81
S A D R Ž A J UVOD 1. FINANSIJSKI SISTEM I FINANSIJSKO TRŽIŠTE 1.1. POJAM I PODELA FINANSIJSKOG TRŽIŠTA 1.2. FINANSIJSKI INSTRUMENTI KAO ELEMENT FINANSIJSKOG TRŽIŠTA 1.2.1. VLASNIČKE HARTIJE OD VREDNOSTI 1.2.2. HARTIJE OD VREDNOSTI – INSTRUMENTI DUGA 1.3. FINANSIJSKE INSTITUCIJE TRŽIŠTA KAPITALA 2.OBLICI MEĐUNARODNOG KRETANJA KAPITALA 2.1. MEĐUNARODNO KRETANJE ZAJMOVNOG KAPITALA 2.2. PORTFOLIO INVESTICIJE 2.3. STRANE DIREKTNE INVESTICIJE 3.SEGMENTI MEĐUNARODNOG TRŽIŠTA KAPITALA 3.1. MEĐUNARODNO TRŽIŠTE OBVEZNICA 3.2. MEĐUNARODNO TRŽIŠTE AKCIJA 4.ULOGA BERZE NA MEĐUNARODNOM TRŽIŠTU KAPITALA 4.1. POJAM I ZNAČAJ BERZE 4.2. BERZE REGIONA U SVETLU GLOBALNIH PROMENA 4.3. EURONEXT – EVROPSKI LIDER U TRGOVANJU AKCIJAMA 4.4. SVETSKA FEDERACIJA BERZI

finansijsko trziste kapitala

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Ekonomija

Citation preview

SADRAJ

UVOD 1. FINANSIJSKI SISTEM I FINANSIJSKO TRITE1.1. POJAM I PODELA FINANSIJSKOG TRITA 1.2. FINANSIJSKI INSTRUMENTI KAO ELEMENT FINANSIJSKOG TRITA1.2.1. VLASNIKE HARTIJE OD VREDNOSTI 1.2.2. HARTIJE OD VREDNOSTI INSTRUMENTI DUGA

1.3. FINANSIJSKE INSTITUCIJE TRITA KAPITALA

2. OBLICI MEUNARODNOG KRETANJA KAPITALA2.1. MEUNARODNO KRETANJE ZAJMOVNOG KAPITALA 2.2. PORTFOLIO INVESTICIJE 2.3. STRANE DIREKTNE INVESTICIJE

3. SEGMENTI MEUNARODNOG TRITA KAPITALA3.1. MEUNARODNO TRITE OBVEZNICA 3.2. MEUNARODNO TRITE AKCIJA

4. ULOGA BERZE NA MEUNARODNOM TRITU KAPITALA4.1. POJAM I ZNAAJ BERZE 4.2. BERZE REGIONA U SVETLU GLOBALNIH PROMENA 4.3. EURONEXT EVROPSKI LIDER U TRGOVANJU AKCIJAMA 4.4. SVETSKA FEDERACIJA BERZI

Diplomski rad

Meunarodno trite kapitala

ZAKLJUAK PRILOG LITERATURA

UVOD

Za pravilno tumaenje i implementaciju u privredi, bitno je precizno ustanoviti i definisati pojmove, pojave, norme i pravila uobiajena za nauku i svakodnevnu praksu. Naroita panja u ovom radu posveena je analizi svih relevantnih parametara postojanja i funkcionisanja meunarodnog trita kapitala. Trite kapitala kao izuzetno vaan segment finansijskog trita i celokupnog sistema, jedan je od glavnih pokretaa ekonomskog napretka jedne zemlje. Trite kapitala ostvaruje optimalnu alokaciju finansijskih sredstava, stimulie tednju, titi interese investitora omoguavajui im maksimiranje prinosa i slino. Nesporno je da su danas najmonija trita kapitala locirana u najnaprednijim trino orijentisanim privredama. Performanse trita kapitala su izuzetno znaajne za zemlje u razvoju, naroito ako se ima u vidu da su mnoge zemlje u razvoju visoko zaduene, a da za njihov dalji razvoj i strukturne promene privrede nedostaje kapital, do koga je mogue doi na meunarodnom tritu kapitala. U operacionalizaciji postavljenog zadatka, a u nastojanju da se sadrina i struktura rada predstavi na jednostavan i koncizan nain, rad je podeljen u etiri teorijski oblikovanih, ali meusobno povezanih celina. Cilj mi je bio da iz mnotva saznanja, informacija i podataka izdvojim ono to e itaocu ovog rada pruiti uvid u fenomen i potrebu za postojanjem meunarodnog trita kapitala. Prvi deo rada je prikaz osnovnih pojmova, obeleja, elemenata i funkcija finansijskog trita. Panja je usmerena i na dugorone finansijske instrumente (akcije i obveznice), kao osnove za postojanje trita kapitala. Bie rei i o depozitnim i nedepozitnim finansijskim institucijama trita kapitala.

2

Diplomski rad

Meunarodno trite kapitala

U drugom delu bie analizirani osnovni oblici meunarodnog kretanja kapitala: meunarodno kretanje zajmovnog kapitala, portfolio investicije i strane direktne investicije. U treem delu rada bie ukazano na dva segmenta meunarodnog trita kapitala: meunarodno trite obveznica i meunarodno trite akcija. Meunarodno trite obveznica prua uesnicima itav niz pogodnosti. Iako se razvija sporije nego trite obveznica, meunarodno trite akcija kontinuirano raste i prua kompanijama pogodnosti da kotiranjem na berzama izvan domae zemlje pribave potreban kapital. Na ovom segmentu meunarodnog trita nacionalna regulativa je jo uvek izraena, pa postoje inicijative da se na meunarodnom nivou usaglase. Na osnovu prethodnih delova koncipiran je etvrti deo kroz prikaz stanja i perspektive razvoja berzanskog poslovanja, kao i uloga berze na meunarodnom tritu kapitala. Prikazane su berze u regionu u svetlu globalnih promena, EURONEXT kao evropski lider u trgovanju akcijama i Svetska federacija berzi. Imajui u vidu ogromnu vanost meunarodnog trita kapitala za ekonomski napredak jedne zemlje, namera je da se ukae na znaaj i mogunost razvoja trita kapitala u naoj zemlji. Pri tom, znaajno je naglasiti da je za razvoj trita kapital kod nas, funkcionisanje pravne drave jednako vano kao i ispunjavanje ekonomskih preduslova. Inae, funkcionisanje trita kapitala u neadekvatnom pravno ekonomskom okruenju bilo bi rizino ili ak kontraproduktivno. Umesto da doprinese ekonomskom razvoju i stabilizaciji, dovelo bi do velike nestabilnosti i pogoranja privredne strukture.

3

Diplomski rad

Meunarodno trite kapitala

1. FINANSIJSKI SISTEM I FINANSIJSKO TRITESvet finansija je u poslednjih tridesetak godina pretrpeo ogromne promene, kao i drugi oblici ljudske aktivnosti. Neke od najvanijih su internacionalizacija i globalizacija, deregulacioni tokovi, razvoj informativne i telekomunikacione tehnologije, pojava velikog broja finansijskih inovacija i podizanje ukupnog nivoa znanja i strunosti. Sve one su imale veliki uticaj na funkcionisanje finansijskih sistema veine zemalja. Finansijski sistem svake zemlje je jedan od najvanijih podsistema ekonomskog i drutvenog sistema. On je odreen stanjem politikih odnosa, karakterom vlasnitva, stepenom privredne razvijenosti i drugim faktorima. Finansijski sistem sainjava vei broj finansijskih institucija i uesnika (centralna banka, poslovne banke, tedionice, tedno-kreditne asocijacije, penzioni fondovi, investicioni fondovi, osiguravajua drutva, posrednike organizacije i slino), finansijskih trita i finansijskih instrumenata (instrumenti duga, vlasniki instrumenti, derivativni-izvedeni instrumenti). Najvaniji njegovi elementi su upravo: - Finansijska trita; - Finansijski uesnici i posrednici i - Finansijski instrumenti. Dobar i efikasan finansijski sistem treba da omogui nesmetano funkcionisanje privrednog sistema, opstanak, rast i razvoj nacionalne ekonomije i celokupni drutveni prosperitet. Privredni subjekti, preko finansijskog sistema i njegovih osnovnih elemenata dolaze do sredstava neophodnih za finansiranje svakodnevnog poslovanja, investicije, rast i razvoj. Npr. drava dolazi do sredstava za finansiranje svoje aktivnosti (za odravanje vojske i policije, socijalno, penziono-invalidsko i zdravstveno 4

Diplomski rad

Meunarodno trite kapitala

osiguranje, obrazovanje i slino); privatni subjekti (domainstva) dolaze do sredstava za kupovine nekretnina (zemlje, kua, stanova) ili ostalih trajnih potronih dobara i slino. Finansijski sistem predstavlja mehanizam i vodi, odnosno sistem kanala kojima se vri transfer finansijskih sredstava izmedju razliitih subjekata i grupa u privredi. Sve uesnike u privrednom sistemu mogue je podeliti u 4 sektora: - Sektor privrede (privatna preduzea, ortaka drutva i korporacije); - Javni sektor (vlade, lokalni organi vlasti i javna (dravna) preduzea); - Sektor domainstva (veliki broj pojedinaca i porodica tj. stanovnitvo) i - Ino sektor (svi subjekti privrednog i drutvenog ivota koji dolaze iz drugih zemalja). Uloga svakog finansijskog sistema je da omogui nesmetan tok sredstava u nacionalnoj ekonomiji, izmedju dve znaajne grupe subjekata. To su, sa jedne strane, subjekti koji raspolau vikovima finansijskih sredstava u odreenom trenutku i subjekti koji imaju manjkove finansijskih sredstava, sa druge strane. Na taj nain finansijski sistem povezuje dve makroekonomske kategorije: tednju i investicije. JAVNI SEKTORporezi tednja krediti zajmovi

dotacije

porezi investicije krediti kup. hov investicije

SEKTOR DOMAINSTVAtednja

FINANSIJSKI POSREDNICItednja krediti

SEKTOR PRIVREDEtednja

INO SEKTORkupovina hov

Slika br. 1. Tokovi sredstava izmedju osnovnih privrednih sektora1

Subjekti koji raspolau vikovima finansijskih sredstava nazivaju se tedne jedinice, a subjekti koji raspolau manjkovima finansijskih sredstava nazivaju se investicione jedinice. Izmeu ovih subjekata postoji vrlo tesna meuzavisnost i sloenost. esto se moe desiti da se isti uesnik u privrednom ivotu nae u obe uloge istovremeno.

1

Dr Dejan Eri, (1997.), Finansijska trita i instrumenti, Beograd

5

Diplomski rad

Meunarodno trite kapitala

Npr. domainstvo tedi da bi prikupilo depozit za podizanje hipotekarnog kredita u vezi kupovine kue. Ili preduzee emituje obveznice ili uzima kredite kako bi uloilo u akcije drugog preduzea nad kojim namerava da preuzme i stekne kontrolu.

1.1. POJAM I PODELA FINANSIJSKOG TRITA

Finansijsko trite, kao sastavni deo finansijskog sistema jedne zemlje, omoguava normalno i nesmetano funkcionisanje privrede. Preko njega se odvijaju sva zbivanja u realnim tokovima drutvene reprodukcije. Finansijsko trite je organizovano mesto na kome se susree ponuda i tranja za razliitim oblicima finansijskih instrumenata (aktive). Pojam finansijska aktiva se sree pod razliitim drugim nazivima, kao to su: finansijski instrumenti, trini materijal, efekti, berzanska roba i slino. U osnovi, u finansijsku aktivu je mogue ukljuiti razliite oblike finansijskih instrumenata kojima se trguje na finansijskim tritima, kao to su: iralni novac, valute, hartije od vrednosti (zapisi, obveznice, akcije, konvertibilne hartije od vrednosti, izvedeni instrumenti, itd.), plemeniti metali i slino. Osnovna uloga finansijskog sistema je da izvri spajanje i povezivanje tednih (suficitarnih) i investicionih (deficitarnih) jedinica u datom trenutku vremena. MONETARNI SISTEM S>1 SUFICITARNI S