44
Makroekonomija Dr VIDOVIC ALEKSANDRA [email protected]

2 Makroekonomija 13_14

  • Upload
    hajdi91

  • View
    105

  • Download
    5

Embed Size (px)

DESCRIPTION

makroekonomija

Citation preview

Makroekonomija

MakroekonomijaDr VIDOVIC [email protected]

TematikaCentralna bankaInflacijaTritaJavni sektorPoreziEkoloka ekonomijaCentralna bankaCentralna (narodna) banka je primarni fiskalni agent Vlade, odnosno ministarstva finansija. Uz to, banka dri i servisira depozite na raunima ministarstva, odnosno evidentira prilive i odlive sredstava sa rauna drave itd.Centralna banka dri depozite poslovnih banaka koje banke koriste za svrhe meubankarskih poravnanja, plaanja prema vladi, prihvat novca od vlade prema drugim korisnicima i sl. (Banka banaka)

Centralna banka / zadatciuvar nacionalnog zlata i deviznih rezervi (devizna banka). Pored uvanja banka ostvaruje menadment ovim rezervama. Banka koristi ove rezerve da bi intervenisala na otvorenom tritu u svrhe stabilizacije deviznog kursa.Administracija i upravljanje nacionalnim dugom. Banka je odgovorna za dug i za ostvarenje aranmana za njegov otkup.Kontrola banaka i drugih finansijskih institucija. Banka kontrolie banke sa stanovita odranja potrebne likvidnosti i zatite depozita.Centralna (narodna) banka ima monopol na emisiju novca.

Aktiva Centralne bankeAktivu centralne (narodne) banke ine:zlatne i devizne rezerve;dravni vrijednosni papiri, odnosno dravne mjenice i dravni zapisi trezorske obveznice;krediti dati poslovnim bankama uz odreenu eskontnu stopu;zlato (zlatne rezerve);devizna aktiva;ostala aktiva.

Pasiva Centralne bankeNa strani pasive centralne banke osnovnu stavku ini:novac (gotovina) u opticaju. To su novanice koje su vlasnitvo centralne banke i koje ine oko 80% ukupnog iznosa obaveza i neto imovine banke.depoziti banaka (drave, poslovnih banaka, stranih drava...),ostale pasive,kapital.

Bankarski posloviPasivni bankarski poslovi su svi poslovi vezani za dranje tue (stanovnitva i privrede) finansijske aktive (depoziti, tedni rauni i sl.) na koju banka plaa (pasivnu) kamatu. Posuivanjem te aktive ostvaruje se aktivna kamata. To su aktivni bankarski poslovi. U svojoj djelatnosti banke ostvaruju:platni promet,odobravanje kredita iprijem depozita.Razlika u djelatnosti poslovne banke u odnosu na druge finansijske posrednike je u tome to je ona depozitna ustanova koja je relativno neograniena u svojoj mogunosti odobravanja privrednih kredita i kojoj je zakonski dozvoljeno da izdaje ekove.

Imovina poslovne bankeImovinu poslovne banke ine:gotovina u blagajni koja obino iznosi 1% ukupne aktive (imovine) poslovne banke irezervni depoziti koji se dre kod centralne banke i iznose oko 1% aktive banke.Uz gotovinu u blagajni rezervni depoziti su drugi naini kojim banke ispunjavaju svoje zakonske obavezne rezervestanje na korespodentnim raunima. To je iznos od oko 1% imovine koji se dri kod drugih privatnih korespodentnih banaka. Mnoge manje banke (u manjim gradovima i na selima) dre ova sredstva kod vee korespodentne (regionalne) banke u veem gradskom centru.vrijednosni papiri kao to su zapisi i obveznice vlade i niih organa vlasti, korporacijske obveznice i dionice.krediti. Komercijalni krediti za nekretnine i potroaki krediti.ostala aktiva.Obaveze bankeU obavezama banke nalaze se:

ekovni depoziti i to depoziti po vienju na koje banka ne plaa kamatu i ostali ekovni depoziti na koje banka plaa kamatu;tedni depoziti koji se sastoje od rauna sa tednom knjiicom;oroeni depoziti, odnosno depoziti visokih novanih iznosa;posuivanje od emisione banke uz diskont kako bi se otklonile privremene tekoe u savlaivanju likvidnosti;trajni kapital, odnosno udio vlasnika u banci.

Sistem odreivanja vrijednosti novcaSistem odreivanja vrijednosti novca je skup pravila i pravnih normi kojima je ureena novana privreda u odreenoj nacionalnoj privredi.Sutina mjera regulisanja novca, odnosno odreivanja njegove vrijednosti je u pojmu oskudnosti. Da bi obavljao svoje funkcije, novac mora da bude oskudan. To je sutina monopolskog (dravnog) upravljanja novcem. U odnosu na dobra i usluge novac mora da zadri svoju postojanu vrijednost.Dva su sistema odreivanja vrijednosti novca:sistem vezane vrijednosti isistem slobodne vrijednosti.

Ponuda i potranja novcaPonuda novca. U ekonomiji jedne zemlje novac ima izuzetan znaaj. Dogodi li se da ima previe ili premalo novca u odnosu na njegovu optimalnu koliinu (ponudu) u privredi (a i drutvu), dogodie se promjene znaajnih ekonomskih varijabli. Ako je stopa prirasta novca visoka, odnosno ako koliina novca poraste iznad potrebne, dogodie se inflacija, rae kamatna stopa, opadae razmjenska vrijednost domaeg novca u odnosu na strani, opadae investicije, to e voditi smanjenju rasta nacionalnog dohotka i rastu nezaposlenosti.Ako je novca malo, dogodie se deflacija, to vodi padu cijena, gubicima u privredi, a to direktno vodi rastu nezaposlenosti, odnosno recesiji i krizi.

Unutranja i spoljna vrijednost novcaUnutranja vrijednost novca. Fiducijalni (papirni) novac koji posjedujemo, sam po sebi nema skoro nikakvu vrijednost. Njegova vrijednost je u nominalnoj vrijednosti, odnosno utisnutom (odtampanom) novanom iznosu na novanici. Kolika je, meutim, stvarna, realna vrijednost novca, zavisi od cijena roba. Porast cijena roba obara vrijednost novca, i obratno. Ova razmjenska vrijednost novca predstavlja njegovu kupovnu sposobnost.Nominalna i realna vrijednost novcaUkoliko se posmatra samo novani iznos, bez pogleda na kupovnu sposobnost novca, rije je o nominalnoj vrijednosti novca, odnosno nominalnom iznosu dohotka odreenog privrednog subjekta.Posmatra li se, meutim, masa dobara koju je mogue kupiti za odreen iznos nominalnog dohotka, rije je o realnom dohotku, odnosno realnoj vrijednosti novca. Realna vrijednost novca, odnosno realan dohodak je mogunost da se kupi odreen iznos dobara za ostvarenu nominalnu vrijednost dohotka (novca).Realni dohodak =

InflacijaInflacija potie od englaske rijei inflation = naduvavanje, a oznaava porast cijena ili pad vrijednosti novca. Ova rije je prvi put upotrijebljena u SAD u doba graanskog rata 1861 1865. godine, da bi se oznaio nagli porast (naduvavanje) cijena. Vlada je, da bi finansirala trokove rata, emitovala papirni novac bez pokria. Od tada je papirni novac postao nezamjenjivo sredstvo za finansiranje ratova i revolucija, ali i za finansiranja budetskih deficita. Inflacija je danas veoma rairen fenomen.Sama po sebi inflacija predstavlja opti porast cijena.Efekti inflacijeSe uglavnom odnose na redistribuciju dohodaka. Sutina redistributivnog inflatornog efekta je da je jednima dobro (postaje dobro) zato to je drugima loe.U inflaciji gube oni sa fiksnim primanjima (penzioneri, ali i zaposleni, posebno dravni slubenici). Cijene robama rastu, a plate due vrijeme ostaju nepromijenjene (a i kada se mijenjaju nikada ne dostiu nivo promjena cijena), to obara realnu vrijednost dohodaka.Na gubitku su i tedie i svi oni koji oekuju porast sredstava po fiksnoj kamatnoj stopi.Povjerioci gube, a dunici dobijaju. Poto protekne odreeno vrijeme do isplate, dunici e da plate povjeriocima manji realan iznos od onog koji su primili od povjerilaca.Inflacija sputava investicije jer one postaju sve skuplje. Rast inflacije znai neprekidno poveanje investicija za taj iznos, to stvara neizvjesnost i tekoe u planiranju. Tekoa inflacije je to ona stimulie kupovinu roba (novac bjei u robe), a destimulie njegovu proizvodnju.

Vrste inflacijainflacija tranje,inflacija trokova iuvozna inflacija.

Deflacija i osnovni uzrok deflacijeDeflacija je stanje u privredi koje je suprotno inflaciji. Ovdje se radi o padu opteg nivoa cijena.Deflacija, za razliku od inflacije uglavnom se rijetko dogaa. Zabiljeeno je da su cijene u 1955. godini u SAD pale u odnosu na prethodnu godinu. Ukoliko due traje, deflacija vodi u recesiju i krizu, to se dogodilo 1930-tih godina.Osnovni uzrok deflacije je u pretjeranoj rastriktivnoj politici centralne banke kada masa novca padne ispod obima drutvenog proizvoda. Uglavnom se to moe da javi kao posledica gaenja inflacije.

Deviza i devizno trite Deviza je strano sredstvo plaanja To su:potraivanja od stranih banaka i drugih finansijskih organizacija prenosivih vrijednosnih papira, koji glase na inostranu valutu (mjenice, ekovi, obveznice i sl.) iinostranog gotovog novca

Devizno trite ili devizna berza je trite na kojem se trguje valutama razliitih zemalja. Uglavnom se trguje bankarskim potraivanjima koja glase na razliite valute.Podjela deviznih kursevaslobodne devizne kurseve,vrste devizne kurseve idevizne kurseve sa intervalom dozvoljenog odstupanja.

Devizni kurs je cijena jedinice stranog novca (valute) iskazane u domaem novcu.Definisanje deviznih kursevaSlobodan (trini) devizni kurs je devizni kurs koji se slobodno formira na deviznom tritu, na osnovu odnosa ponude i tranje deviza, bez uticaja drave.vrst devizni kurs. Za razliku od slobodnog (fleksibilnog) trinog kursa deviza koji se formira na osnovu odnosa ponude i tranje, kurseve mogu da odreuju i monetarne vlasti.

Javni sektorNaa kao i sve druge ekonomije sastoje se od javnih i privatnih dobara. Okrueni smo i ostvarujemo uporednu potronju i javnih i privatnih dobara. Privatna dobra, putem trita, isporuuje privatni (preduzetniki) sektor privrede, dok je isporuka javnih dobara vezana za ekonomske aktivnosti drave.Istorijski tok. U 17 i 18 vijeku se smatralo da se javni interes najbolje obezbjeuje snanom, odnosno aktivnom vladom. To je vrijeme merkantilizma. Merkantilisti, posebno u Francuskoj, zalagali su se da se poveanim aktivnostima vlade podri industrija i trgovina.Vlada opti zakon porasta javnih prihoda (i javnih rashoda) odnosno da javni sektor neprekidno raste.

Rast javnog sektoraPorast javnog sektora odnosno porast prihoda drave je pod uticajem djelovanja i faktora ponude i faktora tranje. Na strani ponude djeluju dva kljuna uticajna faktora:relativno bri rast cijena inputa iuveani trokovi radne snage.Relativno bri rast cijena inputa. Cijene inputa kod javnog sektora rastu bre od cijena inputa privatnog sektora (lijekovi i sl.).Uveani trokovi radne snage. Osnovna karakteristika javnog sektora ja da je radno intenzivan. U odnosu na privatni sektor ovdje su mnogo manje mogunosti tehnolokog napredovanja. Porast trokova rada je jedan od nosilaca rasta trokova ponude javnog sektora.

Faktori rasta javnog sektoraOsnovni faktori koji djeluju na rast javnog sektora sa strane rasta tranje su:

rast dohotka po stanovniku,rast stanovnitva iobeanja o porastu javnih dobara.Faktori rasta javnog sektoraRast dohotka dovodi do poveane tranje za javnim dobrima (obrazovanje, zdravstvena zatita). To vodi vladu da povea izdatke koji su bri od prirasta drutvenog proizvoda, to se onda odraava na preraspodjelu u korist javnog sektora.Porast stanovnitva dovodi do ubrzanog rasta izdataka za javni sektor. Posebno se odnosi na porast gradskog stanovnitva (transport i komunikacije, komunalne djelatnosti).U demokratskim drutvima politiari, borei se za glasae, obeavaju rast snabdjevenosti javnim dobrima.

Pareto alokacijaAlokacija (raspodjela) resursa koja ima svojstvo da se niko ne moe obogatiti, a drugi za to osiromai zove se Pareto efikasna ili Pareto optimalna alokacija. Ako u drutvu nije mogue da poraste bogatstvo bilo kojeg pojedinca, a da se drugog ne smanji, situacija je optimalna.Nesporan rast drutvenog bogatstva nastaje samo onda kada bogatstvo (blagostanje) bar jednog pojedinca u drutvu raste, a da pri tom nikom drugom ne opada.Prva pretpostavka Pareto efikasnosti je da se radi o trinoj privredi.Pareto optimumDa bi ostvarili Pareto ekonomski optimum, gdje se niko ne bogati, dok drugi siromae, drutvo je upueno da dravnim uticajem regulie ovu proizvodnju. NPR:Uvoenjem dodatnog poreza po kilogramu proizvedene robe, u iznosu eksternog troka, drutvo bi uticalo na smanjenje obima proizvodnje (smanjenje obima zagaenja), dok bi na drugoj strani time obezbjedilo sredstva za preiavanje i zatitu rijeke.

Pareto optimumPareto efikasnost ili Paretov optimum kae da nije mogue poboljati proizvodnju ili potronju tako da se povea zadovoljstvo jedne osobe bez smanjenja zadovoljstva druge osobe Efikasno je ono stanje u kojemu se niko ne moe dovesti u bolji poloaj bez da se neko drugi ne dovede u slabiji poloaj Ne postoji optimalnije od optimalnog !

Nedostaci tritanepotpunost konkurencije, eksterni efekti, javna dobra, nepotpuna trita, nepotpune informacije, makroekonomske neravnotee.

Nepotpunost konkurencije Idilino trite potpune konkurencije predstavlja ekonomske aktivnosti gdje preduzetnici (vlasnici) preduzea, tjerani motivom maksimizacije profita, mogu to da ostvare do take gdje se dodatni (marginalni) prihod (trina cijena) izjednaava sa dohotkom (graninim) trokovima. Ovdje su prihod i troak izravnati. Da bi maksimirao profit, preduzetnik mora da uveava proizvodnju.Eksterni efektiEksterni efekti su koristi i tete za trea lica nastale u proizvodnji ili potronji, a koje nisu uraunate u trinu cijenu. Eksterni efekti se nazivaju trokom susjeda.Brojne su koristi i tete koje se putem proizvodnje ili potronje ostvaruju za trea lica, a da nisu uraunate u trinu cijenu. Trina cijena je ovdje nepotpuna i ne obuhvata sve socijalne marginalne trokove i socijalne marginalne koristi od odnosne privredne aktivnosti. Negativni eksterni efekti se uglavnom odnose na ivot u gradovima - buka, zagaenje vazduha i sl. i posebno na zagaenje ivotne sredine - zemlje, vode, vazduha.

Odsustvo rivaliteta u potronjiPonuda odreenog javnog dobra, koja bi se odnosila na odreeno lice, istovremeno bi se odnoslia i na sva druga lica. Njihovo ukljuenje u potronju ne izaziva rast trokova, odnosno trokovi mogu da budu nula.Pretpostavimo da se radi o policijskoj zatiti ili zatiti granice od strane vojske. Korist je opta i odnosi se nedjeljivo na sve graane.Javna dobraSvijet ekonomije se sastoji od dvije vrste dobara: privatnih i javnih, ije uee je skoro podjednako.Dijele se na:mjeovita,zasluna ijavno obezbijeena privatna dobra.

Mjeovita javna dobraDobra se razlikuju po poeljnosti i mogunosti (lakoi) izuzimanja pojedinaca iz koritenja (upotrebe).Privatno obezbjeivanje ovih javnih dobara je mogue ali nije poeljno.Ova dobra mogu obezbjeivati privatni preduzetnici, ali je to neefikasno jer to rezultira smanjenim koritenjem.

Zasluna javna dobraPojedinci se esto ponaaju suprotno vlastitom interesu. Iako raspolau pouzdanim informacijama da su puenje, alkoholizam tetni, da vezivanje sigurnosnih pojaseva smanjuje povrede, oni ipak pue ili ne veu pojaseve. Dobra koja drava namee pojedincima, kao to su sigurnosni pojasevi, zabrana puenja, osnovno obrazovanje i sl. nazivaju se zaslunim dobrima.Javno obezbijeena privatna dobraDobra kod kojih su granini trokovi vezani za opskrbu dodatnog pojedinca znaajni, nazivaju se javno obezbijeenim privatnim dobrima. Radi se zapravo o privatnim dobrima kod kojih postoje i razlozi za drutveni podsticaj (pozitivni eksterni efekti). Tipian primjer je obrazovanje, zdravstveno osiguranje, socijalno osiguranje i sl.Karakteristike javnih dobara Kada se istim javnim dobrima (odsustvo rivaliteta u potronji i nepoeljnost iskljuenja iz potronje) dodaju i javna dobra sa odreenim ueem javnosti onda dolaze do izraaja jo dvije :teritorijalna ogranienost u ponudi iogranienost veliine (kapaciteta).Teritorijalno ogranienje u ponudi. Nije ponuda javnih dobara ravnomjerno rasporeena u prostoru i nisu ova javna dobra (osim istih) podjednako dostupna svim pojedincima. Naprotiv, radi se o velikim teritorijalnim razlikama u ponudi javnih dobara. Ponuda brojnih javnih dobara uglavnom je vezana za gradove i ekonomski razvijenija podruja (komunalne djelatnosti, kole, bolnice, kulturne institucije i sl.).Ogranienost veliine. Ponuda javnih dobara nije isto to i ponuda privatnih dobara. Kod privatnih dobara sa rastom tranje, ponuda neprekidno raste. Kod javnih dobara ponuda je uglavnom ograniena na odreen raspoloivi kapacitet, to ograniava ljude u upotrebi tog dobra. Put koji je zaguen saobraajem mnoge e odvratiti od njegovog koritenja (ovdje se gubi karakteristika odsustva rivalstva u upotrebi).

Nepotpuna tritaNepotpunost trita se ne odnosi samo na javna dobra i eksterne efekte. Nepotpuna su i trita osiguranja i kredita, to je opravdanje za vladine aktivnosti na tim podrujima.Privatno trite osiguranja nije spremno da obuhvati sve rizike na koje nailazi pojedinac, zbog ega su ona veoma ograniena. Da bi se ispravio taj trini nedostatak, vlade su preuzele mnoge programe osiguranja. Tako na primjer farmeri se suoavaju sa velikim rizicima zbog fluktuacije cijena, to je rizik koji ne ele da podnose privatna osiguranja.Finansiranje javnog sektoraDrava vri redistribuciju dohodaka putem uvoenja poreza iz kojih sredstava se vri finansiranje javnog sektora.Drava se moe da finansira iz tri izvora:poreza,zajmova iemisije papirnog novca.

PoreziOsnovni izvor finansiranja javnih potreba (drave) potie od poreza.Porezi mogu da budu:direktni iindirektni.Tamo gdje poreski obveznik dolazi u neposredan kontakt sa poreskom vlasti u definisanju i izmirenju svoje poreske obaveze, nazivaju se direktnim porezima. Indirektni porezi su porezi na potronju, u ta spadaju porez na promet, akcize i carine. Ovdje se porez plaa prilikom kupovine odreene robe bez bilo kakvog kontakta sa poreskom vlasti.

Poreska osnovicaIznos na koji se obraunava i plaa porez naziva se poreskom osnovicom. Ona moe da bude ad volarem (po vrijednosti) i specifina. Ad volarem poreske osnovice su osnovice za obraun direktnih poreza, poreza na promet i carina. Specifine osnovice su naturalne jedinice mjere (kilogram, litar, tona) na koje se uglavnom plaaju akcize.

Stopa porezaStopa poreza je iznos koji se primjenjuje na poresku osnovicu i na osnovu ega se utvruje iznos poreske obaveze. Poreske stope mogu da budu proporcionalne, progresivne i regresivne.Proporcionalne stope, odnosno proporcionalni porezi su porezi kod kojih stope ostaju iste bez obzira to se poreska osnovica mijenja (poreska stopa 20% na dohodak od 1000 KM iznosi 1000 20% = 200 KM, a na dohodak od 20000 KM iznosi 20000 20% = 4000 KM).Progresivne poreske stope, odnosno progresivni porezi su sluaj oporezivanja kada sa rastom poreske osnovice rastu i poreske stope (na dohodak od 5000 KM poreska stopa je 5%, pa je iznos poreske obaveze 5000 5% = 250 KM, a na dohodak od 30000 KM poreska stopa je 25%, pa je iznos poreske obaveze 30000 25% = 7500 KM).Regresivne poreske stope, odnosno regresivni porezi su sluaj kada sa rastom poreske osnovice poreske stope se smanjuju.

Sistemi oporezivanja4 sistema oporezivanja prema Smitu:

ravnomjernost oporezivanja,odreenost poreza,ugodnost plaanja iekonominost utvrivanja i naplate poreza.

Ekoloka ekonomijaEkoloka ekonomija je ekonomija zasnovana na saradnji sa prirodom. To je prelazak sa ekonomije neogranienog rasta na ekonomiju koja treba da obezbijedi dobra koja su neophodna za zadovoljenje ljudskih potreba, a da se istovremeno ne nanese teta ivotnoj sredini.Ekoloka ekonomija mijenja odnos prema prirodi i prirodnim dobrima. Ona se ne posmatra kao neograniena i besplatna.LiteraturaAleksa Milojevi ,Osnovi ekonomije, Panevropski univerzitet Apeiron, 2012Blansard D., Makroekonomija, Mate, ZagrebAleksandra Vidovi, Makroekonomija ppt 2012_13