Međunarodno tržište novca

Pojam i uloga trzižišta novca

To je finansijsko tržište kratkoročnim finansijskim instrumentima čija je svrha

osiguranje likvidnosti u finansijskom sistemu

Subjekti koji raspolažu viškom likvidnih novčanih sredstava nude taj novac na kratak rok,subjektima kojima nedostaje likvidni novac (novac na kratak rok). Kratak rok na koji se nudi novac, odnosno na koji se traži novac jeste rok od jednog dana do najviše godinu dana.

Mjesto na kojem se susreće ponuda i potražnja novčanih sredstava jeste tržište novca.

Tržište novca je mjesto na kome se vrši transakcija novca od onih koji taj novac imaju prema onima kojima je on potreban, uz utvrđivanje roka povrata i cijene (kamatne stope).

Tako dolazi do novčanog toka prvo u smijeru od onih koji imaju novac u momentu pozajmljivanja, a potom obrnuto, u momentu vraćanja.

Definicija tržišta novca

Tržišta novca postoje radi radi prijenosa sredstava pojedinca, korporacija i jedinica vlasti s kratkoročnim viškom sredstava ekonomskim subjektima s kratkoročnom potrebom za sredstvima.

Na tržištima novca, kratkoročne dužničke instrumente izdaju ekonomske jedinice koje trebaju kratkoročna sredstva, a kupuju ih ekonomske jedinice sa viškom kratkoročnih sredstava.

Kad su jednom izdati, instrumentima tržišta novca trguje se na aktivnim sekundarnim tržištima.

Od pojma tržišta novca treba razlikovati pojam novčano tržište. Pojam novčano tržište je širi i obuhvata ukupne novčane transakcije jedne zemlje.

Učesnici i predmet rada natržištu novca

TRŽIŠTE NOVCA

Učesnici Centralne banke, poslovne banke i specijalizirane posredničke organizacije (poslovni odnosi između pojedinih učesnika su precizno regulisani)

Predmet rada •novčana sredstva

•vrijednosni papiri

Funkcije tržišta novca

• Mobilizacija i alokacija kratkoročnih finansijskih sredstava

• Obezbjeđivanje likvidnosti učesnika

• Utvrđivanje cijena finansijskih instrumenata

• Transmisija monetarne politike

• Formiranje kamatne stope

Mobilizaciaj i alokacija kratkoročnih finansijskih sredstava

Evoluirala je iz aktivnosti banaka i drugih finansijskih posrednika na prikupljanju depozita i odobravanju kredita u složen proces neposrednog odnosa kreditora i korisnika sredstava.

Obezbjeđivanje likvidnosti učesnika

Podrazumjeva mogućnost transaktora da, bez velikih transakcionih troškova ili gubitaka, pretvore kratkoročne finansijske instrumente u novac, odnosno obezbjede plaćanja.

Održavanje likvidnosti ukupnog finansijskog sistema je zajednička funkcija centralne banke i tržišta novca.

Utvrđivanje cijena finansijskih instrumenata

Djelovanje ponude i tražnje za kratkoročnim finansijskim instrumentima, na tržištu novca se vrši utvrđivanje cijena finansijskoh instrumenata.

Kod berzanske trgovine neposredno se obrazuju jedinstvene cijene instrumenata, dok dilerska trgovina dovodi do disperzije ponude i tražnje, pa se jedinstvena cijena formira kao rezultat prosjeka realizovanih cijena.

Transmisija monetarne politike

Potražnja novca predstavlja bitnu polugu monetarne politike. Ona omogućava vođenje monetarne politike preko instrumenata koji stoje na raspolaganju centralnoj banci, kao što su operacije na otvorenom tržištu i sl.

Formiranje kamatne stope

Na tržištu novca formira se kamatna stopa na bazi ponude i tražnje koja se, po pravilu, primjenjuje i kod kratkoročnih kredia zaključenih u direktnom kontaktu, bez tržišta novca. Ova stopa ne zavisi samo od ponude i tražnje novca na tržištu novca, već od eskontne stope centralne banke i stope inflacije.

Instrumenti tržišta novca

Na tržištu novca trguje se žiralnim novcem, kratkoročnim hartijama od vrijednosti, zlatom i plemenitim metalima.

Podjela instrumenata tržišta novca prema izdavaocu:

• Finansijske instrumente države i centralne banke

• Korporativne finansijske instrumente• Bankarske instrumente• Posebni oblici instrumenata

Finansijski instrumenti države i centralne banke su:

• Državne obveznice

• Obveznice državnih agencija

• Žiralni novac – viškovi likvidnosti i mehanizam reotkupa kratkoročnih hartija od vrijednosti

Korporativni kratkoročni finansijski insrumenti su komercijalni zapisi.

Bankarski instrumenti su depozitni certifikati, blagajnički zapisi i bankarski akcepti.

Posebni oblici instrumenata su udjeli novčanih investicionih fondova i kratkoročne polise osiguravajućih organizacija.

Međunarodno tržište novca

Razvojem međunarodne trgovine i

uticajem multinacionalnih kompanija stvoreno je posebno finansijsko tržište koje ima međunarodni karakter.

Premda su američka tržišta novca najveća i najaktivnija na svijetu, tržišta novca širom svijeta sve su veća i važnija.

S obzirom na važnost američkog dolara u odnosu na druge valute, mnogi mađunarodni finansijski ugovori traže plaćanja u američkim dolarima – američki dolar još uvijek je glavno međunarodno sredstvo razmjene. Rezultat je da su strane vlade i poslovni sektor oduvjek držali zalihe sredstava (depozite) u dolarskoj denominaciji izvan SAD-a.

Osim toga, američke korporacije koje vode međunarodnu trgovinu često u stranim bankama širom svijeta drže depozite u američkim dolarima radi, lakšeg palćanja izdataka i kupovine. Ti depoziti u dolarskoj denominaciji u podružnicama američkih banaka nazivaju se eurodolarski depoziti, a tržište na kojem se njima trguje eurodolarsko tržište.

Eurodolarsko tržište vrši uticaj na nacionalna tržišta novca, naročito kada je u pitanju određivanje visine kamatne stope.

Eurodolarsko tržište nije geografski određeno, već je ono dio nacionalnih tržišta novca i kapitala na kojem se transakcije obavljaju u valuti drugih zemalja.

Eurodolari su depoziti banaka izraženi u dolarima. Ovi depoziti mogu biti izraženi i u drugim nacionalnim valutama.

Eurodolare mogu imati vlade, korporacije i pojedinci bilo gdje u svijetu i nisu izravno podložni propisima američke banke, kao što su obavezne rezerve i premije osiguranja depozita.

Eurodolarsko tržište predstavlja vid internacionalizacije finansijskih tržišta, a time i tržišta novca. Na tom tržištu subjektima štednje i investitorima pružaju se šire mogućnosti, jer se na njemu prevazilaze granice nacionalne akumulacije. Međutim, sredstva uvijek potiču i koriste se u nacionalnim finansijskim okvirima.

Instrumenti eurodolarskog tržišta

• Tržišta međubankarskih depozita

• Eurodolarski depozitni certifikati

• Euro-note

• Euro-komercijalni zapisi

Tržište međubankarskih depozita

• Predstavlja tržište rezervi likvidnosti. Kamatna stopa na ovom tržištu je LIBOR (London Interbank Offer Rate) – londonska međbankarska kamatna stopa, koja je regulatorna kamatna stopa za sve druge finansijske instrumente na ovom rtžištu.

• Ova kamatna stopa predstavlja prosječnu kamatnu stopupo kojoj 16 prvoklasnih međunarodnih banaka, koje posluju sa eurodolarima u Londonu nudeći svoje kratkoročne zajmove.

LIBOR postaje regulatorna kamatna stopa i na unutrašnjm tržištima novca.

Eurodolarski depozitni certifikati

Eurodolarski depozitni certifikat ima rok dospjeća od 3 i 6 mjeseci. Investitori koriste ovaj instrument za zaštitu od rizika kamatne stope.

Euro-note

Služe za prikupljanje sredstava koja se iz kratkoročnih transfomišu u dugoročne. To je aranžman banke i klijenata kojim se klijentu daje mogućnost da prikuplja sredstva izdavanjem kratkoročnih hartija od vrijednosti u intervalima od 6 mjeseci, a u roku trajanja aranžmana (5-7 godina). Banka se obavezuje da prodaje izdate hartije, ili da otkupi emisiju ukoliko emitent ne uspije da proda drugim investitorima.

Euro-komercijalni zapisi

Euro-komercijalni zapis je komercijalni papri koji prodaju velike korporacije na eurodolarskom tržištu.

Vrijednosni papiri na europskom tržištu novca

Eurodolarski certifikati o depozitu (CD) – su certifikati o depozitu u stranim bankama u denominaciji američkog dolara. Dospjeća na eurodolarske certifikate o depozitu kraće su od godinu dana, a većina ima dospjeće od jedne sedmice do šest mjeseci.

• Euroobveznice – su kratkoročne obveznice sa dospjećem od 1,3 i 6 mjeseci, slične su komercijalnom zapisu. Te instrumente najčešće koriste europske banke koje se bave komercijalnim papirima.

• Eurokomercijalni papir (Euro-CP) – izdaje diler komercijalnog papira bez uključivanja banke. Stopa eurokomercijalnog papira obično je za 0,5 ili 1% iznad LIBOR stope.

Literatura

• Finansijska tržišta; prof. dr Mirko Kulić; 2003, Beograd

• Finansijska tržišta i institucije; Saunders, Antony; Millov Cornett, Marcia; 2006, Masmedia, Zagreb

• Poslovni rječnik, urednici Pero Jurković...[et al]; treće dopunjeno izdanje; 1995, Masmedia, Zagreb

• Finansijska tržišta, doc. dr Mersud Ferizović; 2004, Bihać

• www.tims.edu.rs/sr/sadasnji.../75-finansije?...trziste_i...trziste_novca