TEMELJNI POJMOVI MAKROEKONOMIJE

MIKROEKONOMIJA studira pojedinačne cijene, količine i tržišta.

MAKROEKONOMIJA je studij o funkcioniranju privrede kao cjeline. Ona se bavi cjelokupnim nivoom nacionalne proizvodnje, zaposlenosti, cijena i vanjske trgovine.

OPĆI CILJEVI MAKROEKONOMSKE POLITIKE

Visoka i rastuća razina proizvodnje Visoka zaposlenost tj.niska nezaposlenost Stabilnost cijena Unutrašnja i vanjska stabilnost; međunarodna razmjena

POKAZATELJI

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD (BDP) STOPA NEZAPOSLENOSTI STOPA INFLACIJE

1. BRUTO DOMA ĆI PROIZVOD ILI BDP

Najobuhvatnija mjera ukupne proizvodnje neke privrede

To je tržišna vrijednost svih finalnih proizvoda i usluga proizvedenih u nekoj zemlji tijekom jedne godine.

Proizvodnja ima tri definicije

BDP je vrijednost finalnih proizvoda i usluga proizvedenih u gospodarstvu tijekom danoga razdoblja.To znači da se zbrajaju vrijednosti proizvodnje finalnih, ali ne i intermedijarnih proizvoda.

INTERMEDIJARNO je dobro proizvod koji se koristi u proizvodnji nekog drugog dobra npr.krumpir u proizvodnji čipsa. To je definicija BDP-a sa proizvodne strane.

BDP je zbroj dodane vrijednosti u gospodarstvu tijekom danoga razdoblja.

Izraz DODANA VRIJEDNOST je vrijednost proizvodnje umanjena za vrijednost intermedijarnih dobara koja se koriste u proizvodnji. To je definicija BDP-a sa proizvodne strane.

BDP je zbroj dohodaka u gospodarstvu tijekom danoga razdoblja.

To je zbroj dohodaka od rada, dohodaka od kapitala i indirektnih poreza (prihodi plaćeni državi u obliku poreza na prodaju).

Agregatna proizvodnja = Agregatni dohodak

NOMINALNI BDP se izražava u tekućim tržišnim cijenama i mijenja se pod utjecajem obima proizvodnje i tržišnih cijena.

REALNI BDP se izražava u stalnim tržišnim cijenama i mijenja se isključivo pod utjecajem obima proizvodnje dobara i usluga.

razina REALNOG BDP-a po glavi stanovnika = realni BDP / broj stanovnika –to je pokazatelj prosječnog životnog standarda zemlje.

Razdoblje pozitivnog rasta naziva se EKSPANZIJAMA.

Razdoblje negativnog rasta naziva se RECESIJAMA.

BDP deflator služi za pretvaranje nominalnog BDP-a u realni BDP.

BDP deflator = nominalni BDP / realni BDP

Realni BDP= nominalni BDP/ BDPdeflator

Nominalni BDP= realni BDPx BDPdeflator

BDP deflator = Indeks n-ta godina / Indeks bazna godina

POTENCIJALNI BDP pokazuje maksimalnu količinu dobara koju privreda može proizvesti pri stabilnim cijenama; to je tzv. PROIZVODNJA S VISOKOM RAZINOM ZAPOSLENOSTI.

Zbog postojanja poslovnih ciklusa stvarni BDP se razlikuje od potencijalnog BDP-a. To se zove BDP jaz, što znači da privreda ne posluje na granici proizvodnih mogućnosti.

U slučaju recesije taj je jaz malen, a u slučaju depresije je velik.

ZAPOSLENOST

Mjeri se stopom zaposlenosti

Stopa zaposlenosti = broj zaposlenih / veličina radne snage

Stopa nezaposlenosti = broj nezaposlenih / veličina radne snag

Radna snaga = statistički evidentirani zaposleni + nezaposleni radnici

Stopa nezaposlenosti se kreće u skladu s poslovnim ciklusom; u vrijeme recesije i deprecije ona rasta, dok u vrijeme ekspanzije ona opada

Stopa nezaposlenosti

Nezaposlenost je ekonomski signal da gospodarstvo neke svoje resurse ne koristi efikasno. Isto tako je upitno da li je preopasno da je stopa nezaposlenosti preniska jer se radna snaga koristi preefikasno i ekonomija može doći u situaciju nedostatka radne snage.

3. STABILNOST CIJENA

Pokazatelj op će razine cijena je INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA (CPI = Consumer Price Index).

CPI predstavlja trošak fiksne košare dobara koju kupuju tipični potrošači

STOPA INFLACIJE je promjena razine cijena.

STOPA INFLACIJE = ((CPI ove godine – CPI prošle godine) / CPI prošle godine ) x 100

Deflacija = pad cijena; inflacija = rast cijena

DEFLACIJA je trajno kontinuirano smanjenje razine cijena. To je negativna stopa inflacije.

Deflacija je rijetka – Japan je doživio deflaciju krajem 1990-tih godina.

Koriste se dvije mjere razine cijena:

BDP deflator INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA

BDP deflator = nominalni BDPt / realni BDPt

INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA

- Indeks potrošačkih cijena ili IPC (consumer price index CPI) koristi se za mjerenje prosječne cijene potrošnje ili troška života.

- CPI prati se od 1917 g. i objavljuje se mjesečno.

Koja je OPTIMALNA STOPA INFLACIJE? Ekonomisti smatraju da je to inflacija koja je niska i stabilna na razini od 0-3%.

4. MEĐUNARODNA RAZMJENA

Ravnoteža izvoza i uvoza Stabilan devizni tečaj NETO IZVOZ = IZVOZ – UVOZ

o IZVOZ – UVOZ pozitivan_ trgovinski suficit

o IZVOZ – UVOZ negativan_trgovinski deficit

DEVIZNI TEČAJ je cijena strane valute izražena u jedinicama domaće valute

Kada devizni tečaj raste, domaća roba postaje skuplja, uvoz je veći od izvoza i zemlja je sve manje konkurentna; neto izvoz pada.

DEPRECIJACIJA – pad cijene jedne valute u odnosu na druge

APRECIJACIJA – rast cijene jedne valute u odnosu na druge

DEPRECIJACIJA I APRECIJACIJA je promjena deviznog tečaja pod utjecajem ponude i potražnje na deviznom tržištu.

DEVALVACIJA I REVALVACIJA su promjene deviznog tečaja pod utjecajem monetarnih vlasti.

DEVALVACIJA – snižavanje vrijednosti jedne valute u odnosu na druge

REVALVACIJA – porast vrijednosti jedne valute u odnosu na druge

INSTRUMENTI EKONOMSKE POLITIKE

FISKALNA POLITIKA MONETARNA POLITIKA POLITIKA MEĐUNARODNIH EKONOMSKIH ODNOSA POLITIKA DOHODAKA

FISKALNA POLITIKA

OPOREZIVANJE

Porezi na dohodak smanjuju dohodak stanovništva; smanjuju osobnu potrošnju, što smanjuje ostvareni BDP

Visoki porezi na dobit mogu destimulirati privredni rast.

JAVNA POTROŠNJA

Povećanje javne ili državne potrošnje stimulira rast BDP-a.

EKSPANZIVNA FISKALNA POLITIKA usmjerena je na povećanje BDP-a što se može postići mjerama: povećanje javne potrošnje G, smanjenje poreza, povećanje transfera (različiti oblici pomoći stanovništvu).

RESTRIKTIVNA FISKALNA POLITIKA usmjerena je na smanjenje BDP-a, što znači ograničavanje osobne i javne potrošnje

MONETARNA POLITIKA

KONTROLA NOVČ ANE PONUDE

Upravljanje novcem, kreditima i bankovnim sustavom Utjecaj ponude novca na kamatnjak Utjecaj kamatnjaka na investicije i štednju Utjecaj na proizvodnju, zaposlenost i cijene

Ograničavanje ponude novca vodi do viših kamatnjaka i smanjenih investicija, te pada BDP-a i niže inflacije – RESTRIKTIVNA

EKSPANZIVNA MONETARNA POLITIKA usmjerena je na povećanje BDP-a što se može postići mjerama: povećanjem ponude novca i smanjenjem kamatnjaka, što stimulira ekonomsku aktivnost.

MEĐUNARODNA EKONOMSKA POLITIKA

POLITIKA RAZMJENE Carine i kvote Ostale mjere

UPRAVLJANJE TRŽIŠTEM DEVIZNIH TEČAJEVAo Fiksni tečajevi

o Fluktuirajući tečajevi36

POLITIKA DOHODAKAo KONTROLA NADNICA

o KONTROLA CIJENA

Računi nacionalnog dohotka i proizvoda ili sustav nacionalnih računa ustrojeni su oko dviju dekompozicija BDP-a.

Temeljni makroekonomski agregat

- BDP = C + I + G + E-U

- NX = E - U

- BDP = C+I+G+NX

POTROŠNJA ILI IZDACI ZA OSOBNU POTROŠNJU ( C )

- To je najveća komponenta potražnje i čini oko 70% BDP-a.

- To je zbroj dobara i usluga kupljenih od strane stanovnika te zemlje (SAD-a).

- Potrošnja se rastavlja na tri komponente: kupnja trajnih dobara, kratkotrajnih dobara i usluga.

- Trajna dobra su dobra koja se mogu uskladištiti i čiji je rok trajanja najmanje tri godine – npr.kupnja automobila.

- Netrajna dobra su dobra koja se mogu uskladištiti ali s rokom trajanja kraćim od tri godine.

- Usluge su dobra koja se ne mogu uskladištiti, te se moraju konzumirati na mjestu i u vrijeme kupnje.

INVESTICIJE ( I )

- One se nazivaju i BRUTO PRIVATNIM DOMAĆIM INVESTICIJAMA U FIKSNI KAPITAL.

- To je zbroj: NESTAMBENIH INVESTICIJA I STAMBENIH INVESTICIJA.

- Nestambene investicije: su kupnja novih kapitalnih dobara od strane poduzeć a.

- One mogu biti STRUKTURE – u nova postrojenja ili OPREMA I SOFTVER – strojevi, računala ili uredska oprema.

DRŽAVNA POTROŠNJA ( G )

- To je ukupan iznos državne potrošnje na dobra i usluge uve ć an za naknade državnim namještenicima.

- U državnu potrošnju se ne uključuju TRANSFERI od strane vlade ili plaćanja kamata za javni dug.

PROMJENE U ZALIHAMA PODUZEĆA

Promjena fizi čkog obujma zaliha koje poduze ć e posjeduje.

BNP I BDP

- BRUTO NACIONALNI PROIZVOD = (PRIMICI-ISPLATE FAKTORSKIH DOHODAKA IZ OSTATKA SVIJETA)+BDP

- Primici su dohodak od stranog kapitala u svijetu, isplate su dohotci koji prima inozemni kapital i dohotci stranih državljana koji borave u našoj zemlji.

NNP I NI

NETO NACIONALNI PROIZVOD (NNP)= BNP-POTROŠNJA FIKSNOG KAPITALA

Potrošnja fiksnog kapitala je deprecijacija vrijednosti imovine.

NACIONALNI DOHODAK (NI) – to je dohodak od proizvodnje dobara i usluga proizvedenih od strane stanovnika zemlje.

NACIONALNI DOHODAK

INDIREKTNIH POREZA NAKNADA ZAPOSLENICIMA NADNICE I PLAĆE DODACI NA NADNICE I PLAĆE KORPORATIVNI PROFITI I TRANSFERI PODUZE Ć A NETO KAMATA VLASNI Č KI DOHODAK DOHODAK OD RENTE POJEDINCA

INDIREKTNI POREZI

To su porezi na prodaju – to je dio nacionalnog dohotka koji ide državi izravno u obliku poreza na prodaju.

NAKNADE ZAPOSLENICIMA

- To je dohodak od rada i on ide zaposlenicima.

- To ja najveća komponenta nacionalnog dohotka i č ini oko 64% NI.

- To je zbroj dvije komponente: Nadnice i plaće

KORPORATIVNI PROFITI I TRANSFERI PODUZEĆA

Profiti su prihodi umanjeni za troškove i deprecijaciju. Transferi poduzeća su stavke poput plaćanja na osnovi osobnih ozljeda.

NETO KAMATE

To su kamate koje su platila poduzeća umanjena za kamate koje su poduzeća primila, te uve ć ana za kamate primljene iz ostatka svijeta umanjene za kamate pla ć ene ostatku svijeta.

VLASNIČKI DOHODAK

- To je dohodak osoba koje su samozaposlene.

- To je dohodak poduzeća u vlasništvu pojedinaca, partnerstava i korporacija izuzetih od oporezivanja.

DOHODAK OD RENTE POJEDINACA

To je dohodak od iznajmljivanja nekretnina umanjen za deprecijaciju nekretnina. U nacionalnim računima sve kuće i stanovi se tretiraju kao iznajmljeni. Dakle dohodak od rente čine stvarne najamnine uvećane za implicirane najamnine na one kuće i stanove u kojima stanuju njihovi vlasnici.

OSOBNI RASPOLO Ž IVI DOHODAK je kategorija koja se izvodi iz NACIONALNOG DOHOTKA.

CILJEVI PODUZEĆA I DRŽAVE

- Cilj poslovne politike poduzeća:maksimiziranje profita

- Cilj ekonomske politike države: maksimiziranje blagostanja njenih građana

NACIONALNO RAČUNOVODSTVO I KVANTITATIVNE MAKROEKONOMSKE ANALIZE SU MEĐUSOBNO KOMPATIBILNE AKTIVNOSTI.

INTEGRALNI SUSTAV NACIONALNIH RAČUNA ČINE:

Računi proizvodnje ili račun domaćeg proizvoda –prikazuju proizvodnu aktivnost zemlje Računi financijskih transakcija (realni novčani tokovi) Input- output tablice (međuovisnost sektora) Bilanca nacionalnog bogatstva – prikazuje sve prethodne račune i rezultate procesa

akumulacije iz prijašnjih godina.

EKONOMSKE TRANSAKCIJE

REALNE (proizvodnja; potrošnja; razmjena) FINANCIJSKE (novčane)

Ekonomski subjekti koji obavljaju ekonomske transakcije:

Poduzeća /Sektor proizvodnje ostvaruje prihode prodajom dobara i usluga za reprodukcijsku potrošnju i finalnu potrošnju stanovništva, države i inozemstva (izvoz)/

Država /Javni sektor ostvaruje prihode: od direktnih i indirektnih poreza i transfera iz inozemstva/

Stanovništvo /Sektor kućanstva ostvaruje prihode iz proizvodnje (plaće) i transfera iz zemlje i inozemstva/

GRUPIRANJE EKONOMSKIH TRANSAKCIJA

PREMA PROIZVODU

bez obzira na skup institucija koje tu aktivnost obavljaju kao što su građevinarstvo, turizam, promet i sl.

Ovaj je oblik pogodan u računima domaćeg proizvoda, input-output tablicama.

PREMA INSTITUCIONALNOJ JEDINICI

prema organizaciji privredne djelatnosti- jedinica je poduzeće bez obzira što proizvodi.

Ovaj je oblik pogodan u računima financijskih transakcija. Transakcije se registriraju po platnom principu.

IZRAŽAVANJE EKONOMSKIH TRANSAKCIJA

TOK ili FLOW

Izražava vrijednost ekonomske pojave po jedinici vremena; godišnje, mjese č no, tjedno, dnevno

STANJE ili STOCK

Izražava vrijednost ekonomskih pojava u određenom trenutku npr. 31.12. i sl.Kružni tok privredne aktivnosti otvorene privrede

TEMELJNE FORMULE:

BDP = C+I+G+NX

NX = E-U ….trgovinski suficit

NX je negativan kada imamo trgovinski deficit!

TEMELJNE FORMULE:razvijeno otvoreno gospodarstvo

S-I = (G+TR-TA)+NX

G+TR-TA ….bud ž etski deficit (G=javnapotrošnja; TR=transferi; TA=porezi)

G+TR-TA je negativan kada imamo budžetski suficit!

G+TR-TA je pozitivan kada imamo budžetski deficit!

NACIONALNI DOHODAK = suma dohodaka svih proizvodnih faktora neke zemlje.

NACIONALNI DOHODAK = vrijednost proizvodnih faktora utrošenih u procesu proizvodnje.

u procesu proizvodnje se od proizvodnih faktora formiraju robe i usluge koje se plasiraju na tržište roba i usluga.

NACIONALNI PROIZVOD = suma vrijednosti svih proizvoda i usluga koje su proizvođači ostvarili i iznijeli na tržište.

NACIONALNA POTROŠNJA = suma potrošnje svih roba u zemlji.

Zatvorena ekonomija

U zatvorenoj privredi proizvodnja je jednaka potrošnji. Nacionalni dohodak ili nacionalni proizvod jednak je veličini finalne potrošnje.

Potrošna dobra i investicije

Ukoliko se sve ne potroši u zatvorenoj

Privredi možemo reći da se proces potrošnje dijeli na:

tekuću osobnu potrošnju c akumulaciju ili investicije i

NACIONALNA (AGREGATNA) POTRAŽNJA SE ISKAZUJE:

Y = C+I

BRUTO NACIONALNI PROIZVOD –BDP.

- To je neto nacionalni dohodak (NND) uvećan za amortizaciju (O).

- Amortizacija (O) je štednja sektora proizvođača.

- Štednja (S) je štednja sektora potrošača.

- S i O su izvori sredstava za financiranje investicijske potrošnje I.

Tu se na tržištu javljaju FINANCIJSKI POSREDNICI i FINANCIJSKA TRŽIŠTA.

TOK ŠTEDNJE I INVESTICIJA nije kontinuiran nego je vezan FINANCIJSKIM TRŽIŠTEM.

Dakle u ovom modelu postoji:

TR ŽIŠTE PROIZVODNIH FAKTORA TRŽIŠTE PROIZVODA I USLUGA FINANCIJSKO TRŽIŠTE

Slijede relacije za zatvorenu ekonomiju sa štednjom i akumulacijom:

BDP = NNP+O= C+I NNP=C+S I=O+S S=I-O = In = Neto investicije

Opća potrošnja je potrošnja država i označava se sa G.

AD=Y=C+I+G

Sada se dohodak koji potroša čima pritječe iz proizvodnje razlikuje od osobne potrošnje za:

Veličinu štednje Veličinu neto direktnih poreza (direktni porezi umanjeni za transferna primanja stanovništva).

Uloga FISKALNE POLITIKE u POLITICI STABILIZACIJE:

ako se povećaju rashodi države iznad prihoda, tada će proizvođači dobiti više novčanih sredstava. Oni će na tržištu angažirati više proizvodnih faktora. Smanjiti će nezaposlenost proizvodnih faktora i povećati proizvodnju – oživjeti će privreda.

Sredstva za osobnu potrošnju su:

W – dohodak rada TR – transferi – oblici pomoći stanovništva (socijalno osiguranje, invalidnine, mirovine,

stipendije i dr.)

Sredstva (prihodi) za javnu potrošnju su:

T ind – indirektni porezi (porezi na potrošnju) T dir – direktni porezi (npr.porezi na aute) B – oznaka državnog budžeta

Ako je B pozitivan, budžetski višak je dodatni izvor za akumulaciju

Ako je B negativan, budžetski manjak ili deficit smanjuje akumulaciju i neto investicije.

DOMAĆI PROIZVOD = vrijednost ukupne proizvodnje domaće privrede koju su ostvarili svi proizvodni čimbenici bez obzira na njihovo domaće ili inozemno porijeklo.

DOMAĆI PROIZVOD = DOMAĆA DODANA VRIJEDNOST = vrijednost svih dohodaka koje je isplatio sektor proizvodnje domaće privrede bez obzira na odredište tih dohodaka.

DOMAĆI DOHODAK = dohodak isplaćen od strane domaće proizvodnje.

NACIONALNI PROIZVOD = vrijednost proizvodnje koje su ostvarili domaći proizvodni faktori.

NACIONALNI DOHODAK = vrijednost dohodatka koji prime nacionalni rezidenti bez obzira na porijeklo tog dohotka

Na veličinu makroekonomskih agregata može se utjecati:

Mjerama MONETARNE politike (financijsko tržište) Mjerama FISKALNE POLITIKE (prihodi i rashodi države) Mjerama politike VANJSKE TRGOVINE.

AKUMULACIJA U OTVORENOJ PRIVREDI

O + S + B + L = Id + Iu

amortizacija i neraspoređena dobit + štednja stanovništva + nepotrošen bud ž etski saldo + zajmovi iz inozemstva = investicije doma ć eg porijekla + investicije uvoznog porijekla

MJERENJE VELIČINE PRIVREDNE AKTIVNOSTI ZEMLJE

1. Veličinom proizvodnje koju proizvođači iznesu na tržište

2. Veličinom potrošnje tj.vrijednošćurobe i usluga koju potrošači kupe na tržištu

3. Veličinom dohotka koji ostvare proizvodni faktori.

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD (GDP)

- Najsveobuhvatnija mjera ukupne proizvodnje dobara i usluga nekog društva

- Zbroj novčane vrijednosti osobne potrošnje, bruto investicija, javne potrošnje i neto izvoza

- Uvijek se mjeri u novcu

- Ukupna novčana vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u društvu tijekom jedne godine

MJERENJE GDP-a

KAO TOK PROIZVODNJE (gornji tok)

- ljudi troše novac i kupuju finalna dobra

- ukupni godišnji novčani tok tih kupovina jedna je od mjera GDP-a

(cijena naranči x broj naranči + cijena jabuka x broj jabuka + cijena cipela x broj cipela + ... = 1000 )

KAO SUMA PRIHODA ILI TROŠKOVA (donji tok)

- mjeri se godišnji tok troškova proizvodnjetj. PRIHODI što ih privreda isplaćuje (domaćinstvima) za nadnice, rentu, kamatu, dividendu i profit.

- suma PRIHODA od faktora proizvodnje (nadnica, kamata, renta, profit) su TROŠKOVI proizvodnje finalnih proizvoda društva (troškovi proizvodnje naranči, jabuka, cipela + ... = zbroj nadnica, rente, kamate i profita = 1000)

REALNI I NOMINALNI GDP

NOMINALNI – predstavlja ukupnu novčanu vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u danoj godini gdje su vrijednosti izra ž ene u TRŽIŠNIM CIJENAMAsvake godine.

REALNI – računa GDP u STALNIM cijenama(ostranjene promjene cijena iz nominalnog GDP- a)

GDP DEFLATOR- indeks cijena (cijena GDP- a)

Realni GDP = nominalni GDP/ GDP deflator

PRISTUP MJERENJU BDP-a(prema SNA)

• Pristup proizvodnje

• pristup agregatne potražnje

• pristup dohotka

PRISTUP PROIZVODNJE

BDP je jednak ukupnoj proizvodnji po djelatnostima uvećanoj za poreze manje subvencije (neto porez) te umanjenoj za ukupnu intermedijarnu potrošnju.

Za izra č un BDP-a potrebno je imati podatke

ukupnoj proizvodnji intermedijarnoj potrošnji po djelatnostima

PRISTUP AGREGATNE POTRAŽNJE

Uključuje 4 makroekonomske varijable koje treba procijeniti i to:

(1) državna potrošnja (G) – podaci ministarstva financija(2) izvoz-uvoz (E;I)- podatke prema MMF metodologiji bilježi HNB(3) investicije(I) – podaci DZS(4) osobna potrošnja (C)– nema pouzdanih podataka (nema anketa i sl.)

PRISTUP DOHOTKA

Obuhvaća zbrajanje komponenti troškova dodane vrijednosti i to:

- neto porezi (porezi minus subvencije) na proizvodnju i uvoz

- potrošnja fiksnog kapitala (troškovi zamjene)

- bruto naknada zaposlenima (plaće i nadnice u novcu i naturi, uplata poslodavaca u fondove u korist zaposlenika za socijalno, zdravstveno, mirovinsko i životno osiguranje)

- poslovni višak (ostatak nakon odbijanja intermed. potrošnje, neto poreza, potrošnje fiksnog kapitala i naknade zaposlenima.)

MJERENJE BDP-a PRISTUPOM DOHOTKA

To mjerenje obuhvaća:

- PRIVREDU (banke i financijske org.)

- DRUŠTVENE DJELATNOSTI (prosvjeta, znanost, kultura, sport, zdravstvo, soc. zaštita i dr.)

- IZVANPRORAČUNSKI FONDOVI

- DRŽAVNA UPRAVA (lokalna uprava i samouprava)

BDP DEFLATOR

Najobuhvatnija mjera promjene cijena u narodnom gospodarstvu u toku jedne godine

ŠTEDNJA

- Štednja sektora proizvodnje (neraspoređeni dohodak i amortizacija)

- Štednja sektora potrošača (štednja stanovništva i štednja države)

FINANCIJSKE INSTITUCIJE

Prikupljaju ŠTEDNJU od štediša i usmjeravaju je u INVESTICIJE

Predstavljaju TRŽŠTE KAPITALA(tijek štednje i investicija nije kontinuiran, nego je vezan financijskim tržištem)

Postoje tri međuovisna tržišta: tržište proizvodnih faktora rada tržište proizvoda i usluga tržište kapitalaFINANCIJSKO TRŽIŠTE

TRŽIŠTE NOVCA (ročnost do jedne godine)

TRŽIŠTE KAPITALA(financijski instrumenti preko jedne godine)

AGREGATNI MAKROEKONOMSKI MODEL

Osnovna zadaća agregatne MAKROEKONOMSKE ANALIZE = je određivanje razine i promjene ekonomske aktivnosti cjelokupne privrede i razine cijena.

MIKROEKONOMSKI MODEL pokazuje presjecište krivulje ponude i potražnje nekog proizvoda čime se određuje cijena i količina proizvodnje.

AGREGATNA POTRAŽNJA AD je suma komponenata osobne potrošnje C, javne potrošnje G, investicija I i izvoza E, tj. AD = Y = C + I + G + E

Agregatna potražnja pokazuje razinu realne potrošnje svih sektora privrede (poduzeća, stanovništva, vlade i inozemstva) uz danu razinu cijena i ostale uvjete konstante.

KRIVULJA AGREGATNE POTRAŽNJE AD

- Na AD krivulji možemo o čitati nivo cijena i nivo realnog BDP-a.

- Krivulja agregatne potražnje je opadajuća krivulja razine cijena.

- Opadajući nagib AD krivulje zbog: EFEKTA NOVČANE PONUDE.

- Razlog opadanja krivulje AD je utjecaj promjene realne novčane mase na kamatnjak i utjecaj kamatnjaka na veličinu agregatne potražnje.

Realna novčana ponuda = nominalna novčana ponuda / nivo cijena

RAZLOG OPADANJA KRIVULJEAGREGATNE POTRAŽNJE AD

- Porast cijena uvjetuje smanjenje realne novčane ponude.

- Smanjenje realne novčane ponude utječe na povećanje cijene novca, kamatnjaka.

- Porast kamatnih stopa utječe na smanjivanje pojedinih komponenti agregatne potražnje, prije svega investicijske, ali i osobne potrošnje. Zbog toga se smanjuje i ukupna agregatna potražnja.

PORAST CIJENA INDIREKTNO, PUTEM PORASTAKAMATNJAKA, UTJEČE NA OPADANJE AGREGATNEPOTRAŽNJE.

Na svaku varijablu AD utječe veliki broj egzogenih varijabli, štoznači da je krivulja AD funkcija velikog broja varijabli.

VARIJABLE KOJE UTJEČU NA AD KRIVULJU su:

VARIJABLE EKONOMSKE POLITIKE(1) Monetarna politika(2) Fiskalna politika

EKSTERNE VARIJABLE(1) Inozemni proizvod(2) Vrijednost imovine(3) Cijene nafte

UTJECAJI NA POMICANJE CJELOKUPNE AD KRIVULJE

Promjene fiskalne politike

EKSPANZIVNA: povećanje javnih rashoda G i smanjenje javnih prihoda T

RESTRIKTIVNA fiskalna politika: smanjenje javnih rashoda i povećanje javnih prihoda

Promjene monetarne politike

EKSPANZIVNA: porast novčane ponude, promjena tečaja i/ili odnosa domaćih i inozemnih cijena (promjena izvoza)

RESTRIKTIVNA politika- smanjenje novčane ponude, promjena tečaja

Promjena o č ekivanja – posebno inflacije

Adaptivna očekivanja

Racionalna

Agregatna ponuda – as

ukupna količina dobara i usluga koje je nacionalni poslovni sektor voljan proizvesti i ponuditi u danom razdoblju

Obuhvaća proizvodnu i cijenovnu stranu privrede u cijelini Objašnjava ponašanje privrede u cjelinias krivulja u kratkom i dugom roku

U KRATKOM ROKU

- mnogi su troškovi FIKSNI

- Krivulja je rastućeg nagiba gdje porast cijena prati porast proizvodnje

U DUGOM ROKU

/nekoliko godina, desetlje ć e i više/ sve cijene i najamnine su VARIJABILNE, KRIVULJA JE OKOMITA

- neelastična, uz koju povećanje cijena ne izaziva nikakvo povećanje ukupnog ponuđenog proizvoda

DETERMINANTE AGREGATNE PONUDE

POTENCIJALNI PROIZVOD

Maksimalna količina proizvoda koju privreda može proizvesti, a da održi stabilne cijene

TROŠKOVI INPUTA

Niži troškovi za dani potencijalni proizvod znale da će ponuđene količine biti veće pri svakom nivou cijena, i obrnuto. Rast potencijalnog proizvoda povećava i pomiče agregatnu ponudu udesno, prema gore.

KLASIČNI PRISTUP AGREGATNOJ PONUDI

Cijene i najamnine su fleksibilne tako da privreda kreće k svojoj dugoročnoj ravnoteži vrlo brzo privreda uvijek funkcionira uz punu zaposlenost i uz potencijalni proizvod

Funkcija agregatne ponude klasičara

- Potpuno neelastična na cijene tj. okomica podignuta na razinu pune zaposlenosti

- Povećanje cijena ne utječe na povećanje ponude jer su svi faktori zaposleni

AGREGATNA PONUDA KLASIČARA

- potpuna neelastičnost na cijene /povećanje cijena ne utječe na povećanje ponude

- svi su proizvodni faktori zaposleni

KEJNESIJANSKI PRISTUP AGREGATNOJ PONUDI

- Proizvodnja se nalazi ispod potencijalne cijene i najamnine su nefleksibilne i ne postoji ekonomski mehanizam koji bi vratio punu zaposlenost i osigurao da privreda proizvodi svoj potencijal

- Upravljanjem agregatnom potražnjom stimulira se privreda i država utječe na konjukturne cikluse.

- Potpuno elastična krivulja agregatne ponude – vodoravna krivulja.

Keynesova krivulja agregatne ponude

- Količinu proizvodnje i zaposlenosti određuje isključivo agregatna potražnja.

- Cijene se ne smanjuju ni u uvjetima smanjenja agregatne potražnje i povećanja nezaposlenosti

Neoklasična krivulja agregatne ponude AS je rastuća funkcija cijena, ali je u početku agregatna ponuda u uvjetima velike nezaposlenosti , jako elastična (keynesijanska) , a u uvjetima visoke zaposlenosti jako neelastična, i kako se privreda približava punoj zaposlenosti, postaje sve okomitija (klasičari)

Agregatna ponuda neoklasičara

- AS je rastuća funkcija cijena

- U početku jako elastična (u uvjetima velike nezaposlenosti)

- Kasnije, jako neelastična (u uvjetima velike zaposlenosti)

UTJECAJ MJERA EKONOMSKE POLITIKE NA PROIZVODNJU I CIJENE

Povećanje javne potrošnje - fiskalne mjerepomiče se krivulja agregatne potražnje u desno

- u fazi visoke nezaposlenosti ekspanzivna fiskalna politika utječe samo na povećanje proizvodnje /efikasnost fiskalne politike/

- u fazi pune zaposlenosti ekspanzivna fiskalna politika rezultira samo povećanjem cijena a ne povećanjem proizvodnje, jer su svi proizvodni faktori zaposleni

- u fazi neoklasičnog dijela krivulje AS, pomicanje krivulje AD utječe na povećanje i cijena i proizvodnje

Povećanje poreza

- Pomiče se krivulje agregatne ponude u lijevo

- Posljedica je povećanje cijena i smanjenje proizvodnje

MONETARNA POLITIKA

- Ekspanzivna monetarna politika provodi se povećanjem novčane mase.

- Porast novčane mase povećana novčani dohodak potrošača, što utječe na rast C.

- Istodobno porast nov č ane mase smanjenju njegovu cijenu, kamatnjak, što utječe i na porast investicija I. Zbog toga se zbog povećanja novčane mase cjelokupna krivulja ad pomiče udesno.

- Bitno je naglasiti da se krivulja AD pomiče udesno proporcionalno za isti postotak za koliko je došlo do porasta nov č ane mase.

Porast novčane mase – monetarne mjere

- Pomiče se krivulja agregatne potražnje u desno

- u fazi visoke nezaposlenosti ekspanzivna monetarna politika utječe samo na povećanje proizvodnje

- - u fazi pune zaposlenosti ekspanzivna monetarna politika rezultira samo povećanjem cijena a ne povećanjem proizvodnje, jer su svi proizvodni faktori zaposleni

- u fazi neoklasičnog dijela krivulje AS, pomicanje krivulje AD uslijed porasta novčane mase, utječe na povećanje i cijena i proizvodnje Porast nov č ane mase uvjetuje porast agregatne potražnje i pomicanje krivulje AD u desno.

- Porast cijena utječe na opadanje realne novčane mase

- Smanjenje nov č ane ponude utječe na porast cijene novca tj. kamatnjaka

- Porast kamatnjaka smanjuje investicije i osobnu potrošnju (skupi krediti)

- Opadanje realne novčane mase pomi č e krivulju AD u lijevo, jer se smanjuju investicije i osobna potrošnja, pa se proizvodnja i cijene smanjuju

POTROŠNJA I ŠTEDNJA

POTROŠNJA KUĆANSTAVA je trošenje na finalna dobra i usluge.

Štednja kućanstava je dio dohotka koji nije utrošen na potrošnju

OSOBNA POTROŠNJA (C)

- trajna potrošna dobra

- potrošna dobra

- usluge

ŠTEDNJA je dio dohotka koji nije potrošen.

Ona je jednaka dohotku umanjenom za potrošnju

DOHODAK JE PRIMARNA ODREDNICA POTROŠNJE I ŠTEDNJE

FUNKCIJA POTROŠNJE povezuje potrošnju i dohodak

Prosječna sklonost potrošnji = C/Y

Pokazuje koji se dio od dohotka prosječno troši.

Granična sklonost potrošnji = Δ C/ Δ Y

Pokazuje kako potrošnja REAGIRA na promjenu dohotka.

To je dodatni iznos koji ljudi potroše kada dobiju dodatni dolar (kunu) dohotka

ELASTIČNOST POTROŠNJE NA DOHODAK= odnos grani č ne i prosječne sklonosti potrošnji

Pokazuje za koliko će se postotaka povećati osobna potrošnja C, ako se domaći dohodak Y poveća za 1%.

FUNKCIJA ŠTEDNJE povezuje štednju i dohodak

- Y= C+S

- S=Y-C

- Elastičnost štednje na promjenu dohotka…pokazuje za koliko će

- se povećati štednja S, ako se domaći dohodak Y poveća za 1%.

GRANIČNA SKLONOST ŠTEDNJI

- Reagiranje štednje na promjenu dohotka

- Dio dodatnog dohotka koji se koristi za dodatnu štednju

AUTONOMNA POTROŠNJA

Ne ovisi o domaćem proizvodu već o:

- očekivanjima u kretanju cijena

- imetku (bogatstvu potrošača)

- utjecaju propagande i dr.

PROSJEČNA SKLONOST POTROŠNJI

- C/Y

- To je odnos između potrošnje i dohotka i pokazuje koji se dio dohotka prosječno potroši.

- Kretanje prosječne sklonosti potrošnji zavisi od razine dohotka.

- S porastom dohotka Y prosječna sklonost potrošnji postaje sve manja

- Kad je dohodak već i od ravnotežnog ostvaruje se ŠTEDNJA

INVESTICIJSKI MULTIPLIKATOR

- Autonomna promjena investicija (I) utjecat će na promjenu domaćeg proizvoda (Y)

- Jedinično povećanje investicija povećat će domaći proizvod za iznos multiplikatora

- Isto tako jedinično smanjenje investicija smanjit će domaći proizvod za iznos multiplikatora

RASPROSTIRANJE MULTIPLIKATIVNIH EFEKATA

- povećanje autonomnih investicija uvjetuje povećanje dohotka upravo za iznos tih autonomnih investicija

- Povećanje dohotka sa svoje strane inducira povećanje osobne potrošnje

Paradoks štednje

Što je veća granična sklonost štednji to je manji multiplikator.

Što je manji multiplikator to će isto povećanje autonomne potrošnje u situaciji nepotpune zaposlenosti rezultirati manjim povećanjem domaćeg dohotka pa dakle i štednje i obrnuto.

NACIONALNO PONAŠANJE POTROŠAČA

- Ono što nije utrošeno, tj. ono što je ušteđeno raspoloživo je naciji za investicije

- Investicije su pogonska snaga dugoročnog ekonomskog rasta

ODREDNICE POTROŠNJE

Glavni faktori koji djeluju na ponašanje potrošača su:

- Tekući raspoloživi dohodak

- Permanentni dohodak /dugoročni trend rasta dohotka/

- Imetak i ostali utjecaj

NACIONALNA FUNKCIJA POTROŠNJE

Razina raspoloživog dohotka je osnovna odrednica razine nacionalne potrošnje

Jedan od najstabilnijih empirijskih pravilnosti u makroekonomiji je da potroša č i uvijek štede 7% svojeg raspoloživog dohotka

Teorije funkcije potrošnje

Teorija apsolutnog dohotka Teorija relativnog dohotka Teorija permanentnog dohotka Teorija životnog ciklusa

Zajedničko je svih teorijama da osobnu potrošnju promatraju kao, ceteris paribus, funkciju raspoloživog dohotka.

Odnosno kao zbroj svih osobnih primanja umanjen za transferne rashode stanovništva (uglavnom direktne poreze).

Teorija apsolutnog dohotka

- To je Keynesova teorija koja tvrdi da potrošač određuje dio dohotka koji troši i da udio potrošnje u dohotku opada s rastom dohotka.

- On je definirao pojam prosjčne i granične sklonosti potrošnji.

- S porastom dohotka opada udio osobne potrošnje u dohotku, a pove ć ava se udio štednje

- Istraživanja Kuznetsa 1946.godine na temelju vremenskih nizova 1869- 1938.g. pokazala su da je u dugom roku granična sklonost potrošnji jednaka prosječnoj, pa je dugoročna funkcija potrošnje pravac koji prolazi kroz ishodište.

Teorija relativnog dohotka

- Autor James Duesenberry, 1949.

- On tvrdi da dio dohotka koji ku ć anstvo odvaja za potrošnju ovisi o odnosu njegova dohotka i dohotka njegovih susjeda, a ne o apsolutnoj razini dohotka kućanstva.

- To je efekt potrošnje koji potječe od imitiranja susjeda zove se “demonstracijski efekt”.

- Zato osobe s nižim dohotkom imaju ve ć u prosječnu sklonost potrošnji C/Y

- U privredi je poznati ratchet effect (zaporacefekt) koji kombinira kratkoročno i dugoročno ponašanje potrošnje.

- Taj efekt štiti privredu da ne sklizne potpuno natrag i da ne izgubi sav dohodak koji je ostvarila tijekom prethodnog booma.

- U razdoblju recesije kad dohodak opada potrošnja opada sporijim tempom nego raste u razdoblju booma kad dohodak raste.

Teorija permanentnog dohotka

- Milton Friedman kao egzogenu varijablu uzima permanentni dohodak ili očekivani umjesto tekućeg dohotka.

- Teorija je aktivna 1980 i 1990- tih godina 20.st.

PERMANENTNI DOHODAK je prosječni dohodak koji potrošač smatra permanentnim.

- To je prosječni dohodak koji potrošač očekuje da će primiti u budućem razdoblju.

- Dohodak kućanstva u nekoj godini po Friedmanu se dijeli na permanentni i tranzitorni.

- On i potrošnju dijeli na permanentnu i tranzitornu.

Teorija životnog ciklusa

- Ando i Modigliani potrošnju koju potrošačostvari za svog života smatraju funkcijom dohotka koji potrošač u svom životu ostvari.

- I ova je teorija kao i Friedmanova okrenuta prema budućnosti.

- Potrošnja je funkcija očekivanog dohotka koji potrošač očekuje da će ostvariti iz svih izvora: rada i imetka (realnog ili financijskog) tijekom svog ž ivota

- Ova se teorija temelji na mikroekonomskoj teoriji ponašanja potrošača.

- Potrošačnastoji maksimizirati svoju funkciju blagostanja uz uvjet da sadašnja vrijednost njegove potrošnje bude jednaka sadašnjoj vrijednosti dohotka koji ć e on ostvariti u svom životu.

INVESTICIJE I INVESTIRANJE

INVESTIRATI- transformirati ekonomska dobra u oblik, koji omogućava povećanje dohotka

INVESTICIJE

U NAJŠIREM SMISLU: sva ulaganja materijalnih i novčanih sredstava u privrednim i neprivrednim djelatnostima ili pretvaranje tih sredstava u vrijednosne papira i druge pravne naslove za dobivanje dohotka.

- U ŠIREM SMISLU: dio domaćeg proizvoda odnosno nacionalnog dohotka, koji se ulaže u fiksne i opticajne fondove

- U UŽEM SMISLU: ulaganja u stalnu i tekuću imovinu

- U NAJUŽEM SMISLU: samo ulaganja u stalnu imovinu

POTROŠNJA I ŠTEDNJA

Funkcija potrošnje vezuje razinu potrošnje s razinom raspoloživog dohotka

Funkcija štednje vezuje štednju s raspoloživim dohotkom

Ono što nije utrošeno tj. ono što je ušteđeno- raspoloživo je naciji za investicije, a investicije čine pogonsku snagu dugoročnog ekonomskog rasta

IZVORI ZA INVESTICIJE

A) AKUMULACIJA

-osnovne karakteristike

-dobrovoljna i prisilna -naturalna i financijska -namjerna i nenamjerna -radna akumulacija

-oblici akumulacije prema nosiocima

- -osobna štednja i radna akumulacija

- akumulacija individualnih proizvođača

- -državna /javna/ akumulacija

- -akumulacija poduzeća

- -akumulacija iz inozemstva

B) AMORTIZACIJA

-za zamjenu postojećih stvari i prava (osa)

-za nabavku novih stvari i prava (osa)

-za druge svrhe kao ;

- -plaćanje dospjelih otplata po investicijskim kreditima

- -plaćanje udjela u troškovima investicije

- -za zajednička ulaganja (osa i tos)

C) DOPUNSKI IZVORI INVESTICIJA

-inozemna sredstva (uvezena akumulacija) krediti -inozemne pomoć, donacije i sl.

INVESTICIJSKO TROŠENJE (I)

Agregatne investicije su opadajuća funkcija kamatnjaka.

Ta se krivulja naziva – krivulja granične efikasnosti investicija.

Ona je jednaka krivulji granične efikasnosti kapitala kada su troškovi nabavke kapitalnih dobara konstantni.

Metode odabira projekata:

METODA SADAŠNJE VRIJEDNOSTI METODA GRANI Č NE EFIKASNOSTI INVESTICIJA METODA SADAŠNJE VRIJEDNOSTI

INTERNA STOPA RENTABILNOSTI ILI GRANIČNA EFIKASNOST INVESTICIJA = to je kamatnjak uz koji bi sadašnja vrijednost neto-dohotka ili dobiti od investicijskog projekta bila jednaka nuli.

INVESTICIJSKI PROCES

POSLJEDICA INVESTIRANJA (I) PRIKAZUJE SE KAO PROCES IZMEĐU POČETKA I ZAVRŠETKA INVESTICIJE

OBILJEŽJA INVESTIRANJA

KOMPONENTE USPJEHA (uspjeh je vezan uz ostvarenje profita) KOMPONENTE LIKVIDNOSTI (investicija mora doprinijeti jačanju likvidnosti poduzeća) KOMPONENTE RIZIKA

- rizik uspjeha

- rizik likvidnosti

CILJEVI INVESTICIJA

- LIKVIDNOST

- SIGURNOST

- RENTABILNOSTLIKVIDNOST

APSOLUTNA LIKVIDNOST- je sposobnost da je imovina u primjeni kao plate ž no sredstvo ili se u njega može pretvoriti

RELATIVNA LIKVIDNOST-statička likvidnost se mjeri u određenom trenutku

- dinamička likvidnost ne odnosi se na jedan trenutak već to znači da likvidnost mora biti dobra u svakom trenutku jer inače prijeti razvoju poduzeća

SIGURNOST - /RIZIK/

- Dobit se neće ostvariti u očekivanim okvirima

- Dobit uopće neće biti ostvarena

- Dogoditi će se gubitak

RENTABILNOST

- POKAZATELJ ODNOSA DOBITI I ULOŽENOG KAPITALAo rentabilnost ukupnog kapitala

o rentabilnost vlastitog kapitala

o rentabilnost prometa

FISKALNA POLITIKA

Promjene javnih prihoda i rashoda radi postizanja zadovoljavajuće stope rasta i stabilnosti cijena.

ZADAĆE VLADE

- Rast domaćeg proizvoda ili DP-a per capita

- Stabilnost cijena i domaćeg proizvoda

- Pravednija raspodjela dohotka

UTJECAJ JAVNE POTROŠNJE NA DOMAĆI PROIZVOD

JAVNA (BUDŽETSKA ILI DRŽAVNA) POTROŠNJA G = potrošnja roba i usluga namijenjenih podmirenju zajedničnih i općih potreba društva.

Prošireni model agregatne potražnje u zatvorenoj privredi glasi: AD = Y = C + I + G

Uvođenje G dovelo je do povećanja agregatne potražnje i do povećanja ravnotežnog domaćeg proizvoda.

Uvjet ravnoteže u zatvorenoj privredi AS=AD=C+I+G

Uvođenjem novih komponenti autonomne potrošnje agregatnoj potražnji povećava se ravnotežni domaći proizvod, uz uvjet ymax > Y.

BUDŽETSKA POTROŠNJA se financira:

Porezima Budžetskim deficitom koji se pokriva zaduživanjem kod nefinancijskog ili financijskog

sektora Financiranje budžetske potrošnje Porezi Budžetski deficit

- Uravnotežen budžet T = G+TR

- Budžetski suficit T > G+TR

- Budžetski deficit T < G+TR

- FUNKCIJA POREZA T = Ta + t × Y

Ta = zbroj poreza neovisnih o veličini domaćeg dohotka

Prosječna porezna stopa T / Y

Granična porezna stopa dT / dY = t pokazuje koji se dio dodatne jedinice dohotka oduzima u obliku poreza t (t je manji od 1 – uvjet stimulativnosti poreza).

Prosječna i granična porezna stopa

T = T a + tY/:Y

T/Y = Ta/Y + t Prosječna porezna stopa /pokazuje prosječno opterećenje domaćeg proizvoda

dT/dY = t Granična porezna stopa /pokazuje koji se dio dodatne jedinice dohotka oduzima u obliku poreza t.

ELASTIČNOST POREZA NA DOHODAK = pokazuje postotno povećanje poreza koje rezultira iz povećanja dohotka za 1% (to je odnos granične porezne stope i prosječne porezne stope).

Ako je elastičnost veća od 1 govorimo o PROGRESIVNIM porezima, ako je manja od 1 od DEGRESIVNIM, a ako je 1 o PROPORCIONALNIM porezima.

Elastičnost poreza

E T,Y = (dT/dY)/(T/Y)

Pokazuje postotno povećanje poreza koje rezultira iz povećanja dohotka za 1%

Funkcija štednje

Y = C + I + G

Y = C + S + T-TR

Y=Y slijedi da je S+T-TR=I+G

S+(T-TR-G) = I

Eventualni višak u budžetu služi kao dodatni izvor financiranja investicija, i obratno, ako je G veći od T, onda bi I trebale biti manje od S, što znači da se dio štednje troši za financiranje investicija.

Ravnotežni domaći proizvod

Uvođenje budžetske potrošnje G utječe na povećanje domaćeg proizvoda, a uvođenje poreza na smanjenje domaćeg proizvoda.

Povećanje budžetskih rashoda iznad budžetskih prihoda utječe na povećanje domaćeg proizvoda u situaciji nepotpune zaposlenosti.

FISKALNA POLITIKA

To je državna politika usmjerena na promjene državnih prihoda i rashoda, sa svrhom ostvarivanja osnovnih makroekonomskih ciljeva.

Instrumenti fiskalne politike su: budžetska potrošnja G, autonomni porezi Ta, transferi TR i porezna stopa t.

Sve te varijable se javljaju u reduciranom modelu.

ČETIRI INSTRUMENTALNE VARIJABLE FISKALNE POLITIKE

BUDŽETSKA POTROŠNJA (G) AUTONOMNI POREZI (Ta) TRANSFERI (TR) POREZNA STOPA (t)

U situaciji nepotpune zaposlenosti jedinično povećanje budžetske potrošnje dovelo bi do povećanja domaćeg proizvoda za iznos gornjeg multiplikatora. I obratno, u slučaju smanjenja.

U situaciji nezaposlenosti treba povećati G, a u situaciji inflacije smanjiti G-mjere fiskalne politike.

Ako se G poveća, povećava se AD, a procesom multiplikatora i proizvodnja i zaposlenost.

2. Promjena autonomnih poreza

dY/dTa = - β / (1-β×(1-t))

Promjena Ta dovodi do promjene raspoloživog dohotka, to do promjene osobne potrošnje i štednje i sve to do promjene domaćeg proizvoda.

Povećanje Ta utječe na smanjenje ravnotežnog domaćeg proizvoda i obratno.

U situaciji nezaposlenosti treba smanjiti Ta, a u situaciji inflacije povećati Ta-mjere fiskalne politike.

3. Promjena poreznih stopa

Povećanje porezne stope t, utječe na povećanje granične sklonosti štednji odnosno smanjenje granične sklonosti potrošnji, smanjenje AD i smanjenje ravnotežnog domaćeg proizvoda.

U situaciji nezaposlenosti treba smanjiti poreznu stopu, a u situaciji inflacije povećati poreznu stopu.

4. Promjena transfera

dY/dTR = β / (1-β×(1-t))

Povećanje transfernih prihoda utječe na povećanje raspoloživog dohotka i osobne potrošnje i obratno za smanjenje.

U situaciji nezaposlenosti treba povećati TR, a u situaciji inflacije smanjiti TR.