. Usporedite svaki nivo dohotka sa nivoom potražnje koji ste izračunali za svaki nivo dohotka. Je li na nekim od tih nivoa ekonomija u ravnoteži? Objasnite.
d)Na osnovu odgovora u dijelu c) odgovorite na sljedeća pitanja: Kada je Y=1600, usporedite nivoe dohotka i potražnje. Kako će preduzeća reagovati na ovu situaciju? Kada je Y=2400 usporedite nivoe dohotka i potražnje. Kako će preduzeća reagovati na ovu situaciju?
Zadatak 5
Predpostavimo da sljedeća jednačina prikazuje ekonomiju BiH:
Z = C + I + G C = 300 + 0,9YD T = 1000 I = 200
YD = Y – T G = 2000
a)Izračunajte nivo ravnotežne proizvodnje.
b)Nakon što ste izračunali ravnotežan dohodak izračunajte nivo potrošnje za ovaj nivo proizvodnje.
c)Navedite za ovu ekonomiju funkciju štednje. Izračunajte nivo štednje koji se nalazi na tom nivou ravnotežne proizvodnje.
d)Pretpostavite da su se domaćinstva odlučila povisiti svoje autnomne štednje za 100. Istovremeno su se domaćinstva odlučila smanjiti autonomnu potrošnju za 100. Izračunajte novi nivo ravnotežne proizvodnje koji je posljedica smanjenja autonomne potrošnje za 100.
e)Na osnovu vaše analize iz d), izračunajte nivo štednje sa novim ravnotežnim nivoom proizvodnje. Usporedite taj nivo štednje sa nivoom štednje iz dijela c). Šta se dogodilo nivou štednje u ovoj ekonomiji od kada je narasla želja za štednjom?
HVALA NA PAŽNJI!
