47
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU ODLUČIVANJU DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2014.

Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

  • Upload
    others

  • View
    11

  • Download
    1

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Sanela Sabljaković

INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU ODLUČIVANJU

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014.

Page 2: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU ODLUČIVANJU

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Teorija odlučivanja

Mentor: prof.dr.sc. Alemka Šegota

Student: Sanela Sabljaković

Studijski smjer: Menadžement

JMBAG: 0081124155

Rijeka, rujan 2014.

Page 3: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

SADRŽAJ:

1. UVOD ................................................................................................................................. 1

1.1 Problem i predmet istraživanja .................................................................................... 1

1.2 Svrha i cilj istraživanja ................................................................................................ 2

1.3 Struktura rada .............................................................................................................. 2

2 ULOGA I ZNAČAJKE INFORMACIJA I INFORMACIJSKOG SUSTAVA U

POSLOVNOM ODLUČIVANJU ........................................................................................... 3

2.1 Informacija ................................................................................................................... 3

2.2. Poslovno odlučivanje ................................................................................................... 5

2.2.1. Faze u procesu odlučivanja .................................................................................. 6

2.2.2. Problemi i pogreške u odlučivanju ....................................................................... 7

2.3. Značajke informacijskog sustava ................................................................................. 8

2.3.1. Razvoj i obilježja informacijskog sustava ............................................................ 9

2.3.2. Sastavnice informacijskog sustava ..................................................................... 13

2.4. Informacijski sustavi u menadžerskom odlučivanju ................................................. 14

3. INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU ODLUČIVANJU .............................. 17

3.1. Važnost i obilježja sustava za potporu odlučivanju ................................................... 17

3.2. Vrste sustava za potporu odlučivanju ........................................................................ 18

3.2.1. Korporativni sustavi za planiranje ...................................................................... 19

3.2.2. Funkcijski sustav za potporu odlučivanju .......................................................... 19

3.2.3. Informacijski sustavi za izvršne menadžere ....................................................... 19

3.2.4. Lokalni sustavi za podršku odlučivanju ............................................................. 20

3.3. Tehnologije sustava za potporu odlučivanju ............................................................. 20

3.4. Trendovi u razvoju DSS-a ......................................................................................... 29

4. PRIMJENA INFORMATIZACIJE U ZDRAVSTVU ................................................ 31

4.1. Poslovna problematika bolnica .................................................................................. 31

4.2. IN2 Sustav ................................................................................................................. 32

4.2.1. Integralni Bolnički Informacijski Sustav ........................................................... 33

4.2.2. PIS – Poslovni informacijski sustav ................................................................... 35

4.3. Informatizacija u zdravstvu ....................................................................................... 35

5. ZAKLJUČAK ................................................................................................................. 40

LITERATURA ....................................................................................................................... 41

Page 4: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

POPIS ILUSTRACIJA .......................................................................................................... 42

POPIS TABLICA ................................................................................................................... 42

Page 5: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

1

1. UVOD

Uvjeti konkurencije na svjetskom tržištu, izrazita kompleksnost i dinamičnost poduzeća i

njegova okruženja zahtjeva učinkovito upravljanje i djelotvorno odlučivanje. Uslijed sve veće

konkurencije poduzeća neprestano moraju unaprijeđivati svoje poslovanje. Pod tim se

podrazumijeva pronalaženje novih sredstava, načina i pristupa koji pridonose sve većoj

efikasnosti poslovanja, što u konačnici dovodi do većeg uspjeha poduzeća, a samim time i do

veće profitabilnosti.

Učinkovito upravljanje i odlučivanje otežano je brzim, a često i neočekivanim promjenama u

poduzeću i njegovom okruženju. Današnji uvjeti poslovanja zahtjevaju zadovoljenje svih

čimbenika uspješnosti poput orijentacije prema kupcima, rasta kvalitete, skraćivanja vremena

isporuke, smanjivanja cijena, ostvarivanja profita uz istovremeno snižavanje troškova.

Pravovremeno dobivanje kvalitetnih informacija postaje glavno sredstvo za ostvarivanje

prednosti pred konkurencijom. Za uspješno poslovanje poduzeća nužno je izgraditi i

svakodnevno koristiti poslovni informacijski sustav koji omogućuje prikupljanje, obradu,

čuvanje i pristup informacijama gdje i kada je potrebno, te ujedno pruža i potporu u

odlučivanju.

1.1 Problem i predmet istraživanja

Problem istraživanja ovog diplomskog rada je ispitati utjecaj informatizacije u poslovanju,

kao i stavove o vezi između uspješnog poslovanja poduzeća i korištenja informacijskih

sustava za podršku u odlučivanju. Predmet rada proizlazi iz problematike, a to je zastupljenost

informatizacije unutar poslovanja poduzeća, kao i definiranje važnih čimbenika za uspješno

primjenjivanje informacijskih sustava.

Page 6: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

2

1.2 Svrha i cilj istraživanja

Cilj ovog rada je utvrditi važnost informacijskih sustava za poslovanje poduzeća. Svrha rada

je analiza postojećeg stanja informatizacije u poslovanjima s obzirom na sve širu dostupnost

informacijskih sustava. Kroz primjer zdravstva obajsniti stanje i problematiku informatizacije

u tom području.

1.3 Struktura rada

Rad je sistematiziran u šest međusobno povezanih dijelova, vodeći računa o njihovoj

sustavnosti i cjelovitosti.

U prvom dijelu, UVODU, postavljen je problem i predmet istraživanja, definirani su svrha i

ciljevi istraživanja. Drugi dio nosi naslov ULOGA I ZNAČAJKE INFORMACIJA

INFORMACIJSKIH SUSTAVA U POSLOVNOM ODLUČIVANJU, gdje su definirani

pojam i važnost informacija, njihov utjecaj na donošenje poslovnih odluka, objašnjen je

pojam odlučivanja te navedeni problemi i pogreške koji se često javljaju pri odlučivanju. U

ovom dijelu razmatraju se različite odrednice teorijskih značajki informacijskih sustava u

menadžmentu.

Treći dio, naslovaINFORMACIJSKISUSTAVI ZA POTPORU ODLUČIVANJU, ističe

važnost, obilježja, vrste i komponente sustava. Pojašnjena je građa sustava i trendovi u

razvoju.

Četvrti dio, PRIMJENA INFORMATIZACIJE U ZDRAVSTVU, kroz primjer prikazuje

problematiku vezanu uz zdravstvo, kao i primjenu informatizacije u poslovnom sustavu

bolnica.

Peti dio, ZAKLJUČAK, predstavlja sintezu rezultata istraživanja i spoznaja do kojih se došlo

u diplomskom radu.

Page 7: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

3

2 ULOGA I ZNAČAJKE INFORMACIJA I INFORMACIJSKOG SUSTAVA U POSLOVNOM ODLUČIVANJU

U drugom dijelu rada definiran je pojam informacija, te istaknuta uloga korištenja istih u

poslovnom odlučivanju. Također objašnjen je i pojam odlučivanja, kao i eventualni problemi i

pogreške pri odlučivanju.Razmatraju se iteorijske značajke informacijskih sustava u

menadžmentu.

2.1 Informacija

S pojmom informacija susrećemo se u različitim situacijama, od uporabe u svakodnevnom

životu do one u specijaliziranim znanstvenim područjima. Ona predstavlja osnovno obilježje

informacijskog doba, informacijske znanosti, tehnologije i društva.

Podatak i informacija često se smatraju sinonimima, međutim razlika je značajna. Podatak je

beskoristan dok ne prenosi neku informaciju. Informacija predstavlja skup znakova koji

imaju značenje, tj. otkrivaju novost. Ona je rezultat procesiranja, manipuliranja i organiziranja

podataka na način da isti nadograđuju znanje osobe koja informaciju prima.

Sve dostupne informacije nisu i korisne informacije, nego, naprotiv, neke informacije mogu

biti neupotrebljive, odnosno štetne i kontraproduktivne. Jedna od češćih poteškoća pri

učinkovitom korištenju raspoloživih informacija, ograničena je mogućnost njihovih korisnika

da apsorbira, obradi i ispravno vrednuje ukupno dostupnu količinu informacija u zadanom

vremenu.

U današnjim uvjetima kada računala omogućavaju pribavljanje velike količine informacija,

mnogi donositelji odluka imaju problem s preobilnim informacijskim poadacima. Mnogo

dostupnih informacija stvara poteškoće pri njihovom razvrstavanju i korištenju onih istinski

važnih. Zbog toga su, kao pomoć pri korištenju takvih informacija za specifične odluke,

razvijeni razni računalni postupci za donositelje odluka.

Isto tako, nužno je razlikovati vrijednosti danih informacija. Moguće ih je razlikovati prema

najznačajnijim obilježijima:

Page 8: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

4

· relevantnost – nema neizvjesnosti, poboljšava sposobnosti donositelja odluka za

predviđanje, ili potvrđivanje,

· pouzdanost – ne sadrži pogrešku ili pristranost, točno predstavlja događaje ili

aktivnosti organizacije,

· potpunost – ne izostavlja važne aspekte istaknutih događaja ili aktivnosti koje mjeri,

· pravovremenost – pribavljena je na vrijeme kako bi menadžmentu osigurala donošenje

ispravnih odluka,

· razumljivost – predstavljena je u korisnom i razumljivom obliku, i

· dokazivost – uvijek se na isti način može interpretirati, za nju postoji vjerodostojna

isprava.

Vrijednost informacije je korist proizašla iz informacije umanjena za troškove koji su bili

potrebni za njezino stvaranje.Koristi podrazumijevaju: smanjenje neizvjesnosti, poboljšanje

odluke, te bolju mogućnost planiranja i raspoređivanja organizacijskih aktivnosti, dok

troškovi potrebni za stvaranje informacije uključuju: vrijeme i resurse potrošene u

prikupljanju, obradi i pohranjivanju podataka, te vrijeme i resurse korištene za distribuiranje

informacija donositeljima odluka.

Dobro organizirani poslovno-informacijski sustav treba biti sposoban, u svakom trenutku,

pružiti odgovor na sljedeća pitanja:

· Kakva je informacija potrebna?

· Kada je informacija potrebna?

· Tko je treba?

· Gdje je potrebna?

· Zašto je potrebna?

· Kolika je njena cijena?

Vrijednost informacije je teško odredit. Naime, teško je identificirati i kvantificirati sve

troškove, a posebno one neizravne dovesti u vezu s troškom stvaranja informacija. Još je teže

kvantificirati koristi od pribavljanja dodatnih informacija. Vrijednost informacije može se

prikazati sljedećom formulom:

KORIST KORIŠTENJA INFORMACIJE – TROŠAK STVARANJA INFORMACIJE =

VRIJEDNOST INFORMACIJE

Page 9: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

5

U donošenju poslovnih odluka informacije imaju veliku vrijednost za menadžment, upravo

zato što se veliki broj odluka donosi pri određenom većem ili manjem stupnju rizika ili

neizvjesnosti što naročito vrijedi za poslovne odluke. Svaka dodatna korisna informacija

olakšava proces odlučivanja i pomaže odgovarajućem razrješenju određenog problema ili

situacije u poduzeću.

Poslovni sustav dobiva informacije iz raznih izvora, vanjskih ili unutarnjih, a informacijski

sustav ih obrađuje u korisne informacije.

2.2.Poslovno odlučivanje

Odlučivanje je kognitivni proces koji se sastoji od prepoznavanja problema i biranja mogućih

rješenja koja vode do nekog željenog stanja. Odlučivanje je vrlo odgovoran i težak posao jer

donošenje odluka za sobom nosi i način provođenja istih. Osnovnu podlogu u odlučivanju

predstavljaju informacije. Polazeći od svrhe informacija u procesu odlučivanja, a to je

dolaženje do kvalitetne odluke i njezine uspješne realizacije, problem prikupljanja, obrade i

korištenja informacija zauzimaju značajno mjesto u odlučivanju.

Problemi su tim naglašeniji jer se u procesu odlučivanja pojavljuju dvije osnovne skupine

stručnjaka: jedni se bave stručnim poslovima pripremanja i obrade informacija, a drugi se

bave stručnim poslovima pripremanja i donošenja odluka. Krajnji rezultat rada prvih

stručnjaka su informacije iz kojih trebaju nastati odluke u najrazličitijim područjima rada.

Donošenje odluka po pojedinim područjima traži od donositelja odluka određena znanja i

sposobnosti da odabirajući relevantne informacije pripremaju, donose i realiziraju kvalitetnu

odluku.

Poslovno odlučivanje odnosi se na odlučivanje u poduzećima, poslovnim organizacijama,

ustanovama i raznim drugim institucijama. Razlika između privatnog i poslovnog odlučivanja

je nezanemariva. Prilikom donošenja odluka vezanih za privatni život, posljedice takvih

donešenih odluka prevaljuju se na donosioca odluke ili na nekog člana njegove obitelji. Ako

se radi o poslovnom odlučivanju, posljedice takvih odluka, snosi veći ili manji broj djelatnika

u poduzećima. Iz tog razloga poslovno odlučivanje mora biti puno sistematičnije nego

odlučivanje u privatnom životu.

Page 10: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

6

Kvalitetne odluke zasnivaju se na kvalitetnim informacijama te na modelima koji pomažu

formuliranju opcija i izboru najbolje opcije.

U nastavku rada objašnjen je proces odlučivanja, te navedene faze procesa.

2.2.1. Faze u procesu odlučivanja

Kada je riječ o svakodnevnim, operativnim i rutinskim odlukama, trajanje procesa odlučivanja

bit će znatno kraće, za razliku od donošenja strateških odluka koje zahtijevaju ozbiljnu

pripremu, visoku razinu znanja o problemu o kojem se odlučuje i određeno vrijeme za

vrednovanje pojedine od mogućih inačica, koje će trajati znatno duže.

Negativna pojava u procesu odlučivanja jest to što nerijetko i na donošenje strateških odluka

nemamo na raspolaganju dovoljno vremena čime se opasnost izbora pogrešne odluke

povećava. Pojedini donositelji odluka na odlučivanje gledaju kao na racionalan, logičan i

potpuno sistematski proces, za razliku od drugih koji odlučivanje vide kao ležerniji i relativno

nesistematski proces. U procesu odlučivanja uvijek rješavamo situacije koje su, u pravilu,

konfliktne. Konflikt se definira kao odnos između neograničenih želja i ograničenih

mogućnosti.

Prema empirijskom istraživanju većina menadžera drži se vlastitog načina odlučivanja jer je

taj način u prošlosti donosio zadovoljavajuće rezultate. Menadžeri ne vole previše razmišljati

o odlučivanju, stoga često donose odluke u iznimno kratkom vremenu. Pri dobivanju

podataka potrebnih za odlučivanje daju prednost neformalnosti i efikasnosti. Zbog velikog

broja informacija kojima su obasuti potrebna im je prethodna obrada i tumačenje informacija

koje primaju.

Proces odlučivanja sastoji se od tri faze, a to su:

· sakupljanje informacija: traže se izvori informacija, sakupljaju se informacije potrebne

za odluku te se procjenjuje njihova vrijednost

· oblikovanje opcija: formuliraju se mogući smjerovi akcije, te se zatim analiziraju i

procjenjuju u skladu s ciljem organizacije

· izbor opcije koja je po mišljenju donositelja odluke najpovoljnija za organizaciju.

Page 11: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

7

U svim fazama procesa donošenja odluka potrebno je rješavati različite vrste problema, za što

se koristi cijeli spektar raznovrsnih metoda.U uvjetima velike neizvjesnosti donositelj odluka

nije u mogućnosti procijeniti ispravnost odluke čime se povećava i broj pogrešaka. Cijena

pogreške u odlučivanju može značiti propast poduzeća. Eksperimentiranje pomaže menadžeru

približiti se ispravnoj odluci.

U procesu odlučivanja često su prisutne pogreške i problemi, o kojima će biti riječ u nastavku

rada.

2.2.2. Problemi i pogreške u odlučivanju

Svako odlučivanje započinje uočavanjem problema. Pojava problema znak je početka procesa

odlučivanja. Što je razina odlučivanja viša i važnost odluka veća, to su i problemi odlučivanja,

u pravilu veći. Jedan od najtežih problema u odlučivanju, predstavlja različito, ekstremno

ponašanje donositelja odluka u procesu odlučivanja.

Tu su moguće dvije krajnosti.Određeni broj donositelja odluka ponaša se u odlučivanju vrlo

ležerno, tj. tako kao da ne uočava, a niti je svjestan težine problema o kojemu se odlučuje. Za

takav tip donositelja odluka sve je jednostavno i lako rješivo. Takvi menadžeri nisu svjesni

posljedica pogrešne odluke pa odluke donose izrazito lako.

Drugi tip donositelja odluka je prava suprotnost prvom tipu. Ovaj tip odlučuje polako i sporo

jer svakom, pa i najmanjem, problemu odlučivanja posvećuje nepotreban višak pažnje.

Najveći broj odluka zahtijeva brze reakcije od strane menadžmenta, koje ne omogućava

dugačke analize i vrednovanje inačica.

Idealni tip donositelja odluka bio bi onaj koji bi se kretao između ove dvije krajnosti, koji bi

mogao prepoznati odluke za koje nije potreban dug proces odlučivanja i koje je moguće lako i

jednostavno donijeti, i opet one druge, koje su od vitalnog interesa za poduzeća i koje se

moraju donositi na drugi način po složenijim postupku koji traje duže vrijeme.

Broj mogućih pogrešaka u odlučivanju povećava se posebno u odlučivanju u okolini brzih

promjena kao i u odlučivanju u uvjetima velike neizvjesnosti. Odluke koje se donose u

uvjetima velike neizvjesnosti su takve da donositelj odluka nije u mogućnosti procijeniti

ispravnosti odluke.

Page 12: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

8

Neke od najčešćih pogrešaka u donošenju odluka su:

· neprepoznavanje prioriteta,

· nekonzultiranje drugih,

· nekorištenje iskustva prethodnika,

· nepriznavanje pogreške,

· obećavanje nemogućega,

· žaljenje za donesenim odlukama,

· kreiranje kriznih situacija te

· neprikupljanje i nepovjeravanje podataka koji su podloga za odlučivanje

Kad se donese pogrešna odluka, iz bilo kojeg razloga, racionalno bi bilo tu pogrešku što prije

sanirati. No, u strahu od snižavanja ugleda ili neželjenih sankcija zbog loše odluke, neki je

menadžeri prikrivaju. Time se stvaraju još veći problemi radi nepravovremenog reagiranja.

Menadžerova osobna sposobnost najvažniji čimbenik koji utječe na donošenje odluka. Kod

toga nije bitno koliko menadžer želi donositi odluke i biti za njih odgovoran, već koliko je on

stvarno sposoban donositi prave odluke.

2.3.Značajke informacijskog sustava

Informacijski sustav se može odrediti kao strukturirani, međusobno povezani kompleks ljudi,

strojeva i procedura, predviđen za generiranje kontinuiranog toka odgovarajućih informacija

prikupljenih iz unutarnjih i vanjskih izvora poduzeća za uporabu istih, kao baze pri donošenju

poslovnih odluka. (Tihi, 1987., str. 291.)

Informacijski se sustavi projektiraju radi stvaranja kvalitetnih informacija koje pomažu

rješavanju poslovnih problema. Poslovni problemi izviru iz različitih promjena s kojima se

organizacija susreće. To mogu biti promjene u okolini poduzeća, u ciljevima i željama

menadžerskog sloja, u funkcioniranju poslovanja organizacije i pojednih podsustava, odnosa

u vezi s organizacijskim ulogama i interpersonalnih odnosa.

Poslovni informacijski sustav pomaže procesu odlučivanja u poduzeću na dva načina.

Ponajprije, pomaže menadžerima u donošenju odluke opskrbljujućih ih potrebnim

Page 13: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

9

informacijama i dajući rješenja za probleme optimizacije. S druge strane, poslovni

informacijski sustav može čak i samostalno donositi odluke u situacijama koje se pojavljuju i

tamo gdje se proces odlučivanja ne mijenja nego samo njegove ulazne varijable.

2.3.1. Razvoj i obilježja informacijskog sustava

Svaki poslovni sustav ima svoj informacijski sustav i unutar njega razrađene postupke

informacijskih aktivnosti. Informacijski sustav obuhvaća infrastrukturu, organizaciju, ljude i

naprave pri radu s informacijama. U nekim organizacijama postupke obavljaju sami ljudi, dok

se u drugima koristi moderna informacijska tehnologija. Informacijski sustavi se razmatraju u

međusobnoj povezanosti kao kooperativne komponente cjelokupnog menadžmentskog

informacijskog sustava s motrišta potpore pojedinim razinama poslovnih odluka, od

transakcijskih i operativnih do taktičkih, strateških i međuorganizacijskih odluka

(Vukmirović, Čapko, 2009).

Vrlo bitan pojam koji se usko veže za informacijske sustave je komunikacija. Komunikacija

je proces koji kao rezultat proizvodi ideju, spoznaju ili informaciju. Proces komunikacije

sadrži elemente odašiljanja i prijema poruke te povratnu informaciju.

U nastavku je dan grafički prikaz jednostavnog modela procesa komunikacije.

Slika 1. Jednostavan model procesa komunikacije

POVRATNA VEZA

Izvor: Stamatis, 1996., str. 35.

Izvor Kodiranje Kanal

Dekodiranje Primatelj

PO

Page 14: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

10

Prethodna slika prikazuje model procesa komunikacije koji uključuje izvor informacija,

kodiranje, kanale prolaska informacija, dekodiranje, nakon čega informacija dolazi do

primatelja.Vrlo značajno za organizaciju sa stajališta upravljanja kvalitetom je proces

komunikacije u funkciji informiranja svih zainteresiranih strana o sposobnosti sustava

upravljanja u ispunjenju njihovih zahtjeva.

Kroz izgrađeni informacijski sustav u okviru procesa komunikacije menadžment organizacije

ima za cilj osigurati i provoditi:

· informiranje unutar svakog poslovnog procesa,

· informiranje unutar organizacije

· informiranje okruženja organizacije.

Određenje informacijskog sustava menadžmenta poslovnog procesa prikazuje Slika 2.

Slika 2. Određenje informacijskog sustava

Izvor: Drljača, M., 2003.

Određenje informacijskog sustava uključuje informacijski sustav unutar organizacijekoji

može biti interni (unutar poslovnog procesa) i procesni (između poslovnih procesa), te sustav

izvan organizacije.

Najčešća pomoć savjetnika i menadžera kvalitete od članova procesnih timova traži se pri

izradi plana informiranja u poslovnom procesu.

ODREĐENJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA

za menadžment poslovnog procesa

UNUTAR ORGANIZACIJSKO

Unutar poslovnog

procesa (interni)

Između poslovnih procesa

(procesni)

IZVAN ORGANIZACIJSKO

Izvan organizacije

(vanjski ili eksterni)

Page 15: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

11

Do optimalnog rješenja procesni tim bi trebao doći sam, pri čemu treba voditi računa o

optimalnoj količini informacija nužnih za upravljanje poslovnim procesima. Informiranje

unutar organizacije osobito je značajno sa stajališta motivacije zaposlenih. Sadržaj

informacija i način informiranja unutar organizacije vrhovni menadžment prilagođava svojim

potrebama.Svrha svakog komuniciranja jest razviti spoznaje i informacije pomoću kojih se

lakše, brže i efikasnije odvijaju poslovni procesi.

Izgradnja informacijskog sustava poduzeća opsežan je i zahtjevan zadatak, može trajati

godinama, ukoliko se dorađuje i nakon što je izgrađen, ukoliko je njegova izgradnja skupa i

neizvjesna, i ukoliko će mnogi projekti izgradnje biti neuspješni.Najstariji pristup izgradnji

informacijskog sustava nazvan je vodopadnim ili linearnim razvojem, jer se sustav izgrađuje

po fazama, onim redom kojim faze prirodno slijede. U svakoj se fazi izrađuju rezultati koji

predstavljaju ulaz u sljedeću fazu. Razvoj je vodopadan jer rezultati „teku“ s jednog stupnja

na drugi. Takav slijed daje mogućnost da se nakon svake faze razvoja ocijene rezultati

projekta i odluči o njegovoj daljnoj sudbini.

Vodopadni razvoj, prikazan je slikom 3.

Slika 3. Vodopadni razvoj

Izvor: Čerić V., Varga M., 2004. str. 44.

Planiranje/strategija

informacijskog sustava

Analiza poslovnog

sustava

Oblikovanje

informacijskog sustava

Izrada informacijskog

sustava

Uvođenje u rad

informacijskog sustava

Održavanje

informacijskog sustava

Page 16: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

12

Noviji evoluacijski razvoj pristupa izgradnji sustava je iterativno, tako da se najprije izrađuje

gruba verzija sustava koja se u sljedećim iteracijama poboljšava. Sličan je inkrementalan

razvoj koji u svakoj novoj iteraciji dodaje novi inkrement, odnosno novu funkcionalnost

sustava. Jedna od inačica ovakvog pristupa naziva se spiralnim razvojem.

Iterativni razvoj prikazan je slikom 4.

Slika 4. Iterativni razvoj

Izvor: Čerić V., Varga M., 2004. str. 45.

Izgradnja informacijskog sustava podjeljena je u šest faza. Planiranje i definiranje zahtjeva za

projektiranje i izgradnju informacijskog sustava prva je faza. Ostale faze su: analiziranje

postojećeg sustava i projektiranja novog u okviru procesa, podataka i resursa; razvoj,

testiranje, uvođenje i održavanje.

Informacijski sustavi danas, uglavnom imaju računalnu podršku. To znači da se informacijski

sustav sastoji od programa, koji prihvaćaju informacije o stanju sustava i upisuju ih u bazu

poadataka i programa koji čitaju podatke iz baze podataka i kreiraju izvješća.

Bitne sastavnice informacijskog sustava navedene su u nastavku rada.

Analiza

Oblikovanje

Izgradnja

Ocjenjivanje

Planiranje je

Početno planiranje

Uvođenje u rad

Page 17: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

13

2.3.2. Sastavnice informacijskog sustava

Informacijski sustav je formalni dio komunikacijskog sustava određene poslovne jedinice, a

sastoji se od skupine ljudi i strojeva koji obrađuju informacije i nalaze se u komunikacijskoj

vezi radi realizacije poslovnih ciljeva.

Na današnjoj razini razvijenosti informacijske tehnologije, suvremenim informacijskim

sustavom naziva se onaj sustav koji se sastoji od sljedećih prikazanih elemenata (Srića, 1994.,

str.68) :

· sklopovska oprema (hardware) – materijalno – tehnički element koji čine osobna

računala, mrežna oprema, radne stanice, printeri, skeneri i slično, a koji služi

prvenstveno ili isključivo obradi podataka

· programska oprema (software) – nematerjalni element – čine ga programi, odnosno

aplikacije, rutine ili metode na kojima se temelji primjena hardwara

· ljudski potencijali (lifeware) – predstavlja sve ljude koji koriste informacijske

tehnologije, bilo da su profesionalni informatičari ili krajnji korisnici

· organizacijski postupci (orgware) – predstavlja sve organizacijske postupke, metode

i načine kojima se usklađuje i povezuju sva tri prethodna elementa u funkcionalnu

cjelinu

· komunikacijski resursi (netware) predstavlja tzv. prijenosni element poslovnog

informacijskog sustava, a čine ga sredstva i veze za prijenos podataka (informacija) na

daljinu koja povezuju sve navedene elemente u jednu cjelinu

· podatkovni resursi (dataware) – predstavlja koncepciju i organizaciju baze podataka,

odnosno sve izvore podataka

Page 18: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

14

Navedeni elementi informacijskog sustava grafički su prikazani u nastavku.

Slika 5: Elementi informacijskog sustava

Izvor: http://maturski.org//, 22.06.2014.

Kako bi sustav uspješno funkcionirao, svi navedeni elementi trebali bi biti na podjednakoj

razini kvalitete i međusobno usklađeni. Ključni zadaci informacijskog sustava u poduzeću su

da putem mreže računala „pokrivaju“ poslovne transakcije i osiguravaju potrebne informacije

menadžerima u odgovarajućem vremenu i upotrebljivom obliku.

2.4.Informacijski sustavi u menadžerskom odlučivanju

Pretpostavka uspješnosti organizacije je kvalitetan informacijski sustav koji omogućava

prikupljanje, čuvanje, obradu i pristup informacijama kada je to potrebno, tako da

informacijski sustav bude potpora ne samo operativnom, nego i strateškom odlučivanju.

Prema razinama menadžerskog odlučivanja organizacija se može podijeliti na:

· Stratešku razinu

· Taktičku razinu

· Operativnu razinu

Page 19: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

15

Operativna razina menadžmenta podržava operativne menadžere na način da odgovara na

rutinska pitanja i pratiti slijed transakcija kroz organizaciju. Taktička razina menadžmenta

koristi se kod praženja, kontroliranja i donošenja srednje razine menadžmenta. Svrha strateške

razine je prilagoditi promjene u okolini poduzeća postojećim organizacijskim kapacitetima.

Također ona predstavlja najvišu razinu odlučivanja.

Osnovni razlog uvođenja i korištenja informacijskih sustava je potreba i usmjerenost

poduzeća na iskorištenost informacija koje proizlaze kao rezultat transakcijskih obrada

podataka s ciljem povećanja uspjeha poduzeća na tržištu, ali i njegove same produktivnosti.

Da bi se menadžerima pojednostavilo donošenje odluka danas se primjenjuju razni

informatički sustavi, alati i programi. Tri su razine informacijskih sustava koje korespondiraju

razinama manadžementa u organizaciji.

Na strateškoj su razini informacijski sustavi dominantno sustavi za podršku odlučivanju

(DSS) i ESS. Na taktičkoj razini upotrebljavaju se upravljački informacijski sustavi (MIS) i

sustavi za podršku odlučivanju (DSS), uz potporu s ekspertnim sustavima.

Na operativnoj razini managmenta mnogo su više prisutne MIS aplikacije na temelju

postojećih sustava za transakcijsku obradu podataka (TPS).

Sljedeća tablica prikazuje vrste informacijskih sustava i veze u potpori poslovnom

odlučivanju.

Page 20: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

16

Tablica 1. Vrste informacijskih sustava i veza u potpori poslovnom odlučivanju

Izvor: Sikavica, Bebek i dr., 1999. str. 291.

Neizravna potpora poslovnom odlučivanju karakteristična je za sustave za transakciju i

obradu podataka te sustave za automatizaciju uredskog poslovanja. Preostale informacijske

sustave karakterizira izravna potpora poslovnom odlučivanju.

Informacijski sustavi Termin na engleskom

jeziku Skraćenica

Potpora poslovnom

odlučivanju

1. Sustavi za transakciju i obradu

podataka

Transaction Processing

Systems TPS NEIZRAVNA

2. Sustavi za automatizaciju

uredskog polovanja

Office Automation

System OAS NEIZRAVNA

3. Upravljački informacijski

sustavi

Managment Information

Systems MIS IZRAVNA

4. Managerski sustavi za podršku: Managerial Support

System MSS

4.1. Sustavi za podršku

odlučivanju

Decision Support

Systems DSS IZRAVNA

4.2. Sustavi za podršku grupnom

odlučivanju

Group Decision Support

Systems GDSS IZRAVNA

4.3. Ekspertni sustavi Expert Systems ES IZRAVNA

4.4. Sustavi za podršku vrhovnom

rukovodstvu

Excutive Support

Systems ESS IZRAVNA

Page 21: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

17

3. INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU ODLUČIVANJU

U trećem dijelu, dotaknuta je glavna tema ovog rada. Navedena su obilježja i važnost sustava

za potporu odlučivanju, njegove vrste, tehnologije koje se primjenjuju, komponente sustava,

građa, te trendovi u razvoju.

3.1.Važnost i obilježja sustava za potporu odlučivanju

Sustavi za potporu odlučivnju se najčešće koriste za potporu slabo strukturiranih problema

odlučivanja. Imaju interaktivni karakter, sami mogu upozoravati menadžere na podatke koji

su posebno važni i koji zahtjevaju njihovu reakciju.

Sustav potpore odlučivanju (engl. Decision Support System, DSS) je računalni sustav koji

podupire proces odlučivanja tako što pomaže menadžeru u:

· organizaciji informacija

· identifikaciji i dohvatu potrebnih informacija

· analizi i transformaciji tih informacija

· izboru odgovarajućih modela potrebnih za rješavanje problema odlučivanja

· izvođenju tih modela,

· analizi dobivenih rezultata modeliranja za potrebe donositelja odluke

Izrazito su korisni u situacijama u kojima nije očito koje su informacije potrebne za odluku,

koje modele i kriterije koristiti. Omogućuju menadžerima da sami biraju način odlučivanja i

redoslijed akcija, čime se omogućuje korištenje različitih pristupa kod više vrsta situacija i

odluka.

Takav sustav, u poslovanju poduzeća, nastoji omogućiti:

· rješavanje složenih problema odlučivanja

· korištenje različitih stilova i strategija odlučivanja

· korištenje velike količine ažurnih informacija

· upotrebu većeg broja metoda rješavanja problema

· skraćenje vremena potrebnog za donošenje odluke

Page 22: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

18

Iz svega navedenog proizlazi kako sustavi za potporu odlučivanju omogućuju generiranje

boljih opcija te uzimaju u obzir veći broj opcija pri odlučivanju, čime pridonose stavranju

kavalitetnijih odluka.

U nastavku su navedene značajke sustava za podršku odlučivanju: (Burtch, Grudnitski, 1989.,

str. 633.)

· Podržavaju donošenje slabo strukturiranih i nestrukturiranih odluka

· Imaju fleksibilnost u specificiranju zahtjeva za outputom

· Laki su za primjenu i razvoj za informatičke neprofesionalce

· Pružaju mogućnost brze reakcije na tražene upite

· Postoji visok stupan nadzora korisnika i jaka interakcija sa sustavom

· Fokusirani su na srednje i gornje slojeve managementa

· Uključuju interaktivnu prezenatcijsku tehnologiju

· Sadrže modele

· Usmjereni su na efektivnost prije nego na efikasnost

U pravilu se sustav za podršku odlučivanju razvija u poduzeću, nakon što je poduzeće steklo

iskustvo u radu sa upravljačkim informacijskim sustavom.

DSS je potpora za različite menadžerske razine, pojedincima kao i grupama. Fokusiran je na

srednje i gornje slojeve menadžmenta, a podržava sve faze procesa donošenja odluke, a to su

definiranje problema, dizajn, izbor i implementacija. Prilagodljiv je koz vrijeme i pruža

mogućnost brze reakcije, tj. odgovora na tražene upite. Lak je za primjenu, čak i za

informatičke neprofesionalce, te je više usmjeren poboljšanju parametara efektivnosti

donošenja odluka (točnost, vremenski rokovi, kvaliteta) nego djelotvornosti i efikasnosti

(trošak donošenja odluka).

3.2.Vrste sustava za potporu odlučivanju

Prema vrstama sustava za potporu odlučivanju navodi se podjela za koju se može reći da

rangira sustave prema vrsti odluka koje se donose, tj. može se primjeniti i podjela

hijerarhijske razine.

Page 23: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

19

Vrste DSS-a su: (Čerić, 1998.)

· Korporativni sustavi za planiranje

· Funkcijski sustavi potpore odlučivanju

· Informacijski sustavi za izvršne menadžere

· Lokalni sustavi za potporu odlučivanju

U nastavku je objašnjena svaka pojedinavrsta DSS-a.

3.2.1. Korporativni sustavi za planiranje

Korporativni sustavi za planiranje su sustavi namijenjeni visokom menadžmentu i sadrže

informacije relevantne za planiranje na razini cijele tvrtke. Koriste se za ispitivanje posljedica

različitih scenarija planiranja u raznim funkcionalnim područjima tvrtke. Razvoj i održavanje

takvih sustava zahtijeva velike resurse tvrtke.

3.2.2. Funkcijski sustav za potporu odlučivanju

Funkcijski sustavi potpore odlučivanju služe srednjem menadžmentu za donošenje odluka s

kraćim vremenskim horizontom koje se odnose na neku od funkcija poduzeća, npr. financije,

marketing ili proizvodnju. Ti sustavi mogu npr. služiti za donošenje odluke o budžetiranju

reklamne kampanje u raznim medijima, ili izboru ulaganja gotovine u kratkoročne investicije.

Njihov razvoj ne zahtijeva tako dugo vrijeme i toliko resursa kao korporativni sustavi za

planiranje, a uglavnom ih razvijaju profesionalni programeri ili vrlo napredni korisnici.

3.2.3. Informacijski sustavi za izvršne menadžere

Informacijski sustavi za izvršne menadžere koriste se za široki spektar kratkoročnih odluka

visokog menadžmenta, i to najviše za ad hoc potrebe za informacijama o sadašnjim

performansama rada tvrtke te za izvođenje kratkoročne prognoze predviđenih aktivnosti

Page 24: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

20

Mogućnosti modeliranja kod ovih sustava znatno su manje nego one kod korporativnih

sustava za planiranje. Ovakve sustave uglavnom razvijaju profesionalni programeri.

3.2.4. Lokalni sustavi za podršku odlučivanju

Lokalne sustave potpore odlučivanju koristi niži menadžment za ad hoc informacije o nekom

ograničenom aspektu funkcija poduzeća. U pravilu ih razvijaju korisnici.

3.3.Tehnologije sustava za potporu odlučivanju

Tehnologije sustava za potporu odlučivanju se mogu sistematizirati na tri razine:

(Vukmirović, Čapko, 2009.)

· Specifični DSS

· DSS generatori

· DSS alati

Specifični DSS sastoji se od hardvera i softvera koji omogućuju donositelju odluka rješavanje

specifičnih setova srodnih problema. Ova vrsta sustava kontinuirano se upotrebljava u

pojedinom poduzeću, jer uključuje komplekse koji mogu biti korisni u različitim situacijama.

DSS generatori su dizajnirani za uporabu u brzom kreiranju i generiranju različitih aplikacija.

Mogu se definirati kao kombinacija jezika, korisničkog interesa te grafičkih i izvještajnih

dodataka na način da se može brzo stvoriti pojedini sustav za podršku odlučivanju.

DSS alati predstavljaju elemente hardvera i softvera koji olakšavaju razvoj specifičnih DSS-a

ili DSS generatora. Namjenjeni su također razvoju sustava za podršku odlučivanju, ali imaju

ograničen i poseban fokus.

Najčešći oblici DSS alata su:(Čapko, Vukmirović, 2009.)

· Mikrokompjutorski sustavi

· Prezenatcijska oprema

· Programski jezici opće namjene

Page 25: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

21

· Alati za optimizaciju

· Statistički programski paketi

· Tabelarni programi

· Programi za grafičku podršku

Za oblike sustava za podršku odlučivanju i razine tehnologije koje sustavi koriste javlja se pet

uloga ljudskih potencijala koji razvijaju i koriste sustave za potporu odlučivanju, a to su:

· Menadžer ili korisnik

· Posrednik

· Projektant DSS-a

· Tehnički podupiratelj

· „Kovač“ pomagala

Menadžer ili korisnik je osoba koja je suočena s problemom odluke, koja mora poduzeti

neku akciju i odgovornost za sve konzekvencne odluke.

Posrednik je osoba koja može imati različite uloge, a prvenstveno pomaže menadžeru ili

korisniku.

Projektant DSS-a oblikuje DSS s kojim korisnik ili posrednik direktno operiraju. Upoznati

su sa područjem problema i informacijskom tehnologijom.

Tehnički podupiratelj također dobro poznaje informatičku tehnologiju i područje problema.

Razvija dodatne mogućnosti sistema ili komponenti kada su one potrebne kao dio generatora.

„Kovač“ pomagala razvija novu tehnologiju, jezik, harver i softver, te unaprijeđuje efikasnost

veza između podsistema.

Sustav za potporu odlučivanju sastoji se od triju komponenti: (Sprague, 1989. str.24.)

· Podsustav za upravljanje modelima

· Podsustav za upravljanje podacima

· Podsustav za vođenje dijaloga (korisničko sučelje)

Na slici 6 prikazane su komponente sustava za potporu odlučivanju, koje su prethodno

navedene.

Page 26: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

22

Slika 6. Komponente sustava za potporu odlučivanju

Izvor: Sprague, 1989. str.24.

Podsustav za upravljanje modelima predstavlja glavnu sastavnicu sustava za potporu

odlučivanju. Korisniku pruža potporu i u izgradnji modela. Projektira se kao sustav

programskih paketa koji je sposoban povezati takve modele odgovarajućim „vezama“ kroz

raspoloživu bazu podataka. Temeljnica podsustava je baza modela u kojoj se spremaju i

sistematiziraju osnovni modeli sustava.

Podsustav za upravljanje modelima je softverski paket koji uključuje potporu

kvantitativnimmetodama i modelima poslovnih funkcija kao što su financije, marketing i sl.

Slikom 7 prikazan je podsustav za upravljanje modelima (MBMS – Model Base Management

System)

Baza

podataka

Podsustav za

upravljanje

podacima

Podsustav za vođenje dijaloga

Baza modela

Podsustav za

upravljanje

modelima

KORISNIK

Page 27: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

23

Slika 7. Podsustav za upravljanje modelima

Izvor: Turban, Aronson, 2007. str.105.

Baza modela sastoji se od gotovih računalnih programa i modela izgrađenih blokova i rutina

koje korisniku omogućuju da oblikuje i razvija vlastite modele pri rješavanju problema

Temeljnica ovog podsustava je baza modela u kojoj se čuvaju osnovni modeli sustava.

MODELI (baza modela)

· Strateški, taktički, operativni

· Potpora poslovnim funkcijama:

Financije, marketing, računovodstvo,

znanost o menadžmentu, sttistika,

inžinjerstvo

· Modeli izgrađenih blokova i rutina

DIREKTORIJ

(spremnik)

modela

Upravljanje bazom modela

Komande modeliranja: kreiranje

Održavanje: ažuriranje

Sučelje baze podataka

Izvođenje (pokretanje)

modela, integracija i

procesiranje instrukcija

Upravljanje

podacima

Upravljanje

sučeljem

Page 28: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

24

Tablicom 2 objašnjena je baza modela, te su navedeni softveri za korištenje modela.

Tablica 2. Baza modela

MODEL OPIS SOFTVER KOJI SE

MOŽE KORISTITI

FINANCIJSKI Omogućuje cashflow, ISP i dr.

investicijske analize Excel

STATISTIČKI Izrađuje statističke sažetke, projekcije

trenda, testiranje hipoteza i sl.

Statistički programi kao

što su SPSS ili SAS

GRAFIČKI

Pomaže donositeljima odluka u

oblikovanju, razvoju i korištenju

grafičkog prikazivanja podataka i

informacija

Grafički program poput

PowerPointa

PROJEKTNI

MENADŽMENT Vodi i kordinira velike projekte

Softver projektnog

menadžmenta, kao što je

Project

Izvor: http://infosustav1.efri.tripod.com/, 24.06.2014.

Baza modela sadrži rutinske i posebne kvantitativne modele koji pospješuju mogućnosti

analiziranja unutar DSS-a. Mogućnost predviđanja, provođenja, mijenjanja, kombiniranja i

pretraživanja modela je ključna sposobnost DSS-a.

Modeli u bazi modela mogu se podijeliti u četiri velike kategorije: strategijski, taktički,

operativni i analitički. U dodavanju modela postoje rutinski modeli modeliranja. Također,

mogu se klasificirati i prema funkcionalnim područjima (financijski modeli ili modeli

kontrole proizvodnje) ili prema disciplinama (statistički modeli ili modeli alokacije

menedžmenta). Broj modela u DSS sustavu može varirati od nekoliko modela do nekoliko

stotina.

Formule modela mogu biti unaprijed formulirane u DSS razvojnim alatima kao što je Excel.

Mogu se upotrebljavati u različite svrhe i biti spremljeni za buduće potrebe ili biti

programirani za jednu specifičnu potrebu.

Page 29: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

25

Slikom 8, grafički su prikazane vrste modela u bazama.

Slika 8. Vrste modela u bazama

Izvor: http://infosustav1.efri.tripod.com/, 24.06.2014.

Strategijski modeli se koriste kao potpora vrhovnom menedžmentu u strategijskom planiranju

odgovornosti. Potencijalne aplikacije uključuju razvijanje korporacijskih ciljeva, planove

spajanja i akvizicije, selekcije geografskih lokacija, analize ekonomike okoliša i posebne

budžete kapitala.

Taktičke modele koristi pretežno srednji menedžment u asistiranju i alociranju organizacijskih

resursa. Taktički modeli se obično primjenjuju jedino u organizacijskim podsustavima ili

poslovnim jedinicama kao što je računovodstvo. Njihovo vremensko trajanje varira od jedne

godine do manje od dvije godine. Potrebni su vanjski podaci ali najveća su potraživanja za

unutarnjim podacima.

Operativni modeli se koriste kao potpora svakodnevnim radnim aktivnostima organizacije.

Tipične odluke uključuju odobravanje osobnih kredita od strane banke, raspored proizvodnje,

kontrola inventure, planiranje i raspored održavanja i kontrola kvalitete. Operacijski modeli

obično koriste samo unutarnje podatke.

DSS baza podataka

Strategijski model

Taktički model

Operativni model

Modeli gradnje

blokova i podsistema

DBMS

MBMS funkcije

· Kreiranje – generiranje

· Održavanje – ažuriranje

· Rukovanje - uporaba

DGMS

Page 30: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

26

Analitički modeli se koriste u analiziranju podataka. Uključuju statističke modele, modele

menedžment grane, podatke izražene algoritmima, financijske modele, i druge. Ponekad su

integrirani u ostale modele kao npr. strategijske modele planiranja.

Podsustav za upravljanje podacima nerijetko koristi sustave temeljene na bazama podataka.

Moderni podsustavi za upravljanje podacima koriste objektno-relacijske baze podataka i

skladišta podataka. Uključuju sredstva za primitak i procesiranje podataka iz formalnih baza

podataka, kao i spremanje, procesiranje i ekstrakciju podataka. Također, omogućavaju brzo i

lako dodavanje i brisanje izvora podataka.

Značajke sustava za upravljanje podacima (Turban, Aronson, 2001 str.103):

· Nalazi ili prikuplja podatke za unos i mijenja podatke i datoteke

· Dodaje, briše, oblikuje i mijenja podatke i datoteke

· Povezuje podatke iz različitih izvora

· Prikuplja podatke iz baze podataka za upite i izvještaje

· Osigurava sigurnost podataka (ne dopušta ulaz neautoriziranim korisnicima)

· Upravlja osobnim i neobjavljenim podacima tako da korisnici mogu eksperimentirati s

alternativama na temelju osobnog suda

· Provodi kompleksne zadatke upravljanja podacima baziranim na upitima

· Prati korištenje podataka u DSS-u

· Upravlja podacima kroz rječnik podataka

Za izradu uspješnog podsustava za upravljanje podacima bitni su izvori unutarnjih i izvori

vanjskih podataka. Unutarnji podaci pripadaju poduzeću i generirani su u sustavu za obradu

transakcija. Oni opisuju aktivnosti koje se odvijaju unutar poduzeća. Aktivnosti koje se

odvijaju izvan poduzeća, opisuju vanjski podaci. Oni se pribavljaju izvan poduzeća

posredstvom specijaliziranih institucija koje se bave prikupljanjem i distribucijom

informacija.

Korisničko sučelje ili podsustav za upravljanje dijalogom, korisniku omogućava i

pojednostavljuje komunikaciju sa sustavnom za potporu odlučivanju. Kreiranje prezentacije

podataka u raznim formatima i na raznim izlaznim kompjuterskim uređajima, predstavlja

njegovu osnovnu funkciju.

Page 31: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

27

DSS koristi velike količine ažuriranih informacija, omogućuje smanjenje vremena potrebnog

za donošenje odluka i povećanje kvalitete odluka. Prednost im je što mogu sami upozoriti

menadžere na podatke koji im mogu biti od posebnog značaja (npr. prebačaj troškova iznad

planiranog).Osnovni elementi sustava su podaci, modeli, dokumenti i korisničko

sučelje.Građu sustava za podršku odlučivanju prikazuje slika 9.

Slika 9. Građa sustava za podršku odlučivanju

Izvor: Čerić, Varga, 1998, str.160

Slikom 9 prikazana je građa sustava za podršku odlučivanju iz koje je vidljivo kako se

podacima, modelima i dokumentima pristupa posredstvom odgovarajućih sustava za

upravljanje, a korisnik (donositelj odluke) pristupa cijelom sustavu preko jedinstvenog

sučeljaTijekom rada sustava za potporu odlučivanju modeli mogu sami dohvatiti potrebne

podatke iz baza podataka ili baze dokumenata, a nakon izvođenja rezultati se izvođenja mogu

pohranjivati u baze podataka ili dokumenata

Za pohranjivanje podataka koriste se i skladišta podataka (engl. Data Warehouse), u koja se

pohranjuju podaci važni za odlučivanje i obrađuju se tako da su jasni i razumljivi korisnicima,

da jednostavno mogu doći do njih i koristiti ih za različite vrste analiza. Skladište podataka je

Page 32: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

28

za razliku od baze podataka, usmjereno na dobivanje informacija namijenjenih donošenju

odluka, te posjeduje programske alate za složene obrade podataka odnosno za analitičku

obradu podataka i otkrivanje znanja.

Za odlučivanje se koriste podaci iz više izvora. Te podatke mogli bi smo grupirati na sljedeći

način:

· Unutarnji podaci: zapisi o podacima i transakcijama u tvrtki (npr. podaci o

namještenicima, resursima ili cijenama, odnosno o nabavi, prodaji ili planiranju)

· Vanjski podaci: podaci su o činiteljima izvan tvrtke (npr. preferencije kupaca,

regionalna potražnja za proizvodima konkurencije, izvještaji iz odgovarajuće

industrijske grane ili zakoni u pojedinim zemljama svijeta)

· Javni podaci, tj. podaci koji se mogu dobiti iz javnih izvora, npr. na Internetu,

intranetu tvrtke odnosno ekstranetu suradničke tvrtke. (npr. podaci o popisu

stanovništva, vladini dokumenti, kretanje cijena dionica ili trgovački ugovori)

· Privatni podaci su podaci koje menadžeri sakupljaju tijekom vremena i koji mogu

biti korisni prilikom odlučivanja (npr. podaci o prethodnim donošenjima odluka u koje

su bili uključeni, ocjene suradničkh ili konkurentskih tvrtki koje su dobili od

stručnjaka u koje imaju povjerenje)

Posredstvom sustava za upravljanje bazama ili skladištima podataka pristupa se

strukturiranim podacima. Podaci važni za odlučivanje se pohranjuju u skladišta podataka i

obrađuju na taj način da ih korisnici mogu sami doseći, kombinirati i koristiti za različite vrste

analiza.

Efikasno pohranjene dokumente koji se mogu interpretirati i pretraživati, moguće je koristiti u

odlučivanju. Procjenjuje se kako tvrtke imaju pristup do svega 5-10 % svojih dokumenata, iz

čega proizlazi kako su dokumenti najmanje iskorišteni oblik informacija. U digitalnom obliku

ih je oko 2-5%, a izrazito malen broj dostupan je i online.

Page 33: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

29

3.4.Trendovi u razvoju DSS-a

Upotreba DSS sustava pridonosi financijskim i nefinancisjkim koristima. Sve se više

primjenjuju u svim razinama odlučivanja. Također korištenje DSS odnosi se na potporu

operativnih i taktičnih odluka, a rijetko na strategijske. U nastavku su predočene prednosti i

nedostaci korištenja DSS-a. Osobine, prednosti i nedostatke DSS-a prikazuje tablica 3.

Tablica 3. Osobine, prednosti i nedostaci DSS sustava

Izvor: Licker, 1997.

DSS osobine DSS nedostaci/troškovi DSS prednosti/koristi

podržava simulaciju

polustrukturiranih

situacija

ne podržava

nestrukturirane probleme

pomaže u kontroli donošenja teških

odluka

povećava sposobnost

menadžera

može dovesti do mišljenja

da je odlučivanje

jednostavno

oslobađa menadžera nepotrebnih

poslova i omogućava koncentraciju

na kritične odluke

struktura problem može odvesti na krivi put poboljšanja na modelu odlučivanja

jednostavno sučelje

može biti preatraktivan i

odvlačiti pozornost od

pravih problema

prevladava strah od računala

Interaktivnost

neke interakcije mogle bi

se obaviti bolje na stari

način

jednostavna provjera i mogućnost

korekcije i poboljšanja modela

grafičke mogućnosti

može biti preatraktivan i

odvlačiti pozornost od

pravih problema

omogućava lakše vizualiziranje

trendova i poopćavanje rezultata

podržava široki spektar

odluka, stilova, procesa,

situacija i osobnosti

trošak prilagođavanja

proces odlučivanja i rezultati mogu

se distribuirati, korištenje je

prilagođeno potrebama

Page 34: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

30

Moderni DSS sustavi najviše se oslanjaju na mogućnosti Internet-mreže. Također je primjetan

sve veći osolonac na prezentacijske tehnologije te multimediju.

Najveća očekivanja polažu se u holističke sustave za potporu odlučivanju koji se očekuju u

skorijoj budućnosti. Pretpostavlja se da će obuhvaćati sposobnosti holističkog prepoznavanja i

procesiranja. U današnjim uvjetima poslovanja ključan je holistički pristup, prema kojemu se

neki sustav ne može promatrati samo kroz stanje i funkcioniranje na razini pojedinih dijelova,

nego i kroz međusobnu povezanost tih dijelova na razini cjelokupnog sustava.

Page 35: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

31

4. PRIMJENA INFORMATIZACIJE U ZDRAVSTVU

Devedesetih je godina prošlog stoljeća u Hrvatskoj započeta informatizacija zdravstvenog

sustava. Ponajprije je uvedena informatizacija u poslovanju Hrvatskog zavoda za zdravstveno

osiguranje (HZZO), dok je informatizacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i bolničkim

ustanovama u tijeku. Cilj informatizacije jest pojednostavljivanje korištenja i smanjivanje

velikog broja papirnatih medicinskih zapisa, koji se često gube ili su nedostupni liječniku u

trenutku kada su potrebni, te konačno usklađivanje svih zdravstvenih informacijskih sustava u

Republici Hrvatskoj. Elektronički zdravstveni zapis (EZZ) središnji je dio zdravstvenog

informacijskog sustava koji olakšava rad medicinskom osoblju i korisnicima zdravstvenih

usluga. U ovom poglavlju dan je primjer zastupljenosti informatizacije u zdravstvu.

4.1.Poslovna problematika bolnica

U nekim segmentima kao što je primarna zaštita informatizacija je odmakla dosta daleko.

Informatizacija traje već 10 godina. Stanje je tu daleko ispod zadovoljavajućeg. 20-ak bolnica,

od kojih tri KBC-a, nije uopće ili adekvatno informatizirano. Uglavnom se radi o djelomičnim

rješenjima lokalnih informatičara ili manjih informacijskim sustavima na pojedinim klinikama

koji nisu integrirani, i kao takvi nisu spremni za eHealth projekte koji se planiraju provesti.

eNaručivanje koje je obuhvatilo sve bolnice, pokazalo je najveće slabosti upravo u takvim

bolnicama.

Bolnice su suočene s velikim izazovima. Potrebno je optimizirati poslovanje jer je imperativ

na smanjenju troškova. U planu su sanacije bolnica, pripreme za proces akreditacije, planovi o

izdvajanju nekih nezdravstvenih segmenata poslovanja. Takve promjene ne mogu se provesti

bez informacijskih sustava koje pružaju upravama kvalitetne i pravovremene informacije

neophodne za brzo donošenje odluka. Isto tako planira se nastavak eHealth projekta u

segmentu eUpućivanja i eKartona koji će, nakon eNaručivanja, osigurati potpunu razmjenu

zdravstvenih informacija.

Informatizacija bi se trebala provesti na nacionalnoj razini, na način kako je to učinjeno s

informatizacijom primarne zaštite. Treba nabaviti jedan ili više BIS (Bolnički Informacijski

Sustav) sustava za sve bolnice koje ga nemaju, obavezati bolnice na njihovu implementaciju,

Page 36: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

32

propisati standarde za BIS sustav i uvesti certifikaciju rješenja. Tako bi se vrlo brzo uvelo

reda u sustav, standardizirali procesi i mogi bi se dobiti kvalitetni i mjerljivi podaci.

No, u cijelom bolničkom sustavu u Hrvatskoj koji zapošljava oko 40.000 ljudi ima manje od

200 informatičara. To definitvno nije dovoljno za izvođenje projekta niti adekvatnu podršku.

Postoje neke inicijative o izdvajanju informatičara iz zdravstvenog sustava i formiranju

središnjeg tijela eZdravlja, koje bi vodilo, nadziralo i operativno provodilo sve buduće takve

projekte, te osiguravalo podršku postojećim rješenjima. Što se tiče EU sredstava, prijavljena

je projektna ideja za projekt eBolnica. No, proces od projektne ideje do realizacije ugovora

traje i nekoliko godina, a pitanje je što do tada. Potrebno je osigurati novac za elementarnu

informatizaciju tih 20-ak bolnica.

Pomoć u svim nacionalnim projektima donosi IN2 sustav. U nastavku je objašnjena njegova

značajnost u poslovanju bolničkih ustanova.

4.2.IN2 Sustav

Tvrtka IN2 je osnovana 1992. godine u Zagrebu. Bavi se razvojem, implementacijom i

održavanjem vlastitih softverskih rješenja i usluga te implementacijom partnerskih softverskih

aplikacija. Od osnutka do danas, IN2 se proširio na 11 vlasnički povezanih tvrtki u šest država

regije, a projektima i rješenjima prisutan je i u Rumunjskoj, Bugarskoj te Albaniji.

Rješenja i usluge IN2 grupe pokrivaju različita područja poslovanja, s naglaskom na javni

sektor, financijski sektor i osiguranje, zdravstvo, telekomunikacije, gospodarstvo te

komunalna poduzeća i energetiku.

Ponuda cijele grupacije se može podijeliti u nekoliko glavnih područja:

· Vertikalna poslovna IT rješenja

· Razvoj softvera

· Integracija aplikacija

· Podrška standardnim poslovnim procesima (ERP, CRM, EPM, DMS)

· Tehnička i sistemska podrška

· Rješenja za integriranu sigurnost

· Rješenja za neprekinutost poslovanja

Page 37: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

33

IN2 je najveći Oracle partner u Adriatic regiji te vodeći partner za Oracle aplikacije. Tvrtka je

nositelj Oracle Platinum Partner statusa te je Microsoft Network Partner s 1 Gold i 9 Silver

kompetencija. IN2 Zagreb 2003. godine uvodi sustav praćenja kvalitete ISO 9001 i redovito

ga obnavlja. Krajem 2011. godine dobiva certifikat ISO 27001 za upravljanje sigurnošću

informacija na razini cjelokupnog poslovanja.

IN2 je sa svojim rješenjima prisutan u više industrijskih vertikala, pri čemu u zdravstvu

ostvaruje oko 15 posto prihoda. Sustav koristi oko 60 posto hrvatskih bolnica, a kroz tvrtku

Grad prisutni su na tom području više od 20 godina. Dobro poznaju funkcioniranje

kompletnog zdravstvenog sustava, a konzultanti odlično razumiju bolničke procese i upoznati

su sa specifičnostima velikih kliničkih bolničkih centara kao i malih specijalnih bolnica.

Od velike su pomoći kod reustroja sustava, i u svim nacionalnim projektima koji uključuju

bolnice. Osim toga, IN2 ima u svom portfoliju mnoga rješenja koja su primijenjena i u drugim

industrijama, a koja mogu pomoći i zdravstvenoj branši da smanji troškove, poboljša

komunikaciju s pacijentima, olakša upravljanje i slično. To su sustavi za objedinjenu nabavu,

CRM rješenja, standardni ERP sustavi, business intelligence rješenja, rješenja za integriranu

sigurnost i druga rješenja koja bi mogla doprinijeti boljem funkcioniranju zdravstvenog

sustavu, ali za koja do sada ili nije iskazana potreba ili, što je češće, nije bilo resursa.

Implementacija IN2 sustava u bolnicama i eZdravstvu spomenuta je u nastavku.

4.2.1. Integralni Bolnički Informacijski Sustav

IBIS (Integralni Bolnički Informacijski Sustav) je cjelovito rješenje za informatizaciju rada

bolnice koje pruža podršku u svim aspektima bolničkog poslovanja: medicinskim (upravljanje

medicinskom dokumentacijom), ekonomskim (fakturiranje medicinskog rada) i poslovnim

(vođenje poslovnih evidencija). IBIS je razvijan na temelju poslovnih procesa bolnice i

predstavlja: „Sustav koji je dizajniran prema iskustvima liječnika za liječnike".

(http://www.in2.hr/bolnice,27.06.2014.)

Page 38: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

34

Sustav podržava sve primarne bolničke procese:

· Upravljanje o podacima pacijenata - aplikacije za administriranje općih podataka o

pacijentima.

· Podrška u liječenju - aplikacije za upravljanje zdravstvenom dokumentacijom

pacijenta.

· Financije i obračun usluga - aplikacije za obračun bolničkih usluga i praćenje

ekonomskog poslovanja bolnice.

· Podrška u odlučivanju i upravljanju bolnicom – izvještavanje u cilju praćenja i

upravljanja bolnicom i njenim jedinicama.

IBIS se sastoji od sljedećih aplikacija (modula):

· BIS (Bolnički Informacijski Sustav) je centralni dio cijelog sustava koji objedinjuje

sve što podrazumijeva informatizacija bolnice. Omogućuje povezivanje medicinskih

podataka iz više bolničkih izvora te stvaranje kratkoročnih i dugoročnih planova za

daljnju dijagnostiku i terapiju. Inovativnom kombinacijom softvera, usluga i

tehnologije korisnicima pruža učinkoviti nadzor i optimalno korištenje bolničkih

resursa te viši nivo liječenja pacijenata. Pored rješenja za procese liječenja pacijenta

BIS predstavlja i poslovnu podršku procesima kao što su: obračun usluga, financije i

upravljanje ustanovom.

· PIS (Poslovni Informacijski Sustav) je računalni program ili skup programa koji imaju

ulogu podrške u administrativnim aspektima poslovanja bolnice kao što su: izdavanje

računa, zaprimanje robe ili izrada financijskih izvještaja (praktički svi poslovni procesi

standardni za ERP rješenja).

· HR (Human Resources) - rješenje za upravljanje ljudskim resursima koje omogućava

vođenje svih podataka o zaposlenicima i drugim osobama, obračun plaća i dnevnu

evidenciju rada.

· BI modul (Bussiness Intelligence) je sustav poslovne inteligencije za potporu

odlučivanju u bolnicama. Direktna poslovna korist u zdravstvu je mogućnost analize

informacija na dnevnom nivou čime se omogućava razumijevanje uzroka i posljedica

između zdravlja pacijenta, liječenja te praćenje rezultata poslovanja.

· BioNet LIS je specijalizirani informacijski sustav za podršku rada medicinsko-

biokemijskih laboratorija.

Page 39: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

35

BIS aplikacija je nastala u Microsoft Visual Basic tehnologiji. Kroz dalnji razvoj su dodani

moduli razvijani u Microsoft C.NET tehnologiji (Windows Forms). Za ispise dokumenata i

izvještavanje se koristi Crystal Reports framework, DevExpress XtraReports, XML-XSLT i

microsoft SQL Server Reporting Services (SSRS). Sve komponente koriste Microsoft SQL

Server bazu podataka.

4.2.2. PIS – Poslovni informacijski sustav

PIS je poslovni informacijski sustav za podršku poslovanju zdravstvenih ustanova, sastavljen

od niza modula koji imaju ulogu podrške u administrativnim aspektima poslovanja

zdravstvene ustanove kao što su: izdavanje računa, nabava, zahtijevanje, zaprimanje i

izdavanje robe, likvidatura, evidencija ugovora i realizacije, glavna knjiga, izrada financijskih

izvještaja. Sustav je na hrvatskom jeziku, prilagođen zakonima, pravilima i načinu rada u

Hrvatskoj i poslovnim procesima bolnica. Može se koristiti kao samostalna aplikacija ili, ako

se poveže s ostalim programima iz IBIS sustava, kao integralni dio IBIS-a koji je moguće

proširivati s novim funkcionalnostima.

PIS olakšava pristup elektronskim, kao i papirnatim kopijama poslovnih dokumenata.

Sigurnost podataka je zajamčena kako bi bili dostupni za kasnije pretraživanje, ispise,

statističke obrade i slično. Pretraživanje podataka je brzo i lako, prema različitim kriterijima.

4.3.Informatizacija u zdravstvu

Cilj informatizacije zdravstvenog sustava jest racionalno korištenje sredstava u zdravstvu.

Procjenjuje se da je informatizacijom u zdravstvu moguće uštedjeti 20-30% novčanih

sredstava koja se mogu iskoristiti za povežanje kvalitete zdravstvene usluge i koji omogućuju

povrat početnih ulaganja u razdoblju do dvije godine.

Page 40: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

36

· eZdravstvo

U području eZdravstva IN2 grupa pruža sljedeća IT rješenja:

eListe čekanja - informacijski sustav koji u realnom vremenu povezuje zdravstveni sustav na

nacionalnoj razini i omogućava pregled slobodnih termina za postupke u bolnicama.

Prednosti eListe čekanja u postupku naručivanja:

· Skraćivanje postupka naručivanja – sve informacije dostupne su na jednom mjestu.

Pacijenti imaju pregled prvih slobodnih termina o traženom postupku na jednom

mjestu te mogućnost usporedbe s drugim bolnicama u regiji/županiji.

· Aktivni nadzor i analiza događanja u zdravstvenom sustavu – eListe čekanja

omogućavaju sustavno prikupljanje i objavu svih postojećih narudžbi zdravstvenih

ustanova i ažurno praćenje duljine čekanja na pojedini postupak.

U izgradnji eListe čekanja korišteni su Microsoft razvojni alati, a podatkovni dio se može

realizirati na različitim bazama podataka. Tehnička poveznica centralnog sustava i bolničkih

sustava naručivanja potpuno je automatizirana putem web servisa i podatkovne HL7

komunikacije.

Slika 10. Primjer eLista čekanja

Izvor: http://www.hzzo-net.hr/, 27.06.2014.

Page 41: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

37

· eNaručivanje

Sustav je za online naručivanje na postupke u zdravstvene ustanove direktno iz ordinacije

liječnika primarne zdravstvene zaštite. Preusmjeravanjem naručivanja, pacijentima je

omogućeno brže naručivanje na postupke, manje opterećenje naručivanja na šalterima te

optimalno korištenje bolničkih resursa.

Prednosti eNaručivanja za pacijenta su:

· brže naručivanje na postupke

· naručivanje iz ordinacije

Prednosti eNaručivanja za bolnicu su:

· manje opterećenje naručivanja na šalterima

· ubrzani prijem pacijenata

· maksimalno iskorištavanje bolničkih resursa

Prednosti za osiguravatelja:

· optimalno korištenje bolničkih resusrsa

· kraće liste čekanja

· nadzor i aktivno upravljanjae procesom naručivanja

Page 42: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

38

Slika 11. Primjer eNaručivanja

Izvor: http://www.in2.hr/documents/, 27.06.2014.

Veza prema bolničkim sustavima realizirana je putem HL7 standarda čime je u par sekundi

omogućen direktan unos narudžbe u postojeći informacijski sustav zdravstvene ustanove i

dostavu povratne informacije o potvrdi narudžbe.

· eBI-Lijekovi

Sustav je za poslovnu analizu i izvještavanje koji prati realizaciju recepata i potrošnju lijekova

u ljekarnama.

Prednosti eBI-Lijekova su:

· potpuni nadzor potrošnje lijekova na recept

· praćenje financijskih učinaka kao i indikatora zdravlja opže populacije

Page 43: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

39

Skladište podataka izgrađeno je na Microsoft razvojnoj tehnologiji, dok se za prezentacijski

sloj mogu koristiti svi postojeći alati za razvoj sustava. Kvalitetni analitički rezultati mogu se

realizirati i naprednijim korištenjem Microsoft Excel pivot tablica.

· eUgovaranje

Informacijski je sustav za on-line kreiranje ponuda za ugovaranje zdravstvene zaštite koji

zdravstvenim ustanovama omogućava jednostavnu pripremu i podnošenje ponuda, a

osiguravateljima praćenje realizacije ugovorenih zdravstvenih usluga.

eUgovaranje je realizirano kao web aplikacija osiguravajućeg društva kojoj zdravstvene

ustavnove pristupaju putem Internet pretraživača, uz korištenje korisničkog imena i zaporke

ili putem smart kartice. Sustav ima mogućnost unosa liste radilišta/zaposlenika/radnih

vremena iz pripremljenih XSL datoteka, izvoz svih podataka u XLS datoteku u svrhu

verifikacije ili kreiranje priloga ugovoru te prijenos podataka u sustav matičnog poslovanja

osiguravatelja po zaključenju ugovora.

Za sustave e-Liste čekanja i e-Naručivanje u ožujku 2013. IN2 grupa dobila je European IT &

Software Excellence Award, u kategoriji rješenja godine za javni sektor, a u svibnju 2013.

globalnu nagradu Microsoft Partner of the Year Award u kategoriji Javni sektor – zdravstvo.

Vodeći kriterij za dobivanje globalne Microsoftove nagrade, pored tehnološke kvalitete, je

njihov doprinos, kao tehnološki naprednih rješenja, u modernizaciji zdravstvenih sustava i

promjeni načina isporuke zdravstvenih usluga. Istaknuto je da su e-Liste čekanja i e-

Naručivanje primjer utjecaja tehnologije na unapređenje kvalitete života šire društvene

zajednice. Prvi je to put da je neka hrvatska tvrtka pobijedila u jednoj od kategorija, za koje je

zabilježeno više od 3000 prijava iz 106 država.

Page 44: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

40

5. ZAKLJUČAK

U suvremenim uvjetima poslovanja, informacija čini temelj uspješna poslovanja. Kvalitetne i

pravovremene informacije omogućuju menadžerima da donose ispravne odluke. Pravodobnim

prikupljanjem i upravljanjem podacima i informacijama, menadžeri stvaraju osnovu za

donošenje pravovaljanih odluka, čime si osiguravaju opstanak u neizvjesnoj okolini.

Informacijski sustavi su od iznimne važnosti za uspješno poslovanje poduzeća. Sveobuhvatni

informacijski sustav ključni je element procesa uspješnog upravljanja poduzećem.

Korištenjem informacija iz informacijskih sustava poduzeće postiže maksimalnu

profitabilnost, učinkovitost i efikasno upravljanje.

Tipovi informacijskih sustava razmatraju se u međusobnoj povezanosti kao kooperativne

komponente cjelokupnog menadžmentskog informacijskog sustava s motrišta potpore

pojedinim razinama poslovnih odluka, od transakcijskih i operativnih, do taktičkih, strateških

i međuorganizacijskih.

Sustav za potporu odlučivanju predstavlja računalni sustav koji podupire proces odlučivanja

na način da pomaže menadžeru u identifikaciji, pristupu, analizi i transformaciji informacija,

izboru i izvođenju modela potrebnih za rješavanje problema odlučivanja te analizu dobivenih

rezultata. Glavni zadatak današnjih menadžera, ako ne žele zaostati za konkurencijom i

zadržati svoju postojeću poziciju, je korištenje modernih sustava za podršku odlučivanju jer

ono omogućuje donošenje racionalnih i složenih odluka koje se temelje na znanju i sustavnom

pristupu rješavanja problema.

Ovim radom nastojali su se prikazati pozitivni utjecaji u praktičnoj primjeni informacijske

tehnologije u poslovnom sustavu organizacije, konkretno zdravstva. Također se žele naglasiti

prednosti, koje se ostvaruju koristeći informacijske tehnologije u poslovnom sustavu, kao i

mogućnosti koje pruža informacijska tehnologija.

Page 45: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

41

LITERATURA:

KNJIGE:

1. Burtch J., Grudnitski, G., 1989., „Information Systems: Theory and Practice“, John

Wiley & Sons

2. Čerić, V., Varga, M., i suradnici., 1998.,: „Poslovno računarstvo“, Znak, Zagreb

3. Drljača, M., 2003., "Aspekti promatranja troškova kvalitete," Kvaliteta, Broj 2,

Infomart, Zagreb

4. Licker P. S., 1997, "Management Information systems-a strategic leadership

approach", The Dryden Press, Sea Harbor Drive, SAD

5. Sikavica P., Bebek B., Skoko H., Tipurić D., 1999, "Poslovno oodlučivanje",

Informator, Zagreb

6. Sprague, R.H., Carlson, E.D., 1982., „Building Effective Decision Support Systems“

Englewood Clifts, Prentice Hall, N.J.

7. Srića, V., 1994., „Inventivni menadžer“, Croman i Mep Consult, Zagreb, 1994

8. Stamatis, D., 1996. „Total Quality Service“, St. Lucie Press, Delray Beach, Florida,

USA

9. Tihi, B., 1987. „Istraživanje tržišta organizacije udruženog rada“, V.Maleša, Sarajevo

10. Turban, E., Meredhith J.R., 1991., „Fundamentals of Management Science,“ peto

izdanje, Irwin Homewood

11. Vukmirović S., Čapko Z., 2009, "Informacijski sustavi u menadžerskom odlučivanju",

Ekonomski fakultet sveuilišta u Rijeci, Rijeka

WEB STRANICE:

1. http://besplatniseminarski.com/INFORMATIKA/FizickaLogickaOrganizacijaPodatak

a.html, preuzeto 22.06.2014.

2. http://infosustav1.efri.tripod.com/poglavlje4.pdf, preuzeto 24.06.2014.

3. http://www.in2.hr/bolnice, preuzeto 27.06.2014.

4. http://www.hzzo-net.hr/e_listei.htm, preuzeto 27.06.2014.

5. http://www.in2.hr/-/e-narucivanje, preuzeto 27.06.2014.

Page 46: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

42

POPIS ILUSTRACIJA:

Slika 1. Jednostavan model procesa komunikacije, str.9.

Slika 2. Određenje informacijskog sustava, str.10.

Slika 3. Vodopadni razvoj, str.11.

Slika 4. Iterativni razvoj, str. 12.

Slika 5: Elementi informacijskog sustava, str. 14.

Slika 6. Komponente sustava za potporu odlučivanju, str 22.

Slika 7. Podsustav za upravljanje modelima, str. 23.

Slika 8. Vrste modela u bazama, str. 25.

Slika 9. Građa sustava za podršku odlučivanju, str.27.

Slika 10. Primjer eLista čekanja, str. 36.

Slika 11. Primjer eNaručivanja, str. 38.

POPIS TABLICA:

Tablica 1. Vrste informacijski sustava i veza u potpori poslovnom odlučivanju, str.16.

Tablica 2. Baza modela, str.24.

Tablica 3. Osobine, prednosti i nedostaci DSS sustava, str. 29.

Page 47: Sanela Sabljaković INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA POTPORU …oliver.efri.hr › zavrsni › 782.B.pdf · 2014-12-01 · SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET INFORMACIJSKI SUSTAVI

43