Informacijski sustaviMaja Petras

Antonia Oršolić

Informacijski sustav u strogoj definiciji je sustav koji prikuplja,pohranjuje, čuva, obrađuje i isporučuje potrebne informacije na način da su dostupne svim članovima organizacije koja se njima žele koristiti te imaju odgovarajuću autorizaciju. No, kraća, ali daleko složenija, definicija glasi da je IS dio poslovnog sustava koji daje podatkovnu sliku procesa iz realnog sustava. To vrši modelom podataka, modelom procesa i modelom izvršitelja. Model podataka definira podatke koji se koriste u poslovnom sustavu. Model procesa definira procese iz poslovnog sustava te opisuje

funkcije po kojima se ti procesi mijenjaju. Model izvršitelja definira sve koji su uključeni u izvršavanje procesa

poslovnog sustava. U novije doba IS ne daje samo podatkovni preslik realnog sustava već i temeljem tehnika koje se koriste u grani umjetne inteligencije nastoje iz podataka izlučiti informacije koje poslovodstvo koristi za donošenje odluka, odnosno moderni IS služi za potporu odlučivanju.

Vrste informacijskih sustava

Struktura informacijskih

sustava

Pod pojmom informacijskog sustava razumijevamo niz elemenata informacijske djelatnosti koji tvore organiziranu cjelinu, sustav. Pod pojmom strukture informacijskog sustava mislimo na unutrašnji raspored tih elemenata, njihov sastav, poredak i odnose u informacijskom sustavu. Struktura informacijskog sustava nastaje, povezivanjem informacijskih institucija, organizacija i službi u konkretne informacijske i društvene odnose sa specifičnim ulogama i zadacima u svakom konkretnom informacijskom sustavu. Postavlja se pitanje koje su društvene odrednice, činitelji informacijskog sustava, odnosno strukture informacijskog sustava? Premda je dosta nezahvalno klasificirati te činitelje, mogli bismo predložiti podjelu po kojoj informacijski sustav (IS) tvore (ne inzistirajući na doslovnim razgraničenjima): . informacijski subjekti . informacijska kultura . oprema - tehnička i tehnološka osnovica IS-a, te . okolina IS-a. Najvažniji podsustavi društva relevantni za svaki informacijski sustav su: . politički . ekonomski . komunikacijski . kulturni sustav neke zajednice.

Dakle, svaki informacijski sustav mora biti sukladan općim ciljevima društvenog razvoja, ali i posebnim interesima socijalnih zajednica kojima služi. Njegova cijena mora biti primjerena njegovoj djelotvornosti i ekonomskim mogućnostima društva.

Hardware

         Materijalna osnovica koju čine informacijske tehnologije, npr. računala, radne stanice, modemi, fizičke linije za komunikaciju, itd.

           Hardver je najniža razina računarskog sustava. Čine je svi dijelovi od

koje je načinjen računarski sustav:   o       svi mehanički dijelovi o       magnetski, električni i elektronički sastavni dijelovi o       naprave i uređaji (kučište, pogonski motor diska, magnetska vrpca,

disk, poluvodička memorija, izvori električnog napajanja, integrirani sklopovi)            Hardver je osnovica računarskog sustava u koju spadaju o       CPU - sastavljena od elektroničkih komponenti i nema mehaničkih

dijelova o       glavne memorije kao osnovog uređaja za pohranu podataka koja se

također sastoji od el. komponenti i ne sadrži mehaničke dijelove o       ulazno-izlaznih uređaja (tipkovnica, zaslon, pisači, veze, sabirnice ...) i

obično se sastoje od el. komponenti i različitih mehaničkih dijelova o       vanjska memorija koja se također sastoji od el. dijelova i različitih

mehaničkih komponenti o       komunikacijski uređaji

Software

SOFTWARE

U software spada sva programska podrška koja se koristi pri radu tog sustava, to je skup svih programa koji se koriste u IS-u. Možemo ga definirati i kao onaj dio sustava koji postoji ali ne u fizičkom obliku nego u obliku informacija pohranjenih na računalu. Sistemski software čine programi koji promatrano zajedno predstavljaju skup programa koji služe za kontrolu i rad strojne podrške pri računalnoj obradi podataka.

           Software dijelimo na         Aplikativni (korisnički programi) - skup korisničkih programa

potrebnih za rješavanje raznih problemskih situacija koji proizlaze iz domene zadataka inf. sustava

        Sistemski (sustavski programi) – skup strojno orijentiranih programa s funkcijom upravljanja i kontrole strojnog sustava u cilju sinhronizacije rada s aplikativnom podrškom

            

Lifeware

LIFEWARE

U liveware ubrajamo "živu" komponentu IS-a                Odnosi se na zaposlenike individualce, timove,

njihovo znanje i sve osobe uključen u djelovanje IS-a                Čovjek je osnovna komponenta IS-a jer kao

njegov dio čovjek/pojedinac formalizira poslovno okružje u podatke, procedure, algoritme, informacije i znanja te usklađujući primjenu IT-a i programsku podršku, ispunjava poslovne funkcije i zadatke (dostavljanje i čuvanje podatka neophodnih za odlučivanje, održanje procesa te razvoj i neprekidnost poslovanja). 

Netware

NETWARE

         Netware je mrežna komponenta IS-a, tj. komunikacijska infrastruktura bazirana na informacijskim tehnologijama. Jedan od primjera su računalne mreže

         Računalne mreže su sustavi povezanih računala

         U mrežnom okruženju računala razmjenjuju podatke, dijele vlastite izvore, omogućavaju komunikaciju, paralelni rad, kreiranje virtualne organizacije itd.

         Za ostvarenje računalne mreže potrebna je odgovarajuća softverska i hardverska podrška, a nazivamo je netware ili podrška za mrežu

Dataware

DATAWARE

         Dataware su svi sadržaji u informacijskom sustavu kojima se opisuju činjenice iz realnog svijeta i poslovnog sustava na koji se odnose a organizirani i oblikovani tako da budu razumljivi i da se mogu koristiti u poslovanju za donošenje odluka i ostvarivanje ciljeva i zadataka

Orgware

ORGWARE

Orgware su organizacijski postupci, metode i načini povezivanja i usklađivanja prethodnih komponenti u cjelinu.

Informacijski sustav poduzeća treba zadovoljiti 2 funkcije: funkcija informiranja i dokumentiranja.

Prema složenosti postoje: jednostavni –za ispunjavanje jednog zadatka složeni – različito područje primjene, veći broj datoteka, zajednički

sustav kodiranja,dobivanje složenih izvještaja inteligentni – kod kojih uz ustaljene procese postoji i veći broj

inteligentnih procedura i procesa koje automatski izvodi. Prema opsegu postoje: informacijski sustavi društva, republike, županije, regije

itd. Prema području primjene: informacijski sustavi nabave, odlučivanja, prodaje,

itd. Načela sustavnog pristupa organizacijskim sustavima su: načelo

kompleksnosti, integralnosti, dimaničnost,interdisciplinarnosti…

Izgradnja informacijskog sustava poduzeća

Izgradnja informacijskog sustava poduzeća je opsežan i zahtjevan zadatak. Praksa pokazuje da izgradnja IS-a može trajati godinama, te da se on dorađuje i nakon što je izgrađen, da je njegova izgradnja skupa i neizvjesna, i da će mnogi projekti izgradnje biti neuspješni. Iskustvo «graditelja» IS-a ukazuje na to da se izgradnji sustava mora pristupiti ozbiljno i studiozno kao što se izgrađuju kompleksni proizvodi inženjerskih struka (građevinarstva, arhitekture, strojarstva i sl.).

Najstariji pristup izgradnji IS-a nazvan je vodopadnim ili linearnim razvojem, jer se sustav izgrađuje po fazama, onim redom kojim faze prirodno slijede. U svakoj fazi se izrađuju rezultati (specifikacije sustava, dijagrami sustava, programi, dokumentacija i sl.) koji predstavljaju ulaz u sljedeću fazu. Razvoj je vodopadan, jer rezultati «teku» s jedne stepenice na drugu. Takav slijed daje mogućnost da se nakon svake faze razvoja ocijene rezultati projekta i odluči o njegovoj daljnjoj sudbini.

Alterativni razvoj sustava: najprije se načini početni plan koji može obuhvatiti čitav informacijski sustav, zatim se krene u planiranje jedne iteracije, odnosno jednog dijela informacijskog sustava, analizira se i oblikuje, izgradi te uvede u rad. Istovremeno se obavi ocijenjivanje rezultata izrađene iteracije, te temeljem ocijene krene u slijedeću iteraciju kojom se riješava sljedeći dio sustava. Iako se ovakav razvoj može koristiti za svaki problem, u izgradnji sustava za potporu odlučivanja je neophodan jer u tim sustavima nije unaprijed moguće predvidjeti sve korisničke zahtjeve. Ovakav razvoj sustava je brži i manje rizičan. Danas ga je lakše provesti jer informatičari raspolažu modernim alatima za ozgradnju sustava, kojima se brže i jednostavnije može razviti početna verzija informacijskog sustava, korisnicima odmah dati sustav na upotrebu, zatim ga postupno dorađivati dok se ne dobije zadovoljavajući informacijski sustav. Moguća mana evolucijskog pristupa je slabija transparentnost razvoja sustava te lošija strukturiranost sustava.

Životni ciklus informacijskih

sustava

Upravljanje životnim ciklusom informacija predstavlja sveobuhvatni pristup upravljanju toka podataka i odgovarajućih meta podataka kroz informacijske sustave.Kompleksan proces upravljanja životnim ciklusom informacija podrazumijeva niz postupaka, počevši od kreiranja i inicijalne pohrane informacija, pa sve do arhiviranja ili uklanjanja iz sustava. Iako većina tvrtki smatra informacijske sustave i informacije pohranjene u njima svojom najvažnijom imovinom, tj. komponentom koja omogućuje razvoj poslovanja i opstanak na tržištu, način na koji se upravlja životnim ciklusom informacija u praksi je u velikom nesrazmjeru u odnosu na njihovu važnost.Kvalitetno upravljanje životnim ciklusom informacija tvrtkama omogućuje: pravovremeni pristup informacijama pohranjenima na informacijskim sustavima

veću fleksibilnost sustava po pitanju porasta količine pohranjenih podataka bolju iskoristivost informacijskih sustava upravljanje troškovima implementacije informacijskih sustava u skladu s vrijednošću

informacija koje sustav obrađuje i pohranjuje lakše ostvarivanje sukladnosti sa zakonskim normama po pitanju pohrane podataka