FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJEVITEZSTUDIJ PRVOG CIKLUSA, II. GODINA STUDIJA

ADNAN DIZDAREVI

SEMINARSKI RAD

TRAVNIK, 2013.SVEUILITE/ UNIVERZITET VITEZ VITEZFAKULTET POSLOVNE EKONOMIJEVITEZ

PROIZVODNJA I ZAPOSLENOST SEMINARSKI RAD

IZJAVA: Ja, Adnan Dizdarevi, student Sveuilita/Univerziteta VitezVitez, Indeks broj_________ odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da sam ovaj rad izradiopotpuno samostalno uz koritenje citirane literature i pomo mentora. Potpis studenta:________________

Predmet: MakroekonomijaProfesor: Prof.Dr. Kadrija HodiAsistent: Mr.sc Bakir MujiStudent: Adnan DizdareviBroj indexa:

Travnik, Oktobar 2013.SADRAJ

1.UVOD41.1. PROBLEM,PREDMET I OBJEKT ISTRAIVANJA41.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA41.3. STRUKTURA RADA41.4. ZNANSTVENE METODE51.5. RADNA HIPOTEZA52.MAKROEKONOMIJA62.1.MAKROEKONOMSKI CILJEVI72.2.MAKROEKONOMSKI INSTRUMENTI82.3.PROIZVODNJA92.4.ZAPOSLENOST93.STANJE U BIH PO PITANJU ZAPOSLENOSTI123.1.NAJVANIJI MAKROEKONOMSKI INDIKATORI123.2.TRITE RADA153.3.SIVA EKONOMIJA174.ZAKLJUAK19LITERATURA20

1. UVOD

1.1. PROBLEM,PREDMET I OBJEKT ISTRAIVANJA Problem ovoga seminarskog rada jeste makroekonomija kao nauna disciplina koja se u teoriji definie kao ekonomije koja prouava ponaanje privrede kao cjeline.Predmet istraivanja jesu makroekonomski ciljevi koje svaka drava nadstoji da ostvari.Objekat ovog seminarskog rada je svakako proizvodnja i zaposlenost kao pojedinani makroekonomski ciljevi a koji se esto nazivaju glavnim nosiocima ekonomskog razvoja jedne zemlje.1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA

Svrha rada jeste upoznavanje sa makroekonomijom kao vanom naunom disciplinom ekonomske nauke, koja prestavvlja djelovanje na cjelokupnu privredu jedne zemlje, te njenih ciljeva.Cilj istrazivanja je upoznati se blize sa temom ciljeva makroekonomije te obraditi njena dva najvanija a to su proizvodnja i zaposlenost.1.3. STRUKTURA RADA

Ovaj seminarski rad je tako struktuiran na pocetku upoznaje sa bitnim pojmovima vezanim za makroekonomiju, monetarnu politiku, te centralno bankarstvo, sa naglaskom na rad Centralne banke Bosne i Hercegovine.Rad se sastoji od est osnovnih poglavlja i to:Uvod koji se sastoji od pet podpoglavlja: -Problem, predmet i objekt istraivanja, - Svrha i ciljevi istraivanja, - Struktura rada, - Znanstvene metode, i - Radna hipoteza i pomone hipoteze.Drugi dio ovog seminatskog rada predstavla priu o makroekonomiji, njenom nastanku te djelovanju.Trei dio vezan je za temu monetarne politike kao i za njene instrumente. U etvrtom dijelu objanjen je pojam centralne banke,njene uloge u monetarnoj politici .Peti dio se odnosi na zakljcak u kojem se sumira tematika cijelog seminarskog rada.U estom dijelu je pobrojana koritena literatura.1.4. ZNANSTVENE METODE

Znanstvene metode koje su se koristile u radu su sljedee:1.metod analize i sinteze,kojim e se analizirati i pronalaziti razlozi nekih monetarnih kretanja 2.komparativna metoda,pomou koje se e se uporedjivati rezultati monetarnih kretanja iz vise vremenskih perioda.1.5. RADNA HIPOTEZA

Hipoteza ovog seminarskog rada glasi : Ukoliko se smanjuje nezaposlenost u jednoj dravi za odreeni procenat, njeni makroekonomski pokazatelji e biti duplo bolji, to e privui panji i elju investitora da investiraju u tu dravu .

2. MAKROEKONOMIJA

Makroekonomija je grana ekonomske nauke koja se, za razliku od mikroekonomije, bavi pitanjima vezanim za cjelokupnu privredu nekog podruja, prouavajui meusobne odnose ukupne (agregatne) proizvodnje, prihoda, zaposlenosti, cijena i drugih varijabli.Makroekonomija potie od grkih rijei macros (veliki) i oikonomia (ekonomija), to znai da prouava ekonomske agregatne veliine. Drugim rijeima, bavi se prouavanjem problema drutvene privrede, kao cjeline, gdje se varijable svode na mali broj globalnih veliina, tj. kompleksnih agregatnih veliina, koje su uglavnom meusobno povezane i mogu da utjeu jedna na drugu.[footnoteRef:1] U tom smislu makroekonomija se bavi izuavanjem pojava, procesa i problema, kao to su: bruto proizvod, drutveni proizvod, nacionalni dohodak, potronja, tednja, investicije, ekonomski rast, spoljnotrgovinska razmjena, drutvena reprodukcija, platni bilans, ciklina kretanja privrede, budet, fiskalna i monetarna politika, agregatna tranja i ponuda, zaposlenost, inflacija itd. Prema tome, makroekonomija prouava funkcioniranje i upravljanje ekonomijom u cjelini. [1: K.Hodi,E.Arnaut,Makroekonomija,Sveuilite/Univerzitet VitezTravnik,2010,str.89]

Obino se smatra da je makroekonomija nastala 1936. godine pojavom djela J. M. Keynesa "Opa teorija zaposlenosti, kamate i novca". Naime, do pojave Keynesove knjige ekonomija se preteno bavila mikroekonomskim problemima pa je njegovo djelo izvrilo prevrat u ekonomskoj teoriji, te se esto govori i o "Keynesijanskoj revoluciji". Ova je revolucija bila inspirirana najteom gospodarskom krizom koja je pogodila svjetskog gospodarstvo (1929. 1933.) nazvanom Velika kriza ili Velika depresija.[footnoteRef:2] [2: P. A. Samuelson, W. D. Nordhaus, Ekonomija, Mate, Zagreb, petnaesto izdanje, Zagreb 2006, str 105]

Makroekonomija kao zasebna ekonomska nauka ima veliki opseg izuavanja.Kako ekonomskih, tako i neekonomskih, svih eksternih i internih faktora kiji imaju uticaj na ekonomsku stabilnost privrede, a samim tim podsticu adekvatno funkcionisanje privrede automatski se povecava stabilnost i same drzave sa svim njenim elementima, iz ega se da primjetiti povezanost makroekonomskih agregata. Za normalno funkcionisanje svega u drzavi potrebno je da drzava cvrsto i stabilno stoji na svojim nogama, a to su dobro vodjena ekonomska politika i jaka privreda.Problem nezaposlenosti, inflacije i kretanje najamnina samo su jedni od mnogobrojnih za ije je spreavanje ili prevenciju zaduena makroekonomija i makroekonomska politika drave.

2.1. MAKROEKONOMSKI CILJEVI

Makroekonomski ciljevi, se odnose na ciljeve koje eli postii jedno drava pomou makroekonomije i njenih politika, njeni ciljevi moraju biti kvantitativno mjerljivi kako bi se mogao ocijeniti uspjeh makroekonomske politike. Naravno ovi ciljevi ne moraju kod svake drave jednaki, iz razloga to je svaka od njih posebna na svoj nain i to svaka od njih tei ka razliitim ciljevima.Glavna pitanja koja ekonomisti postavljaju su :[footnoteRef:3] [3: www.h3s.org/pocela/21.%20PREGLED%20MAKROEKONOMIKE.ppt]

Zato dolazi do pada zaposlenosti i proizvodnje i kako se moe smanjiti nezaposlenost? Koji su izvori inflacije cijena i kako je drati pod kontrolom? Kako se moe poveati stopa privrednog rasta?Iz navedenih pitanja moemo zakljuiti da su etiri najznaajnija makroekonomska cilja:[footnoteRef:4] [4: http://hr.wikipedia.org/wiki/Makroekonomija]

Ekonomski rast stabilnost cijena puna zaposlenost pozitivna vanjsko-trgovinska bilancaOpi ciljevi makroekonomske politike su:[footnoteRef:5] [5: ibidem]

visoka i rastua razina zaposlenosti visoka zaposlenost, odnosno, niska nezaposlenost, cjenovna stabilnost s cijenama i najamninama koje odreuju ponuda i potranja na slobodnim tritima.Za ostavarivanje ovih ciljeva koriste se brojni makroekonomski instrumenti,koji su predmet sljedeeg poglavlja te e u njemu biti objanjeni.

2.2. MAKROEKONOMSKI INSTRUMENTI

Kao to je spomenuto u predhodnom poglavlju, makroekonomske ciljeve jedna drava moe da ostvari pomou makroekonomskih instrumenata.Tri su temeljna instrumenta makroekonomije:[footnoteRef:6] [6: http://web.efzg.hr/dok/pds/Strat_pod/20.%20PREGLED%20MAKROEKONOMIJE.pdf]

fiskalna politika monetarna politika politika dohodakaFiskalna se politika je instrument makroekonomije koji se sastoji od porezne politike i politike javnih rashoda. U razliitim situacijama primjenjivat e se i razliite fiskalne politie, tako naprimjer u razdoblju prekomjerne ekspanzije kada prijeti inflacija primijenit e se kontrakcijska (restriktivna) fiskalna politika, a u razdoblju depresije ekspanzivna. Prvu odlikuje poveanje poreza i smanjenju javnih rashoda, dok e se drugu odlikovati smanjenje poreza i porast javnih rashoda.Monetarna politika sastoji se od kontrole novane ponude od strane sredinje banke, ovisno o fazi privrednog ciklusa i potrebe privrede za novcem. U inflacijskim uvjetima primjenjuje se politika ogranienja novane ponude, dakle dio novca se povlai iz opticaja, dok se u razdoblju recesije, depresije vodi politika poveanja agregatne ponude novca, u smislu da se uopticaj stavlja dodatna koliina novca.Politika dohodaka se sastoji od kontrole najamnina i cijena u irokom rasponu od neobvezujuih smjernica i preporuka do potpune regulacije. Ovaj je instrument manje rigidan i jeftiniji od prethodna dva.

2.3. PROIZVODNJA

Najobuhvatnija mjera ukupne proizvodnje nekog gospodarstva je njezin bruto domai proizvod (BDP). On je mjera trine vrijednosti svih finalnih dobara i usluga proizvedenih u nekoj zemlji, dakle ovaj pokazatelj se izraunava da bi se vidjelo ta i u kojoj mjeri se proizvodi u granica jedne zemlje.Razlikuju se nominalni i realni BDPNominalni BDP je onaj koji je izraen u tekuim trinim cijenama i mijenja se kako pod utjecajem promjene cijena tako i pod utjecajem promjene fizikog obima proizvodnje.Realni BDP se izraava u stalnim cijenama i mijenja se iskljuivo pod utjecajem fizikog obima proizvodnje.Odnos izmeu nominalnog i realnog BDP-a naziva se BDP deflator i slui za pretvaranje nominalnog BDP-a u realni.Potencijalni BDP pokazuje maksimalno odrivu koliinu proizvodnje koju neko gospodarstvo moe proizvesti. On je odreen proizvodnim kapacitetima privrede, raspoloivou inputa i tehnolokom efikasnou.Uslijed postojanja poslovnih ciklusa potencijalni BDP se razlikuje od nominalnog i realnog BDP-a. Ta se razlika naziva BDP jaz.

2.4. ZAPOSLENOST

Radna snaga je jednaka zbroju statistiki evidentiranih zaposlenih i nezaposlenih osoba. Radu snagu treba razlikovati od pojmova aktivnog i radno-sposobnog stanovnitva.Razlog ograniavanja ovih pojmova jeste to to je aktivno stanovnitvo ono koje ostvaruje dohodak po bilo kojem osnovu neovisno da li ih statistika obuhvaa ili ne, dok se radno sposobno stanovnitvo definie kao grupa koja obuhvaa sve one stanovnike u dobi izmeu 16 i 65 godina koji su fiziki i mentalno sposobni za rad. Zaposlena lica obuhvataju: samozaposleni (lica koja rade samostalno u vlastitom entitetu), zaposleni radnici (lica koja rade za poslodavca) I pomaui lanovi domainstva (lica koja pomau drugima u voenju porodinog posla, a nisu plaena za taj posao).Nezaposlena lica su ona lica koja u odreenom vremenskom periodu nisu obavljala nijedan plaeni posao, niti su imala posao sa kojeg su odsustvovala. O njima se dobijaju podaci iz redovnih evidencija nacionalne slube za zapoljavanje.Potencijalna radna snaga su osobe koje ispunjavaju sve kriterije radno sposobnog stanovnitva ali iz odreenih razloga ne rade, tako da se moe rei da su to ona lica koja aktivno trae posao, ali nisu odmah u mogunosti da rade, kao I lica koja bi mogla da ponu da rade, ali ne trae aktivno posao, kao I tzv.obeshrabrena lica koja ne trae posao jer su uverena da ga nee nai.Indikatori ekonomske aktivnosti su: stopa aktivnosti (procenat aktivnog stanovnitva od ukupnog stanovnitva radnog uzrasta), stopa zaposlenosti (procenat zaposlenih lica od ukupnog stanovnitva radnog uzrasta) I stopa nezaposlenosti (procenat nezaposlenog od ukupnog broja stanovnitva radnog uzrasta)OBLICI NEZAPOSLENOSTI RADNE SNAGERadnu snagu jedne zemlje ini onaj dio stanovnitva koji je sposoban I voljan da radi.Prirodna nezaposlenost je ona nezaposlenost koja se javlja kao posledica kratkorone neusklaenosti ponude I tranje radne snage, a gdje se pretpostavlja da u drutvu postoji dovoljan broj nepopunjenih radnih mjesta da se zaposle svi koji su sposobni I voljni da rade. Procenat prirodne nezaposlenosti se kree od 3% do 7%.Prirodna nezaposlenost se javlja u tri oblika: frikciona nezaposlenost (kada ljudi mjenjaju posao, pa traenje novog zahteva odreeno vrijeme), strukturna nezaposlenost (kada unutar nacionalne ekonomije postoji nesklad izmeu kvalifikacija nezaposlenih I slobodnih radnih mjesta) I sezonska nezaposlenost (karakteristina u djelatnostima u kojima obim proizvodnje diktiraju vremenske prilike ili kalendar).Ciklina nezaposlenost se javlja kao posljedica opteg pada privredne aktivnosti u vrijeme recesije, te i nedovoljne tranje za random snagom. Procenat iznad 7%. Ako je recesija kratkorona , ciklina nezaposlenost relativno kratko traje, te se vrlo brzo stopa nezaposlenosti vraa u granice prirodne nezaposlenosti. Ali, ako recesija traje due, mnogi otputeni radnici dugo trae novi posao, due od godinu dana i tada se postavlja pitanje makroekonomije: kako smanjiti nezaposlenost.Puna zaposlenost - makroekonomska pretpostavka da nema nezaposlenih proizvodnih inilaca ne povlai za sobom i da je stopa nezaposlenosti jednaka nuli, ve da je stopa nezaposlenosti u granicama prirodne nezaposlenosti. Nivo zaposlenosti, ukoliko drutvo proizvodi na samoj granici svojih proizvodnih mogunosti, uz odreenu stopu prirodne nezaposlenosti, naziva se puna zaposlenost.Puna zaposlenost se ostvaruje kada je broj slobodnih radnih mjesta jednak ili vei od broja nezaposlenih lica, a stvarni proizvod jednak potencijalnom proizvodu.Nedovoljna zaposlenost ukoliko drutvo proizvodi ispod gornje granice svojih proizvodnih mogucnosti, uz odreenu stopu cikline nezaposlenosti koja je via od stope prirodne nezaposlenosti naziva se nedovoljna zaposlenost.Nedovoljna zaposlenost postoji kada je broj slobodnih radnih mjesta manji od broja nezaposlenih, a stvarni proizvod manji od potencijalnog.Razlika izmedju veliine potencijalnog proizvoda (PP) I stvarnog proizvoda (SP) naziva se proizvodni jaz (PJ) i izraunava se po sljedeoj formuli : PJ(%) = (PP-SP)/SP*100Okunov zakon prema kome postoji stabilan koeficijent elastinosti izmeu stope nezaposlenosti i promjene stope rasta drutvenog proizvoda, koji je priblian broju 3. Prema ovom zakonu, svaki procenat nezaposlenosti iznad prirodne stope nezaposlenosti u korelaciji je sa troprocentnim padom realnog bruto nacionalnog proizvoda I on upozorava da je neophodno da stopa rasta BNP bude uvek iznad 3% da bi nezaposlenost poela da se smanjuje.Veliina zaposlenosti mjeri se stopom zaposlenosti koja je jednaka odnosu broja zaposlenih (Z) i veliine radne snage (RS).Veliina nezaposlenosti mjeri se stopom nezaposlenosti koja je jednaka odnosu broja nezaposlenih (N) i veliine radne snage (RS). z = Z / RS n = N / RS z + n = 1[footnoteRef:7] [7: http://www.unizd.hr/portals/4/nastavni_mat/1_godina/ekonomija/ekonomija_23.pdf]

3. STANJE U BIH PO PITANJU ZAPOSLENOSTI

3.1. NAJVANIJI MAKROEKONOMSKI INDIKATORI

Indikatori Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD),rade odreena istraivanja kako bi utvrdili koje to zemlje napreduju,a koje stagniraju u svom razvoju. Spomenuta istraivanja pokrivaju etiri glavne kategorije trine ekonomije (trite i trgovina, poduzea, finansijske institucije i infrastruktura) ukazuju na to da je Bosna i Hercegovina u 2012. godini zabiljeila blagi napredak u segmentu konkurentnosti u odnosu na prethodnu godinu, jer su unaprijeene odreene zakonske i institucionalne pretpostavke za laki pristup tom tritu.BiH mora nastaviti pribliavanje evropskim integracijama, pa se jo puno toga mora promjeniti u zemlji kako bi se ona mogla suoiti sa svim izazovima, koje donose prikljuenje ovoj integraciji, stav je EBRD-a. U poreenju sa drugim zemljama u regiji, naalost BiH zaostaje kada su u pitanju pokazatelji o poslovnom okruenju, na to ukazuju i podaci Svjetske banke.Javni rashodi su takoer visoki, u odnosu na druge zemlje, te je jedan od najveih izazova upravo reforma i uspostavljanje efikasnije administracije, kao i privlaenje stranih investicija, s obzirom na njihovo znatno smanjenje. Ovo predstavlja teak problem u naoj zamlji i po svim prognozama on e da potraje. Zavretak procesa privatizacije i dalje je jedan od prioriteta, posebno u Federaciji BiH. Grane indrustrije za koje je ovaj proces od izuzetne vanosti su aluminijski sektor, graevinarstvo, telekomunikacije i sektor trgovine. Prema rezultatima ankete EBRD-a, kojom je obuhvaeno oko 1.000 domainstava u BiH, graani nae zemlje su u odnosu na regiju najvie osjetili krizu, u procentu od ak 60% u odnosu na 40%, koliko je prosjeno iznosio taj procent u regiji, ovaj pokazatelj sam to sebi ukazuje na alarmantno stanje u dravi. Trenutno se u BiH implementira 97 projekata koje finansira EBRD-a u ukupnoj vrijednosti od 2,8 milijardi eura, sredstva su rasporeena na sljedei naina: u razvoj infrastrukture (56%), finansijskog sektora i institucija (24%), korporacija i sektora poduzea (9%), te energetskog sektora (11%).Poslovna klima u BiH, prema rezultatima godinjeg istraivanja Svjetske banke Lakoa poslovanja 2012, blago je poboljana, naroito u segmentu izdavanja graevinskih odobrenja, mada jo uvijek znatno zaostaje u odnosu na prosjek drava lanica.Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). BiH se nalazi na 125. mjestu najbolje rangiranih ekonomija za otpoinjanje poslovanja, to znai da je napredovala za dva mjesta u odnosu na prethodnu godinu. Ovo oznaava blagi napredak ali je i dalje je najloije rangirana ekonomija u regiji, u kojoj je najbolje rangirana Makedonija, na 22. mjestu, dok je Slovenija na 37. mjestu. Direktna strana ulaganja u BiH u 2011. godini iznosila su oko 392 miliona KM, to je za 42,5% manje nego u prethodnoj godine, to je rezultat loih uvijeta investiranja. Najvie se ulagalo u trgovinu, prehrambenu industriju i sektor farmacije, a bilo je i ulaganja u proirenje ve postojeih investicija i projekata. Nastavak velikog pada stranih ulaganja u BiH moe se objasniti loim uticajem globalne ekonomske krize,ali i loih uvjeta investiranja to je rezultiralo suzdravanjem investitora od ulaganja. Ulagai su posebno bili obeshrabreni injenicom da BiH mjesecima nije imala dravnu vladu, koja je formirana tek na kraju 2011. godine, to je pogoralo njen poslovni imid. Veina ulaganja su porijeklom iz Srbije (50,21%), Luksemburga (28,87%), Holandije (25,11%), Saudijske Arabije (10,65%) i Turske (9,91%).[footnoteRef:8] Prema nekim procjenama, Srbija je pretekla Austriju po obimu ulaganja i postala najvei poslijeratni strani ulaga u BiH. Navedeni rezultati istraivanja e biti prikazani u sljedeem grafikonu. [8: http://www.fzzz.ba/publikacije1/Analiza_trzista_rada_i_zaposljavanja_2011-2012.pdf]

Grafikon 1. Pokazatelj porijekla investitora u BiH

IZVOR: vlastita izrada grafikonaNedovoljna strana ulaganja u privredu, provoenje privatizacije bez jedinstvenog koncepta i strategije na dravnom nivou, restrukturiranje privrede likvidacijom nekadanjih industrijskih giganata, izuzetno visoka budetska izdvajanja za socijalno ugroene kategorije stanovnitva, stalni trgovinski deficit, nekonkurentne vjetine i kvalifikacije radne snage na tritu rada, visoka stopa nezaposlenosti, samo su neki od brojnih problema koji u znatnoj mjeri optereuju daljnji ekonomski razvoj BiH.

3.2. TRITE RADA

Trite rada kao nerazdvojni element trine privrede, isto kao i trite robe i kapitala, u osnovi predstavlja razmjenu rada izmeu zainteresiranih subjekata na odreenom prostoru ili nivou, a gdje se susreu ponuda i potranja radne snage, odnosno ponuda i potranja rada. [footnoteRef:9] [9: http://www.posaonarodu.ba/files/download/Drugi_kvartalni_izvjestaj_monitoringa_politika_i_rada_javnih_sluzbi_za_zaposljavanje.pdf]

Mada je trite rada u BiH specifino po mnogo emu u odnosu na ostale drave u okruenju, ipak se izdvajaju odreene karakteristike:[footnoteRef:10] [10: http://www.fzzz.ba/publikacije1/Analiza_trzista_rada_i_zaposljavanja_2011-2012.pdf]

radna snaga u BiH u zvaninom sektoru je starije dobi, dok je mlaim radnicima otean pristup u zvaninim sektorima; stvarna nezaposlenost je konstantno visoka, ali je znatno manja od evidentirane nezaposlenosti; postoji veliki nezvanini sektor; zaposlenost ena je meu najniim u regiji ali razlika izmeu plaa muskaraca i ena nije velika; otvaranje radnih mjesta kao i preraspodjela poslova je znatno mala; mobilnost i fleksibilnost radne snage je mala; sistem utvrivanja plaa nije dovoljno fleksibilan; plae u zvaninom sektoru su jako visoke; sprjeavanje investitora da investiraju u ekonomiju BiH velikim porezima, otean pristum kreditima te administrativne barijere; firme ne prijavljuju puni iznos plaa radnika; primjeen je mnogo dinaminiji rast zaposlenosti u privatnim firmama.Struktura trita radaPrema podacima Ankete o radnoj snazi 2011, radno sposobno stanovnitvo u BiH brojalo je 2.561.000 stanovnika, od ega je 1.317.000 ena ili 51,4%, to je u odnosu na 2010. godinu znatno smanjenje, za 35.701 ili 1,3%. Radnu snagu ili ekonomski aktivno stanovnitvo inilo je 1.127.000 osoba, od ega je 432.000 ena ili 38,3%, odnosno za 30.940 ili 2,6% manje u odnosu na prethodnu godinu. Od toga je zaposleno 816.000 osoba, dok je status nezaposlenih imalo 311.000 osoba. Neaktivno stanovnitvo je inilo 1.434.000 osoba, od ega je 885.000 ena ili 61,7%. Stopa aktivnosti u BiH iznosila je 44%. Stopa zaposlenosti iznosila je 31,9%, odnosno manja je za 0,6% u odnosu na isti periodu 2010. godini. Stope aktivnosti i zaposlenosti su bile najvie u starosnoj grupi 25 do 49godina (70,6% i 52,1%). Najvie stanovnika BiH je zaposleno u uslunim djelatnostima, 51,5%, a najmanje u poljoprivredi, 19,6%.

Grafikon 2. Stopa zaposlenosti

IZVOR: vlastita izrada grafikonaNa grafikonu je prikazan pokazatelj stope zaposlenosti za 2010. i 2011. godinu, u kojem se lako uoava da je stopa zaposlenosti u 2011. godini opala u odnosu na 2010. godinu.Stopa nezaposlenosti poveala se za 0,4%, te je u 2011. godini iznosila 27,6%, odnosno 29,9% za ene. Svega 18,7% nezaposlenih osoba nalazilo je posao u periodu do 12 mjeseci, a ak 23,9% nezaposlenih tek nakon pet godina traenja, to je prije svega posljedica nastanka strukturne nezaposlenosti u BiH. Stopa nezaposlenosti je najzastupljenija kod mlae populacije, i to u dobi od 15 do 24 godine, ak 57,9%, dok je za ene iznosila 60,5%. [footnoteRef:11] [11: http://www.fzzz.ba/publikacije1/Analiza_trzista_rada_i_zaposljavanja_2011-2012.pdf]

Prema obrazovnoj strukturi radno sposobnog stanovnitva, najvie je osoba sa zavrenom srednjom kolom (48%), a najmanje sa viim i visokim obrazovanjem, te sa magisterijem i doktoratom (8,8%). Najvie je ena sa zavrenom osnovnom kolom i niim obrazovanjem (53,5%).

3.3. SIVA EKONOMIJA

Siva ekonomija, siva zona ili neformalni sektor, je izraz koji u najirem smislu oznaava ekonomske aktivnosti nad kojima drava nema kontrole i odgovarajui nadzor, odnosno koje se nalaze na rubu zakona ili u tzv. "sivoj" zoni, na ovaj sektor drava ne moe da utjee. U uem smislu se pod time podrazumijevaju normalne ekonomske aktivnosti vezane uz obine robe i usluge, a koje nisu zakonski prijavljene, npr. angairanje radnika na crno, neplaanje poreza prilikom kupoprodaja i sl.Siva ekonomija dio je privrede,od kada ona sama postoji te koji se ne pojavljuje u slubenim statistikama, iz razloga to ne podlijee zakonu i zakonskim okvirima. Takva ekonomija nije oporezovana, i ne pridonosi bruto domaem proizvodu drave. U zemljama u razvoju preko 70% ljudi radi u ovom obliku gospodarstva. Oni su samozaposleni, jer je teko nai nekoga da ih zaposli. Ljudi koji rade u ovom obliku ekonomije nemaju socijalnu pomo ili socijalno osiguranje, koje drava daje onima koji su porezni obveznici, te su takve osobe primorane da se bave bilo kakvom vrstom djelatnosti za svoj i za opstanak svoje porodice.Ilegalna ekonomija kao tip ekonomske aktivnosti obino ukljuuje vrlo irok skup djelatnosti, te se on iz dana u dan iri (proizvodnja i distribucija droge, prostitucija, kockanje, falsificiranje, prisilna naplata dugova, zelenatvo, ucjene, otmice, reketaranje, kraa). Zbog ilegalnoga karaktera djelatnosti odgovarajue robe i usluge prisutne u takvim tokovima ne bi smjele tretirati kao dobra, nego, naprotiv, trebale bi imati status u kategoriji drutvenoga zla.Statistiki pokazatelji u BiH ukazuju da svaki trei zaposlenik radi na crno, odnosno vie je od 240.000 zaposlenih koji nisu prijavljeni na obavezno osiguranje, naravno ovakvim rezultatima nisu krivi radnici nego njihovi poduzetnici, koji izbjegavaju oporezivanje i dodatne trokove rada. Zbog izuzetno visokog udjela rada na crno u ukupnoj zaposlenosti, procjenjuje se da budeti u BiH godinje gube oko 250 miliona KM, koji bi mogli biti rasporeeni u penzijske i zdravstvene fondove.Inspekcijske slube su i u 2011. godini, na temelju odluke Vlade Federacije BiH, provele pojaani nadzor rada na crno na prostoru cijele Federacije BiH. Nadzor je obuhvatio kontrolu zakonitosti angairanja zaposlenih, isplate plaa i predaje konanog obrauna, uplate doprinosa i procesa fiskalizacije. Nosilac tih aktivnosti bila je Federalna uprava za inspekcijske poslove,koji su i nadleni za obavljanje istih a ukljuene su i kantonalne uprave za inspekcijske poslove i nadlena tijela za inspekcije u sastavu kantonalnih ministarstava, Porezna uprava Federacije BiH i dr. U okviru pomenute akcije provedeno je oko 8.500 inspekcijskih nadzora, iji se efekti jo analiziraju. Vlada Federacije BiH takoer pokuava svojim mjerama da se bori protiv sive ekonomije, odnosno izmjenjuje i dopunjujeje Zakon o radu, ime su predvidjene otrije mjere i kazne za poslodavce koji nisu zakljuili ugovor o radu sa zaposlenikom. Predloeno je da inspektor rada moe, pored upravnih i drugih mjera, rjeenjem privremeno, do otklanjanja nedostataka, odnosno do podnoenja zahtjeva za pokretanje prekrajnog ili krivinog postupka, zabraniti poslodavcu da obavlja djelatnost ako kod njega radi zaposlenik s kojim nije zakljuio ugovor o radu ili ako radi stranac bez radne dozvole ili ako zaposlenik nije prijavljen na obavezno penzijsko i zdravstveno osiguranje. Izmjenama su znatno pootrene kazne za sankcioniranje svih neregularnosti.

4. ZAKLJUAK

Makroekonomija je grana ekonomske nauke koja se, za razliku od mikroekonomije, bavi pitanjima vezanim za cjelokupnu privredu nekog podruja. Pomenuta pitanja mogu da se odnose na bruto proizvod, drutveni proizvod, nacionalni dohodak, potronja, tednja, investicije, ekonomski rast, spoljnotrgovinska razmjena, drutvena reprodukcija, platni bilans, ciklina kretanja privrede, budet, fiskalna i monetarna politika, agregatna tranja i ponuda, zaposlenost, inflacija itd. Prema tome, makroekonomija prouava funkcioniranje i upravljanje ekonomijom u cjelini.Pitanja koja obrauje makroekonomija a koja su za ovaj rad od izuzetne vanosti, jer su ona objekat ovog istraivanja, jesu proizvodnja i zaposlenost. Izmeu njih postoji neraskidiva veza, dakle jedno uzrokuje drugo. Da bi se pokrenula bilo kakva djelatnost neophodno je zaposliti radnu snagu da bi se ona mogla realizovati, ali isto tako poveanje broja radne snage uzrokuje poveanje proizvodnje.Dakle u radu su obraene teme makroekonomije, njenih ciljeva i instrumenata, te pitanja vezana za temu seminarskog, tanij eproizvodnja i zaposlenost. Takoer u radu su prikazani odreeni pokazatelji BiH po pitanjima zaposlenosti, nezaposlenosti, obrazovne strukture, trita rada te sive ekonomije.Bolja zaposlenost i bolja proizvodnja uzrokuju i bolje rezultate i okazatelje jedne drave, konkretno BDP se povea za 3 % ukoliko nezaposlenos opadne 1 %, poveanje proizvodnje moe da potakne investitore da investiraju u tu zemlju, te pomoi joj u njenim integracijama. Navedenom konstatacijom dokazana je hipoteza seminarskog rada.

LITERATURA

Knjige:1. Kadrija Hodi, Edin Arnaut, Makroekonomija, izdava; Sveuilite/Univerzitet Vitez Travnik, Travnik 2010.godine2. Paul A. Samuelson, William D. Nordhaus, Ekonomija, Mate, Zagreb, petnaesto izdanje, Zagreb 20063. Olivier Blanchard, Makroekonomija, Mate, Zagreb, tree izdanje, Zagreb 2003Internet1. http://www.fzzz.ba/publikacije1/Analiza_trzista_rada_i_zaposljavanja_2011-2012.pdf2. http://www.posaonarodu.ba/files/download/Drugi_kvartalni_izvjestaj_monitoringa_politika_i_rada_javnih_sluzbi_za_zaposljavanje.pdf3. http://www.unizd.hr/portals/4/nastavni_mat/1_godina/ekonomija/ekonomija_23.pdf4. http://web.efzg.hr/dok/pds/Strat_pod/20.%20PREGLED%20MAKROEKONOMIJE.pdf5. www.h3s.org/pocela/21.%20PREGLED%20MAKROEKONOMIKE.ppt

6. http://hr.wikipedia.org/wiki/Makroekonomija

3