1 Informacijski sustavi 1. Navedite i objasnite definiciju sustava, poslovnog sustava i njegova informacijskog sustava. Sustav je svaki ureen skup od najmanje dva elementa koji zajedno interakcijom ostvaruju funkcije cjeline. Cilj sustava je transformacija razliitih vrsta ulaza u izlaz, a transformacija se obavlja djelovanjem razliitih procesa u sustavu, ovisno o prirodi promatranog sustava. Svaki sloeni sustav se sastoji od niza elementarnih sustava (podsustava). Poslovni sustav je organizacijski sustav kojeg opisuje skup informacija o prolosti i sadanjosti i poslovnih procesa koji ih obrauju. U poslovni sustav ulaze sirovine, energija, poruke, dokumenti, a izlaze proizvodi i dokumenti. Da bi poslovni proces mogao obavljati svoje funkcije potrebne su mu informacije, stoga svaki poslovni sustav posjeduje svoj informacijski sustav, kojim se obrauju podatci o svim segmentima poslovanja. Informacijski sustav je dio svakog poslovnog sustava ija je funkcija neprekidna opskrba svih njezinih razina upravljanja, odluivanja i svakodnevnog poslovanja potrebnim informacijama. Informacijski sustav koji podrava sloeni poslovni sustav sastoji se od niza informacijskih podsustava, a svaki od njih moe se smatrati elementarnim informacijskim sustavom. 2. Objasnite definiciju informacijskog sustava, njegov cilj i zadatak. Informacijski sustav je dio svakog poslovnog sustava ija je funkcija neprekidna opskrba svih razina upravljanja, odluivanja i svakodnevnog poslovanja potrebnim informacijama.Zadatci informacijskog sustava su: - prikupljanje - razvrstavanje - obrada - uvanje - oblikovanje - rasporeivanje podataka svim radnim razinama poslovnog sustava Ciljevi informacijskog sustava su razliiti za razliite radne razine. Najede se koristi podjela na tri radne razine: razinu izvoenja, razinu upravljanja i razinu odluivanja.Razina izvoenja operativna razina, obavlja aktivnosti osnovne djelatnosti, te posloveobavlja najvedi broj izvrilaca. Razina upravljanja taktika razina, na njoj se nalazi srednje rukovodstvo koje organizira posao, upravlja poslovni proces i prati uspjenost rada. Razina odluivanja strateka razina, ine ju najvia poslovodstva poslovnih sustava koja donose smjernice za dalji rast i razvoj sustava odnosno postavljaju poslovne ciljeve. 2 3.Ukratko opiite razvoj informacijskog sustava i navedite karakteristike svake faze. etiri faze u razvoju naina obrade podataka su: 1. Faza rune obrade podataka odlikuje se sporom obradom podataka, pri emuse koristi rad ruku, medij za pohranu podataka i dostupni alati za pisanje po tom mediju. Na taj nain obraivana je relativno mala koliina podataka, pri emu je obrada bila nepouzdana, a njena tonost upitna. Niska produktivnost rada nadoknaivana je upotrebom velikog broja ruku koji su evidentirali podatke. 2. Faza mehanike obrade podataka posljedica je opdeg razvoja znanosti i tehnike. Poinje od sredine 17. Stoljeda, kada su konstruirani prvi pomodni ureaji za obradu podataka. Ovu fazu odlikuje povedanje produktivnosti, tonosti i koliine obraenih podataka. 3. Faza elektromehanike obrade podataka poela je u drugoj polovici 19. stoljeda, razvojem buenih kartica. Time je omogudena masovna obrada velike koliine podataka. 4. Faza elektronike obrade podataka poinje 1944. Godine sa razvojem ENIAC-a, koji se smatra prvim pravim elektronikim raunalom. Ova faza odlikuje se iznimno velikom brzinom obrade velike koliine podataka i zanemarivim brojem greaka. Omogudeno je privremeno ili trajno spremanje podataka, te povezivanje operacija nad podatcima. U ovu fazu spada i Internet kao najnoviji nain obrade podataka. 4. Opiite i ocijenite znaenje informacijskog sustava za razne djelatnosti. Objasnite kriterije koji utjeu na donoenje odluke o informatizaciji poslovanja. Na odluku o primjeni raunala u svakodnevnom poslovanju odnosno raunalom podranog informacijskog sustava, utjeu sljededi kriteriji: - velika koliina podataka - pad cijene tehnikih komponenti (Hardware) - kvaliteta i mogudnosti softwara - informacijska zrelost ljudskih resursa - razvoj i dostupnost sredstava i veza za prijenos podataka i komunikaciju (Netware) - organizacijska zrelost poslovnog sustava (Orgware) 3 5. Navedite vrste informacijskih sustava. Koje tipove informacijskih sustava poznajete? Objasnite ukratko svaki od njih. Kriteriji za podjelu informacijskih sustava su razliiti. Najede se koriste podjele prema: Konceptualnom ustrojstvu poslovodstva - sustav potpore odluivanja (strateki nivo poslovodstvo)- izvrni informacijski sustavi (taktiki nivo izvrno vodstvo) - transakcijski sustavi (operativno vodstvo operativni nivo) Prema namjeni - sustavi obrade podataka slue za unos, obradu i pohranjivanje podataka o stanju sustava i poslovnim dogaajima. Podatci su pohranjeni u bazama podataka. - sustavi uredskog poslovanja dijele se na sustave za podrku u obavljanju administrativnih poslova i sustave za podrku ljudskog komuniciranja. - sustavi podrke odluivanju primjenjuju se razliiti modeli odluivanja kojima se stvaraju informacije potrebne za odluivanje, kao podrka pojedincu i grupi. - ekspertni sustavi podrka su strunjacima i ekspertima, te slue za rjeavanje razliitih problema, primjerice konfiguriranja i dijagnosticiranja. Prema modelu poslovnih funkcija. - informacijski podsustav (IPS) planiranja i analize poslovanja - IPS upravljanja trajnim proizvodnim dobrima - IPS upravljanja ljudskim resursima - IPS upravljanja financijama - IPS nabave materijala i sirovina - IPS prodaje proizvoda i usluga - IPS raunovodstva - IPS istraivanja i razvoja itd. 6. Navedite i objasnite obiljeja sustava obrade podataka. Slue za unos, obradu i pohranjivanje podataka o stanju sustava i poslovnim dogaajima.Podaci su pohranjeni u bazama podataka i njima se pristupa uz pomod posebnih programa za pretraivanje baze podataka.Na temelju obraenih podataka izrauju se izvjeda potrebna za izvoenje procesa osnovne djelatnosti ali i za upravljanje. 7. Navedite i objasnite obiljeja sustava uredskog poslovanja. Dijele se na sustave za podrku u obavljanju administrativnih poslova i na sustave za podrku ljudskog komuniciranja.Uz sustav za obradu dokumenata koriste se pomodni sustavi za potporu radu u skupini,prezentacije i slino,dok se za podrku komuniciranju koriste elektronika pota, telekonferiranje itd. 4 8. Navedite i objasnite obiljeja sustava za podrku odluivanju. Primjenjuju se razliiti modeli odluivanja kojima se stvaraju informacije potrebne za odluivanje, kao podrka pojedincu i grupi. - izdavanje podataka za odluivanje - prikupljanje vlastitih podataka - rjeavanje problema - prikupljanje 9. Navedite i objasnite obiljeja ekspertnih sustava. Podrka su strunjacima i ekspertima,te slue za rjeavanje razliitih problema,primjerice konfiguriranja i dijagnosticiranja.U ovu kategoriju najede spadaju i sustavi podrke posebnim problemskim podrujima koji se odnose na podrku uenju,podrku znanstvenom radu ili podrku projektiranju. 10. Navedite i obrazloite zablude o uspjenosti informacijskih sustava. Koji uzroci utjeu na uspjenost informacijskog sustava? Kada je troak otklanjanja greaka najvedi? Samo oko 20 % svih informacijskih sustava u svijetu pokazuje oekivanu uinkovitost,idudih 40 % pokazuje marginalnu dobit,a preostalih 40 % ist je promaaj. Najede greke dogaaju se na samom poetku razvoja informacijskog sustava.Ako se ne uoe do zavretka rada na razvoju i izvedbi,njihovo otklanjanje ima i najviu cijenu. Uzroci neuspjeha informacijskog sustava su: - program (zanemarivi troak) - projekt (mali troak) - zahtjevi (najvedi troak) - ostalo (najmanji troak) 11. Objasnite pojam efekta paradoksa. Istraivanjima je utvrena injenica da je uinak primjene informacijskih tehnologija u praksi nii od oekivanog.to su vede investicije u informacijske tehnologije to je porast produktivnosti manji. Smanjuju se ulaganja u hardware na raun povedanja ulaganja u softver,raste ulaganje u trokove osoblja i odravanje postojedeg sustava,oprema zastarijeva prije nego li se razviju svi potrebni programi. Stoga,unato sve vedim ulaganjima u informacijske tehnologije,uinci informatizacije ne rastu linearno,nego znatno sporije ili ak pokazuju negativni efekt. 12. Objasnite pojam informacijske krize i objasnite prijedloge za njenu eliminaciju. Nemogudnost pojedinca i poslovnih sustava da u svakom trenutku mogu pribaviti i koristiti potrebne informacije,te problemi uvoenja raunala za podrku poslovnim i ostalim aktivnostima odraz su informacijske krize. Rjeenje za informacijsku krizu je razvoj kvalitetnih informacijskih sustava, pomodu kojih vjeta i obrazovana poslovodstva upravljaju organizacijskim sustavima,uz primjenu modernih metoda i tehnika. 5 13. Navedite i objasnite osnovne uzroke informacijske krize. Osnovni uzroci informacijske krize mogu se podijeliti na etiri glavne grupe: - velika koliina informacija, koja prati znanstveno tehnoloki razvoj i suvremeno poslovanje - porast sloenosti i raznolikosti problema, koji se nastoje rijeiti informatizacijom - problemi upravljanja organizacijskim sustavima - kriza razvoja programskih proizvoda i informacijskih sustava 14. Koje ekonomske efekte primjene informacijske tehnologije poznajete i kako se oni odraavaju na poslovanje? Ekonomski efekti primjene informacijske tehnologije dijele se na: - direktno mjerljive poput smanjenja broja obrazaca,smanjenja zaliha sirovina,povedanje proizvodnje,smanjenje trokova rada i slino - indirektno mjerljive poput bre izrade potrebnih izvjeda,breg pristupa informacijama, mogudnosti izrade novih analiza koje prije nije bilo mogude i slino - nemjerljive poput poboljanja kvalitete proizvoda i usluga,bolje organiziranosti sustava, standardizacije postupaka i procedura itd. 6 15. Skicirajte i objasnite Wats-Hemphryjev model zrelosti procesa. Navedite mogudnost njegove primjene u praksi. Iz prakse je poznato da u velikom broju poduzeda nedostaju pisane organizacijske upute i standardi kojih se mora pridravati.Takoer u neorganiziranom sustavu u kojem nisu jasno definirane radne procedure i postupci,te nadlenost i odgovornost za njih,znatno je lake provesti,ali i sakriti zlouporabu nego u organiziranom sustavu.Za odreivanje zrelosti poslovnih procesa esto se koristi Wats-Hemphry-ev model koji se lako primjenjuje na svaki organizacijski sustav. Prema tom modelu procesi imaju pet razina zrelosti (gornja slika). 1.poetni ili divlji procesi 2.ponavljajudi procesi 3.definirani procesi 4.upravljani procesi 5.optimirani procesi Preoblikovanje poslovanja je postupak modeliranja poslovnih procesa tako da ih se osposobi za informatiku primjenu.Jasno ukoliko se utvrdi da su neki procesi viak potrebno ih je ukinuti. Takoer,procesi koje nije mogude informatiki podrati,jer zahtijevaju posebna znanja i donoenje odluka na temelju prosudbe,moraju se opisati to detaljnije i ukljuiti u informacijski sustav. 7 16. Kako se informacijska tehnologija koristi u postizanju strateke prednosti poduzeda? Objasnite znaajke kvalitetnog informacijskog sustava. Upravljanjem promjenama u poslovnim sustavima mijenjaju se i ciljevi informatizacije.elise povedati efikasnost(raditi isti posao bolje) i efektivnost(biti kreativan, raditi bolji posao),te ostvariti strateku prednost proizvodnjom novih ideja koje su mogude tek uz primjenu informacijske tehnologije i na taj nain odrati prednost pred konkurencijom. Informacijski sustav modelje poslovne tehnologije promatranog poslovnog sustava.Podaci su resurs poslovnog sustava,a poslovni procesi odreuju poslovnu tehnologiju. 17. Kako se moe primijeniti Earlov model? Objasnite osobine pojedine faze. Za razmatranje organizacijske zrelosti za pristup stratekom planiranju informacijskog sustava. Earl-ov model razlikuje 5 specifinih faza i pristupa stratekom planiranju informacijskog sustava ovisno o povezanosti s planiranjem poslovne strategije. -faza 1 projektiranje aplikacije (pridobivanje poslovodstva) -faza 2 definiranje poslovnih potreba (usuglaavanje prioriteta) - faza 3 detaljno planiranje informacijskog sustava (usklaivanje aplikacija) - faza 4 procjena strateke prednosti (postizanje poslovnih uinaka) -faza 5 veza sa strategijom poslovanja (integracija informacijskog sustava i poslovnih strategija) 18. Navedite i objasnite obiljeja centralizirane organizacije informacijskog sustava. - centralizirano organizirani model informacijskog sustava prvi je primijenjeni model organizacije informacijskog sustava u poslovnom sustavu,sukladno tada dostupnoj informatikoj tehnologiji. - za centraliziranu organizaciju informacijskog sustava karakteristina je koncentracija svih procesnih informatikih resursa na jednoj lokaciji(uvijek postoji sredinje raunalo), koncentracija softvera(podataka i programa na sredinjem raunalu),te koncentracija informatikog osoblja(uglavnom u sklopu posebne organizacijske jedinice koja se esto zvala Elektronski raunski centar ERC u poduzedu). - unato prednostima takve organizacije informacijskog sustava za neke djelatnosti(primjerice za mirovinske i zdravstvene financijske fondove,osiguravajuda drutva,pa i banke),njeni nedostatci ograniavali su rast i razvoj poduzeda. 8 19. Navedite i objasnite obiljeja decentralizirane organizacije informacijskog sustava. - glavni razlozi za prijelaz na novu organizaciju bili su nezadovoljstvo centraliziranom organizacijom i njenim ogranienjima,ali i relativan pad cijena informatike opreme,te uvoenje u primjenu osobnih raunala. - na svakoj se lokaciji se tada poinje formirati poseban,mali raunski centar,koji zadovoljava potrebe korisnika na toj lokaciji.Dakle,decentraliziranu organizaciju informacijskog sustava karakterizira smjetaj vie nezavisnih samostalnih raunala na razliitim lokacijama,razvoj i instalacija softvera na vie mjesta i formiranje raunskih centara na vie mjesta.Na taj nain je dolo do stvaranja"arhipelaga informacijskih otoka",koji su meusobno povezani. - nedostaci decentralizirane organizacije primijedeni su vrlo brzo.Prvo je uoena nedovoljna funkcijska i vremenska usklaenost aktivnosti (koordinacija i sinkronizacija) izmeupojedinih raunala na lokacijama,pa je informacijski sustav poeo djelovati kao sustav meusobno nepovezanih cjelina.esto uopde nije bilo mogude meusobno povezati programsku podrku lokalnih sustava.Onemogudeno je upravljanje sustavom na unificiran nain,a redundantnost podataka i njihovih obrada pobudila je sumnju u njihovu vjerodostojnost i usporedivost(esto opravdanu!). 20. Navedite i objasnite obiljeja distribuirane organizacije informacijskog sustava i njoj pripadajudih arhitektura. - osnovne pretpostavke za uvoenje nove organizacije informacijskog sustava bio je razvoj komunikacija uz drastian pad cijena hardvera,ubrzani razvoj programskih paketa i alata za razvoj softvera,te nezadovoljstvo poslovodstva postojedim,najede nepouzdanim, informacijskim sustavom. - distribuirana organizacija informacijskog sustava nastala je kao kombinacija centralizirane i decentralizirane organizacije,s namjerom da se u novoj organizaciji zadre samo dobre osobine tih modela. Njene osnovne karakteristike su: - distribucija hardvera odnosno smjetaj vie samostalnih raunala na razliitim lokacijama povezanih u mreu - distribucija podataka odnosno smjetaj podataka na vie raunala u mrei u svakom trenutku dostupnih iz svake toke u mrei - razvoj i instalacija softvera na vie mjesta koji se koordinira s jednog mjesta i zadovoljavanje elemenata jedinstvenosti informacijskog sustava 21. Nacrtajte i objasnite razliku izmeu pune mrene arhitekture i hibridne arhitekture. Distribuirana organizacija informacijskog sustava podrava razliite arhitekture sustava koje su nastale kao posljedica slijeda razvoja komunikacija i odgovarajudeg softvera.Ustroj odnosno arhitektura distribuiranih sustava moe biti: - zvjezdasta - hibridna - puna mrena arhitektura 9 Zvjezdasta arhitektura zapravo je unapreenje centralizirane organizacije informacijskog sustava. Mrea se sastoji od glavnog raunala i satelitskih raunala koja ne mogu meusobno komunicirati ved samo preko glavnog raunala, pa stoga postoji dvorazinska ili jednostavna hijerarhija raunala u sustavu. Hibridna arhitektura nastala je u sloenijim poslovnim sustavima gdje povezuje dvije ili vie zvjezdastih skupina u jedan sustav.U takvim sustavima postoje dva ili vie glavnih raunala,a satelitska raunala se dodaju prema potrebi. 10 Punu mrenu arhitekturu karakterizira vierazinska hijerarhija satelitskih raunala koja sva mogu meusobno komunicirati, pri emu nema glavnog raunala. 22. Objasnite ulogu informacijskih centara. Koje tipove organizacijske kulture poslovnog sustava poznajete? Informacijski centar nastaje zbog razdvajanja operativnih od razvojnih aktivnosti pri razvoju i koritenju informacijskih sustava i formira se kao posebna organizacijska jedinica unutar distribuiranog informacijskog sustava.Uloga informacijskog centra je u pruanju savjetodavnih usluga korisnicima,usluga tehnike potpore i ekspertnih znanja potrebnih za ostvarivanje pristupa traenim sadrajima distribuirane baze podataka,te u razvijanju vlastitih aplikacija uz koritenje standardnih pomagala. Zbog velikog broja korisnika razliitih informatikih predznanja i potreba,informacijski centar nuan je u velikim i sloenim poslovnim sustavima. Obrasci ponaanja poslovodstva odreuju dva temeljna tipa organizacijske kulture: - kontrolnu organizacijsku kulturu- tritem upravljanu organizacijsku kulturu 23. Objasnite obiljeja kontrolne i tritem upravljane organizacijske kulture. Koja su obiljeja pripadajudih skladita podataka? Organizacija informacijskog sustava ne ovisi samo o organizaciji poslovnog sustava nego i o organizacijskoj kulturi poslovnog sustava.Organizacija informacijskog sustava ovisi i o nainu ustroja skladita podataka,jer organizacijska kultura odreuje potrebe koje poduzede ima za podacima pohranjenim u sustavu. 11 Obiljeja kontrolne organizacijske kulture: - poslovodstvo preteno prati dogaanja u poslovnom sustavu - hijerarhijska struktura poslovodstva - funkcijska poslovna podruja su strogo razgraniena - visok stupanj centralizacije planiranja, odluivanja i kontrole - definirani i opisani procesi ostvarivanja odluka - razmjerno puno neovisnih dijelova u organizacijskoj strukturi - informacija se tretira kao oruje u ostvarivanju ciljeva Obiljeja tritem upravljane organizacijske kulture: - poslovodstvo preteno prati trina dogaanja - poslovodstvo ukljuuje razmjerno velik broj samostalnih instancija - orijentacija na klijente a ne na poslovne funkcije - planiranje, odluivanje i kontrola uglavnom decentralizirani - kljuna je svrha a ne nain ostvarivanja poslovnih procesa - slabo strukturirani procesi provoenja poslovnih odluka mogu se ostvariti na razne naine - informacija je specifian ali ravnopravan resurs 24. Opiite obiljeja klijentsko posluiteljske arhitekture informacijskog sustava. Klijentsko posluiteljska arhitektura zapravo je jedan od oblika distribuirane organizacije informacijskog sustava,koji odraava aspekt orijentacije na korisnika,pri emu ignorira unutarnje karakteristike sustava i time omogudava pruanje kvalitetne usluge. Korisnik je klijent sustava,a sustav je posluitelj. Klijentsko posluiteljska arhitektura sve se vie primjenjuje u praksi,za to je trebalo ostvariti odreene preduvjete:razvijeni su vrlo sofisticirani programi za pruanje usluga klijentima,koji rade nad dobro ustrojenim i pristupanim skladitem podataka,razvijene su mrene komponente informacijskog sustava,uvedeno je decentralizirano upravljanje informacijskim sustavom i formiran je kvalitetni informacijski centar koji treba neprekidno biti na usluzi klijentima. Stoga se klijentsko posluiteljska arhitektura uvodi u primjenu odreenim redoslijedom, prema sloenosti: 1.posluitelj datoteka (file server) 2.posluitelj baza podataka (dana base server) 3.posluitelj transakcija (transaction server) 4.posluitelj skupina (groupware server) 5.posluitelj objektnih aplikacija (object application server) 6.posluitelj Web aplikacija (web application server) 25. Objasnite vezu izmeu organizacijske zrelosti i planiranja informacijskog sustava. Kako se pri tome primjenjuje Nolanova podjela faza informatikog razvoja poduzeda? Svaki organizacijski sustav odnosno poslovni sustav ima svoj informacijski(pod )sustav.Organizacijski razvoj poduzeda ovisi o tehnolokoj razini informacijskog sustava,ali utjee na njega i obrnuto.U pojedinim fazama informatika prethodi promjenama u organizaciji,dok u drugima informatika zaostaje za organizacijom.Ne treba, meutim, zaboraviti da: - informatizacija poduzeda nije sama sebi svrha, i da je - informatizacija poduzeda pod proces komunikacijske razine poduzeda. 12 Ako je komunikacijska razina poduzeda na potrebnoj razini,kvalitetan informacijski sustav moe dodi do punog izraaja,a ako nije tako,ni najnovija tehnika i programska oprema,ni jedinstveni informacijski sustav,nede imati bitno pozitivno znaenje osim kao veliko opteredenje poduzeda. Informacijska razina poduzeda glede uporabe informacijske tehnologije definirana je Nolanovom podjelom: - 1 faza uvoenje - 2 faza proirenje - 3 faza upravljanje - 4 faza povezivanje - 5 faza sreivanje - 6 faza zrelost 26. Objasnite znaajke pojedinih faza Nolanove podjele. 1. Faza - uvoenje - skup aplikacija ograniene - organizacija obrade podataka uenje tehnologije obrade podataka - planiranje i kontrola slaba - uloga korisnika nema interesa 2. Faza proirenje - skup aplikacija nagli porast broja aplikacija - organizacija obrade podataka korisniki orijentirani programeri - planiranje i kontrola vrlo dobra - uloga korisnika povran interes 3. Faza upravljanje - skup aplikacija sreivanje dokumentacije i postojedih aplikacija - organizacija obrade podataka srednja razina upravljanja - planiranje i kontrola formalizacija planiranja i kontrole podataka - uloga korisnika neprihvadanje odgovornosti za podatke 4. Faza povezivanje - skup aplikacija prilagodba uporabom baze podataka - organizacija obrade podataka afirmiranje raunala i uvoenje korisnika u timove - planiranje i kontrola povezano planiranje i kontrola sustava - uloga korisnika odgovornost ovisi o pojedincu odnosno korisniku 5. Faza sreivanje - skup aplikacija organizacijska integracija aplikacija - organizacija obrade podataka administracija podataka - planiranje i kontrola dijeljeni podaci i zajedniki sustavi - uloga korisnika efektivna odgovornost korisnika 6. Faza zrelost - skup aplikacija integriranje informacijskih tokova kroz aplikacije - organizacija obrade podataka upravljanje resursima podataka - planiranje i kontrola strategijsko planiranje resursa podataka - uloga korisnika prihvadanje koritenja zajednikih podataka i odgovornosti za njih. 13 27. Objasnite smisao korigiranje Nolanove podjele faza informatikog razvoja poduzeda. Objasnite razlike u odnosu na osnovnu podjelu. Nolanova podjela u est faza razvoja informacijskog sustava opisuje idealni sluaj u kojem se poduzede razvija i informacijski i organizacijski, bez vanjskih utjecaja kao to je, primjerice, promjena tehnoloke osnovice odnosno generacije raunala. Korekciju podjele dao je sam Nolan, pretpostavivi da se, nakon tehnoloke promjene, odreene faze razvoja informacijskog sustava ponavljaju. Utvreno je pak da se promjene razvojnih koncepcija i tehnoloki skokovi dogaaju na prijelazu iz faze upravljanja u fazu povezivanja. Tako se krivulja razvoja informacijskog sustava prekida, iz fazeupravljanja vrada se u fazu uvoenja. Stoga se faza povezivanja informacijskog sustava i faza sreivanja informacijskog sustava zapravo nikad ne ostvaruju. 28. Koje faze ivotnog ciklusa informacijskog sustava poznajete? Osnovni tijek razvoja, izgradnje i koritenja informacijskog sustava u svim modelima je istovjetan i jasno naglaava ogranien vijek informacijskog sustava: - strateko planiranje - analiza strukture realnog poslovnog sustava, procesa i podatak - oblikovanje informacijskog sustava: - logiko modeliranje - fiziko modeliranje - izvedba programske podrke, komunikacija, izvedba korisnikog suelja - izrada korisnike dokumentacije - uvoenje informacijskog sustava u primjenu - odravanje i prilagoavanje informacijskog sustava 29. Objasnite pojam informacijskog inenjeringa i njegovu osnovu razliku u odnosu na softverski inenjering. Pojam informacijski inenjering prvi put se spominje 70-tih godina. Informacijski inenjering je skup meusobno povezanih formalnih tehnika planiranja, analize, dizanja i konstrukcije informacijskog sustava cijelog poduzeda ili njegovih dijelova. Informacijski inenjering definira etiri osnovne faze razvoja informacijskog sustava: - strateko planiranje informacijskog sustava - analiza poslovnog podruja - dizajn sustava - konstrukciju sustava podacimaDok se informacijski inenjering bavi podacima koji su pohranjeni i odravani na raunalu, softverski inenjering se bavi logikom koja se rabi u procesu podranom raunalom. 14 30. Navedite i objasnite elemente jedinstvenosti informacijskog sustava. Temeljna pretpostavka jedinstvenosti informacijskog sustava je da i u sloenim, distribuiranim sustavima upravljanje podacima mora biti centralizirano. - koncepcijsko jedinstvo odreuje da informacijski sustav svake lokacije mora biti istog modaliteta kao cijeli informacijski sustav. - sadrajno jedinstvo nalae da sadraj informacijskog sustava odreuje utvrivanjem poslovnih elemenata koje treba pratiti i podacima vezanim uz razliita stanja tih elemenata tijekom poslovnog ciklusa. - tehnoloko metodoloko jedinstvo moe biti obvezno i racionalno. Obvezno metodoloko jedinstvo zahtjeva najmanje standardizaciju ifarskih sustava i struktura slogova podataka. 31. Objasnite pojam stratekog planiranja informacijskog sustava, te zato se pri tome primjenjuje top down pristup. Kakvu ulogu ima poslovodstvo u procesu planiranja? Strateko planiranje informacijskog sustava nezaobilazan je proces u razvoju informacijskog sustava i proizlazi iz stratekog planiranja polovnog sustava. U fazi stratekog planiranja izrauje se opi model objektnog sustava (model poslovanja) koji opisuje procese, podatke, ciljeve, kritine postavke, kljune imbenike uspjenosti, zahtjeve poslovodstva prema informacijskom sustavu itd. Poslovodstvo u fazi planiranja informacijskog sustava ima vanu ulogu. Ono daje smjernice za poslovanje, podrku razvoju informacijskog sustava, aktivno sudjeluje u izradi modela i nadzire rad na razvoju informacijskog sustava. Bez podrke poslovodstva nije mogue realizirati kvalitetan i uspjean informacijski sustav. Opi je pristup da se analiza poslovnog sustava odnosno planiranje informacijskog sustava provodi "odozgo prema dolje" (top-down), a izvedba informacijskog sustava "odozgo prema gore" ( bottom-up ). Pristup "odozgo prema dolje" znai da se prvo izrauje model najvie razine apstrakcije (konceptualni model),zatim logiki model, pa fiziki i na kraju razvoj zavrava izradom i primjenom informacijskog sustava. 32. Navedite i objasnite faze stratekog planiranja informacijskog sustava. Opi je pristup da se analiza poslovnog sustava odnosno planiranje informacijskog sustava provodi odozgo prema dolje, a izvedba informacijskog sustava odozgo prema gore. U fazama planiranja odreuju se ciljevi poslovanja, analizira se postojee organizacija poslovanja, popisuju se poslovni procesi i klase podataka. Faze planiranja IS-a odreene su poslovnim sustavom i ovise o njegovim osobinama. U fazama izvedbe formira se baza podataka, definiraju se i izrauju aplikacije i procedure, uvodi se nova organizacija poslovanja, procjenjuju se uinci izrade. Faze izvedbe IS-a odreene su informacijskim sustavom i ovise o njegovim osobinama. 33. Navedite podjelu metodika koje se koriste pri razvoji informacijskih sustava. Objasnite ukratko najmanje tri od njih. Informacijski sustav odreen je trima temeljnim elementima. Svaki model informacijskog sustava mora sadravati detaljne specifikacije sva tri temeljna elementa. Redoslijed analize tih elemenata razliit je za razliite metodike: - dogaaji analiza odnosno projektiranje IS-a poinje definiranjem dogaaja odnosno tokova podataka u sustavu. - procesi analiza poinje od dekompozicije procesa na pod procesa, polazni su dijagrami dekompozicije i dijagrami toka podataka. 15 - podaci analiza poinje definiranjem logikog modela podataka odnosno od modela entiteti-veze. 34. Objasnite sustavni postupak izgradnje informacijskog sustava. Prije poetka posla na planiranju izgradnji IS-a moraju se u poslovnom sustavu provesti pripremne aktivnosti. Pripremne aktivnosti dijele se na tri faze: - prva faza ini razumijevanje potreba poslovnog sustava i iskazivanje zanimanja za pokretanje projekta izgradnje IS-a. U ovaj se fazi izrauje prijedlog poslovodstvu u kojem se obrazlae koje su mogue koristi novog informacijsko sustava. - druga faza osigurava se suglasnost najvieg poslovodstva, na nain da se odreuju nadglednici projekta odnosno lanovi poslovodstva za nadzor projekta i koordinaciju projektom. Odreuju se okvirna novana sredstva. - trea faza faza pripreme projekta, kada se odreuju lokacije gdje e se razvijati i testirati, te organizacijske jedinice poduzea i pojedinci koji e biti ukljueni u projekt. 35. Napiite kratki prikaz metodike za strateko planiranje informacijskog sustava (najmanje etiri!) U fazi stratekog planiranja informacijskog sustava metodike koje se koriste mogu se podijeliti na: - klasine (ope poslove) kao to je primjerice BSP (bussiness system planning) koje je dobra ali suvie openita za brzu primjenu - klasine strukture primjerice metodika SSADM koja je veoma detaljna i razraena - podatkovno usmjerene primjerice Oracle-ov skup metoda pod nazivom CASE*Method ili informacijski inenjering - procesno usmjerene primjerice BPR (bussinnes process reengineering) 36. Objasnite povezanost poslovnog modela i modela informacijskog sustava. Kakav je odnos izmeu poslovne strategije, IS i IT strategije? Na pitanje u ijoj je nadlenosti pokretanje projekta razvoja IS-a teko je odgovoriti. Jednom e to biti informatiari koji predlau novu tehnologiju jer je postojea zastarjela. Drugi pita su to korisnici koje postojei sustav ne zadovoljava zbog promjena u poslovnoj tehnologiji ili ak i asortimanu proizvoda. - poslovna strategija postavlja i mijenja ciljeve. Donosi poslovne odluke - IS strategija polazi od poslovanja i bavi se aplikacijama - IT strategija polazi od aktivnosti i bavi se tehnologijom 37. Od kojih faza se sastoji analiza poslovnog sustava? Kakva je uloga analize poslovne tehnologije? Ukratko opiite postupak. Analiza poslovnog sustava temelji se na postavci da najvie znanja o poslovnom sustavu ima poslovodstvo i poslovni strunjaci. Stoga je analiza poslovne tehnologije nezaobilazan dio analize poslovnog sustava. Poslovna tehnologija trebala bi biti kljuni imbenik za izbor i IT-a i strategije razvoja IS-a. 16 Analiza poslovnog sustava provodi se u est osnovnih koraka: - strateka analiza poslovanja organizacijskog sustava - preoblikovanje poslovnih procesa ili poslovni reinenjering (BPR) - izrada "grubog" modela podatak - odreivanje temeljne arhitekture IS-a - analiza postojeih informacijskih podsustava i utvrivanje potrebnih promjena - odreivanje prioriteta razvoja pojedinih informacijskih podsustava 38. Objasnite fazu strateke analize poslovanja organizacijskog sustava. Strateka analiza poslovanja organizacijskog sustava odvija se u timskom radu, pri emu se analiziraju ciljevi projekta i problemi koji postoje ili tek oekuju pri njegovoj realizaciji, kljuni imbenici uspjeha, te utjecaj tehnologije na projekt. Tijekom ove faze provodi se: - odravanje prvog radnog sastanka - prikupljanje informacija i intervjua kao i sistematizaciju biljeki sa intervjua - provjeru navoda iz intervjua koji se odnose na poslovnu tehnologiju Osobe koje su zaduene za razradu i sistematizaciju podataka prikupljenih putem intervjua prvo moraju ralaniti organizacijsku strukturu poslovnog sustava i njegovu poslovodnu strukturu, zatim trebaju odrediti osnovne funkcije poslovnog sustava i ralaniti ih. Rezultat ove faze je pregledni model postojeeg poslovnog sustava, uz koji su priloeni svi relevantni dokumenti. 39. Opiite postupak poslovnog reinenjeringa (BRP). Poslovne funkcije poduzea mogu se definirati kao grupa procesa koji zajedno podravaju eljene ciljeve i potrebe poslovnog sustava, koji se odvijaju bez prekida, nisu temeljeni na organizacijskoj strukturi i kategoriziraju to se radi, a ne kako se radi.Tijekom poslovnog reinenjeringa provodi se kritiko preispitivanje modela poslovanja od strane poslovodstva i korisnika i najee se postojei model poslovanja poboljava. Na temelju predvienih promjena i poboljanja izrauje se nova organizacijska shema, izrauju se nove matrice veza funkcija i organizacijskih jedinica i funkcija rukovoditelja. Tijekom poslovnog reinenjeringa utvruju se koji su procesi u poslovnom sustavu viak, koje poslove obavljati na drugaiji nain i da li uvoditi nove tehnologije rada. 40. Objasnite fazu izrade grubog modela podataka. Faza izrade grubog modela podataka sastoji se od prepoznavanja osnovnih klasa podataka u poslovnom sustavu i njihovo ralanjivanje na tipove entiteta. Obavezno se izrauje matrica veza klasa podataka i funkcija odnosno matrica poslovne tehnologije. Utvruje se izvor klasa podataka u poslovnom sustavu to dokumentira izradom matrica veza organizacijskih jedinica i klasa podataka. Na kraju se provodi dokumentiranje, provjera i vrednovanje izraenog modela podataka. - klasa podataka je dokument ili zapis u bilo kojem obliku - entitet nositelj informacije. 17 41. Objasnite ulogu odreivanja temeljne arhitekture informacijskog sustava. to ini temeljnu arhitekturu informacijskog sustava? Odreivanjem temeljne arhitekture IS-a odreuje se budui izgled, ali i plan izrade novog. Temeljna arhitektura IS-a sadri: - podsustave aplikacijska podruja - strukturu procesi koji su obuhvaeni svakim podsustavom - meusobne veze To je osnova za dalji postupni razvoj programske osnovice IS-a, u kojem e podsustave podravati aplikacije, pojedine procese programi, a aktivnosti e biti stavke u izbornicima nieg reda. Odreivanje temeljene arhitekture IS-a provodi se izvoenjem analize sklonosti procesa nad matricom poslovne tehnologije, pri emu se grupiraju funkcije i klase podataka u informacijske podsustave na temelju njihovih meusobnih sklonosti, ime se omoguava odreivanje granica informacijskih podsustava. Na kraju se pribavlja suglasnost poslovodstva za izbor temeljne arhitekture IS-a. 42. Objasnite znaenje analize postojeih informacijskih podsustava i utvrivanje potrebnih promjena. S obzirom da se ne moe zanemariti utjecaj postojeih rjeenja na tehnologiju rada u poslovnom sustavu, potrebno je analizirati postojei informacijski sustav i njegove znaajke. Tijekom analize postojeeg IS-a obavezno se izrauju matrice veza informacijskih podsustava (IPS) i organizacijskih jedinica, informacijskih podsustava (IPS) i rukovodilaca, funkcija i klasa podataka. Ako u poslovnom sustavu postoji ranije izraena dokumentacija potrebno ju je provjeriti i dopuniti ako je to potrebno, te prepoznati potrebe za zamjenom ili poboljanjem postojeeg podsustava. Koriste se razni kriteriji, jedan od najznaajnijih je njegov troak odravanja i mogunost zajednikog funkcioniranja s ostalim podsustavima u novom informacijskom sustavu. 43. Objasnite postupak odreivanja prioriteta razvoja pojedinih informacijskih podsustava. Za odreivanje prioriteta razvoja pojedinih informacijskih podsustava treba procijeniti potencijalne koristi svakog od njih, usporediti zahtjeve korisnika zbog odreivanja sloenosti projekta, procijeniti utjecaj na organizaciju poslovnog podsustava, procijeniti iskoristivost postojeeg informacijskog podsustava (ako postoji), procijeniti potrebne resurse i vjerojatnost uspjeha, te utvrditi mogunost usporednog razvoja vie informacijskih podsustava. Redoslijed prioriteta razvoja informacijskih podsustava smije se mijenjati samo u trenutku kada se neki od modula stavlja ufunkciju. Tijekom izrade modula redoslijed prioriteta ne smije se mijenjati. 18 44. Objasnite pojam dekompozicije. Kako se i zato dekompozicija primjenjuje na model procesa? Nacrtajte i objasnite jedan jednostavan primjer. Dekompozicija je postupak razlaganja sloenih struktura. Stoga se njenom primjenom sloena struktura postupno ralanjuje i time pojednostavljuje.Dekompozicijom se dobiva hijerarhijski prikaz promatrane sloene strukture, pa je ta metoda stoga osnova za strukturiranje IS-a. Pri tome se dekomponiraju poslovni procesi, a rezultat se iskazuje u modelu procesa. Model procesa prikazuje skupove procesa koji mijenjaju stanje sustava i pomou kojih se formiraju izlazi iz sustava. 45. Kako se grafiki moe prikazati dekompozicija? Nacrtajte najmanje tri razliita grafika prikaza za isti primjer. Grafiki se dekompozicija moe predoiti u vie razliitih oblika, od kojih su osnovni: - hijerarhijski ili vertikalni prikaz - vodoravni prikaz ili polegnuto stablo Poslovni sustav Prodajaadministracija Prodajni razgovorUgovaranjePravni posloviFinancije Evidentiranje ugovora Potpisivanje ugovora Izrada ugovoraPohranjivanje ugovora 19 Primjer: vodoravni prikaz Primjer: Warnier-Orrov dijagram Proces 0 Proces 1. Proces 2. Proces 3. Proces 2.1. Proces 2.2. Proces 2.3. Proces 0 Proces 2.3. Proces 2.4. Proces 2.1 Proces 2.2. Proces 1. Proces 2. Proces 3. 20 Primjer: Vennov dijagram 46. to je model resursa i to on prikazuje? Kako se grafiki prikazuje? Model resursa sadri specifikaciju tehnoloke osnovice. Njime je odreen i model organizacije informacijskog sustava. On prikazuje procesore glede njihovih kapaciteta i dinamike koritenja tih kapaciteta u poduzeu odnosno:- kadrovske resurse organizacijske jedinice,- opremu sa aspekta njihova kapaciteta i dinamike koritenja tih kapaciteta. Model resursa prikazuje se matricama veza, te grafikim prikazom modela organizacije poslovnog i informacijskog sustava. Stoga nije mogue "kopirati" ranije izraene modele. 47. Klase podataka. Tehnika matrinih dijagrama. Matrica procesa i klasa podataka. U redove matrice upisuju se poslovni procesi, a u stupce entiteti. Popunjava se oznakama: 1. C stvaranje (create) 2. D brisanje (delete) 3. U auriranje (update) 4. R itanje (read) Skup b Skup a Skup e Skup z Skup x Skup s s exz ab 21 48. Objasnite pojam matrice veza. to se sve njima moe prikazati? Koja je njihova uloga u procesu razvoja informacijskog sustava? Za zorno prikazivanje poslovne tehnologije u praksi se koriste matrice veza kojima se prikazuju veze izmeu raznovrsnih ili istovrsnih elemenata sustava. Razliite matrice veza izrauju se u razliitim fazama projektiranja informatikog sustava. U naelu se one koriste za provjeru cjelovitosti, ispravnosti i logike modela informacijskog sustava s obzirom na elemente koji ju ine, kod planiranja distribucije i prijelaza na novi informacijski sustav, te kao mogunost upravljanja proirivanjem postojeih informacijskih sustava. Matrica veza je zapravo interna matrica veza unutar jednog sustava odnosno podsustava Sss, odnosno jedna od etiri matrice potpune matrice sustava. Njima se prikazuju veze izmeu elemenata sustava Koriste se za provjeru cjelovitosti i ispravnosti informacijskog sustava . 49. Objasnite pojam matrice poslovne tehnologije. Matrica veze u ijim su redovima upisani procesi, a u stupcima klase podataka, daje pregledan prikaz poslovne tehnologije na kojem se formalnim postupcima moe provjeriti njezina konzistentnost i cjelovitost. Stoga se ta matrica naziva i matricom poslovne tehnologije.Za matricu poslovne tehnologije koja e posluiti za izradu informacijskog sustava i kojom se prikazuje njegova struktura nadalje e se koristiti terminologija matrica procesi/entiteti. Matrica poslovne tehnologije izrauje se pri stratekom planiranju informacijskog sustava, pri emu se pri analizi postojeeg sustava iskazuje postojea poslovna tehnologija, nakon provedenog preoblikovanja poslovnih procesa eljena poslovna tehnologija, a nakon odreivanja strukture informacijskog sustava operativno prihvatljiva poslovna tehnologija. 50. Navedite formalna pravila za popunjavanje matrice poslovne tehnologije. Analitiar sustava se mora pridravati formalnih pravila za popunjavanje matrice poslovne tehnologije, koja se mogu jednostavno opisati:- jedna se klasa podataka generira (nastaje) samo u jednom procesu. Ako klasa podataka nastaje u vie razliitih procesa upitna je nadlenost i odgovornost za podatke, kao i njihova tonost. U poslovanju to znai zbrku u poslovanju jer se krivnja za loe manipuliranje odreenim dokumentom najee prebacuje s jedne osobe na drugu.- jedna se klasa podataka moe koristiti u vie procesa. Dokument nastao jednim procesom moe biti koriten u vie drugih, kasnijih procesa.- proces koji samo koristi, a ne generira nijednu klasu podataka je parazitski ili radi za okruenje. Primjer takvih procesa su razni izvjetaji koji se sastoje od na odreeni nain sortiranih i pristupano prikazanih podataka koji su nastali ranije u sustavu. - proces koji samo generira, a ne koristi nijednu klasu podataka treba posebno analizirati. Stvaranje nove klase podataka prihvatljivo je ako se radi o temeljnim podacima koje treba pratiti (esto se u praksi zovu matinim podacima). Ponekad to mogu biti procesi koji preuzimaju iz nekog drugog informacijskog sustava podatke koji se dalje koriste u poduzeu. S obzirom da se radi o razliitim izvorima podataka, razliite tonosti i naina nastanka, svaki takav pojedinani sluaj treba posebno razmotriti i analizirati.Ne moe postojati proces ni klasa podataka bez ijedne oznake operacije procesa nad klasom podataka. Moe se dogoditi da je dolo do greke u pripremi ulaznih podataka, ali isto tako moe biti sluaj da doista postoji greka u poslovnoj tehnologiji promatranog poduzea koju treba ispraviti. 22 51. Navedite i objasnite svojstva matrice poslovne tehnologije. Svojstva koje matrica poslovne tehnologije mora zadovoljavati su: - matrica mora biti m x n tog reda, to znai da predstavlja sustav s m procesa i n entiteta. Broj procesa u pravilu se razlikuje od broja entiteta. - svaki redak matrice sadri potpun skup entiteta koji pripada jednom procesu. - svaki stupac matrice sadri potpun skup procesa koji vre operacije nad jednim entitetom.- element matrice definiran je kao: e i,j = {, C, D, U, R}, u ovisnosti o tome koju operaciju vri i-ti proces nad j-tim entitetom. - u jednom retku smije se nalaziti vie elemenata s vrijednou , C, D, U i R, jer jedan proces moe, ali i ne mora, utjecati na sve entitete. redak ne smije biti prazan, jer ne postoji proces koji niti stvara niti koristi barem jedan entitet. Redak koji sadri samo elemente oznake C znai da proces djeluje nezavisno od ostalih zbivanja u sustavu, to ukazuje na mogue anomalije u poslovnoj tehnologiji promatranog sustava. - u jednom stupcu smije se nalaziti samo jedan element s vrijednou C, jer se entitet moe stvoriti samo u jednom procesu. Ako se pri analizi utvrdi postojanje vie procesa koji stvaraju isti entitet, takav nalaz ukazuje na organizacijski kaos u poslovnoj tehnologiji promatranog sustava. Mogue je da u stupcu nema oznake C, U ili D to ukazuje da je entitet stvoren u okolini, da se izvan sustava aurira i brie, a da se u promatranom sustavu samo koristi. Stupac ne smije biti prazan, jer u sustavu ne postoji entitet koji se ne koristi.- stupac koji sadri samo elemente oznake C ili D ukazuje da je neki entitet suvian. 52. Kako se provodi digitalizacija matrice i oblikovanje podsustava? to odreuje algoritam ivotnog ciklusa osnovnog resursa? Budui da je mogue iste poslovne procese obavljati razliitim redoslijedom, potrebno ih je po nekom kriteriju grupirati u podsustave, s time da jedan proces pripada jednom i samo jednom podsustavu. Jedan od algoritama kojim se u praksi rjeava problem grupiranja empirijski je utvren i poznat je pod nazivom algoritam ivotnog ciklusa osnovnog resursa.Matricu poslovne tehnologije se prema tome algoritmu treba prikazati u obliku matrice u kojoj su reci i stupci permutirani na nain da su srodni procesi grupirani zajedno prema metodi redoslijeda faza ivotnog ciklusa osnovnog resursa, a entiteti prema redoslijedu nastajanja.Postupak formiranja takve matrice zove se dijagonalizacija matrice, jer se njime tei dijagonalu matrice popuniti oznakama C. Dijagonalizacija matrice poslovne tehnologije kljuan je korak u razvijanju osnovne arhitekture informacijskog sustava. Postupak dijagonalizacije matrice jest odreivanje takvog redoslijeda stupaca i redaka matrice poslovne tehnologije da sve meusobne veze prikazanih objekata oznaene s C budu predoene to blie dijagonali matrice.Formalni postupci opisani u literaturi mogu se svesti na nekoliko osnovnih pravila:- procese treba poredati u redoslijedu faza ivotnog ciklusa osnovnog resursa - klase podataka treba permutirati tako da prvo doe klasa podataka koju stvara prvi proces, zatim klasa koju stvara drugi proces itd. - odnos klasa podataka i procesa mora ostati nepromijenjen - podsustavi se odreuju tako da zadovolje postavljene kriterije optimalnosti 23 53.Objasniti pojam kohezije, te odnos izmeu kohezije i kvalitete strukture informacijskog sustava. Kohezija je unutarnja povezanost informacijskog sustava. Povoljnija je ona struktura sustava kod kojeg su veze unutar podsustava to jae. Unutarnja povezanost informacijskog podsustava moe biti:- funkcijska - slijedna - komunikacijska - proceduralna - vremenska - logika - sluajna Informacijski sustav treba dekomponirati odnosno podijeliti tako da meusobna povezanost podsustava bude to slabija, a kohezija svakog od podsustava to jaa. 54. Kako se rauna kohezija i kako se putem nje odreuje koji je sustav kvalitetniji? Jednostavan primjer (mali broj procesa i entiteta) provjera koje je rjeenje blie optimalnom odnosno koje je rjeenje kvalitetnije moe se izvriti prebrojavanjem popunjenih polja matrice.Stoga se uvode oznake: e0 = broj vanjskih veza svih podsustava (broj popunjenih polja izvan submatrica)eu = broj unutarnjih veza svih podsustava (broj popunjenih polja unutar submatrica)e = ukupan broj veza podsustava (broj popunjenih polja u matrici sustava) Ako je kohezija unutar i-tog podsustava (KHS)i jednaka omjeru broja popunjenih polja unutar submatrica i ukupnog broja popunjenih polja matrice: (KHS)i = eiu /e. Ako je s F oznaena kvaliteta strukture informacijskog sustava mora vrijediti: F KHSi Kvaliteta dijeljenja informacijskog sustava proporcionalna je koheziji unutar svih podsustava, a obrnuto je proporcionalna njihovoj vanjskoj povezanosti. Kvalitetnijim rjeenjem u ovom primjeru smatrati e se ono gdje je broj popunjenih polja unutar submatrica vei, a izvan njih manji. 55. Kakva moe biti unutranja konzistentnost informacijskog sustava? Koje vrste povezanosti su doputene i zato? Unutarnja konzistentnost moe biti: 1.funkcijska 2.slijedna 3.komunikacijska 4.proceduralna 5.vremenska 6.logika 7.sluajna Funkcijska, slijedna i komunikacijska povezanost je doputena. Doputene su povezanosti izmeu informacijskih sustava i unutarnja povezanost IS-a zato to omoguuju razvijanje, uvoenje i koritenje novog sustava. 24 56. Kakva moe biti vanjska povezanost informacijskih podsustava? Koje vrste povezanosti su doputene i zato? Vanjska povezanost moe se uspostaviti na temelju podataka, upravljanja i sadraja. Doputena povezanost moe biti: 1.podacima 2.upravljanjem zato to omoguuju razvijanje, uvoenje i koritenje novog sustava. 57. Kakva mora biti struktura informacijskog sustava da bi ju smatrali optimalnom? Optimalno strukturiran informacijski sustav treba biti strukturiran u niz zaokruenih i meusobno relativno nezavisnih podsustava, za koje je povezanost izmeu podsustava uspostavljena temeljem podataka, a kohezija unutar podsustava funkcijska, slijedna ili barem komunikacijska. Tada procesi koji su sadrani u svakom podsustavu tvore zaokruen i cjelovit segment informacijskog sustava.Takva optimalna struktura informacijskog sustava mora omoguiti bolju funkcionalnost i efikasnost poslovnog sustava, bolju kontrolu i upravljanje, ali i podrati informatizaciju korak po korak, modul po modul. Odreivanje optimalne strukture informacijskog sustava mogue je provesti na dva naina:1.najprije odrediti ukupan broj podsustava koji vodi ka optimalnoj strukturi, a zatim koji procesi pripadaju svakom od njih;2. poeti grupiranje procesa po nekom kriteriju (proizvoljnom) ime se definiraju grupe procesa odnosno podsustavi. Izbormetode ovisi o iskustvu projektanta. 58. Objasnite razliku izmeu analize sklonosti meu entitetima i meu procesima! Analiza sklonosti meu entitetima promatra entitete, te rauna sklonost odnosno slinost izmeu njih koja ovisi o broju procesa koji ih koriste. Rezultat provedene analize sklonosti meu entitetima je model podataka informacijskog sustava, a esto i gotova struktura baze podataka. Analiza sklonosti meu procesima promatra procese, te rauna sklonost odnosno slinost izmeu njih koja ovisi o broju entiteta koje procesi koriste. Rezultat je model procesa informacijskog sustava i struktura informacijskog sustava. Dakle, analizom sklonosti meu entitetima formiraju se rojevi (nakupine, mnoine, cluster-i) koji se u procesu fizike implementacije interpretiraju kao predmetne baze podataka, a analizom sklonosti meu procesima formiraju se poslovni, a posljedino tome i informacijski podsustavi. Stoga se dalje razmatra samo analiza sklonosti procesa. Analiza sklonosti procesa temelji se na injenici da su neki procesi meusobno vie povezani od drugih, dok se pripadnost entiteta istom procesu ne mijenja. 25 59. Napiite formulu i objasnite na jednostavnom primjeru koeficijent sklonosti procesa. Kako izgleda matrica slinosti? Objasnite njeno znaenje u kontekstu poslovne tehnologije sustava. % 60 ) 20 / 20 ( * ) 5 / 3 () () , () , ( = = =ij ij ip np p np p A- n(pi) broj ulaznih i izlaznih entiteta - pi, pj procesi - ako dva procesa ne koriste iste entitete onda je slinost 0, a ako su svi entiteti koje koriste isti onda je slinost 1. - matrica slinosti je asimetrina to znai da iznos koeficijenta sklonosti ovisi o redoslijedu kojim je ispitivana slinost izmeu dva procesa. 60. Navedite formulu i objasnite pojam modificiranog koeficijenta sklonosti procesa. Kako izgleda matrica slinosti? Objasnite njeno znaenje u kontekstu poslovne tehnologije sustava. Modificiranim koeficijentom sklonosti se inducira parcijalno ureenje u promatranom skupu procesa tj. procesi su poredani slijedno. 2) , ( ) , () , ( 'i j j ij ip p A p p Ap p A+=, matrica je simetrina. 61. Da li je koeficijent sklonosti mjera slinosti? Objasnite zato. Za koeficijent sklonosti izmeu dva procesa vrijedi da je uvijek vei od 0 i manji od 1 (odnosno 100%). To znai da ako dva procesa ne koriste iste entitete njihova slinost je 0 (nisu slini), a ako svi entiteti koje koriste isti onda je slinost 1 (uvijek se radi o slinosti procesa sa samim sobom). Zakljuak: - ako dva procesa imaju visoku sklonost trebali bi se nalaziti u istom podsustavu - ako je sklonost izmeu dva procesa 0, oni sigurno ne trebaju biti smjeteni zajedno. 62. Navedite i objasnite ogranienja kojih se treba pridravati pri strukturiranju sustava. Pravila i ogranienja kojih se pri postupku strukturiranja sustava odnosno rasporeivanju procesa u podsustave treba pridravati su sljedea:Procesi se meusobno razlikuju. To znai da ne mogu postojati dva potpuno jednaka procesa u poslovnom sustavu. Moe se dogoditi da se jedan proces treba odvijati na vie mjesta i da ga trebaju provoditi razliite osobe, no takve sluajeve treba pojedinano razmotriti. Grupiranje procesa mora biti neovisno o redoslijedu pretraivanja procesa, to znai da procesi u poetnoj matrici poslovne tehnologije ne moraju biti poredani po ivotnom ciklusu osnovnog resursa odnosno redoslijedu odvijanja posla. Trivijalni sluajevi iskljuuju se iz analize. Podsustav ne smije sadravati samo jedan proces, jer to znai da je podsustav trivijalan i da ga nema smisla razmatrati (organizacijski nije opravdan). Naelno je mogue definirati onoliko podsustava koliko ima procesa, no takav je pristup organizacijski i informatiki neprihvatljiv. 26 Svaki podsustav mora sadravati barem dva procesa kako bi postupci strukturiranja bili svrhoviti. Isti proces ne smije biti istodobno u 2 podsustava. 63. Navedite formulu i objasnite pojam informacijske funkcije elementa matrice poslovne tehnologije. Odreivanje mjere kvalitete strukture informacijskog sustava putem informacijske funkcije jedna je od metoda koja se koristi pri odreivanju optimalne strukture informacijskog sustava, a u praksi se kombinira s analizom sklonosti procesa.Pri tome se u analizi sklonosti procesa kvantificiraju veze izmeu procesa i entiteta u poetnoj matrici poslovne tehnologije. To znai da se svakoj aktivnosti koju vri proces nad entitetom dodjeljuje neka vrijednost. F i, j = = = ||j i j ij ie fe, ,,0 Gdje je F i, j iznos informacijske funkcije elementa matrice. 64. Navedite formulu i objasnite pojmove znaenja informacijske veze, jakosti informacijske veze i frekvencije. f i,j = z i,j * i,j * vi,j Znaaj informacijske veze z i,j ovisi o vrsti odnosa izmeu procesa i entiteta. Jakost informacijske veze i,j opisuje aktivnosti koju obavlja proces nad entitetom (C, R, U, D). Frekvencija odnosno uestalost vi,j opisuje uestalost pojavljivanja aktivnosti procesa nad entitetom (mnogo puta dnevno, tjedno, mjeseno, godinje). 65. Navedite formulu i objasnite pojam mjere kvalitete strukture informacijskog sustava. F = F S - =si 1F Si F je razlika izmeu informacijske funkcije sustava i zbroja informacijskih funkcija svih njegovih podsustava. Mjera kvalitete je razlika izmeu informacijske funkcije sustava i zbroja informacijskih funkcija svih njegovih podsustava. 66. Kako se provodi postupak dijagonalizacije ako su poznati parametri informacijske funkcije elementa matrice? Objasnite na jednostavnom primjeru. Postupak dijagonalizacije matrice je odreivanje redoslijeda stupaca i redaka matrice poslovne tehnologije kojim sve maksimalne vrijednosti iznosa informacijske funkcije elemenata matrice tee da budu predoene to blie dijagonali matrice. Dijagonalizacijom se kreiraju razliite matrice poslovne tehnologije, s razliitim brojem podsustava, koje odreuju razliite strukture informacijskog sustava. 27 67. Navedite naelni postupak za odreivanje optimalne strukture informacijskog sustava. 1. popuniti matricu podatcima o procesima, entitetima i njihovim vezama 2. izraunati informacijsku funkciju za svaki element 3. za prvi redak preseliti na lijevo onaj stupac u kojem element ima najveu vrijednost i tako redom 4. izraunati informacijsku funkciju sustava i podsustava 5. izraunati mjeru kvalitete strukture