Informacijski sustavi u proizvodnji

7/22/2019 Informacijski sustavi u proizvodnji

1/17

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Zavod za industrijsko inenjerstvoKatedra za upravljanje proizvodnjom

INFORMACIJSKI SUSTAVI

Mentor: Student:

dipl. ing., Vlado Zeleni Dalibor Funtak

Zagreb, sijeanj 2009.


2/17

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Zavod za industrijsko inenjerstvo

Katedra za upravljanje proizvodnjom

k.god. 2007/2008.

Zadatak za seminarski rad iz kolegija

Informacijski sustavi u proizvodnji

Za organizacijsku jedinicu poduzea u kojoj ste obavljali industrijsku praksu treba

izgraditi informacijski sustav koji e sluiti poslovodstvu za efikasnije upravljanje.Pri tome se treba osloniti na postojea znanja i/ili pretpostavke o funkcioniranjutakve organizacijske jedinice.

ukratko opisati promatranu organizacijsku jedinicu, njenu ulogu upoduzeu i navesti osnovne ulazne i izlazne funkcije

napraviti logiki model podataka (identificirati entitete i prikazati odnoseizmeu njih)

proizvoljno odabrati cjeloviti podsustav i izraditi fiziki model podataka normalizirati model do 3 NF odabrani podsustav realizirati koritenjem MS Access

kreirati bazu podataka (tablice) unijeti suvisle test podatke (izmiljene) uspostaviti kontrolu integriteta izraditi jedan jednostavniji izvjetaj u kojem e biti prikazani

podaci iz barem dvije tablice

Rad se predaje u obliku elaborata, a dijelove koji se odnose na softversko

rjeavanje treba predati na prikladnom mediju.

Zadatak zadao:Vlado Zeleni. dipl.ing.


3/17

Informacijski sustavi Funtak Dalibor

3

SADRAJ

UVOD......4

POPIS SLIKA..5

1.0. OSNOVE INFORMACIJSKIH SUSTAVA....6

2.0. ORGANIZACIJSKA JEDINICA TEHNOLOKA PRIPREMA......7

3.0. MODELI PODATAKA.......9

3.1. Logiki model podataka..10

3.2. Fiziki model podataka11

4.0. NORMALIZACIJA MODELA......12

5.0. REALIZACIJA INFORMACIJSKOG SUSTAVA...........................135.1. Izrada tablica za unos podataka................................................................13

5.2. Uspostava odnosa.....................................................................................14

5.3. Stvaranje formi i unos podataka preko njih.............................................15

5.4. Izrada upita...............................................................................................15

5.5. Izrada izvjetaja........................................................................................16

ZAKLJUAK.........................................................................................................17


4/17


4

UVOD

U okviru diplomskog studija, smjera Industrijsko inenjerstvo i menadment u osmom

(ljetnom) semestru na fakultetu Strojarstva i brodogradnje u Zagrebu jedan od strunih,tehnikih kolegija je kolegij Informacijski sustavi.

Kolegij predaju dr. sc. Nikola aki , dipl. ing. redoviti profesor te tehniki suradnik dipl.

ing. Vlado Zeleni.

Satnica kolegija iznosi 2+3sata tjedno te donosi 5 ECTS boda. Kolegij je organiziran na nain da

je obvezatno prisustvovanje predavanjima i laboratorijskim vjebama gdje se prije reeno i

izneseno na predavanjima, direktno primjenjuje u izradi informacijskog sustava ( IS).

Na samom poetku kolegija izneseni su osnovni pojmovi, znaaj i uloga informacijskih sustava

u upravljanju organizacijskim proizvodnim i poslovnim sustavima. Nakon upoznavanja sa

strukturom jednog IS-a kree se s njegovim projektiranjem tj. sa izradom baze podataka kao

osnovom informacijskog sustava. Izradom baze podataka definirani su entiteti i relacije, izrauju

se ER dijagrami te se vri normalizacija modela.

Polaganje ovog kolegija odvija se u obliku izrade zadatka odnosno seminara nakon izvrenja

svih obaveza na predavanjima i laboratorijskim vjebama. Tekst zadatka dan je na poetku ovog

seminara te e se prema redoslijedu istog obraditi svaka pojedina toka.


5/17


5

POPIS SLIKA

Slika 1. Koraci izrade informacijskog sustava

Slika 2. Organizacijska shema poduzea EKO Meimurje

Slika 3. Struktura baze podataka

Slika 4. Logiki model podataka

Slika 5. Fiziki model podataka

Slika 6. Kreiranje tablica

Slika 7. Unoenje podataka u tablicu OSOBA

Slika 8. Prikaz odnosa

Slika 9. Prikaz formi te unos podataka u njih

Slika 10. Izrada upitaSlika 11. Prikaz podataka dobivenih s obzirom na postavljeni upitSlika 12. Izvjetaj Organizacijska jedinica


6/17


6

1. OSNOVNE INFORMACIJSKIH SUSTAVA

Informacijski sustav jest sustav koji stvara sliku realnog sustava i nudi konkretne

informacije, ime omoguuje razinu obrade to jest uspjeno upravljanje. Gradimo ga dabismo mogli upravljati sloenim sustavom jer je on podatkovna slika procesa iz realnog

sustava.

Informacijski sustav je uvijek podsustav nekog organizacijskog sustava, a svrha mu je

prikupljanje, obrada, pohranjivanje i distribucija informacija, koje su potrebne za praenje

rada i upravljanje tim organizacijskim sustavom ili nekim njegovim podsustavom.

Prema tome, cilj informacijskog sustava poduzea mora biti usklaen sa ciljem samog

poduzea, to jest informacijski sustav svojim radom mora poboljati funkcioniranje samog

poduzea, s ciljem postizanja boljih poslovnih rezultata. Oni se postiu donoenjemkvalitetnijih i uspjenijih poslovnih odluka.

Projektiranje informacijskih sustava obuhvaa nalaenje modela procesa, modelapodataka i modela resursa. Na osnovi projektiranog modela izgrauje se informacijski sustav.

Na slici 1. ispod prikazani su koraci izrade informacijskog sustava.

Slika 1. Koraci izrade informacijskog sustava


7/17


7

2. ORGANIZACIJSKA JEDINICA TEHNOLOKAPRIPREMA

Kao organizacijsku jedinicu vezanu za ovaj seminarski rad promatrat e se jedna

organizacijska jedinica (jedan odjel) poslovnog sustava EKO Meimurje d.d.. Ime poduzeajest kratica sljedeeg naziva: Energetika, Keramika i Oprema, a danas je podijeljeno na dva

velika sektora; radna jedinca oprema i radna jedinica opeka. U svome djelokrugu proizvodnje

ima sljedee programe:

Metalopreraivaka proizvodnja,

Proizvodnja opeke i opekarskih proizvoda,

Trgovina i prodaja graevinskog materijala

Organizacijska struktura poduzea EKO Meimurje d.d. prikazana je na slici 2., a ine ju

Uprava, radne jedinice i slube. Organizacijskim jedinicama upravljaju ovlateni zaposlenicisa definiranim ovlatenjima i odgovornostima.

Slika 2. Organizacijska shema poduzea EKO Meimurje


8/17


8

Organizacijska jedinica koja e se promatrati odnosno informacijski sustav koji e biti

izraen sluiti ejedinici tehnoloke pripreme (oznaen na slici 1.). Sluba tehnolokepripreme rada unutar poduzea obavlja sljedee zadae:

1. analizira pojedine procese (ralanjivanje procesa na operacije,

izbor strojeva i ureaja, izbor kvalificirane radne snage )2. vri proraun vremena i trokova

3. usporeuje i odabire optimalan tehnoloki proces

Sluba tehnoloke pripreme odreuje za svako radno mjesto potreban alat, pribor, materijal,

odgovarajueg radnika te vrijeme potrebno za obavljanje odreenog posla na odreenoj

poziciji ili sklopu. Sve navedeno odreuje se na temelju dokumentacije iz razvojnog odjela

(ulaznih podataka), te se izrauje cjelokupna tehnoloka dokumentacija za odreeni proces

proizvodnje. Definiran tehnoloki proces te cjelokupna tehnoloka dokumentacija jest izlazna

funkcija slube tehnoloke pripreme rada.

Informacijski sustav koji e kasnije biti izraen uvelike e olakati odvijanje i praenje

proizvodnog procesa, poveati pristup podacima, kontrolu i fleksibilnost proizvodnje te time

poveati i kvalitetu gotovog proizvoda. Osim toga, smanjiti e ukupno vrijeme izrade

proizvoda poto e biti manje gubitaka (80 % vremena tehnolozi koriste za pretraivanje

knjiga, prirunika, dijagrama, tabela, ranija rjeenja), ime e se smanjiti i trokovi

proizvodnje to dovodi do konkurentnosti na tritu.


9/17


9

3. MODELI PODATAKA

Modeliranje podataka jest tehnika organiziranja i dokumentiranja podataka sustava odnosno

drugim rijeima oblikovanje baze podataka nekog sustava. Pohranjeni podaci u bazi podatakaopisuju trenutano stanje dijela realnog svijeta za koji je i razvijen informacijski sustav na

nain pogodan za raunalnu obradu.

Baza podatakaje centralno mjesto svakog informacijskog sustava.Ona je skup meusobnopovezanih podataka pohranjenih bez nepotrebne zalihosti s ciljem da na optimalan nain

poslue u raznim primjenama. Podaci se spremaju neovisno o programima koji ih koriste,

zajednikim pristupom dodaju se novi podaci te mijenjaju i premjetaju postojei. Podaci se

pohranjuju u bazu podataka na organizirani nain koristei odgovarajui model podataka. Na

slici 3. prikazana je struktura baze podataka nekog informacijskog sustava.

Slika 3. Struktura baze podataka

Model podataka je formalni sustav koji mora imati barem sljedee tri komponente:

Skup objekata koji su osnovni elementi baze podataka; Skup operacija koje moemo izvoditi nad objektima i kojima se mogu pretraivati,

dobivati i modificirati podaci o tim objektima;

Skup opih pravila integriteta podataka koja implicitno ili eksplicitno definiraju skupkonzistentnih stanja podataka ili promjena stanja, ili oboje i koja su openita u smislu

da su primjenjiva na bilo koju bazu podataka koja koristi taj model.

Model podataka koristi se za ;

razvijanje sustava za upravljanje bazom podataka, razvijanje programskih jezika za rad s podacima u bazi podataka, razvijanje opih teorija oblikovanja baza podataka, istraivanje svojstava podataka, odnosno svojstava baza podataka.


10/17


10

3.1. Logiki model podataka

Znai, baza podataka jest skup povezanih podataka koji uvijek predstavljaju opis odnosno

sliku stvarnog procesa iz okoline. Pri tome ono to postoji u stvarnom svijetu i posjeduje

znaajke koje ga opisuju i po kojima se razlikuju od svoje okoline nazivamo entitet. Entitetmoe biti osoba (Pero Peri), dogaaj (roenje, kolovanje), ustanova (FSB) Odnosi

izmeu entiteta nazivamo vezama dok svojstva, obiljeja ili znaajke entiteta predstavljajuatribute. Atribut ili skup atributa koji svojim vrijednostima jednoznano identificira svakientitet (u nekom skupu entiteta) naziva se klju (key) ili identifikator.

Ovisno o odabranom modelu postoji nekoliko naina na koji se mogu predoiti tipovi veza

meu entitetima. Tipovi veza mogu biti sljedei;

jedan prema jedan (1:1) jedan prema vie (1:N) vise prema vie (M:N)

Ukoliko navedeno predoimo grafiki dolazimo do dijagrama entiteti-veze EV,(eng.Entity-Relationship Diagram ERD), odnosno do konceptualnog modela podataka.

Konceptualni model jest temelj za izradu logikog modela. Postoji nekoliko logikih modela(model s definiranim kljuevima, model s definiranim atributima) pa stoga postoji i vie

naina pretvaranja konceptualnog modela (EV modela) u logiki model.

Kao to se do sada moe zakljuiti, glavni elementi logikog modela su; entiteti, atributi irelacije. Logikim modelom dan je detaljni opis modela baze podataka sa stajalita korisnika.

U procesu logikog modela sluimo se nekim jezikom za opisivanje strukture podataka. Na

slici 4. prikazan je logiki model podataka u aplikaciji ERwin.

Slika 4. Logiki model podataka


11/17


11

3.2. Fiziki model podataka

Nakon izrade logikog modela slijedi korak pretvorbe logikog modela u fiziki modelpodataka. U ovom koraku se oblikuju fizike datoteke, model se prilagoava mogunostima

i ogranienjima sustava za upravljanje bazom podataka te se izra

uje shema baze podataka(dizajn baze podataka).

Fiziki model podataka tono definira nain pripremanja i memoriranja podataka na neku od

memorija s izravnim pristupom podacima. Cilj fizikog dizajna je memoriranje podataka

kako bi ih mogli modificirati te pretraivati brzo i uinkovito.

Fiziki model opisuje kako je sustav fiziki i tehniki ugraen, te tko, gdje i kada neto radi.

Na slici 5. prikazan je fiziki model podataka u aplikaciji ERwin te se takoer u prilogu ovog

rada nalazi izraen u navedenoj aplikaciji.

Slika 5. Fiziki model podataka


12/17


12

4. NORMALZACIJA MODELA

Normalizacija baze podataka je postupak kojim se iz danog modela bez podataka nastojiotkloniti potreba za viestrukim ponavljanjem istih podataka (otklanjanje redundancije).

Naime, osim to (nekorisno) troi prostor, viestruko zapisivanje istog podatka oteava (i/ilionemoguava) mijenjanje sadraja baze podataka. Dobra baza podataka je oblikovana tako da

se svaki podatak upisuje samo jednom (ili: samo na jednom mjestu) te prilikom unosu,

brisanju ili promjeni podataka ne pokazuje nepravilnost. Normalizacija se ostvaruje

primjenom matematikih i formalnih pravila kojima se osigurava ispravno postavljanje

modela podataka i njihova logika povezanost. Pravila su podijeljena u takozvane normalne

forme (prva normalna forma, druga normalna formapeta normalna forma) te se

normalizacija obavlja prevoenjem relacije iz nie u viu formalnu normu. Veina dizajnera

zaustavlja se na 3. NF ili na BCNF (Boyce-Codd NF).

Prva normalna forma; relacija je u 1. NF ako i samo ako nema ponavljanja atributa iliskupova atributa. 1. NF dobijemo:

zbijanjem relacije i proirenjem kljua dekompozicijom relacije u manje relacije, jednu za repetitivni skup

atributa i jednu za ne-repetitivni skup

izvorni klju se prenosi u obje nove relacije

Druga normalna forma; relacija je u 2. NF ako i samo ako je u 1. NF i vrijedi da jesvaki ne-kljuni atribut u potpunosti funkcijski ovisan o cijelom kljuu.2. NF dobijemostvaranjem novih relacija:

jedna relacija za skup atributa, koji u potpunosti ovisi o kljuu jedna relacija za svaki dio kljua, koji ima funkcijski djelomine

zavisne atribute

Trea normalna forma; relacija je u 3. NF ako i samo ako je u 2. NF i ne sadritranzitivne funkcije zavisnosti.Ako je relacija u 3. NF, a klju se sastoji od samo jednog

atributa, relacija je istovremeno i u 5. NF. 3. NF dobijemo:

premjetanjem atributa s tranzitivnim funkcijskim ovisnostima u novurelaciju

Kao to je ve spomenuto postoje i vie normalne forme;

Boyce-Coddova normalna forma - svaki atribut mora zavisiti samo o cijelom kljuu

4. NF - odjeljuje nezavisne veze M:M i stavlja ih u odvojene relacije.

5. NF - odjeljuje semantiki povezane n-arne veze (n>2).

Ova pravila, odnosno normalne forme do treeg stupnja primijeniti e se prilikom izradesljedeeg koraka odnosno izrade baze podataka u aplikaciji MS Access.


13/17


13

5. REALIZACIJA INFORMACIJSKOG SUSTAVA

Informacijski sustav izradit e se u programu MS Access koji slui za izradu i upravljanje

bazama podataka koje su, kao to je ve reeno, temelj informacijskih sustava. Realizacija

informacijskog sustava provest e se u nekoliko koraka; Izrada tablica za unos podataka Uspostava odnosa Stvaranje formi i unos podataka preko njih Izrada upita Izrada izvjetaja

5.1. Izrada tablica za unos podataka

Na temelju dosadanjih koraka izrade informacijskog sustava (konceptualni model, logiki

model..) ustanovili smo da e na informacijski sustav imati 9 entiteta. Prema tome, u MS

Access-u, kreirat e se 9 tablica sa takoer ve prije definiranim atributima kako je to

prikazano na slici 6.. Za svaku tablicu definiraju se atributi te tip podataka atributa (Text,

Number...). Na slici 6. prikazane su sve izraene tablice (lijevo) te izrada tablice OSOBA

(desno)

Slika 6. Kreiranje tablica

Na slici 7. prikazano je unoenje podataka u tablicu OSOBA, tj. informacija (atributa) orazliitim osobama.


14/17


14

Slika 7. Unoenje podataka u tablicu OSOBA

5.2. Uspostava odnosa (veza)

Nakon izrade tablica potrebno je uspostaviti odgovarajue relacije, odnose izmeu njih, to

jest uspostaviti integritet (potpunost). Uspostava veza, odnosno povezivanje tablica, izvodi

se u Relationship-u kako je to prikazano na slici 8.

Slika 8. Prikaz odnosa


15/17


15

5.3. Stvaranje formi i unos podataka preko njih

Nakon izrade tablica i odnosa meu njima mogu se izraditi forme (obrasci) preko kojih se

mogu unositi podaci u tablice. Takoer se mogu koristiti za prikaz pojedinih podataka

(slogova) u eljenom i prihvatljivom obliku. Na slici 9. prikazane su sve izra

ene forme(lijevo) te obrazac OSOBE1 (desno).

Slika 9. Prikaz formi te unos podataka preko njih

5.4. Izrada upita

Upiti su grafiko oblikovana pitanja koja iz jedne ili vie tablica prikazuju, grupiraju ili

obrauju eljene podatke. Oni su vrlo korisna stvar koja nam olakava i ubrzava pretraivanje

te dolazak do odreenih podataka. Na slici 10. prikazana je izrada upita Kompetencije

zaposlenih koji prikazuje eljene podatke iz tablica: OSOBA, OBRAZOVANJE,

ZAPOSLENICI te ORGANIZACIJSKA JEDINICA, prikazano na slici 11.

Slika 10. Izrada upita


16/17


16

Slika 11. Prikaz podataka dobivenih s obzirom na postavljeni upit

5.5. Izrada izvjetaja

Izvjetaji su objekti koji se koriste kako bi se eljeni podaci iz vie tablica prikazali u obliku

pogodnom za ispis, to jest printanje te slanje korisniku. Na slici 12. prikazan je izvjetaj pod

nazivom ''Organizacijska jedinica'' koji daje uvid u podatke o organizacijskim jedinicama

unutar poduzea.

Slika 12. Izvjetaj Organizacijska jedinica


17/17


17

ZAKLJUAK

U poetku ovog rada iznijete su neke osnove injenice o informacijskim sustavima i bazama

podatka. Definirani su koraci izrade informacijskog sustava da bi dovrenjem svakog

pojedinog koraka, na kraju bio izraen jedan informacijski sustav. Taj informacijski sustav

izraen je za potrebe olakanog, breg i kvalitetnijeg funkcioniranja odjela tehnoloke

pripreme rada u poduzeu EKO Meimurje.

Prije poetka kreiranja baze podataka bilo je potrebno sakupiti sve podatke koji su relevantni

za odabranu organizacijsku jedinicu te ustanoviti meusobne odnose. Na temelju ovih

saznanja izraen je konceptualni model koji je temelj logikog modela podataka. Nakon toga

oblikovan je fiziki model podataka ijim se dovretkom moglo krenuti na izradu baze

podataka u programu MS Access-u. Najprije su oblikovane tablice i uspostavljeni odnosi(veze) izmeu njih kako bi se mogle stvoriti forme za prikaz ili unos novih podataka u

tablice.

Na kraju je formirano nekoliko primjera upita i izvjetaja ime se uvia prava vrijednost

baza podataka, to jest ovog informacijskog sustava. Brzo i jednostavno pretraivanje

ogromnog broja tablica i podataka te prikaz samo eljenih podataka na temelju kojih se

donose vane odluke za cijelo poduzee.

Documents

Informacijski sustavi u proizvodnji