I N F O R M A T I V N A

A G E N C I J AK A T O L I È K A

IZ SADRŽAJAVIJESTI TJEDNA

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna bankaZagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s

v i j e s t i n e w s 26. srpnja 2006. broj 30/2006

Domovinske vijesti■ Dani Karmelske Gospe u Karmelu u Brezovici

Akcija Hrvatskog Caritasa za pomoćstradalima na Bliskom istoku

Svi građani i tvrtke u Hrvatskoj u akciju senovčanim prilozima mogu uključiti uplatom naž.r. Hrvatskog Caritasa, kod PBZ banke(2340009 - 1100080340, poziv na broj 76),pozivom na donacijski telefon 060 600 400 iliuplatama u svim župama u zemlji

■ Blagdan Sv. Ilije na planini Promina■ "Zadrani Hrvatskim svjetskim igrama"■ Gradina: 40. obljetnica svećeništva Alojza Kukeca■ Imenovanja i premještaji u Krčkoj biskupiji■ Nova web stranica Hrvatske kapucinske provincije■ Novo vodstvo provincije Milosrdnih sestara sv. Križa■ Promjene u župama Riječke nadbiskupijeZavršene Hrvatske svjetske igre

Prva svehrvatska olimpijada okupiladomovinstvo i izvandomovinstvo s petkontinenata - U Turističkom naselju Zatonizmeđu 780 sudionika osvajačima prvih trijumjesta u 11 sportskih disciplina za žene imuškarce dodijeljene su medalje

■ Misa za Tomislava Janka Šagi Bunića o 7. obljetnici smrti■ Imenovanja i premještaji u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji■ Senj: Ljetni susret sjemeništaraca i bogoslova■ Zadar: Započela konvencija Hrvatskoga svjetskog kongresa■ Svečani zavjeti trogirske koludrice■ Razrješenja i imenovanja u Porečko-pulskoj biskupiji■ Prva mlada misa nakon više od 200 godina■ Preminula s. Ljerka Ljubica Kunić■ O radu šibenskog veleučilišta■ Šesta obljetnica uspostave Gospićko-senjske biskupije■ Imenovanja, premještaji i razrješenja u Zagrebačkoj nadbiskupiji

Blagoslov crkve i otvorenje duhovnogcentra na Buškom jezeru

Prvi muški karmelski samostan u Bosni iHercegovini blagoslovljen je na blagdan sv.Ilije u župi Grabovica

Crkva u Hrvata■ Blagoslov kamena temeljca crkve Srca Isusova u Novom Selu

Inozemne vijesti■ Papa podupire slanje mirovnih snaga UN-a na Bliski istok■ Benedikt XVI. posjetio Švicarsku■ Papin brzojav sućuti u povodu tsunamija na otoku Javi■ Peking namjerava zaustaviti ilegalna biskupska ređenja

Neutemeljene objede slovenskogzastupnika na račun bl. Stepinca

Komisija za pravdu i mir Slovenske biskupskekonferencije odbacila i osudila kao krajnjeneprimjerene, sramotne i skandalozne nedavneneosnovane optužbe zastupnika u slovenskomSaboru Aleša Guliča na račun kardinalaStepinca i poduprla prijedlog da se bl.Stepincu postavi spomen ploča na kapeliciGospe Snježne na Kredarici o obljetnicinjegova uspona na Triglav

Dan molitve i pokore za Bliski istok

Benedikt XVI. pozvao je vjernike iz cijelogasvijeta da posebno 23. srpnja mole za prekidoružanih sukoba - Integritet i suverenitetLibanona mora se poštovati, Izraelci imajupravo na život u miru u vlastitoj državi, aPalestinci imaju pravo na slobodnu i suverenudomovinu

■ Apel Svetog Oca za spas amazonske prašume■ Papa: Trebamo Boga koji ne pobjeđuje nasiljem, već ljubavlju

Prilog dokumenti■ Apel za mir

Prilog prikazi■ Statut Metropolitanskoga kaptola u Splitu■ "Rimski triptih" na esperantu

2 26. srpnja 2006. broj 30/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Slavlje sv. Kamila u VrbovcuRavnatelj CaritasaZagrebačkenadbiskupije KrešimirMiletić pohvalio jeočit napredak ukvaliteti usluga isadržaja koji se nudekorisnicima, za što suzaslužni svi djelatnicina čelu sravnateljicom domaElzom Parlov

Vrbovec, 14.7.2006. (IKA) - UCaritasovom domu za starije inemoćne osobe "Sv. Kamilo deLellis" u Vrbovcu proslavljenje 14. srpnja zaštitnik teustanove sv. Kamilo de Lellis. Proslava je započela misnimslavljem koje je predvodio vlč.Goran Kocmanić zajedno sžupnim vikarom u Vrbovcu vlč.Marijom Šikićem iumirovljenim svećenicimaFranjom Vrbanićem i MijomJosipovićem.U propovijedi je vlč. Kocmanićprepoznao čistu mladost imudru starost kao dob u kojojje čovjek najspremniji prihvatitiBoga i svoje bližnje. "Znak togprihvaćanja je osmijeh koji ćenam uzvratiti jedino dijete istarac", istaknuo jepropovjednik. Pjevanje supredvodili korisnici doma ičlanovi župnog zbora uVrbovcu.Nakon mise korisnici domaizveli su glazbeno-recitacijskiprogram, a potom su gostirazgledali izložbu njihovihručnih radova. Na proslavi Dana Caritasovogdoma u Vrbovcu okupili su serodbina korisnika idobročinitelji doma, a nazočnisu bili ravnatelj CaritasaZagrebačke nadbiskupijeKrešimir Miletić i vrbovečkigradonačelnik VladimirBregović. Ravnatelj Miletićpohvalio je očit napredak ukvaliteti usluga i sadržaja kojise nude korisnicima, za što suzaslužni svi djelatnici, na čelu sravnateljicom doma ElzomParlov.Srce našeg Gospodina tjera nasda idemo ususret čovjeku kojije u potrebi. Među stvarimakoje su me osobito zadivile kadsam došao na mjesto ravnateljaCaritasa bili su njegovidjelatnici. Oni su, često u vrloteškim uvjetima, pružali sve odsebe kako štićenicima Caritasane bi nedostajalo ononajvažnije - ljubav o kojoj smoupravo slušali u misnimčitanjima. Caritas se uvijekprepoznavao kao organizacijakoja je išla onamo kamo nitkonije htio ići. Često je prvi ijedini prihvaćao one koji su bilinajpotrebniji. Danas uspješno

surađujemo s centrima zasocijalnu skrb, s državnimustanovama i lokalnomzajednicom, a na poseban načins dobročiniteljima - ljudimaotvorenog srca, koji znaju damogućnosti Caritas Zagrebačkenadbiskupije najvećim dijelomovise o njihovoj velikodušnostii dobroti", istaknuo je Miletić.Zatim je zahvalio svima kojipomažu tom domu, izmeđuostalih Udruzi branitelja iveterana vojne policije izDomovinskog rata, koja jenedavno dobrotvornom akcijomuredila okoliš vrbovečkogdoma. Gradonačelnik Bregovićprisjetio se početaka gradnjedoma. Tada se zajedno sasvojim suradnicima zauzeo unalaženju lokacije za njegovugradnju, a grad Vrbovecdarovao je zemljište ikomunalnu infrastrukturu. UVrbovcu imamo vrlo atraktivandom kojim se možemopohvaliti, jer svima možepružiti ugodan smještaj - kakoonima koji dolaze iz Zagrebatako i onima koji dolaze izvangranica naše domovine. Usuradnji s vodstvom domaradimo na marketingu kako bise za njega još više čulo. Istotako, ojačat ćemo suradnjuizmeđu grada i doma na poljukulturnih događanja te ćemo,koliko je u našoj moći,pridonijeti podizanju kvaliteteživota njegovih korisnika.Htjeli bismo istaknuti važnostpodatka da je većina odpedesetak zaposlenika doma svrbovečkog područja, čime sepopravlja slika zaposlenosti togkraja, a ujedno pridonosi igradskom proračunu, zaključioje Bregović. Caritasov dom za stare inemoćne "Sv. Kamilo deLellis" otvoren je 1999. godine.Nalazi se u blizini vrbovečkogželjezničkog kolodvora. Devetstambenih objekata tvoriskladno malo naselje suređenim okolišem, velikimzelenim površinamaobrubljenim cvjetnimgredicama i stazama za šetnju.Dom može primiti na smještaj170 osoba. Nudi stacionar sjednokrevetnim, dvokrevetnim

i trokrevetnim sobama zanepokretne i polupokretneosobe. Pokretne i teže pokretneosobe borave u kućama. Svakakuća ima između šest i osamjednokrevetnih ili dvokrevetnihsoba sa sanitarnim čvorom,balkone, blagovaonicu i čajnukuhinju. Prostrana i svijetlaunutrašnjost tih suvremenihstambenih jedinica stvara topaougođaj obiteljske kuće. Ukućama također postojeapartmani za dvije osobe.Profesionalno i stručno osobljejamči vrhunsku kvalitetuusluga: privremen i trajansmještaj starijih osoba,socijalnu i zdravstvenu skrb,njegu, fizikalnu terapiju izadovoljavanje ostalih potreba.U skrbi za korisnike domaosobita pozornost posvećuje seispunjavanju njihova slobodnogvremena te zadovoljavanjuduhovnih, kulturnih idruštvenih potreba.Organiziraju se likovneradionice i radionice za izraduručnih radova, a pojedinikorisnici posvetili su seuljepšavanju okoliša sadnjom injegovanjem cvijeća.Povremeno se organizirajukraći izleti, kao što je bionedavni izlet u mjesto Kalje naŽumberačkoj gori, te nastupikulturno-umjetničkih društava.Za duhovne potrebe korisnikastalno je otvorena domskakapela Sv. Kamila, u kojoj sesvakodnevno slavi misa iodržavaju različite pobožnosti.Povremeno se organizirajuhodočašća i duhovne obnove. U pripremi proslave Danadoma u Vrbovcu sudjelovalo jei šest volontera i volonterki izNizozemske, koji će tri tjedna udomu obavljati raznovrsneposlove. Njihov dolazakorganizirao je svjetovni red"Bouworde" iz Nizozemske,koji već desetak godinasurađuje s CaritasomZagrebačke nadbiskupije.Preko te organizacije u Caritasuvolontiraju još dvije skupinestudenata i mladih zaposlenihljudi, jedna skupina uCaritasovom centru u Oborovu,druga u kući za djecu na Savici-Šancima u Zagrebu.

3v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Staševica: Blagoslov oltarnih slika i predstavljanjeknjigeStaševica, 14.7.2006. (IKA) -Župa sv. Staša u Splitsko-makarskoj nadbiskupijikoncelebriranim euharistijskimslavljem početkom srpnjaproslavila je obnovu župskecrkve, blagoslovljen je novitriptih i predstavljena je knjigao prošlosti i sadašnjosti župe. Uposljednjih nekoliko godina užupi su obnovljene tri crkve iviše kapelica. Sadašnji župnikfra Nediljko Šabić nastavio je sposlovima svojih prethodnika iobnovio župsku crkvu i kuću.Preuređeno je svetište s oltaromi postavljen triptih s likovima:sv. Staša, solinskoga mučenika,zaštitnika župe, bl. AlojzijaStepinca, kardinala i mučenika,i sluge Božjega fra AnteAntića, za koga se u Rimu vodislužbeni postupak zaproglašenje blaženim. Slike jeizradio akademski slikarBranimir Dorotić, a blagoslovioih je i propovijedao fra JosipGrbavac, profesor naFranjevačkoj klasičnojgimnaziji u Sinju. Višeglasne jeskladbe izveo Muški zborfranjevačke Crkve UznesenjaMarijina iz Makarske podvodstvom mo fra Mile Čirke. Nakon misnoga slavljapredstavnici župe, ravnateljOsnovne škole fra Ante Gnječai član Poglavarstva oprostili suse od fra Nediljka, jer odlazi unovu župu. On je svimazahvalio na dobroj suradnji u

raznim pothvatima za duhovnoi materijalno dobro župljana.Župnik je dao izraditi velikezidne slike sv. Staša da bi ihvjernici mogli imati u svojimkućama, a male s prigodnommolitvom, koju bi svakižupljanin trebao imati sa sobomu novčaniku i svaki dan molitipriloženu molitvu. Na kraju je fra Gabrijel Jurišić,urednik zbornika "Kačić",predstavio knjigu "Sveti Staš ižupa Staševica". U prvomdijelu su prikazani sveci iblagdani koji se na posebannačin štuju u župi: sv. Staš iostali starokršćanski mučeniciiz današnjih hrvatskih krajeva,zatim Svi Sveti, sv. Jure, sv.Ante Padovanski, GospaLurdska, bl. Alojzije Stepinac isl. Božji fra Ante Antić. Udrugom dijelu je povijesnipregled života župe uposljednjih nekoliko stoljeća.Upozoreno je na najstarijespomenike, kretanjestanovništva, zatim je posebnoopisano osam većih i manjihcrkava, od kojih je najstarija(ruševine) starokršćanskabazilika iz V. stoljeća koja jevjerojatno bila posvećena sv.Anastaziju (Stašu), po kojemuje naselje dobilo ime, anajnovija je već dobila krov iuređuje se unutrašnjost. Udrugoj polovici proteklogastoljeća izgrađena su tri novagroblja. Prikazane su župske

kuće koje su građene na trirazličita mjesta. Prvu je školskuzgradu 1930. sagradio fra AnteGnječ, a nova je podignuta1982. i nosi fra Antino ime.Doneseno je i više statističkihpodataka: popis župnika (89) ipomoćnika (15). Prvi je poznatižupnik bio fra StjepanTvrtković (1693-1699). Iz župeje bio 21 svećenik franjevac, odkojih je danas živ jedanpastoralni djelatnik. Navedenisu podaci ubijenih i poginulihžupljana (više od 160) u II.svjetskom ratu. U trećem sudijelu priloženi neki izabranitekstovi (stare lekcije-štenja oSv. Stašu, pjesma o prijenosunjegova tijela, pjesma Sv. Juri,zapis o Božiću i pjesma oStaševici). Četvrti je diomolitveni (Misa i Večernja nablagdan sv. Staša, Litanije SvihSvetih i više prigodnihmolitava). Dodano je i nekolikomanjih priloga. Knjiga jeukrašena sa 60 slika u boji, aomot je višebojan iplastificiran.Nakon slavlja u crkvi svi su segosti i uzvanici našli za stolomu župskoj kući. Uz razgovorpjevači iz Makarske otpjevalisu više prigodnih pjesama iposebno su pozdravili 93-godišnjaka fra AnđelaCvitanovića, koji je biožupnikom u tijeku II. svjetskograta.

Hodočašće Marijine legije u AljmašKatolička laičkaorganizacija slavi 85.obljetnicu osnutka i50 godina djelovanjau Hrvatskoj

Aljmaš, 15.7.2006. (IKA) -Katolička laička organizacijaMarijina legija ove godine slavi85. obljetnicu osnutka (1921.Dublin) i zlatnih 50 godinaulaska i rada u Hrvatskoj (1956.Zagreb). U povodu jubilejaKomicij Marijine legije izZagreba priredio je 15. srpnjazahvalno hodočašće u svetišteGospe od utočišta u Aljmašu. Uovo mjesto štovanja nebeskeMajke stiglo je oko četiristotine legionara iz svih kurijaMarijine legije u Lijepoj našoj,iz Splita, Zadra, Siska, Zagreba,Dugog Sela, DonjihAndrijevaca i Osijeka, kako bizahvalili za sve milosti kojeprimaju i da mole BlaženuDjevicu da i dalje bude uz njih ivodi ih putem svetosti k Isusu.

Svečanost u svetištu počela jemoljenjem legijskih molitavanakon čega je upravitelj svetištavlč. Ante Markić izrekaosrdačnu dobrodošlicu i osvrnuose na povijest svetišta.Uslijedilo je euharistijskoslavlje koje je predvodioduhovnik Komicija Zagrebpreč. dr. Stanislav Vitković,koji je ujedno proslavio 35.obljetnicu misništva.Koncelebriralo je više legijskihduhovnika: mons. Šime Perić,o. Pero Mijić Barišić DI, vlč.Ljubomir Sturko i o. BožidarIpša DI, a ispovijedali su vlč.Nikica Mihaljević i o. IgnacČižmešija DI. Pjevanje je vodiozbor iz župe Brođanci. Upropovijedi je dr. Vitkovićpozvao legionare na bezuvjetnonasljedovanje Marije, potaknuo

na ustrajnost i velikodušnost. Ion sam, osvrnuvši se na svoj35-godišnji jubilej, započeo jesvoje služenje Gospodinu kodGospe Remetske, i od tada stojiuz nju.Na kraju euharistijskog slavljaotpjevano je Tebe Bogahvalimo, a predsjednikKomicija b. Marko Orozzahvalio je svima nasudjelovanju i podsjetio da ćesredišnja proslava legijskihjubileja biti u zagrebačkojkatedrali 6. rujna u 18 sati, kadaće svečano euharistijsko slavljepredvoditi zagrebačkinadbiskup kardinal JosipBozanić.Obogaćeni zajedništvom okoGospe od utočišta nastavljenoje druženje uz Dunav dopopodnevnih sati.

4 26. srpnja 2006. broj 30/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Dani Karmelske Gospe u Karmelu u BrezoviciSvečanu euharistijupredvodio nuncijLozano

Brezovica, 16.7.2006. (IKA) -Karmel u Brezovici svečano jeu nedjelju 16. srpnja proslaviosvetkovinu i proštenje Majke iKraljice Karmela, zaštitniceKarmelskog Reda, crkve isamostana Bosonogih sestarakarmelićanki u Karmelu-Brezovici, nadomak Zagrebu.Proštenju je prethodiladevetnica i trodnevnicaVečernje časoslova, misa,propovijedi i molitava u častMajke i Kraljice Karmela. Prvidan trodnevnice započeo je 13.srpnja euharistijskim slavljemkoje je predvodio glavniurednik Radio Marije o.Stjepan Fridl zajedno sažupnikom u StupnikuVjekoslavom Pavlovićem ižupnikom u Lasinji. StjepanomBradicom. Brezovički župnikBožidar J. Tenšek predvodio je14. srpnja misu u častŠkapularske Gospe. UočnicuGospe Karmelske predslavio jeo. Ljudevit Josip Jeđud zajednos mr. Mijom Matoševićem.Vrhunac slavlja bila je svečanaeuharistija koju je na samblagdan Gospe Karmelskepredvodio apostolski nuncij uRepublici Hrvatskoj nadbiskupFrancisco-Javier Lozano, ameđu koncelebrantima su bili imons. dr. Velimir Čapek, o.Božidar Ipša DI, prof. o. JosipBaričević TOR, župnik

Pavlović, domaći župnik ikapelan u Zaprešiću DamirOcvirk. Na euharistijskomslavlju, uz stotine vjernika ihodočasnika bili su nazočni ipredstavnici gradske četvrtiBrezovica i grada Zagreba. Nuncij je u propovijediistaknuo kako je Majka BožjaKarmelska, vršiteljica voljeBožje, uzor svim kršćanima,posebno Bogu posvećenimosobama, kako nasljedovatinjezina Sina, kako vršiti voljuBožju i kako biti poslušan iotvoren volji Očevoj danas, usuvremenom svijetu.Spomenuo je uzore karmelskeškole duhovnosti i mistikenaučitelje Crkve sv. TerezijuVeliku, sv. Ivana od Križa i sv.Tereziju od Djeteta Isusa, kojisu se nadahnjivali na Marijinuprimjeru i životu. istaknuo jevažnost molitve, osobnogprijateljstva s KristomGospodinom, čitanja imeditacije Svetoga pisma, kao iosluškivanja Gospodina krozsvakidašnje događaje.Svetkovina Blažene DjeviceMarije od brda Karmela pružanam lijepu priliku da jošvjernije vršimo volju Božju usvom životu. Poput Marijerecimo i mi: Evo me! I kao štose Božja Riječ utjelovila uutrobi Presvete Djevice, neka ta

ista riječ života i spasenja budeuvijek u našim srcima kako bisvijetu mogli svjedočitineizmjernu ljubav Božju premačovječanstvu, rekao je nuncijLozano. Euharistijsko slavljeveličanstvenim, meditativno-umjetničkim pjevanjem pratilisu mješoviti zborovi prijateljaglagoljice Bašćina iz Zagreba teMješoviti zbor crkve Matislobode, također iz Zagreba,pod ravnanjem prof. mo. IzakaŠpralje, TOR i dirigentice mo.Anite Kaić. Crkvom isamostanom razlijevale su sebirane staroslavenske, latinske ihrvatske skladbe velikihmajstora. Posebno duhovnoosvježenje za prisutne bio jekoncert na kraju liturgijskogslavlja. Jutarnju misu na svetkovinuGospe Karmelske predvodio jeprof. o. Josip Baričević TOR,popodnevnu župnik u OdriVladimir Cvetnić. Na misamaje sudjelovalo mnoštvohodočasnika i štovatelja GospeKarmelske iz Zagreba, VelikeGorice, Vukovine, Turopolja,Brezovice i okolice, Pakraca,Karlovca, Rijeke, Splita, Zadra,Petrinje, Siska, Banije iSlavonije.

Alkari na proslavi Gospe Karmelske u BrelimaBrela, 16.7.2006. (IKA) - USolinama, dijelu župe sv.Stjepana Provomučenika uBrelima, svečano je 16. srpnjaproslavljen blagdan GospeKarmelske. Za daljnju pripravuobilježavanja 300. obljetniceizgradnje crkve župnik donMarin Barišić sa svojimsuradnicima priredio je bogatprogram. Brojni župljani idomaći i inozemni turisti zablagdan su se pripremalitrodnevnicom: misom,propovijedima i prigodnimmolitvama. Na blagdan GospeKarmelske svečani ophod pomjestu s drevnom Gospinomslikom započeo je pjevanjemlitanija, a župski zbor, podravnanjem prof. AleksandraSrzića, predvodio je pjevanjemarijanskih i ostalih pjesama.Sliku su nosili alkari i alkarskimomci iz viteškoga gradaSinja, a pratili su ih tajnik i članViteškoga alkarskog društva.Po starom običaju, u dijeluophoda sliku su nosili vjernici,

koji su se zavjetovali i za kojeje to bio poseban činpobožnosti i zahvalnosti MajciBožjoj. U hladovini stoljetnih borova,koncelebriranu misu predvodioje fra Gabrijel Jurišić, franjevaciz svetišta Čudotvorne GospeSinjske. U propovijedi je uzostalo istaknuo da će se 2015.godine svečano proslaviti 300.obljetnica obrane Sinja, koju suizvojevali hrabri hrvatskivitezovi i tako obranili ne smoSinj, nego i Cetinsku krajinu iostale dijelove Dalmacije odturskoga osvajanja. Nešto prijeod turskoga zuluma oslobođenisu Vrgorska (1690) iNeretvanska krajina (1694), aImotska je još uvijek bila podosmanlijskom okupacijom.Vijest o obrani Sinja brzo jestigla do dužda u Mlecima,pape u Rimu, bana u Zagrebu,cara u Beču i svih europskihdržava i vladara. Ta je pobjedaprobudila nadu da će uskoro

doći do konačnoga oslobođenjasvih hrvatskih zemalja odturskoga jarma. Nažalost, nekesu europske sile spriječile tajveličanstveni pothvat. Posebnoje oduševljenje zahvatilohrvatski narod u Dalmaciji,Bosni i Hercegovini. Svi suslavili Gospodina Boga iBogorodicu Mariju koji suispaćenom narodu darovali tudivnu pobjedu. Stoga jemakarski biskup NikolaBijanković u dogovoru sasvećenstvom i narodomsagradio u Brelima, u predjeluSoline, zavjetnu crkvu u častBl. Djevice Marije i nazvao je"Gospa od pobjede". U nekimse dokumentima ta crkvanaziva "Gospa od slavodobića".Koliko je do danas poznato, toje jedina crkva koja jesagrađena u čast Majke Božje,"Gospe od pobjede", koju jedobra Majka udijelilahrvatskim hrabrim vitezovimapod zidinama grada Sinja.Časnici i vojnici od prve svoje

5v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

plaće darovali su 80 zlatnihcekina i dali kovati zlatnukrunu, kojom je splitskinadbiskup Stjepan Cupillisljedeće godine okrunioGospinu sliku, koja se otadaštuje pod nazivom ČudotvornaGospa Sinjska. Hrabri su branitelji osim zlatnekrune odredili da će izzahvalnosti kao svoj zavjetČudotvornoj Gospi svakegodine za njezin blagdan igrativitešku igru "alku". Takva se je

igra priređivala u mnogimnašim gradovima od Istre doKotora, npr. u Splitu, Omišu,Makarskoj i Imotskomu. Sve sute alke s vremenomzaboravljene, jer su bile samoigre i njihovo su mjestopreuzele druge igre, a samo seje "Sinjska alka" održala sve dodanas, jer ona nije samo igra,nego je nešto puno uzvišenije ivažnije. Alka je iskrena molitvai zahvala Gospi za darovanupobjedu i slobodu. Stoga će sealka igrati dok bude momaka,

koji imaju "oko sokolovo ijunačku desnicu", koja gađatočno "u sridu". Propovjednikje istaknuo kako mnogi vjerniciiz župa Makarskoga primorjasvake godine hodočaste GospiSinjskoj u Sinj, pa tako ivjernici iz Brela dolaze uGospino Svetište "na zavit".Stoga je ove godine na pozivžupnika Viteško alkarskodruštvo iz Sinja vrlo radouputilo svoje predstavnike uBrela na proslavu zavjetnogablagdana.

Koncert sakralne glazbe kroz stoljećaKoncert ansamblavokalnih solista"Madrigal" izZagreba u crkvi Sv.Euzebija i Poliona uVinkovcima

Vinkovci, 20.7.2006.(IKA/BTU) - U nizu kulturnihdogađanja u povodu proslavesv. Ilije, zaštitnika Vinkovaca,ansambl vokalnih solista"Madrigal" iz Zagreba održaoje 20. srpnja jednosatni koncertu crkvi Sv. Euzebija i Poliona. Vinkovačka publika posljednjihgodina već je imala prigodučuti ljepotu zvuka članova

ansambla vokalnih solista"Madrigal". S obzirom daMadrigal njeguje isključivosakralnu glazbu od renesansepreko baroka do romantizma isuvremenih skladatelja, koncertje održan na temu "Sakralnaglazba kroz stoljeća". Izveli sudjela J. Arcadelta, M.A.Charpentiera, A. Vivaldija, A.Brucknera, V. Lisinskoga, E.Elgara, M. Musorgskoga, S.

Rahmanjinova, R. Ščedrina tešpanjolske i crnačke duhovneskladbe.Solisti su bili Danijela Butina,sopran, Ivana Garaj Korpar,sopran, Martina Klarić, sopran,Ivana Srbljan, alt, DomagojJakobović, tenor i MladenKlepo, bas. Za klavirom je bilaAnita Kaić, a dirigirao jeBranko Kladarin.

Akcija Hrvatskog Caritasa za pomoć stradalima naBliskom istoku

Svi građani i tvrtke uHrvatskoj u akciju senovčanim prilozimamogu uključitiuplatom na ž.r.Hrvatskog Caritasa,kod PBZ banke(2340009 -1100080340, poziv nabroj 76), pozivom nadonacijski telefon 060600 400 ili uplatamau svim župama uzemlji

Zagreb, 20.7.2006. (IKA) -Hrvatski Caritas, potaknutdramatičnim zbivanjima ieskalacijom nasilja na Bliskomistoku, pokrenuo je 20. srpnjaakciju prilkupljanja pomoći zastradale u Libanonu i Gazi. Svi građani i tvrtke u Hrvatskoju akciju se novčanim prilozimamogu uključiti na više načina:uplatom na ž. r. HrvatskogCaritasa, kod PBZ banke(2340009 – 1100080340, pozivna broj 76); pozivom nadonacijski telefon 060 600 400(6,82 kn/min), a u svim župama

u Hrvatskoj vjernici će takođermoći uplatiti svoje priloge. Dramatična zbivanja naBliskom istoku te eskalacijasukoba uzrok su brojnimnedaćama mnogih obitelji.Izbjegle obitelji žive bez vode istruje, bez medicinske pomoći,u strahu za sudbinu svojihnajbližih s kojima su u vrtlogustradanja izgubili kontakt.Caritas Libanon potvrđuje kakoje već ovoga trenutka više odpola milijuna ljudi uizbjeglištvu te kako su najvećiproblemi vezani uz transport te

prihvat donacija u robi, jer suceste uništene, pa mnogistradalnici nisu ni u mogućnostiprimiti pomoć međunarodnezajednice. Hrvatski Caritas, kao i udosadašnjim međunarodnimakcijama, prikupljena ćenovčana sredstva putem svojemeđunarodne mreže, u suradnjis Caritasom Internationalis,Caritasom Libanon teCaritasom Jeruzalem, kojizbrinjava područje Gaze,dostaviti najpotrebnijima.

Zavjetni blagdan u Brelima GornjimPjevanu misu u starojkapelici Sv. Ilije ušumi predvodio donIvan Lendić

Brela Gornja, 20.7.2006. (IKA)- Više od stotinu vjernikaGornjih Brela i hodočasnika izokolnih župa Zadvarja,Žeževice, Slimena i Katunasudjelovalo je 20. srpnja utradicionalnoj proslavizavjetnog blagdana sv. Ilijeproroka, koji župa Gospe odZdravlja slavi od davnina kaosvoj zavjetnu svetkovinu, još izdoba kada je bila jedna župaBrela. Pjevanu misu u starojkapelici Sv. Ilije u šumi, uzaselku Carevići, do koje sestiže strmim puteljcima krozvrlo slikovit krajolik voćnjaka,polja i vinograda, predvodio je

don Ivan Lendić, župnikZadvarja i Brela Gornjih,kojima kapelica Sv. Ilijepripada. Kapelica je bila u vrloruševnom stanju, a uz potporudobročinitelja te s prilozima idragovoljnim radom župljana,prije dvije godine jeobnovljena. Na oltaru kapelicečuva se vrlo stara i vrijednaslika sv. Ilije proroka, ulje naplatnu, rad nepoznatogmajstora. U kapelici Sv. Ilijemisa je samo jednom u godini,na svečev blagdan. Nakon misežupnik je po dugoj tradiciji

podijelio odrješenje nadgrobom domobrana koji senalazi uz kapelicu, na mjestugdje su ih na kraju II. svjetskograta ubili partizani, ne stavivšiim nikakva obilježja, pa nikršćanski znak križa.Odrješenje nad njihovim, utravu zaraslim grobom, davalose redovito i za komunističkihgodina. Župljani su za tuprigodu grob uredili te okitilicvijeće. Župnik Lendićnamjerava još ove jeseniobnoviti dotrajali krov i ureditiunutrašnjost kapelice.

6 26. srpnja 2006. broj 30/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Blagdan Sv. Ilije na planini ProminaSvečano misno slavlje,blagoslov novogoltara i restauriraneslike sv. Ilije u seluLišnjak predvodiobiskup Ivas

Lišnjak, 20.7.2006. (IKA) -Blagdan Sv. Ilije prorokaproslavljen je 20. srpnja u crkviSv. Ilije u selu Lišnjak naplanini Promina. Svečanomisno slavlje, blagoslov novogoltara crkve i restaurirane slikeSv. Ilije predvodio je šibenskibiskup Ante Ivas.Dan sv. Ilije dan je kojikršćansku pozornost želiusmjeriti na iskrenu vjernostGospodinu. Ilija je bio vjernikrevnitelj. Stalo mu je bilo dobaštine koju je primio od svog

izraelskog naroda, ukazao jebiskup Ivas te je vjernikezapitao o vjeri hrvatskognaroda - je li nama vjera baštinapredaka ili je to nešto živo štonas obogaćuje. Biti vjernikznači uspostaviti osobni odnoss Gospodinom. Budimovjernici, budimo katolici islijedimo Gospodina. On je živu Crkvi sada i dovijeka,istaknuo je biskup. Selo Lišnjak i sva okolna selakoja gravitiraju crkvi Sv. Ilije

teritorijalno pripadaju župiDrniš. Ta sela su dobrimdijelom napuštena, astanovništvo je migriralo u većadalmatinska središta. Unatočtome stanovnici i dalje ostajupovezani s Crkvom i mjestomsvog podrijetla, kazao je fraMate Gverić, župnik u Drnišu.Crkva je uvijek bila stožer okokojeg se narod okuplja stoga jedobro da obnavljate svojucrkvu i da ne prodajete svojustarinu istaknuo je Gverić uzahvalnim riječima donatorima.

"Zadrani Hrvatskim svjetskim igrama"Koncert zabavneglazbe na zadarskojrivi

Zadar, 20.7.2006. (IKA) - Usklopu održavanja Hrvatskihsvjetskih igara, koje su nasportska natjecanja i druženjeod 15. srpnja okupile 700mladih Hrvata iz cijelog svijeta,u četvrtak 20. srpnja na lokacijiMorskih orgulja na zadarskojrivi održan je koncert zabavneglazbe pod nazivom "ZadraniHrvatskim svjetskim igrama".Uz sudionike Igara,manifestacija je okupila brojneZadrane i turiste, te su na tajnačin i brojni stranci upoznati stim jedinstvenim projektomkojeg je kao domaćinorganizirao mladi hrvatskipovratnik, zadranin Jure Strika. Zoran Jelenković, MladenGrdović i skupina Gloria, BepoMatešić, Ivana Radovniković,klapa Kontrada i Rockatanskybend uoči same završnice Igaraobogatili su Hrvate iziseljeništva interpretacijomdalmatinskih pjesama, jerupravo pjesma najlakše probijazemljopisne granice i zbližujeudaljeno. Mnogima su stihovi iglazba veza s Hrvatskom koja unjima budi najintimnije

osjećaje u odnosudomovinstvo-izvandomovinstvo. Hrvatskisvjetski kongres, organizatorIgara, konkretnu realizacijuprojekta na terenu povjerio jeJuri Striki. Angažirani mladivjernici Jagoda Jurica i JureStrika, mjesecima su ulagalisve svoje snage u organizacijiprve hrvatske iseljeničkeolimpijade. "Najlakše mi jeravnati se po samimsudionicima Igara. Svi suoduševljeni. Najučestalijepitanje ovih dana je kada će bitisljedeće Igre. To uistinu radujemene i sve nas koji smo uorganizaciji. Možemo reći većsad da su Igre ne uspješne,nego preuspješno ispale", kazaoje Strika. Na pitanje gdje će seodržati Igre 2009. g., Strikakaže da je to još uvijekotvoreno, jer Igre nisu lokalni,nego nacionalni projekt. Zadar je bila dobra lokacijazbog infrastukturnih rješenja,ljetnog ozračja, a i iz kulturnopovijesnih razloga. Usto, velikbroj hrvatskih iseljenika usvijetu upravo je sa zadarskog

područja. Strika je zahvalansvima koji su podržaliodržavanje Igara podpokroviteljstvom Vlade RH:Gradu Zadru, Županiji iZadarskoj nadbiskupiji, teosobito ističe nadbiskupa IvanaPrenđu, koji ih je "primioraširenih ruku". Uz sam Zadar,otvorenih ruku Hrvate iz svijetaprihvatila su i mjesta Zaton,Biograd, Benkovac, Bibinje iPoličnik. "Njih je radovalo štonisu samo ostali u gradu. Bilaje ravnokotarska večer uPoličniku, na moru uBibinjama, smještaj u Zatonu;dobili su pogled na cijelužupaniju pa mogu ponijeti punodojmova o gradu i zadarskojžupaniji" rekao je Strika. Učvršćene veze domovinske iiseljene Hrvatske ostvareni jecilj kojim su Hrvatske svjetskeigre postigle neizmjeran uspjeh."Ovaj projekt je pokazao da jeto potrebno, da imamo punoviše sličnosti nego razlika i dato treba njegovati kroz takveprojekte" zaključio jeorganizator Igara Jure Strika.

Sv. Ilija prorok u SincuSinac, 20.7.2006. (IKA) - USincu, u župi Otočkog dekanataGospićko-senjske biskupije,svečano je 20. srpnjaproslavljen nebeski zaštitniktog dijela Gacke sv. Ilija. U koncelebraciji 16 svećenika,među kojima generalnog vikaraGospićko-senjske biskupijemons. mr. Tomislava Šporčića,dekana otočkog Jure Tuteka,senjskog Mile Čančara islunjskog mons. Mile Pecića teviše kanonika senjskog kaptolamisu je predvodio tajnikbiskupa Mile Bogovića mr.

Draženko Tomić. Na početku propovijedi fraDraženko je posebno istaknuoljepotu gackog kraja i skladnostzvjezdanog neba tog dijelaLijepe naše. Dok se donajdaljih zvijezda može doćipomoću teleskopa, do Božjegneba može se doći samo uzpomoć vjere. Upravo tako jakuvjeru imao je prorok IlijaTišbijac. Njegovanepokolebljivost u vjeri Kristuučinila ga je mačem nad svimdruštvenim neprijateljima ibakljom za spas naroda. U

današnje vrijeme kada mnogitruju narod, sv. Ilija nam jeveliko nadahnuće, jer smo mikao narod osjetljivi nanepravde, krađe i otimačine. Sv. Ilija nas i nadahnjuje, što jeovogodišnje pastoralno gesloGospićko-senjske biskupije, dapoštujemo nedjelju, DanGospodnji, jer samo svjedočećistalno svoju vjeru, možemoočekivati i zagovor ovog svecazaštitnika, istaknuo jepropovjednik.

7v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Sveti Ilija Prorok u StudencimaStudenci, 20.7.2006. (IKA) -Zajedno sa župnikom fraJakovom Begonjom tedvanaestoricom svećenika izokolnih imotskih župa ifranjevačkog samostana,svećenika i franjevaca rodom izžupe Studenaca, svečanim jeeuharistijskim slavljem, koje je20. srpnja u velikoj župnojcrkvi Sv. Ilije proroka usredištu mjesta, predvodiodomaći sin don JakovCikojević, stara imotska župaStudenci proslavila liturgijskiblagdan sv. Ilije, koji ta župa

slavi kao župnu svetkovinunebeskog zaštitnika. S već više stotina vjernika ihodočasnika iz okolnihimotskih župa, prva blagdanskamisa slavljena je u 9 sati, a uprostranoj župnoj crkvipredvodio ju je župnik fraJakov Begonja. Središnjeeuharistijsko slavlje počelo jevelikom procesijom u kojoj sumladi muževi i mladići u starimimotskim narodnim nošnjamaulicama mjesta nosili cvijećemurešen kip župnog patrona.

Povratkom u crkvu nastavljenoje svečano koncelebriranomisno slavlje, u kojem jesudjelovalo više od tisućužupljana i hodočasnika, tako daih je većina stajala naprostranom trgu ispred velebnecrkve. Misu je pjesmom pratioveliki mješoviti župni zbor podravnanjem Ante Babića,načelnika Lovreča.Duhovnu pripravu za proslavužupne svetkovine kroz tri suvečeri u župnoj crkvi Sv. Ilijevodili domaći sinovi fra AnteBilić i fra Ivica Udovičić.

Sv. Ilija u MetkovićuMetković, 20.7.2006. (IKA) -Župa sv. Ilije u Metkovićuproslavila je u četvrtak 20.srpnja zaštitnika župe i grada -sv. Iliju. Za proslavu blagdanapripravljala se trodnevnicomkoju je predvodio o. GabrijelMioč, dugogodišnji urednikNaših Ognjišta koji jepredvodio i središnjeblagdansko misno slavlje.

Slavlje je počelo ophodom okocrkve sa svečevim kipom. U propovijedi se o. Gabrijelosvrnuo na veličinu i moć sv.Ilije pri čemu je istaknuo kakoEuropu i svijet mogu spasiti iizvesti iz duhovnog bez smislasamo istinski svjedocievanđelja, pravi kršćani,katolici, sveci. Nije katolik onaj koji misli da

bez Božje kazne može kršitiNjegove zapovijedi, nijedobrota ako ne znaš reći "ne"kada treba. Opasno je takođerumisliti da idemo pravimputem; jer pravi put jest samoonaj koji je Bog zacrtao,upozorio je i pozvao neka unašem životu orijentir bude:Bože vršit ću volju tvoju i nekase u mom životu vrši voljaBožja.

Gradina: 40. obljetnica svećeništva Alojza KukecaGradina, 20.7.2006. (IKA) -Svečanim misnim slavljem,koje je s gradinskim župnikomIvanom Pofukom,dvanaestoricom svećenikaVirovitičkog dekanata i s višestotina domaćih vjernika ihodočasnika iz okolnih župaispred stare barokne župnecrkve Sv. Ilije proroka iz 1775.g. u Gradini, nedaleko odVirovitice, u četvrtak 20. srpnjapredvodio preč. Alojz Kukec,rodom iz Lukačkog Dugog Selakod Virovitice, sada župnik

Selca u Riječkoj nadbiskupiji,proslavljen je liturgijskiblagdan i župna svetkovina sv.Ilije proroka, koji se uPožeškom kraju časti oddavnina. Još od turskih vremena, kada jeu ovim krajevima trebaloočuvati kršćansku vjeru,vjernici su se utjecali u zagovori zaštitu ovom starozavjetnomproroku, borcu za vjeru i Božjuriječ, istaknuo je u propovijedipreč. Kukec, koji je tim

euharistijskim slavljemzahvalio Bogu za 40 godinapredanog svećeničkog služenja.O svom jubileju u propovijedije govorio i o značenjusvećeničkog služenja teistaknuo radost da ovuobljetnicu slavi u rodnom kraju. Svećenik Alojz Kukec rođen je26. siječnja 1937. u LukačkomDugom Selu kod Virovitice, zasvećenika je zaređen 26. lipnja1966. g. u zagrebačkojkatedrali.

Imenovanja i premještaji u Krčkoj biskupijiDr. Slavko Zecimenovan kancelarombiskupije

Krk, 21.7.2006. (IKA) - Premaodluci krčkog biskupa ValteraŽupana ovog su ljeta u Krčkojbiskupiji izvršene sljedećepromjene u svećeničkimslužbama: Krunoslav Borasrazriješen je službe župnogvikara u Malom Lošinju, aimenovan župnim upraviteljemžupe sv. Antuna opata u VelomLošinju; Bogumil Daborazriješen je službe župnika uVelom Lošinju, a imenovanžupnikom župe sv. StjepanaPrvomučenika u Dobrinju;mons. Andrija Depikolozvane

razriješen je službe kancelaraBiskupije Krk i službe župnikau Poljicima, a imenovanarhivarom i bibliotekaromBiskupije Krk. Mr. Saša Ilijić, mladomisnik,imenovan je župnim vikarom uMalom Lošinju; mons. IvanKordić imenovan je župnimupraviteljem župe sv. Kuzme iDamjana mm. u Poljicima teostaje i dalje u službigeneralnog vikara; Mate Sutorarazriješen je službe župnika uDobrinju i stavljen u stanje

mira od aktivne i stalnepastoralne službe; fra JosipVidas, franjevac Reda manjebraće, razriješen je službežupnika u Kamporu, a fraAugustin Vlašić OFMimenovan župnikom župe sv.Eufemije dj. m. u Kamporu. Dr. Slavko Zec razriješen jeslužbe vicekancelara, aimenovan kancelaromBiskupije Krk, te ostaje i daljeu službi sudskog vikara.

8 26. srpnja 2006. broj 30/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Nova web stranica Hrvatske kapucinske provincijewww.kapucini.hr Zagreb, 21.7.2006. (IKA) - Na

blagdan sv. Lovre Brindiškog,kapucina i crkvenog naučitelja,kada se ujedno kapucinispominju smrti pokojnog brataTomislava Janka Šagi-Bunića,u rad je puštena nova webstranica Provincije

www.kapucini.hr. Novom stranicom Provincijeredovnici žele svojfranjevačko-kapucinski načinživota i rada što bolje približitihrvatskoj javnosti, mladima isvim ljudima dobre volje. Na

novoj stranici nastojali sučitateljima i posjetiteljimavjerskih web stranica, najednom mjestu pružiti mnoštvokorisnih informacija izanimljivosti iz života idjelovanja kapucina.

Misa za pjesnikeOvom svijetu više odičega potrebna jeistinita riječ, poručiodon Stanko Jerčić

Selca, 21.7.2006. (IKA) - Usklopu Festivala hrvatskogpjesništva Croatia rediviva iSvehrvatske večeri poezije "Ča-kaj-što", u Selcima na otokuBraču slavljena je 21. srpnjamisa za pjesnike. U župnoj crkvi Krista Kraljasvečano euharistijsko slavljepredvodio je župnik iz Jelse naHvaru don Stanko Jerčić, kojije do prije dvije godine gotovotri desetljeća bio župnikom uSelcima. Pred četrdesetak pjesnika izcijele Hrvatske don Stanko je upropovijedi razmatrao značenjeriječi kao kruha i svjetlosti. Kadtama i mrklina neistine počnuprekrivati zemlju, više od ičega

potrebno nam je svjetlo istine,najbolji saveznik umjetnikariječi, istaknuo je, posluživši seIzaijinim riječima. Kao što je ipapa Ivan Pavao II. čestoisticao riječi evanđelistaMateja, tako je Jerčić kazaopjesnicima kako ih Isus zovedanas da budu sol zemlje isvjetlo svijeta i da izaberudobrotu, život u pravednosti teda iskoriste svoje pero kako bibili sredstvo ljubavi i mira. Viste svjetlost svijeta, stoganastojite biti lučonoše istiniteriječi u službi pravednosti,života i ljubavi", zaključio jedon Stanko. To je već šesnaesta Croatiarediviva, a utemeljio ju je nakrvavi Uskrs 1991. hrvatski

pjesnik, liječnik i diplomat dr.Drago Štambuk. Ta jedinstvenapjesnička manifestacija u dvadana okuplja pjesnike ipjesnikinje iz svih krajevadomovine. Po završetkupoetskih nastupa, jednog sepjesnika kruni maslinovimvijencem te se podiže ploča snjegovim urezanim stihovimana Zidu od poezije na TrguStjepana Radića, središnjemprostoru svih mjesnih zbivanja. Među dosadašnjim sudobitnicima nagrada su imenapoput Luke Paljetka, IvanaGoluba, Vesne Parun, TonkaMaroevića, DragutinaTadijanovića i ZvonimiraMrkonjića.

Novo vodstvo provincije Milosrdnih sestara sv. KrižaProvincijalnapoglavarica je s.Franciska Molnar

Đakovo, 21.7.2006.(IKA/BTU) - Generalnovodstvo Milosrdnih sestara sv.Križa imenovalo je na trigodine Provincijalno vodstvoHrvatske provincije u Đakovu.

Provincijalna poglavarica je s.Franciska Molnar, aprovincijalna asistentica s.Natalija Fadiga. Imenovane su itri provincijalne savjetnice: s.M. Suzana Babić, s. M.

Hijacinta Hoblaj i s. FinkaTomas. Svoje službe sestrezapočinju na svetkovinuUzvišenja sv. Križa, 14. rujna2006.

Promjene u župama Riječke nadbiskupijeRijeka, 21.7.2006. (IKA) -Trojica svećenika Riječkenadbiskupije ovoga ljeta odlazeu mirovinu. Mons. MijoLiković iz Kraljevice odlazi usamostan redovnica u Zagreb, au zasluženu mirovinu povući ćese i mons. Dinko Popović izžupe sv. Terezije s DonjeVežice i Ivica Vuković, župnikiz Drage. Zbog uobičajenepastoralne prakse i potrebažupa i ove će godine doći dopromjena svećenika u župama.Jedanaest župa dobit će novežupnike, a promjene će bitiobjavljene 23. srpnja nanedjeljnim misama. Na DonjuVežicu dolazi župnik izGrobnika Milan Cvitković, uKraljevicu Ivica Klanac, a uDragu će doći Zlatko Ćibarićkoji će preuzeti i župu sv. Ane

na Gornjoj Vežici. Dosadašnjižupnik Gornje Vežice IvanFriščić odlazi na Grobnik. Župui pastoralni dom u Dramlju težupu Jadranovo umjesto ZlatkaĆibarića dobit će na upravljanjesvećenik iz Kolumbije zaređenprošle godine, Nixon EduardoCaicedo Gonzales. Župu sv.Nikole biskupa u Rijeci zbogpomanjkanja svećenikaredovnika napustit će franjevci,a službu župnika preuzimaMatija Matičić, kapelan naViškovu. Njegov pastoralnisuradnik bit će mons. NikolaUravić, rektor sjemeništa. FraAnte Mrvelj iz župe sv. Nikoleodlazi u samostan sv. Ante uCrikvenicu gdje će preuzetislužbu župnika umjesto fra IveSadrića. Župnik GornjeDrenove Dalibor Božić preuzet

će i župu sv. Ivana Krstitelja naŠkurinjama. Dosadašnji župnikŠkurinja Ivica Klanac poredKraljevice preuzima službu i uBakarcu gdje do sada župnikbio Giuseppe Vosilla. Iz riječkežupe Uznesenja Marijina odlazikapelan Tomislav Ćurić koji ćenastaviti studij filozofije uRimu. Službu kapelana u župiUznesenja dobio je Luka Lučić.Sužupnik župe sv. NikoleTavelića na Krnjevu fraTomislav Hrstić odlazi ufranjevački samostan u Puli, ana njegovo mjesto će doći fraAnzelmo Stulić. Ovogodišnjimladomisnici preuzet će službekapelana, Robert Riemann naViškovu, a Lovro Perić naŠkurinju i Gornjoj Drenovi.

9v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Završene Hrvatske svjetske igrePrva svehrvatskaolimpijada okupiladomovinstvo iizvandomovinstvo spet kontinenata - UTurističkom naseljuZaton između 780sudionika osvajačimaprvih triju mjesta u 11sportskih disciplina zažene i muškarcedodijeljene su medalje

Zadar, 21.7.2006. (IKA) - Prvasvehrvatska olimpijada koja jeokupila domovinstvo iizvandomovinstvo s petkontinenata je završena. Upetak 21. srpnja u Turističkomnaselju Zaton između 780sudionika osvajačima prvihtriju mjesta u 11 sportskihdisciplina za žene i muškarcedodijeljene su medalje.Neopisiva je uzavrelost iljepota zajedništva u prostorubara Saturnus koja je očitovalajedinstvo mladih Hrvata rijetkokad i gdje viđeno. PredsjednikHrvatskog svjetskog kongresa,organizatora Igara, fra ŠimunŠito Ćorić, zahvalio je svimakoji su podržali taj jedinstveniprojekt, osobito predsjedateljuRadnog odbora za mladežHrvatskog svjetskog kongresa(HSK) Juri Striki, koji je sJagodom Juricom dogovaraokonkretnu realizaciju Igara uZadru i županiji. Osobitazahvalnost upućena je izadarskom nadbiskupu IvanuPrenđi za domaćinstvo i

svestranu potporu Igara.Zadarska nadbiskupija upotpunosti je prepoznala tajjedinstveni svehrvatski projekt,istaknuto je. "O Bože, sretnismo, trudit ćemo se svi" citiraoje fra Šimun riječi nadbiskupaPrenđe, kad mu je priopćeno daće se igre održavati u Zadarskojnadbiskupiji. Fra Šimun jezahvalio na potpori i Vladi RHza pokroviteljstvo te FraniSkoblaru, direktoruTuristohotela, poduzeća u čijemje vlasništvu TN Zaton gdje susudionici bili smješteni,kanadskoj parlamentarki LynJelić, tajniku HSK-a AntiSovulju, Hrvatskoj maticiiseljenika, Hrvatskomolimpijskom odboru,hrvatskom zlatnom olimpijcuZlatku Saračeviću, promotoruIgara, medijima napopraćenosti tog projekta ibrojnim drugima. Dodjelu medalja i oproštajnisusret u Saturnusu pohodio je igospićko-senjski biskup Mile

Bogović, želeći dati moralnupotporu projektu, te osobnočestitati fra Šimunu, jer jeupoznat i prati njegov rad međuhrvatskim iseljeništvom. Dragomi je vidjeti da se mladežveseli, da su se naši Hrvati sasvih kontinenata našli uHrvatskoj; da zajedno pjevajunaše pjesme, da se vijore našezastave, koje se isprepliću sonima iz njihove novedomovine. To je svakako lijepčin. Dobro je da su primilitoliku radost i da će se opetsresti, rekao je biskup Bogović. Između svih sportova, Hrvati izHrvatske pobijedili su u košarci(žene i muškarci) te nogometu(muškarci), ali i u boćanju. No,u svim sportovima pobjednicisu Hrvati, ma iz koje zemljedošli. Na toj je svehrvatskojolimpijadi uistinu najvećapobjeda bilo samo sudioništvo inevjerojatno velik odazivHrvata iz cijelog svijeta, odkojih su neki domovinu svogporijekla posjetili prvi put.

Misa za Tomislava Janka Šagi Bunića o 7. obljetnicismrtiZagreb, 21.7.2006. (IKA) - Osedmoj obljetnici smrtikapucina, profesora i dekanaKatoličkoga bogoslovnogfakulteta u Zagrebu dr.Tomislava Janka Šagi Bunića21. srpnja slavljena je misa ukapucinskoj crkvi Sv. Mihovilau Zagrebu. Koncelebrirali supokojnikov brat Bono Šagi,pokojnikova braća kapucini,provincijal kapucina, dekanKBF-a Sveučilišta u Zagrebukapucin prof. dr. TomislavTenšek, više profesora s istogafakulteta i direktor Kršćanskesadašnjosti prof. dr. AdalbertRebić. Misu je predvodio prof.emeritus dr. Ivan Golub. Namisi su, uz župljane bilipokojnikovi učenici,poštovatelji i prijatelji. Na početku propovijedi prof.Golub prisjetio se da je o. Šagi

propovijedao na njegovojmladoj misi. O patru Šagiju,kako su ga svi zvali, govorio jekao svjedok i prijatelj. Probraoje nekoliko pojedinosti izdugogodišnjega poznavanja isuradnje. Među ostalim rekaoje: "Kao studenti brzo smouočili da je profesor TomislavŠagi drugačiji profesor, da jeučitelj". Propovjednik jenadalje spomenuo kako sumnogi zacijelo viđali već sijedai pognuta o štap oslonjena o.Šagija i na njegovoj vestiizvezena dva slova i četiribrojke: Mt 25,40. Oni ukazujuna Isusove riječi naposljednjem sudu: "Štogodučiniste jednomu od mojenajmanje braće meni učiniste".To što je bilo Isusu na srcu biloje doslovce Šagiju na srcu. Nalijevoj, naime, strani prsijunosio je taj redak na vesti. Prof.

Golub podsjetio je i kako jeŠagi doživio i nove Duhove -Drugi vatikanski sabor. "Bogsamo znade koliko se u njugradio kao teolog zagrebačkognadbiskupa Franje Šepera. Popovratku s Koncila bio jelučonoša i stjegonoša koncilskeobnove u Hrvatskoj.Suutemeljio je "Kršćanskusadašnjost, Centar za koncilskaistraživanja, dokumentaciju iinformacije", utemeljio zajednos prof. Turčinovićem i s dr.Golubom ekumenski bilten"Poslušni Duhu". Zalagao se zapreustrojstvo Nadbiskupskogabogoslovskog sjemeništa uZagrebu od tridentskogmonastičkog tipa u koncilski liksjemeništa smještena u mjesnuCrkvu. Bio je ekumenskaličnost.

Sv. Marija Mandaljena u pelješkoj župi PutnikovićPutniković, 22.7.2006. (IKA) -Uz mnoštvo vjernika starepelješke župe Sv. MarijeMagdalene i hodočasnika izžupa pelješkog poluotoka idubrovačkog primorjasvečanim misnim slavljimaproslavljen je 22. srpnja

blagdan i župna svetkovinaPutnikovića, stare pelješkežupe, kojoj je sveta pokornicanebeska zaštitnica. Uprijepodnevnoj svečanojkoncelebraciji, u staroj župnojcrkvi Sv. Marije Mandaljene iz1749. godine, po dugoj župnoj

tradiciji sudjelovali su svisvećenici Pelješkog dekanataod Vignja do Putnikovića, amisu je predvodio pelješkidekan i župnik Vignja don AnteMarković.

10 26. srpnja 2006. broj 30/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Imenovanja i premještaji u Splitsko-makarskojnadbiskupijiSplit, 22.7.2006. (IKA) -Odlukom nadbiskupa MarinaBarišića u Splitsko-makarskojnadbiskupiji došlo je dopromjena u pastoralnomdjelovanju svećenika. DonMilivoj Čalo imenovan ježupnikom u Podgori, arazriješen je službe župnikaGornjeg Sela na Šolti, gdježupnikom postaje don DarkoMatijević, dotadašnji župnivikar sv. Marka u Makarskoj.Za pomoćnika u župi sv. Markadolazi don Damir Bistrić kojegau Jesenicama zamjenjuje donDalibor Milina, na čije mjestožupnog vikara u župi Gospe odOtoka u Solinu dolazimladomisnik don MarioMihanović.Župnikom župe Radun u Kaštel

Starom imenovan je donAugustin Radović, a umjestonjega za župnika u Grohotamana Šolti dolazi don DraženRadman, koji je bio župni vikaru Trilju, na čije mjesto sadadolazi mladomisnik don HrvojeDragun.Dosadašnji župni vikar u župiSv. Križa u Splitu don IvanLovrić, dolazi na mjestožupnoga vikara na Mertojaku uSplitu, zamjenjujući tako JozuGojsalića koji odlazi na mjestožupnoga vikara na Mejašima uSplitu. Don Marko Klarić,razriješen je službe župnogvikara na Mejašima i imenovanza pomoćnika u župi sv. Križau Splitu.Don Mirko Skejić upućen je naodmor i liječenje, a župe

Dubrava i Sitno Gornjeprepušta don Jakoslavu Baniću,dosadašnjem župnom vikaru uKaštel Kambelovcu.Don Ivan Dragušica razriješenje službe župnika Raduna te jeposlan na bolovanje. Nabolovanje je poslan i donDragan Rajković koji jerazriješen službe župnikaNeuberga-Gradišće. DonZdravko Čulić ide u mirovinu,a na njegovo mjesto za župnikau Hrvatskoj katoličkoj misiji uDortmundu poslan je DonZrinko Brković, dosadašnjižupnik u Podgori.Vikaru za duhovna zvanjamons. Juri Vrdoljaku ipastoralnom vikaru mons.Dragi Šimundži produžen jemandat.

Senj: Ljetni susret sjemeništaraca i bogoslovaO nedjelji - DanuGospodnjem govoriomr. Šporčić

Senj, 22.7.2006. (IKA) - Usklopu redovitoga ljetnogsusreta sjemeništaraca ibogoslova Gospićko-senjskebiskupije koji u organizacijitajnika biskupa Mile Bogovićafra Draženka Tomića borave uSenju, u subotu 22. srpnjaodržano je za njih predavanjena temu "Nedjelja - DanGospodnji". To je inače

središnja pastoralna tema narazini biskupije ove godine.Predavanje je u župnom stanužupe Uznesenja BDM u Senjuodržao generalni vikarbiskupije mons. mr. TomislavŠporčić. On je istaknuo da jerast u svećeničkom zvanju i putka kršćanskoj zrelostinezamisliv bez rasta ueuharistiji. Nedjeljno slavlje

pretvorbe tijela i krvi Kristoveu kruh i vino kruna jesvećeničkog zvanja, poručio jebudućim svećenicima mons.Šporčić. Šest bogoslova i petsjemeništaraca od kojih su čaktrojica iz Udbine imajupredviđene aktivnosti sve doblagdana sv. Jakova gdje ćenazočiti misnom slavlju naUdbini.

Blagdan sv. Marije Magdalene u GospićuMisu predvodiobiskup Bogović

Gospić, 22.7.2006. (IKA) -Blagdan sv. Marije Magdalene,zaštitnice Gospića, svečano jeproslavljen u subotu 22 srpnja ugospićkoj katedrali NavještenjaBDM misnim slavljem koje jepredvodio gospićko-senjskibiskup Mile Bogović ukoncelebraciji župnika igospićkog dekana AntunaLuketića, ekonoma biskupijeNikole Turkalja i župnikaSmiljana Marka Cvitkovića.Misi su nazočili i gradonačelnikGospića Milan Kolić,predsjednica Gradskog vijećaGospića Katica Prpić uzčlanove gradskog vijeća i

poglavarstva. Biskup je na početku svečanemise čestitao dan gradaGospića gradonačelniku,njegovim suradnicima i svimgrađanima Gospića. Ublagdanskoj propovijedigovorio je o povezanosti sv.Marije Magdalene i Gospića. Usrednjem vijeku nastao jenedaleko današnjeg Gospićagostinjac ili lat. hospitium počemu je Gospić i dobio ime.Kasnije je u Gospiću sagrađenagrobljanska crkva posvećenasv. Mariji Magdaleni, sveticikoja je prva došla na Isusov

grob i bila prvi svjedok njegovauskrsnuća. Biskup je unastavku govorio o trpljenju ižrtvi kroz tragičnu sudbinusestre milosrdnice Žarke. Njusu na kraju Drugog svjetskograta "oslobodioci" mučki ubilistrijeljavši ju uz zid groblja.Ona je bila jedna od mnogihkoji su mučenički završili svojeovozemaljsko putovanje. No,njoj je kao i ostalimmučenicima sv. MarijaMagdalena bila svjedok nesamo njihovih zemaljskihstradanja već i njihove nebeskeproslave.

Misa zadušnica u VinkovcimaVinkovci, 22.7.2006. (IKA) - Ucrkvi Bl. Alojzija Stepinca uprigradskom naselju Mirkovci,župe Sv. Ćirila i Metoda uVinkovcima 5, koji su bili prvina udaru srbo-četničke agresijemisom zadušnicom u subotu22. srpnja obilježena je 15.obljetnica smrti dvanaestorice

hrvatskih policajaca ipripadnika ZNG, ubijenih na tajdan g. 1991., iz srpske zasjede.U misnom slavlju, koje je zanjih i sve poginule hrvatskebranitelje, predvodio župnikStjepan Vukovac, uz rodbinu,suborce i predstavnikevinkovačke Hvidre,

organizatore komemoracije,sudjelovali su i brojni mještani,prijatelji, predstavnici Grada iŽupanije, te policije i vojske.Prije mise zadušnice, naspomen-obilježje poginulima,položeni su vijenci i zapaljenesvijeće.

11v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Zadar: Započela konvencija Hrvatskoga svjetskogkongresa

Nadbiskup Prenđaizrazio priznanjeHSK-u, istaknuvšikako su iseljenici zbogduge, teške i slavneprošlosti hrvatskognaroda uvijek bili dionastojanja istremljenja svih kojisu nosili idejudržavotvornosti

Zadar, 22.7.2006. (IKA) -Trodnevno zasjedanjeHrvatskoga svjetskog kongresa(HSK), krovne hrvatskemeđunarodne udruge koja imastožernu ulogu u okupljanjuhrvatskog iseljeništva, sasavjetodavnim statusom priUjedinjenim narodima,započelo je 22. srpnja u dvoraniNadbiskupskog sjemeništaZmajević u Zadru. HSKosnovan je 1993. u Zagrebu iokuplja 400 predstavnika izcijelog svijeta. Ima 30nacionalnih kongresa udržavama gdje Hrvati žive uvećem broju, predstoji ičlanstvo nacionalnog kongresaHrvata iz Crne Gore. Voditeljitih kongresa sudjeluju nakonvenciji koja se održavasvake 4 godine. Na zadarskojkonvenciji razmotra seizdavačka djelatnost,promidžba i razna ulaganja, jerse sastoji od 20 odbora za raznapodručja. Na početku susretapredsjednik Kongresa fraŠimun Šito Ćorić rekao je da ćeKonvencija biti zajedničkainventura života, rada idjelovanja Hrvata izvandomovine u proteklomčetverogodišnjem razdoblju. Nakonvenciji će se birati članoviIzvršnog odbora i ostalih tijela.U prilog učinkovitojdecentralizaciji sustava ječinjenica da je Glavno tajništvoKongresa u New Yorku,Predsjedništvo u Švicarskoj,Riznica je u Skandinaviji, apotpredsjednici za svakikontinent su iz Australije,Sjeverne i Južne Amerike,Kanade, Afrike i Europe.Izvijestit će se i opojedinostima održanih prvihHrvatskih svjetskih igara iplanirati sljedeće. Fra Šimunsmatra da je događaj premašiosva očekivanja i prenosi misaosvih sudionika Hrvatskihsvjetskih igara, da su one punoviše od sporta. Istaknuo je izanimljivost, da je hrvatskijezik postao internacionalni, amislili su da će engleski bitijezik sporazumijevanja. FraŠimun osobito je zahvalan štoje projekt snažno i konkretnopodržala Zadarskanadbiskupija. "Hvala vam daste imali širinu", obratio se fraŠito nadbiskupu Prenđi, rekavšida im taj osjećaj za "njihizvana" puno znači.

Sudionike Kongresa pozdravioje i zadarski nadbiskup IvanPrenđa. "To što govorimo ljudiće zaboraviti, ali što dožive odnas u susretima, nikad nećezaboraviti", rekao je nadbiskupPrenđa, izražavajući radost štoje nadbiskupija pridonijelaradosti svehrvatskogzajedništva ovih dana. "Vi stekreatori novog hrvatskogidentiteta, koji se oduvijektemeljio na vrijednostima vjere,obitelji i domovine. Stvarajmoidentitet svoje nacije, ali nikadbez te tri vrednote", poručio jenadbiskup. U osvrtu naHrvatske svjetske igre, rekao jeda su zastave iz brojnih zemaljapostale dio nas i mi smo postalidio tih zastava. "To ne bismomogli da nemamo svojuslobodnu državu, da nismo upunoj mogućnosti izražavanjasvog identiteta. Domovina jeviše od zemljopisa", istaknuoje. Izrazio je priznanje HSK-u,rekavši da su iseljenici zbogduge, teške i slavne prošlostihrvatskog naroda, bili uvijekdio nastojanja i stremljenja svihkoji su nosili idejudržavotvornosti, kojoj su senadali i očekivali. "Uoživljavanju hrvatske države inove stvarnosti iseljenaHrvatska imala je svoje mjesto.Bili ste uz hrvatski narod unajtežim trenucima", rekao jenadbiskup Prenđa, dodavši dasu Hrvati mali narod, ali od 7.st. duboko utkan u povijestEurope i svijeta. "Hrvatskinarod je živio od svojihvrednota iz kojih je crpiosnagu. Vjera u Boga, obitelj idomovina konstanta su od 7. st.do danas. Povezanost suniverzalnom Crkvom nije bilazapreka našoj osobnosti. Imalismo svoje osobitosti, slavilismo Boga na starohrvatskomglagoljaškom jeziku više od1000 godina", rekao jenadbiskup, dodavši da je tavjera dala snage za obitelj, onaje podnijela sve mijene. "Gdjeima života tu se ostaje",poručio je, u zahvalnosti Boguza zdravu obitelj. SudionicimaKongresa je poručio dapostavljaju pitanja nama uHrvatskoj, ali i sebi samima, jersvi smo pozvani stvarati, čuvatii produbljivati hrvatskiidentitet.Sudionicima se obratio iMarijan Klanac, predstavnik

Hrvatskog olimpijskog odbora,rekavši da su naši sportaši zasvojih natjecanja spavali udomovima Hrvata uiseljeništvu. Citirao je misaooca hrvatskog olimpizmaFranje Bućara koji je rekao dasportaši trebaju imati u desnicisnagu, u srcima odvažnost, umislima domovinu. "To Hrvatiimaju", istaknuo je, zahvalivšiHSK-u što je pružio priliku daprojekt pomogne i Hrvatskiolimpijski odbor koji ovogrujna proslavlja 15. obljetnicuosnivanja. "Bila sam ponosna na svojnarod", rekla je podupirateljicai promotorica Igara Lyn Jelić,kanadska parlamentarkahrvatskog podrijetla. Istaknulaje da nije imala sličnogživotnog iskustva, izražavajućiponos da se i kanadska zastavavijorila među ostalima.Prenijela je misli svoje djecekoja su rekla da im je Kanadadala mogućnost, ali Hrvatskaim je dala ponos i snagu.Izražavajući želju da bi svojeduboke i neopisive emocijesabrala najradije napisavšiknjigu o događaju Hrvatskihsvjetskih igara, poručila je daće se potrudit da sljedeće Igrebudu još i bolje. Svi su dobili knjigu "Hrvatskimisir" dr. Ante Kolege, te je fraŠimun zahvalio i za doprinosIgrama i na toj sveučilišnojrazini. "Nova snaga nasudružuje. Izdržite u tojorganizaciji, okupite još višeljudi", poručio je dr. Kolegačlanovima Kongresa. U knjizise govori o tome kako su Hrvatikroz povijest vlastitim trudom iidejama u gospodarstvu živjeli,kojim načinom su izdržali."Tako ćemo i ubuduće", rekaoje dr. Kolega, istaknuvši da i1% Hrvata u gotovo 6milijunskom stanovništvuEuropske unije možepridonijeti razvoju svojimplamtećim zanosom.Svečanost je uzveličao i nastuppredstavnika Hrvatskihoružanih snaga, klape Hrvatskeratne mornarice "sv. Juraj",osnovane 2001. na inicijativuVojnog ordinarijata RH, saželjom da nastupa namanifestacijama diljem svijetapromičući klapskim pjevanjemponos hrvatskog vojnika ihrvatsku baštinu.

12 26. srpnja 2006. broj 30/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Svečani zavjeti trogirske koludriceU obredu monaškogposvećenja vječnezavjete položila s.Marija Katarina Zrno

Trogir, 22.7.2006. (IKA) - Usvečanome misnom slavlju kojeje u samostanskoj crkvi Sv.Nikole trogirskih benediktinkiu subotu 22. srpnja predvodiosplitsko-makarski nadbiskupMarin Barišić zajedno stridesetak svećenika, međukojima su bili i župnik Kupresa- Otinovci don DominikStojanović, katedralni trogirskidekan i župnik Sv. Lovre donTomislav Čubelić i fra JozoMilanović, prior jedine muške

hrvatske benediktinske opatijena Čokovcu u pašmanskomTkonu, te uz sudjelovanjeroditelja, braće i sestara, brojnerodbine, mnogobrojnihKuprešana i trogirskih vjernika,koji se na misnim slavljimaokupljaju kod benediktinki, uobredu monaškog posvećenjasvečane (vječne) zavjetepoložila je koludrica s. MarijaKatarina Zrno (27), rodom izžupe Kupres - Otinovci.To je prvi put nakon 23 godine

da je trogirski samostanbenediktinki, osnovan 1064.godine, dobio novu koludricu,te ih sada ima šest. Mladamonahinja svečane je zavjetepoložila u ruke opaticesamostana Sv. Nikole m.Marije Ivane Šeravić, primivšiprsten, kao znak zaručništva sKristom, kukulu, svečanu crnumonašku halju te časoslov, kaoznak punopravne benediktinskekorske molitve.

Luč proslavio sv. Mariju MagdalenuLuč, 22.7.2006. (IKA) - Višeod stotinu vjernika Luča, 300godina stare baranjske župe Sv.Marije Magdalene nedaleko odBelog Manastira, sudjelovalo jeu subotu 22. srpnja u svečanojpoldanici, koju je uz župnikaIvicu Kelamu i dvanaestoricusvećenika Baranjskog dekanatapredvodio Darko Tvrdojević,

novi župnik Trnave.Na blagdan župne nebeskezaštitnice i naslovnice crkve iz1721. g. uvijek su dvije mise, ajutarnju u 8 sati s većim brojemvjernika predvodio je župnikKelama. Župa Luč u srbo-četničkoj je okupaciji teškopostradala, barokna župnacrkva iz 18. stoljeća znatno

oštećena okupaciji, propala je iod starosti. Župnik ističe kakoje staro, spomenički vrijednocrkveno zdanje tek dijelom"pokrpano", a kao spomenikkulture, njezin popravak iobnova, ovise o financijskompriljevu iz Ministarstva kulture,koji je opet u zastoju.

Bebrina proslavila sv. Mariju MagdalenuBebrina, 22.7.2006. (IKA) - Uzmnoštvo domaćih vjernika ihodočasnika iz okolnih župa,Bebrina, 218 godina stara župau Đakovačkoj i Srijemskojbiskupiji, teško postradala uDomovinskom ratu, svečanimprijepodnevnim euharistijskimslavljem proslavila je sv.Mariju Magdalenu, liturgijskiblagdan i župnu svetkovinu.Uz župnika Marijana Goleca usredišnjoj poldanici koju je

predvodio župnik ŠumećaAntun Farkaš koncelebriralo jeosam svećenika iz župaNovokapelskog dekanata. Nablagdan su slavljene tri mise, amisu u 8, s već brojnimvjernicima, te u 19.30 sati, stakođer velikim brojemvjernika, prema riječimažupnika Goleca, više negoliprijašnjih godina, u ratom teškooštećenoj kasnobaroknojžupnoj crkvi svete pokornice

predvodio je župnik. Staražupna crkva Sv. MarijeMagdalene u srpskoj jeokupaciji bila teško oštećena, utijeku je obnova, koja "tečemukotrpno, jer nikako danamaknemo sredstva potrebnaza veći zahvat", kazuje župnik,koji se nada da će crkvu Sv.Marije Magdalene, kojoj su udekanatu posvećene dvije župe,strpljivošću i upornim radomuspjeti izvorno obnoviti.

Razrješenja i imenovanja u Porečko-pulskoj biskupijiPoreč, 23.7.2006. (IKA) -Dekretom porečko-pulskogbiskupa Ivana Milovanapočetkom srpnja izvršene susljedeće personalne promjene uPorečko-pulskoj biskupiji: vlč.Alojzije Baf, župnik Vižinade,razriješen je službe župnogupravitelja župa Višnjan iBačva. Vlč. Ivica Butkovićrazriješen je službe župnikažupa Žbandaj i Fuškulin iimenovan je župnikom župaVišnjan i Bačva. Vlč. MladenMatika, župnik Vrsara iFuntane, imenovan je ižupnikom Fuškulina. Vlč.Geremia Massa imenovan ježupnikom Žbandaja, ostaje inadalje župnim vikarom uPoreču. Preč. Marijan Pamićrazriješen je službe župnikažupe Pazinski Novaki. O. JobMikolić imenovan jeupraviteljem župe Pazinski

Novaki. Vlč. Ilija Pavlović,župnik Krista Spasitelja u Pulirazriješen je službe voditeljaDoma pri Kolegiju u Pazinu iimenovan je voditeljem "KućeMilosrđa" u Majmajoli. Preč.Željko Staver razriješen jeslužbe voditelja "KućeMilosrđa" u Majmajoli. Vlč.Bernard Jurjević imenovan jevoditeljem Doma pri Kolegiju uPazinu. O. Alfons Orlićimenovan je dijecezanskimpovjerenikom za redovnice uPorečko-pulskoj biskupiji. Vlč.David Pahor razriješen jeslužbe župnog vikara u Rovinjui stavlja se na raspolaganjedubrovačkom biskupu. Vlč.Maksimilijan Ferlin,mladomisnik, imenovan ježupnim vikarom u Rovinju.Vlč. Juan Manuel CastroHernandez, mladomisnik,imenovan je župnim vikarom u

Poreču. O. Tomislav Cvetkorazriješen je službe župnikažupe sv. Ivana Krstitelja u Puli.O. Miroslav Štuban razriješenje službe župnog vikara župesv. Ivana Krstitelja u Puli tebolničkog kapelana Bolnice uPuli. O. Krunoslav Kemićimenovan je župnikom župe sv.Ivana Krstitelja u Puli. O.Bernardin Filinić imenovan ježupnim vikarom župe sv. IvanaKrstitelja u Puli. O. AnselmoStulić razriješen je službežupnika župe sv. Antona u Puli.O. Tomislav Hrstić imenovanje župnikom župe sv. Antona uPuli. O. Mate Polonijorazriješen je službe župnogvikara župe sv. Antona u Puli.O. Frane Delić imenovan ježupnim vikarom župe sv.Antona u Puli.

13v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Taborovanje djece i mladihGeslo je bilo"Gospodin moj i Bogmoj"

Staro Petrovo Selo, 23.7.2006.(IKA) - U organizaciji Udrugemladih s. Jula Ivanišević StaroPetrovo Selo od 21. do 23.srpnja upriličeno jetradicionalno taborovanje djecei mladih na izletištu Jambrovackod Starog Petrovog Sela.Sedmu godinu u nizu okupio serekordan broj mladih. Njih 35stiglo je iz staropetrovoselske,novogradiške,gornjobogićevačke župe,Oriovca, Godinjaka, Vrbove.Nekima je to bilo prvo iskustvosusreta s Bogom i samima

sobom u prirodi bez televizora,mobitela i drugih pogodnostikoje nudi svakodnevni život.Oni koji su proteklih godinasudjelovali na taborovanjuvratili su se ponovno. Gesloovogodišnjeg taborovanja, kakonam je rekao tajnik UdrugeDario Đanić, bilo je "Gospodinmoj i Bog moj". I to jetaborovanje bilo susret čovjekai Boga kroz misu, molitvu,priliku za ispovijed. No bilo jedovoljno vremena i zazajedničko druženje, igre,zabavu i sve ono što veseli srca

mladih ljudi. I ovo taborovanjeomogućilo je uz razmatranja otemama "Moj Bog i moje sve" i"Na ljubav smo pozvani"prakticiranje vjere kroz brigu obližnjemu, život u zajednici ukojoj su tri dana mladi ljudi biliupućeni jedan na drugoga.Dnevni sadržaji počinjali sujutarnjom molitvom, a mise suslužili Robert Mokri,povjerenik za pastoral mladihPožeške biskupije, i AntunPrpić, župnik župe sv. AntunaPadovanskog Staro PetrovoSelo.

Koncert marijanskih i hodočasničkih pjesamaMeđunarodna smotrafolklora nastavilaprikazivati bogatetradicije crkvenogpučkog pjevanja uHrvata

Zagreb, 23.7.2006. (IKA) -Tematskim koncertomhrvatskih hodočasničkih imarijanskih pjesamaMeđunarodna smotra folkloranastavila je 23. srpnja u crkviSv. Katarine u Zagrebuprikazivati bogate tradicijecrkvenog pučkog pjevanja uHrvata. U programMeđunarodne smotre folklora iranijih godina su uvrštavaniprogrami s predstavljanjemcrkvenog pjevanja u hrvatskomnarodu. Tako su posjetitelji2004. godine imali prilikeupoznati "Crkveno pučkopjevanje Hrvata iz Bosne iHercegovine", a proteklegodine "Crkveno pučkopjevanje svecima zaštitnicima uSlavoniji". Na koncertu su nastupili ženskapučka pjevačka skupina HKUD"Fra Mijo Čuić" (GornjaBukovica, Bosna iHercegovina), mješovitapjevačka skupina FS "Kualjskeposestrine i pobratini" (Kali,otok Ugljan), mješovitapjevačka skupina Hrvatskogdruštva "Janjevo" (Zagreb),muška pjevačka skupina KUU

"Zvona Zagore" (MirlovićZagora), mješovita pjevačkaskupina IFG "Sloga" (GučaGora-Travnik, Bosna iHercegovina), mješovitapjevačka skupina KUD"Molve" (Molve), Lidija Bajuk(Zagreb), mješovita pjevačkaskupina KUD "Kupljenovo"(Kupljenovo), crkveni pučkipjevači župe Presvetog Trojstva(Rogotin) i ženska pjevačkaskupina KUD "Podvinje"(Podvinje). Jubilarna 40. Međunarodnasmotra folklora održana je uZagrebu od 19. do 23. srpnja.Poseban naglasak stavljen je napovezivanje s prvom smotromodržanom 1966. godine. Takosu folklorne skupine izHrvatske došle iz istih mjesta izkojih su bili izvođači na prvojSmotri, a među samimizvođačima bilo je i onih kojisu sudjelovali i te davne 1966.godine.Misu za sudionike 40.Međunarodne smotre folklora unedjelju 23. srpnja uzagrebačkoj katedralipredvodio je zagrebačkipomoćni biskup Josip Mrzljak.

Crkveno pjevanje Hrvata udomovini i bližoj dijasporioznačuje specifična simbiozacrkvene i pučke (svjetovne,tradicijske) glazbe, koja jevažan čimbenik za kontinuitet iopstanak i tradicijskog icrkvenog pjevanja. Na 36.Međunarodnoj smotri folkloraodržanoj 2002. godine takođerje održan koncert hrvatskihhodočasničkih i marijanskihpjesama, na kojem je nastupilo10 pjevačkih skupina. Tajkoncert je zahvaljujući donZvonku Martiću, održan istegodine i u sarajevskoj katedrali,a nazočan je bio i kardinalVinko Puljić. Zamisao o programumarijanskih pjesama potekla jeod Vidoslava Bagura,organizatora Smotre folkloraDalmacije u Metkoviću, gdje seod godine 2000. redovitoodržavaju koncerti marijanskihpjesama. Godine 2005. Smotrau Metkoviću izdala je dvostrukinosač zvuka "Ružice majska,diko nebeska". U realizacijikoncerta pomogao je i JoškoČaleta.

Koncert duhovne glazbe u OgulinuKoncert Zagrebačkogopernog studija ucrkvi Sv. Križa usklopu Frankopanskihljetnih večeri

Ogulin, 23.7.2006. (IKA) - Užupnoj crkvi Sv. Križa uOgulinu u organizacijiZagrebačkog opernog studija iPučkog otvorenog učilišta izOgulina održan je 23. srpnjakoncert duhovne glazbe usklopu Frankopanskih ljetnihvečeri. Bio je to u nepunihmjesec dana treći nastupčlanova Zagrebačkog opernogstudija u Ogulinu, koji je 25.lipnja počeo praizvedbom"Kazališnog redatelja" W. A.Mozarta u Hrvatskoj.

Pod muzičkim vodstvomAntuna Petrušića i uz suradnjuAndrijane Sesar na klavirujednosatni nastup u prepunojžupnoj crkvi održali susopranistice Nina Kober iAntonija Juričić, tenor VedranJurković i Ivica Trubić. Izvelisu niz skladbi Haendela,Schuberta, Bacha, Dvorzaka iMozarta. Ogulinska publikaposebno je toplo pozdravilaSchubertovu Ave Mariju uizvođenju mladog studenta

zagrebačke Muzičke akademijetenora Vedrana Jurkovića, kao iAve Maria KlotildeKainerstorfer, solistazagrebačke Opere basa IviceTrubića. Zapažena je bila iprofesorica solo pjevanja igitare sopranistica Nina Kobleru izvođenju arije Kleopatre izHandlove opere Julije Cezarkao i domaća studentica solopjevanja sopranistica AntonijaJuričić u izvođenju arije izoratorija Mesija G.F. Handela.

14 26. srpnja 2006. broj 30/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Prva mlada misa nakon više od 200 godinaU župi sv. Filipa iJakova - Odvorci kodSlavonskog Brod vlč.Antun Japundžićslavio mladu misu podgeslom "PrepustiGospodinu putovesvoje"

Slavonski Brod, 23.7.2006.(IKA) - Nakon više od 200godina župa Sv. Filipa i Jakova- Odvorci kod SlavonskogBroda dobila je mladomisnika.Vlč. Antun Japundžić slavio je23. srpnja u župnoj crkvi mladumisu pod geslom "PrepustiGospodinu putove svoje".Nakon primljenog roditeljskogblagoslova ispred rodne kućeslijedila je procesija do crkve.Uz više tisuća vjernika izcijelog Sibinjskog kraja i izokolnih mjesta u euharistijskomslavlju koncelebriralo jetridesetak svećenika, apropovijedao je župnik izPocrkavlja i sibinjski dekanTomislav Vlaović. Na misi susudjelovali i mnogobrojnibogoslovi iz Zagrebačke

nadbiskupije i Požeške iĐakovačke i Srijemskebiskupije, koji su čitali misnačitanja. Slavlje su pjevanjemuzveličali mladi iz župe. U imeodvoračke župe pozdravneriječi i riječi zahvalemladomisniku, njegovimroditeljima rodbini i svimanazočnima uputio je domaćižupnik Marinko Markić.Znakovite darove prinosili sužupljani u narodnim nošnjama. Propovjednik Vlaović zahvalioje Gospodinu na tomemilosnom danu, amladomisnikovim roditeljima iobitelji zahvalio je na njihovojvjeri. Posvijestio jemladomisniku njegove noveobveze, a vjernike je zamolio

da mu u molitvi i dalje budupotpora. Vlč. Japundžićzahvalio je roditeljima,Stjepanu i Tereziji, obitelji, kaoi svima na materijalnoj iduhovnoj pomoći u tijekuživota, napose na sudjelovanjuu proslavi toga dana. Na krajumise zajedno s još četirimladomisnika Đakovačke iSrijemske biskupije udijelio jesvoj svečani mladomisničkiblagoslov.Nakon mise na zajedničkomručku s više od tisuću gostijuprogram su pjevanjem pratiličlanovi skupine "Zdenac".Slavlju je prethodila trodnevnaduhovna priprava, a u brojnimpripremama svesrdno su seuključili svi mještaniodvoračkog kraja.

Preminula s. Ljerka Ljubica KunićProvela je dvadesetgodina u misijama uBrazilu

Đakovo, 24.7.2006. (IKA) -Sestra M. Ljerka LjubicaKunić, članica družbeMilosrdnih sestara sv. Križa,provela je punih dvadesetgodina u misijama u Brazilu.Zbog uznapredovale bolestiraka, u Hrvatsku se vratila 25.svibnja ove godine, odnosno izbolnice u Salvadorupremještena je na Institut zatumore u Zagrebu, a 8. lipnjadošla je u provincijalnu kuću uĐakovu. Preminula je 21.srpnja u Đakovu, u 61. godiniživota i 37. godini redovničkihzavjeta.Pokopana je 24. srpnja nagradskom groblju u Đakovu. U tijeku II. svjetskog rataobitelj Kunić preselila se izHrvatskoga zagorja u Rumu, uSrijem, gdje je s. Ljerka rođena9. prosinca 1945. od oca Tomei majke Franciske rođ. Šafran.Krštena je u župnoj crkvi naime Ljubica. U obitelji je biloosmero djece, od kojih je dvojeumrlo u ranoj dobi. Godine1946. obitelj Kunić vratila se,kao i ostale hrvatske obitelji, izSrijema u Hrvatsku, u seloRetkovce. Tu je Ljubicazavršila osnovnu školu, primilaprvu pričest i krizmu. Zbogprakticiranja vjere članoviobitelji trpe. U Vinkovcima jepohađala Gimnaziju imaturirala 1965. U jesen istegodine stupila je u samostan uĐakovu. Od 1966. do 1969.godine boravila je u Kućimatici u Ingenbohlu, u

Švicarskoj, gdje je završilaredovničku formaciju i 1969.položila prve sv. zavjete. Imalaje dar za likovnu umjetnost te jenastavila studij primijenjeneumjetnosti u Baselu. Nakontoga radila je jednu godinu nasestarskoj školi u Ingenbohlu.U Hrvatsku se vratila 1975. UZagrebu je završila Pedagoškuakademiju i Filozofsko-teološkiinstitut Družbe Isusove. Nošenamisijskim duhom očitujeuskoro svoju želju da pođe umisije, u Brazil. Tako je 31.ožujka 1986. primila misijskoposlanje u samostanskoj crkviSrca Isusova u Đakovu, iz rukubiskupa Ćirila Kosa. U Brazil jeotišla 8. svibnja 1986. Prvomjesto njezina pastoralnogdjelovanja bilo je predgrađeSalvadora. Na otoku Ilha deMaré, kao i kasnije u zajedniciSanta Rita, u južnomu dijeluBrazila, s velikom kreativnošćuanimirala je rad s biblijskimskupinama. Vrlo jednostavnim isimboličnim načinomprikazivanja biblijskih događajaprenosila je poruku evanđelja.Imala je dar da je mogla inajveće misterije vjere približitiobičnomu čovjeku. Nagodišnjim susretima sestarauočljivi su bili njezini doprinosiu simboličnim prikazimaliturgijskih čina, što su sestrejako cijenile. Na osobnu molbu1993. otišla je na dvije godine uGovernador Valadares, u kućusiročadi za dječake, gdje ih jepoučavala u rezbarenju ioblikovanju drveta. Uvijek se

priklanjala onima za koje jesmatrala da su najugroženiji udruštvu. Identificirala senajčešće s vrlo jednostavnim isiromašnim ljudima te je katkads njima i satima lovila plodovemora, razgovarala. Bila je snjima i za njih. U župi Sao Geraldo proširila jesvoju kreativnost u pripremiliturgije s mladima i djecom.Bila je osoba traženja puta udubinu i to je htjela prenositi nadruge i pomoći im na tom putu,makar to bilo ponekad izahtjevno. S velikombrižljivošću i neumornošćuvršila je svoje dužnosti uzajednicama sestara. Bila jepraktična osoba i kao dobradomaćica primjećivala bi sveono za što drugi nisu imalitoliko oka ili smisla. Premdatiha i šutljiva, bila je posvudaprisutna. U SaoCaetano/Pernambuco s. Ljerkaradila je u pastoralu i uz tootkrivala svoje naravne darove iželju da pomogne bolesnima. Utom se smjeru osposobljavala tepomagala ljudima da se naprirodan način oslobode svojihboli, pogotovo onima kojinemaju mogućnosti doći doliječnika. U tomu je bilaneumorna. Ljudi su veomacijenili njezinu brigu zabolesnike i osjetili prazninukada je u proljeće ove godinepočela pobolijevati i kada seodlučila za povratak uHrvatsku.

15v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

O radu šibenskog veleučilištaBiskup Ivas primioprof. dr. MarkaRadačića i dr.Zdravka Perana

Šibenik, 24.7.2006. (IKA) -Šibenski biskup Ante Ivasprimio je u ponedjeljak 24.srpnja novoimenovanog dekanaVeleučilišta u Šibeniku prof. dr.Marka Radačića i voditeljaPrometnog studija dr. ZdravkaPerana. Na susretu je bilo riječi o radušibenskog veleučilišta koje sesastoji od tri studija: turističkogmenadžmenta, prometnih

znanosti i upravno pravnogstudija u Vodicama.Veleučilište u Šibeniku imadobru budućnost, interesstudenata je velik. U narednomvremenskom periodu šibenskistudenti obrazovne sadržajesavladavat će na još kvalitetnijii suvremeniji način rada,istaknuo je dr. Radačić. Biskup je izrazio zadovoljstvo ipotporu Veleučilištu u

Šibeniku, jer jedna takvaustanova dat će značajandoprinos razvoju Šibenika iŠibensko kninske županije, amladim ljudima otvara noveperspektive. Istaknuo je ivažnost duhovnog rada sastudentima, te je najavio iskorašnje imenovanjestudenskog kapelana, koji bipastoralno skrbio o šibenskojstudentskoj populaciji.

Šesta obljetnica uspostave Gospićko-senjske biskupijeBiskup Bogovićpredvodio misu naostacima drevnekrbavske katedrale Sv.Jakova

Gospić, 25.7.2006. (IKA) - Naostacima drevne krbavskekatedrale Sv. Jakova u utorak25. srpnja slavljena je svečanamisa kojom je proslavljenašesta obljetnica uspostaveGospićko-senjske biskupije.Pred stotinjak vjernika izUdbine i hodočasnika izGospića kao i Udbinjana izostalih hrvatskih gradova,svečanu liturgiju predvodio jegospićko-senjski biskup MileBogović zajedno sa 16svećenika biskupije, međukojima svih članova drevnogSenjskog kaptola, kao i svihdekana. Sv. Jakov starijiapostol nebeski je zaštitnikžupe Udbina, što je na početkuistaknuo mjesni župnik fraNediljko Knezović. Misnoslavlje uveličao je župni zbor izGospića.

"Pozdravljam vas s temeljadrevne krbavske katedrale skoje su kroz vjekove govorilimnogi biskupi, a čija je riječnakon toga utihnula, sve dopred 10 godina", poručio je napočetku biskup Bogović teposebno pozdraviopredstavnike onih Udbinjanakoji su za blagdan sv. Lucije1942. godine morali napustitisvoje vjekovne domove.Pozdravio je i sjemeništarce ibogoslove kojima je na Udbinizavršio ovogodišnji ljetnisusret. Govoreći o sv. Jakovuapostolu, istaknuo je da je onuz brata Ivana i Andriju bio jačidio apostolskog zbora koji jebio vjeran svom učitelju IsusuKristu, sve dok mu kralj Herodnije mučki odrubio glavu. Akodanas primijenimo dioJakovljeva zanosa u življenju,nema opasnosti za Crkvu i

ljude. Biskup je u nastavkugovorio o povijesti Krbavskebiskupije ustanovljene 1185.,koja je bila razarana uprodorima Tatara i kasnijeTuraka, a koja je postala simbolrazaranja. Žrtve na Krbavskogpolju glavni su motiv podizanjaCrkve hrvatskih mučenika naUdbini i one nas potiču daistaknemo i štujemo katoličkežrtve. S druge strane, ruševinestare krbavske katedrale nastrebaju poticati na izgradnjužive crkve. Nakon mise svi sudionicimisnog slavlja uputili su se uprocesiji do katoličkog grobljana Udbini koje je tek nedavno"otkriveno" nakon što suposjećena stabla, i koje jepokazatelj tragedije HrvataUdbine posljednjih polastoljeća.

Šibenska katedrala dobiva novu rasvjetu i ozvučenjeBiskup Ivas zahvaliodonatorima narazumijevanju ipruženoj pomoći, teupozorio i nanedovoljnu brigu zakatedralu

Šibenik, 25.7.2006. (IKA) - Nadan svog naslovnika Sv.Jakova, apostola 25. srpnjašibenska katedrala dobiva novurasvjetu i ozvučenje. Projektnove rasvjete vrijedan 470tisuća kuna ostvaren je uzpomoć Croatia osiguranja kojeje doniralo 300 tisuća kuna.Tim povodom u biskupskojpalači u Šibeniku održana jetiskovna konferencija na kojojje uz biskupa Antu Ivasagovorio Ante Kulušić, direktoršibenske podružnice CroatiaOsiguranja.Šibenska katedrala nalazi se naUNESCO-vu popisu svjetskekulturne baštine od 2000.godine, a intenzivno se uređujeposljednjih 14 godina.Rasvjetljavanje unutrašnjosti,prvo je zadiranje u njenuunutrašnjost katedrale, štooznačava prekretnicu uobnavljanju.Idejno projektno rješenje

rasvjete katedrale izradila jetvrtka talijanska Guzzini, kojaje to rješenje darovala.Izvedbeni projekt i nabavurasvjetnih tijela izvršila je firmaRađa rasvjeta iz Splita. Biskup Ivas zahvalio jedonatorima na razumijevanju ipruženoj pomoći, te je upozorioi na nedovoljnu brigu zakatedralu. Naša javnost nije jošuvijek dovoljno prepoznalakatedralu i njezine potrebe kojenadilaze mogućnosti BiskupijeGrada i Županije.Danas se na ilegalan načinzarađuje na šibenskoj katedrali.Danas se bez ikakve kontroletrguje sa motivima katedrale,kaže biskup, a oni koji to radeodbijaju dati niti minimalniprilog za obnovu katedrale.Obnova katedrale zahtijevavrhunske stručnjake i metode.To traži i UNESCO. Upravo tojinstituciji ove godine treba

podnijeti iscrpan izvještaj osvemu što se u proteklomperiodu radilo u katedrali, akoocjeni da se u objekt ne ulažedovoljno, UNESCO ga možeskinuti s popisa.Croatia osiguranje, kao vodećaosiguravateljska kuća, neostvaruje svoje poslanstvosamo aktivnom ulogom ugospodarskoj okolini, već iodazivom na stvarne potrebezajednice. Donacije isponzorstva najbitniji suelementi etičnog poslovanjatvrtke, zacrtanog od samogosnutka, kazao je Ante Kulušićdirektor šibenske podružniceCroatia osiguranja.U jutarnjim satima u katedraliSv. Jakova slavljene su dvijeeuharistije. Svečanu jepredvodio don Marinko Malkić,a pjevao je zbor polaznikaLjetne orguljaške škole.

16 26. srpnja 2006. broj 30/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Imenovanja, premještaji i razrješenja u ZagrebačkojnadbiskupijiZagreb, 25.7.2006. (IKA) -Dekretima Nadbiskupskogduhovnog stola ovih su danaizvršene sljedeće personalnepromjene u Zagrebačkojnadbiskupiji: u središnjimustanovama: prelat VladimirStanković, kanonik ipredsjednik Odbora za obnovukatedrale, razriješen je službegeneralnog vikara Zagrebačkenadbiskupije i moderatoraNadbiskupskog duhovnogstola. Preč. dr. TomislavMarkić, generalni tajnik zapripremu Druge sinodeZagrebačke nadbiskupije idosadašnji nadbiskupskidelegat za trajnu formacijusvećenika, imenovan jebiskupskim vikarom za trajnuformaciju svećenika i formacijutrajnih đakona. Preč. prof.Boris Balenović, predsjednikCaritasa Zagrebačkenadbiskupije, razriješen jeslužbe ravnatelja Nadbiskupskeklasične gimnazije i imenovanmoderatorom Nadbiskupskogduhovnog stola. Preč. dr.Zvonimir Kurečić, prebendarzagrebačke katedrale, razriješenje službe sudskog vikara priMeđubiskupijskom sudu prvogstupnja. Vlč. dr. Josip Šalkovićrazriješen je službe vicerektorau Bogoslovnom sjemeništu iimenovan sudskim vikarom priMeđubiskupijskom sudu prvogstupnja. Preč. dr. Josip Jakšićrazriješen je službepredstojnika Katehetskog uredai imenovan predstojnikomUreda za župnu katehezu.Sestra dr. Valentina Mandarićimenovana predstojnicomUreda za vjeronauk u školi.Vlč. mr. Antun Sente ml.,razriješen je službenadbiskupskog tajnika iimenovan povjerenikom zapastoral mladih. Vlč. MatijaPavlaković, mladomisnik,imenovan je nadbiskupskimtajnikom. Vlč. mr. Ivan Gretić,rektor Međubiskupijskogsjemeništa, imenovan je iravnateljem Nadbiskupskeklasične gimnazije. Vlč. ZlatkoPavetić razriješen je službežupnog vikara u župamaNavještenja Gospodinova uVrbanima i svetog LeopodaMandića, Ljubljanica - Voltinou Zagrebu te imenovanprefektom u Bogoslovnomsjemeništu. Vlč. Ivan Zlodi,razriješen je službe župnogvikara u župi svetog Josipa u

Zagrebu i imenovanpomoćnikom predstojniceUreda za vjeronauk u školi.Vlč. Dragutin Goričanecrazriješen je župničke službe uVrhovcu i imenovanpovjerenikom za pastoral osobas posebnim potrebama iduhovnim asistentom uCaritasu Zagrebačkenadbiskupije. Promjene u župničkimslužbama: vlč. Krunoslav Detićrazriješen je službe upraviteljažupe u Zajezdi te imenovanžupnim upraviteljem uRovišću; preč. Lovro Hadrovićrazriješe je župničke službe uRovišću i umirovljen; vlč. IvanHrastović razriješen ježupničke službe u Loboru, aimenovan župnikom u KraljevuVrhu; fra Martin Jaković,OFMConv. razriješen je službeupravitelja župe svetogMaksimilijana Kolbea uZagrebu i imenovan župnikomu župi svetog AntunaPadovanskog u Zagrebu; fraNikola Jureta, OFMConv.imenovan je župnikom u župisvetog Josipa Radnika u Sisku;vlč. Dragutin Kučan, župnik uKrašiću, razriješen je upravežupe u Gornjem Prekrižju; vlč.Željko Lovrić razriješen jeslužbe župnog vikara u župi sv.Petra u Zagrebu i imenovanupraviteljem župe u Zajezdi;vlč. Ivica Mađer razriješen jeuprave župe svetog JosipaRadnika u Gajnicama ipremješten u istom svojstvu uKravarsko; p. Dragan Majić, DIrazriješen je službe župnika uSavskom Nartu; vlč. MiroslavMarkić razriješen je službežupnog vikara u Jastrebarskomi imenovan upraviteljem župa uVrhovcu te u GornjemPrekrižju; vlč. Ivan Mikecrazriješen je službe upraviteljažupe na Lazu i imenovanupraviteljem župe u Loboru; fraIvan Miškić, OFMConv.imenovan je župnikom u župisvetog Maksimilijana Kolbea uZagrebu; vlč. Antun Motočićrazriješen je župničke službe uLuki te imenovan župnikom uPrišlinu; fra Marijan Opitz,OFM razriješen je župničkeslužbe u župi PresvetogTrojstva u Karlovcu; vlč.Stjepan Petika imenovan jeupraviteljem župe u Luki; vlč.Tomislav Petranović razriješenje službe upravitelja župe u

Kerestincu i premješten u istomsvojstvu na Laz; preč. MatijaPrepelić razriješen je župničkeslužbu u Kraljevu Vrhu iumirovljen; fra Žarko Relota,OFMConv. razriješen ježupničke službe u župi svetogAntuna Padovanskog uZagrebu, a fra Anđelko Sesar,OFMConv. razriješen je isteslužbe u župi svetog JosipaRadnika u Sisku; vlč. DragutinSmrkulj razriješen je župničkeslužbe u Petrovskom ipremješten u istom svojstvu uSavski Nart; vlč. mr. RobertŠreter imenovan je župnikom užupi Uznesenja BDM uStenjevcu; vlč. Božidar Tenšekrazriješen je službe povjerenikaza pastoral mladih iprivremenog upravitelja župe uBrezovici te imenovanupraviteljem župe u Sesvetama;vlč. Stjepan Tenšek, upraviteljžupe u Velikoj Trnovitici,razriješen je službe upraviteljažupe u Staroj Ploščici ipovjerena mu uprava župe uTomašici; vlč. Ivan Tompićrazriješen je službe upraviteljažupe u Tomašici i imenovanžupnikom u Petrovskom; vlč.Vladimir Vizir razriješen jeslužbe župnog vikara u Zabokui imenovan upraviteljem župe uStaroj Ploščici; vlč. StjepanVuglovečki razriješen ježupničke službe u Sesvetama ipremješten u istom svojstvu uKerestinec; vlč. LjubomirVuković razriješen je službežupnog upravitelja uKravarskom i imenovanžupnikom u župi svetog JosipaRadnika u Gajnicama; vlč.Zvonimir Vuković razriješen ježupničke službe u župiUznesenja BDM u Stenjevcu iimenovan u istom svojstvu uBrezovici. Promjene u službama župnihvikara: don Slavko Barišić,SDB razriješen je službežupnog vikara u župi MarijePomoćnice na Knežiji, a donIvan Matijević, SDB imenovanje župnim vikarom u istoj župi;fra Roko Bedalov, OFMConv.razriješen je službe župnogvikara u župi svetog AntunaPadovanskog u Zagrebu iimenovan župnim vikarom užupi svetog Josipa Radnika uSisku, kao i fra Pero Kelava,OFMConv.; vlč. dr. ŽeljkoBlagus razriješen je službepastoralnog suradnika u

17v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Šestinama; vlč. Danijel Dukićrazriješen je službe župnogvikara u župi BDM Žalosne uŠpanskom i imenovan u istomsvojstvu u župi svetog Blaža uZagrebu; fra Vitomir Glavaš,OFMConv. razriješen je službežupnog vikara u župi svetogAntuna Padovanskog uZagrebu; don Ante Guberac,SDB i don Stjepan Pasarić,SDB razriješeni su službežupnih vikara u župi DuhaSvetoga u Staglišću u Zagrebu;vlč. Dražen Hladuvkarazriješen je službe župnogvikara u župi Navještenja BDMu Velikoj Gorici i imenovan uistom svojstvu u župi svetogJosipa u Zagrebu; vlč. ŽeljkoHorvat razriješen je službežupnog vikara u župi PresvetogTrojstva u Prečkom ipremješten u istom svojstvu uJastrebarsko; don Ivan Jeren,SDB i don Žarko Kraljević,SDB imenovani su župnimvikarima u župi Duha Svetogau Staglišću u Zagrebu; vlč. SašaJozić, mladomisnik, imenovanje župnim vikarom u župiPresvetog Trojstva u Prečkom;fra Josip Jurić, OFM razriješenje službe župnog vikara u župi

Majke Božje Lurdske uZagrebu, a fra Šime Nimac,OFM imenovan je župnimvikarom u istoj župi; vlč.Marko Kovač, mladomisnik,imenovan je župnim vikarom užupi BDM žalosne uŠpanskom; vlč. Duje Kurtovićrazriješen je službe župnogvikara u Dugoj Resi ipremješten u istom svojstvu užupe Tijela Kristova u Sopotu isvetog Luke u Travnom; vlč.Alen Lulić, mladomisnik,imenovan je župnim vikarom užupi u svetog Petra u Zagrebu;fra Josip Marjanović,OFMConv. razriješen je službežupnog vikara u župi svetogJosipa Radnika u Sisku ipremješten u istom svojstvu užupu svetog AntunaPadovanskog u Zagrebu; vlč.mr. Vlado Mikšić imenovan ježupnim vikarom u Dugoj Resi;vlč. Antun Nižetić i vlč.Aleksandar Vujisić,mladomisnici, imenovani sužupnim vikarima u župiNavještenja BDM u VelikojGorici; vlč. Nedjeljko Piškovićrazriješen je službe župnogvikara u župama TijelaKristova u Sopotu i svetog

Luke u Travnom i premješten uistom svojstvu u župeBlagovijesti - NavještenjaGospodinova u Vrbanima isvetog Leopolda Mandića,Ljubljanica/Voltino u Zagrebu;fra Bernardin Plantek, OFMimenovan je župnim vikarom užupi Presvetog Trojstva uKarlovcu; vlč. Dominik Pleše,mladomisnik, imenovan ježupnim vikarom u župiUzvišenja svetog Križa u Sisku;fra Josip Šoštarić, OFMrazriješen je službe župnogvikara u Klanjcu, dok je fraJosip Anthony Kešina, OFMimenovan župnim vikarom uistoj župi; p. Jerko Šimić, DIrazriješen je službe ža uSavskom Nartu; vlč. DavorŠimunec razriješen je službežupnog vikar u župi svetogBlaža u Zagrebu i upućen je nadaljnji studij; fra VelimirTomašković, OFM razriješenslužbe župnog vikara u župiPresvetog Trojstva u Karlovcute imenovan župnikom u istojžupi; vlč. Ivan Žvigačrazriješen je službe župnogvikara u Rovišću i premješten uistom svojstvu u župu svetogPavla u Retkovcu.

Sveti Jakov u OgulinuOgulin, 25.7.2006. (IKA) -Najstariji sakralni objekt uOgulinu, crkva Sv. Jakova kojaje oko 15. stoljeća bilavjerojatno župna crkva, danasje grobljanska crkva na grobljuSv. Jakova i služi za pastoralnepotrebe obje ogulinske župe.Jutarnju misu na blagdan sv.

Jakova apostola 25. srpnjapredslavio je župnik župe bl. A.Stepinca fra Marijan Jelušić, avečernju pred stotinjak vjernikažupnik i dekan ogulinski mr.Tomislav Rogić u suslavljužupnog vikara Petra Šporčića.Misu je uveličao župni zborpod ravnanjem i uz klavirsku

pratnju prof. Slavka Barčića. Govoreći o sv. Jakovu,propovjednik vlč. Šporčićporučio je da smo u današnjemvremenu pozvani po uzoru nasv. Jakova slijediti Kristovnauk.

18 26. srpnja 2006. broj 30/2006

www.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Blagoslov crkve i otvorenje duhovnog centra naBuškom jezeru

Prvi muški karmelskisamostan u Bosni iHercegoviniblagoslovljen je nablagdan sv. Ilije užupi Grabovica

Grabovica, 20.7.2006. (IKA) -Prvi muški karmelski samostanu Bosni i Hercegoviniblagoslovljen je na blagdan sv.Ilije 20. srpnja u župiGrabovica na Buškom jezeru.Euharistijsko slavlje ukoncelebraciji sa stotinjaksvećenika i redovnika raznihredova te predsjednikomBugarske Biskupskekonferencije biskupomChristom Proykovompredvodio je mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić. Dekret o uspostavi noveredovničke kuće Reda pročitaoje provincijal karmelićana o.Jakov Mamić. Istaknuo je kakonova kuća pripada Hrvatskojkarmelskoj provincije sv. ocaJosipa. Predstavio je ikarmelićane koji će biti na

službi u samostanu. To su prioro. Vinko Mamić, o. DominikMagdalenić, o. Zvonko Martić ičasni brat Vladimir Vuković. U pozdravnom govoruprovincijal Mamić istaknuo jekako je biskup Perić još priješest godina pozvao karmelićaneda otvore samostan na područjute biskupije, što se sadaostvarilo. Sudionicima proslaveotvorenja novog samostanasvoj apostolski blagoslovudijelio je i papa Benedikt XVI. U tijeku misnog slavlja biskupPerić blagoslovio je vodu,posvetio kameni oltar iblagoslovio samostansku crkvuposvećenu sv. Iliji proroku.Samostan - duhovni centarKarmel sv. Ilije blagoslovio jena završetku misnog slavlja

vrhovni poglavar karmelskogreda o. Luis Arostegui Gamboa. Karmelićani su u Hrvatskudošli iz Sombora na poziv bl.Alojzija Stepinca 1959. godine.Samostani u zagrebačkimRemetama, Splitu, na Krku, uSofiji kao i novootvoreni naBuškom jezeru u Bosni iHercegovini pripadajuHrvatskoj karmelskoj provincijisv. oca Josipa. U Karmelu sv.Ilije planira se održavanjeduhovnih obnova, seminara,kongresa, duhovnih vježbi imeđureligijskih susreta, a ujednom dijelu samostana bit ćestalni postav narodnih nošnjiBosne i Hercegovine. Samostanmože primiti pedesetak gostiju.

Blagoslov kamena temeljca crkve Srca Isusova uNovomSelu

Više od tisućuvjernika okupilo se naeuharistijskom slavljukoje je predvodiokardinal Puljić

Novo Selo, 23.7.2006. (IKA) -Vrhbosanski nadbiskupkardinal Vinko Puljićblagoslovio je 23. srpnja kamentemeljac crkve Srca Isusova uNovom Selu. Više od tisućuvjernika okupilo se naeuharistijskom slavlju koje jeuz brojne svećenikeDerventskog dekanata i dekanaRoberta Ružića predvodiokardinal Puljić. Slavlje supjevanjem uzveličali članoviKUD-ova: Podvinje, Posavskibiseri i Zov Posavine. Blagoslivljajući kamentemeljac kardinal je istaknuokako je papa Benedikt XVI.

upravo taj dan, 23. srpnja,odredio za molitvu i mir naBliskom istoku, istaknuvši kakoje to prognanima iz togapodručja dobro poznato.Prisjetio se svoga prvogdolaska na zgarište te crkve,kada se nije mogao čuti ni pjevptice. Poručio je kakopobjeđuje samo onaj tko jespreman obnavljati, te dodaokako to nije samo blagoslovCrkve, nego i blagoslovzajedništva. Kako su svećenicibili oni koji su prvi došli u tekrajeve, kardinal je istaknuovažnost i odgovornost njihovepastirske službe. Poručio jekako ima nade za one koji

govore iz vjere, a ne iz pameti.Nije skrivao svoju radost na dosada obnovljenih 30 crkava unadbiskupiji, koje su u životvratile 30 župa. CrkvaPresvetog Srca Isusova uNovom Selu srušena je u ratu1992., a ponovna gradnja naistim temeljima započela je2004. Svoju radost iskazao je ižupnik Anto Stjepić, zahvalivšikardinalu na predvođenjuslavlja i vjernicima nasudjelovanju. Kum crkve jeJozo Čabraja, domaći sin,svećenik na službi uNjemačkoj.

19v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Inozemne vijesti

Papa podupire slanje mirovnih snaga UN-a na Bliskiistok

Osservatore Romanoo smrti prava naBliskom istoku

Les Combes, 18.7.2006. (IKA)- Skupina G8, koja je predložilada mirovne snage Ujedinjenihnaroda nadziru žarišta naBliskom istoku, naznačila jeput rješavanja krize na tompodručju. Čini mi se da je topravi put, izjavio je to, kakoprenose neki strani mediji, papaBenedikt XVI. vraćajući se uutorak 18. srpnja s pohodaredovnicima koji stoljećimavode gostinjac na brdskomprijelazu Velikog SvetogBernarda. Prije toga je posjetioi benediktinke u mjestuChateaux.To je bio drugi izlet SvetogOca, koji se već osam dana

nalazi na ljetnom odmoru u LesCombesu, u sjeverozapadnimpredjelima talijanskih Alpi,gdje navodno sprema i novuknjigu o Isusu Kristu, živoj sliciBožje ljubavi. Na pitanjenovinara što bi trebala učinitimeđunarodna zajednica zarješavanje izraelsko-libanonskekrize, Papa je odgovorio danema što dodati, osim toga daje u ovim trenucima veomavažna molitva kako bi nam Bogpomogao.Jeruzalemski pomoćni biskupFouad Twal, za kojeg sepretpostavlja da će postatijeruzalemski patrijarh, smatrada bi izraelska Vlada morala

pregovarati sa svima pa i sHezbollahom i s Hamasom, jerje narod glasao za njih. Istog jemišljenja i nazaretski biskupBoulos Marcuzzo, koji smatrada je nemoguće izbjećipregovore sa zakonitoizabranim predstavnicimanaroda. Rat na Bliskom istokupojačava uvjerenje udiplomatskim krugovima SveteStolice da pregovore morajuvoditi zaraćene strane, a ne dase o volji bira partnera zapregovore. Vatikanski dnevnikOsservatore Romano govori osmrti prava na Bliskom istoku,koju su zajednički prouzročiliHezbollah i Izrael.

Benedikt XVI. posjetio ŠvicarskuPapin dolazakiznenadio je ipredsjednikaLeuenbergera, koji muje uputio SMS porukudobrodošlice

Bern, 18.7.2006. (IKA) - Utijeku ljetnog odmora kojiprovodi u Les Combesu udolini Aoste na sjeveru Italije,papa Benedikt XVI. neslužbenoje 18. srpnja posjetio Švicarsku,prenosi Kathpress. Napoludnevnom izletu ušvicarskom alpskom područjuuz talijansku granicu, regijiWallis, Sveti Otac posjetio jesamostan augustinaca te s

redovnicima molio večernju,pozdravio iznenađene turiste terazgledao poznato uzgajalištepasa bernardinaca, o čemusvjedoče i fotografijevatikanskog dnevnikaOsservatore Romano.Papin dolazak iznenadio je išvicarskog predsjednikaMoritza Leuenbergera, koji muje uputio SMS porukudobrodošlice i izrazio nadu da

će se Sveti Otac među njimaosjećati isto tako dobro kako seon osjećao na njihovu susretu.Papa je, naime, Leuenbergeraprimio 6. svibnja u Vatikanu. Papa se s kratkog posjetaŠvicarskoj, koji ipak neće ućina službeni popis njegovihinozemnih putovanja, pješicevratio u Italiju.

Papin brzojav sućuti u povodu tsunamija na otoku JaviU plimnom valu 337osoba izgubilo život

Vatikan, 19.7.2006. (IKA) –Papa Benedikt XVI. uputio jepreko državnog tajnika SveteStolice kardinala AngelaSodana brzojav crkvenim igrađanskim vlastima otoka Javeu kojem izražava sućut zbogžrtava plimnog vala – tsunamijakoji je pogodio taj otok.Duboko ožalošćen viješću otragičnim posljedicamanedavnog tsunamija na JaviNjegova Svetost Benedikt XVI.

jamči svim pogođenima svojublizinu u molitvi. Preminulepreporučuje ljubavi i milosrđuSvemogućega a nad ožalošćeneobitelji zaziva božanskiblagoslove jakosti i utjehe.Njegova Svetost također moliza spasioce i sve one koji suuključeni u pružanje pomoćipogođenim obiteljima, te ihpotiče da ustraju u svojimnaporima spašavanja i pružanjapotpore, ističe se u Papinom

brzojavu.Snažan podmorski potresmagnitude 7,7 stupnja poRichteru prouzročio je uponedjeljak 17. srpnja plimnival koji je zapljusnuo zgrade ihotele smještene dužjugozapadne obaleindonezijskog otoka Jave.Premda su prve vijesti govorileo svega nekoliko poginulih brojse smrtno stradalih do danaspopeo na čak 337.

Peking namjerava zaustaviti ilegalna biskupskaređenjaHong Kong, 20.7.2006. (IKA) -Kineska Vlada namjeravazaustaviti ilegalna biskupskaređenja, premda vatikansko-kineski razgovori održani uPekingu od 25. lipnja do 2.srpnja nisu naizgled donijelividljive rezultate, ocijenio jepomoćni biskup Hong KongaJohn Tong Hon naekumenskom seminaru koje jeu Seoulu organiziralo Papinsko

vijeće za jedinstvo kršćana,javlja agencija AsiaNews.Biskup Tong dodao je kako suveć vidljive pozitivne promjeneu odnosima službene ipodzemne Crkve u Kini.Kineska vlada želi dijalog saSvetom Stolicom i želiprekinuti ilegalna biskupskaređenja, smatra kineski biskup.Istaknuo je odlučne postupkepape Benedikta XVI. nakon

ilegalnih ređenja u krajemtravnja i početkom svibnja teocijenio pozitivnima izvješćameđunarodnog tiska koja suizvršila pozitivni pritisak nakomunističku vladu. Govorio jei o temama razgovora nanedavnim susretima kineskog ivatikanskog izaslanstva,ocijenivši da se ne očekuje brzinapredak.

20 26. srpnja 2006. broj 30/2006

www.ika

.hr

Inozemne vijesti

Neutemeljene objede slovenskog zastupnika na računbl. Stepinca

Komisija za pravdu imir Slovenskebiskupske konferencijeodbacila i osudila kaokrajnje neprimjerene,sramotne iskandalozne nedavneneosnovane optužbezastupnika uslovenskom SaboruAleša Guliča na računkardinala Stepinca ipoduprla prijedlog dase bl. Stepincu postavispomen ploča nakapelici GospeSnježne na Kredaricio obljetnici njegovauspona na Triglav

Ljubljana, 20.7.2006. (IKA) -Komisija za pravdu i mirSlovenske biskupskekonferencije oglasila sepriopćenjem u povodu nedavneizjave zastupnika u Državnomsaboru Republike SlovenijeAleša Guliča o zagrebačkomnadbiskupu kardinalu AlojzijuStepincu.Naime, Aleš Gulič, zastupnikLDS-a, na 19. redovnomzasjedanju slovenskoga Sabora10. srpnja u svomzastupničkom pitanju ministruokoliša Janezu Podobniku uvezi planiranog postavljanjaspomen ploče blaženomAlojziju Stepincu nazvao jekardinala Stepinca najprije"spornom ličnošću iz II.svjetskog rata", a zatim gaopisao kao "osobu koja je utijeku II. svjetskog rata aktivnosudjelovala s okupatorom ipodupirala ustaški režim i kojaima na sebi veliki grijeh". Upriopćenju slovenske Komisijeza pravdu i mir ističe se kako jebl. Alojzije Stepinac bio hrabarčovjek koji je svoju odvažnostiskazivao također u odnosuprema nacističkoj, ustaškoj i

komunističkoj vlasti. Osuđivaoje ubijanje nedužnih ljudi isvako gaženje čovjekovadostojanstva. Bio je pravednik,čovjek vjere i potpunogapouzdanja u Božju providnost,ističe se u priopćenju. U tekstuse dodaje kako je imenadbiskupa Stepinca i uslovenskom narodu zapisanozlatnim slovima te se podsjećana pomoć koju je blaženiStepinac pružao prognanimSlovencima i slovenskimsvećenicima u tijeku II.svjetskog rata. U zahvalu zanjegovu pomoć prognanoj braćisvećenici Mariborske biskupijehodočastili su na njegov grob uZagrebu 5. lipnja 2002.,podsjeća se u priopćenju.Nema nikakve sumnje da jesudski proces protivnadbiskupa Stepinca održan1946. bio montiranistaljinistički proces, koji jeorganiziran i zbog toga jerStepinac nije htio pristati naTitov plan da se Katoličkucrkvu u Jugoslaviji odvoji odRima. Kardinala Stepinca jeHrvatski sabor već 14. veljače1992. posebnom deklaracijom

rehabilitirao, a 1998. godinepapa Ivan Pavao II. ga jeproglasio blaženim. Da je onoza što je optuživan i ono što sejoš i danas u slovenskomparlamentu drzne ponovitizastupnik LDS-a Aleš Guličimalo točno, to se zacijelo ne bidogodilo, ističe se u priopćenjuKomisije za pravdu i mir SBK.Guličev ispad u Državnomsaboru Republike Slovenije jezato krajnje neprimjeren,sramotan i skandalozan. Njimeje grubo povrijeđena uspomenana bl. Alojzija Stepinca,povrijeđeni su osjećajihrvatskoga naroda, ali i mnogihSlovenaca, koji poznaju lik idjelo toga velikog čovjeka.Komisija za pravdu i mirSlovenske biskupskekonferencije zato odbacuje iosuđuje izjave poslanika Guličau Državnom saboru RepublikeSlovenije i podupire prijedlogda se blaženom AlojzijuStepincu postavi spomen pločana kapelici Gospe Snježne naKredarici o obljetnici njegovauspona na Triglav, ističe se upriopćenju Komisije za pravdui mir SBK.

Dan molitve i pokore za Bliski istokBenedikt XVI. pozvaoje vjernike iz cijelogasvijeta da posebno 23.srpnja mole za prekidoružanih sukoba -Integritet i suverenitetLibanona mora sepoštovati, Izraelciimaju pravo na život umiru u vlastitojdržavi, a Palestinciimaju pravo naslobodnu i suverenudomovinu

Vatikan, 20.7.2006. (IKA) -Papa Benedikt XVI. proglasioje nedjelju 23. srpnja Danommolitve i pokore za mir naBliskom istoku, ističe se upriopćenju objavljenom 20.srpnja u Vatikanu. Papa jepozvao katoličke župe, kao ivjernike cijelog svijeta da moleza trenutačni prekid vatreizmeđu sukobljenih strana uLibanonu i Izraelu.Sveti Otac istodobno je pozvaosve karitativne ustanove naintenziviranje pomoćistanovništvu na borbamazahvaćenom području. Koridoriza humanitarnu pomoć smjestamoraju biti uspostavljeni, ističese u priopćenju u kojem se

upozorava i na žurnostrazboritih i odgovornihpregovora kojima će seokončati objektivno nepravednapostojeća situacija na tompodručju te moli Boga zadragocjeni dar mira.Integritet i suverenitetLibanona mora se poštovati.Sveta Stolica također ističepravo Izraelaca na život u miruu vlastitoj državi te pravoPalestinaca na slobodnu isuverenu domovinu, prenosiaustrijska katolička agencijaKathpress.Saad Hariri, vođa protusirijskevećine u libanonskomParlamentu i sin ubijenogpremijera Rafika Haririja,

zatražio je 19. srpnjavatikansko posredovanje ubliskoistočnom sukobu,objavilo je libanonskoveleposlanstvo pri SvetojStolici. Sunitski političar susreose s državnim tajnikom SveteStolice kardinalom AngelomSodanom i tajnikom za odnosemeđu državama nadbiskupomGiovannijem Lajolom.Razgovarali su o hitnomprekidu oružanog sukoba iuspostavi koridora zahumanitarnu pomoć uLibanonu. Hariri je pozvaoVatikan da upotrijebidiplomatski utjecaj na političkeodgovorne za smirivanjesukoba na kriznom području.

Nagrada Centru sv. Maksimilijana KolbeaHarmezach, 21.7.2006. (IKA) -Centar sv. MaksimilijanaKolbea iz Harmezacha pokrajAuschwitza, koji vode franjevcikonventualci, dobitnik jeovogodišnje posebne nagradeza doprinos izgradnji mira,

ljubavi i sloge među narodimau duhu sv. Franje Asiškoga i sv.Maksimilijana Kolbea. Nagradu "WlodzimierzPietrzak" Centru je dodijelilaudruga "Civitas Christiana".

Tom se nagradom želipotaknuti duh kršćanskoghumanizma, a dodjeljuje se već59 godina i to kao godišnjanagrada za doprinos u znanosti,umjetnosti, književnosti.

21v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Inozemne vijesti

Apel Svetog Oca za spas amazonske prašumeBenedikt XVI.podupire inicijativupočasnog poglavarasvjetskog pravoslavljapatrijarhaBartholomaiosa I.

Vatikan, 21.7.2006. (IKA) -Papa Benedikt XVI. podupireinicijativu ekumenskogacarigradskog patrijarhaBartholomaiosa I. za spasamazonske prašume. U porucipočasnom poglavaru svjetskogpravoslavlja objavljenoj uVatikanu Sveti Otac izrazio jenadu da će vlade i javnost

obratiti pozornost na ugroženuekološku ravnotežu togapodručja. Posebno je upozoriona posljedice uništavanjaokoliša za narode amazonskogpodručja te istaknuo kako jeviše nego ikad važno da svikršćani zajedno upozoravaju napovezanost razvoja, čovjekovihpotreba i zaštite prirode. Papa

je također pohvaliosudjelovanje predstavnika svihreligija na simpoziju zaočuvanje stvorenog, koji jeekumenski patrijarh proteklogtjedna organizirao u Brazilu.Na susretu koji se održavao nabrodu na Amazoni Katoličkucrkvu predstavljao je kardinalRoger Etchegaray.

Papa: Trebamo Boga koji ne pobjeđuje nasiljem, većljubavlju

Mnogi su danas unapasti reći kako zamir među religijama ikulturama nije dobropreviše govoriti ospecifičnostimakršćanstva, već setreba zadovoljiti timeda se govori o onomušto može biti više ilimanje svimazajedničko. No, to nijeistina. Upravo u ovomtrenutku, u kojem seBožje imezloupotrebljava,trebamo Boga kojipobjeđuje na križu,koji ne pobjeđujenasiljem, već svojomljubavlju

Rhemes Saint-Georges,23.7.2006. (IKA) - Nakon apelaza mir na Bliskom istoku unedjelju 23. srpnja, koju jeproglasio Danom molitve ipokore za prestanak sukoba natom području, papa BenediktXVI. sudjelovao je u župnojcrkvi u Rhemes Saint-Georgesuu dolini Aoste, gdje boravi naodmoru, na molitvi. Tom jeprigodom Papa održaomeditaciju na čitanje izposlanice apostola PavlaEfežanima (2,13-18), istaknuvšikako vizija iznesena u tometekstu duboko pogađa svojomljepotom kada se pogled svrnena dramatične prilike naBliskom istoku. Krist je mirnaš. On pomiruje sve ljude iujedinjuje ih u svome tijelu.Prevladao je neprijateljstvo tenas sve ujedinio u svome miru.No, još više do toga, nastavio jePapa, tekst pogađa svojomoprečnošću sa stvarnošću kojuživimo i promatramo. Vidimo,naime, da ljudi nisu pomireni.Još uvijek ima rata izmeđukršćana, muslimana i Židova iima još uvijek onih kojiraspiruju rat, sve je još uvijekpuno neprijateljstva i nasilja.Gdje je učinkovitost Kristovežrtve, gdje je taj mir u povijestio kojem govori tvoj apostol,zapitao se Papa te odgovoriokako mi ljudi ne možemoriješiti misterij povijesti,misterij čovjekove slobode dakaže "ne" Božjem miru. Ne

možemo razriješiti sav misterijodnosa između Boga i čovjeka,njegova djelovanja i našegodgovora. Moramo prihvatititaj misterij. No, dodao je Papa,postoje elementi odgovora nataj misterij koje nam Gospodinpruža. Postoji velika stvarnostzajedništva opće Crkve, svihnaroda, mreže euharistijskezajednice koja nadilazi granicekulture, civilizacije, naroda ivremena. Postoji to zajedništvo,postoje ti "otoci mira" uKristovu tijelu. Oni postoje i tosu snage mira u svijetu. Akopogledamo unatrag, možemovidjeti velike svece ljubavi kojisu stvarali "oaze" toga Božjegmira u svijetu, koji su uvijekiznova palili njegovo svjetlo iuvijek bili također kadripomiriti i stvoriti mir. Imamučenika koji su trpjeli sKristom, koji su pružili tosvjedočanstvo mira i ljubavikoja postavlja granicu nasilju,rekao je Papa. Gospodin je, nastavio je Papa,pobijedio na križu. Nijepobijedio na ljudski način, kakomi to zamišljamo, uspostavomcarstva jačega od ostalihcarstava. Pobijedio je ljubavljukoja je spremna ići do smrti.Taj način na koji Bogpobjeđuje je potpuno nov: nanasilje ne uzvraća još većimnasiljem. On na nasiljeodgovara sasvim suprotno:ljubavlju do kraja, svojim

križem. To je ponizni način nakoji Bog pobjeđuje: svojomljubavlju - i jedino je tako imoguće - postavlja granicunasilju. Taj nam se način činivrlo spor, ali je pravi način dase pobijedi zlo, da se pobijedinasilje. Moramo se pouzdati utaj božanski načinpobjeđivanja, poručio je Papa.U današnjem multikulturalnomi višereligijskom svijetu mnogisu u napasti reći kako za mirmeđu religijama i kulturamanije dobro previše govoriti ospecifičnostima kršćanstva, tojest Isusu, Crkvi isakramentima, već se trebazadovoljiti time da se govori oonomu što može biti više ilimanje svima zajedničko. No, tonije istina. Upravo u ovomtrenutku, istaknuo je Papa, ukojem se Božje imezloupotrebljava, trebamo Bogakoji pobjeđuje na križu, koji nepobjeđuje nasiljem, već svojomljubavlju. Upravo sada trebamoKristovo lice, kako bismoupoznali pravo Božje lice i dabismo ovom svijetu takodonijeli pravo pomirenje isvjetlo. Zato zajedno sljubavlju, s porukom ljubavi,svime onim što možemo učinitiza one koji trpe na ovomsvijetu, moramo donijetitakođer svjedočanstvo o ovomBogu, o Božjoj pobjedi upravonenasiljem svoga križa, poručioje Papa.

22 26. srpnja 2006. broj 30/2006

www.ika

.hr

Prilog dokumenti

Potvrda veze nerazrješivoga zajedništvaPozdravni govorkardinala JosipaBozanića papiBenediktu XVI.prigodom ad liminaapostolorum(autoriziran tekst)

Sveti Oče, danas je velikaradost za nas, biskupe izHrvatske, što smo okupljenioko Vaše Svetosti prigodomhodočašća na grobove svetihapostola Petra i Pavla.Dolazimo s dubokomsinovskom ljubavlju kakobismo ponovno potvrdili vezuneprolaznoga zajedništva kojesvakoga člana Biskupskogakolegija veže s nasljednikomsvetoga Petra, koji je početak itemelj jedinstva, kako biskupatako i mnoštva vjernika.Sveti Oče, pozdravljam Vas uime biskupa Hrvatskebiskupske konferencije kojučini četrnaest dijecezanskihbiskupa, jedan vojni ordinarij,pet pomoćnih biskupa i četiribiskupa u miru. Danas, ovdjenas je nazočno devetnaestbiskupa. S nama je uzajedništvu i dijecezanskibiskup Varaždina, mons.Marko Culej, koji se kratkoprije našega polaska moraoodreći putovanja u Rim zbogbolesti. Ujedinjeni duhombiskupske kolegijalnosti izsvojih domova molitvom nasprate naši biskupi u miru.Sveti Oče, prenosimo Vamnajsrdačnije i najiskrenijepozdrave svećenika, redovnika,redovnica i vjernika laika našihpartikularnih Crkava. Zasvekoliki Božji narod uHrvatskoj naš pohod ad liminaapostolorum i naš susret sKristovim namjesnikompovlaštena je prigoda zaponovno potvrđivanjezajedništva misli i srca što nas inaše vjernike veže s Petrovimnasljednikom. Ovaj osobititrenutak dopušta nam daobnovimo zahvalnost za darkatoličke vjere i crkvenogazajedništva. Upravo dimenzijakatolištva i temeljna vezazajedništva s katedrom svetogaPetra bili su odlučujućičimbenici u povijesti našeganaroda koji je svoj kulturniidentitet razvio nastojeći živjetikatoličku vjeru i čuvatikršćanske korijene.U složenim povijesnimzbivanjima prošloga stoljeća, ukojima su na tešku kušnju bilistavljeni vjernici naše zemlje,najprije tijekom komunističkogrežima, a kasnije u ratu '90-ihgodina, spoznali smo očinskublizinu rimskih prvosvećenika.U nadasve teškom razdoblju'90-ih godina, kada smo bilikušani ratom i nemilimposlijeratnim prilikama,

pomogao nam je sluga BožjiIvan Pavao II., jačajući nas unadi i utvrđujući nas u vjeri.Pratio nas je u procesu mira i utraganju za putovima pomirenjai opraštanja, te nas podupirao uduhovnoj obnovi.Danas se nalazimo utranzicijskim prilikama,prilikama brzih promjena udruštvu u kojima vjerniciuviđaju potrebu da ih seusmjeruje na putu vjere, da impomažu dobri pastiri, svećenicikoji apostolskim poletom znajunavijestiti i svjedočiti uskrslogGospodina, našu nadu. Zbogtoga posebnu pozornostposvećujemo trajnoj formacijisvećenika.Naša je Crkva prosvijetljenalikom blaženoga kardinalaAlojzija Stepinca, čiji suprimjer slijedili pastiri,svećenici, redovnici, redovnicei sjemeništarci koji su unedavnoj prošlosti znalisvjedočiti svoju pripadnostKristu sve do žrtve života.Sljedeće godine spominjemo sešezdesete obljetnice smrti slugeBožjega Miroslava Bulešića,svećenika Porečko-pulskebiskupije, kojega su 24.kolovoza 1947. ubili komunisti.U zahvalnosti za darsvjedočenja naše braće u vjeri,koje je za nas bogata duhovnabaština, nužnim smatramo uovo doba živim održati spomenna njih i crpsti iz duha koji jenjih pokretao kako bismo usvećenicima obnovilipastoralnu revnost te ohrabrilimlade, koji su spremni naradikalne odgovore, da pristanuna Gospodinov poziv.Pojačavamo djelovanjepastorala zvanja. Formacijskiputovi pastorala mladih u našimžupama na osobit način nastojemlade dovesti do osobnogsusreta s Kristom i života snjim.Posljednjih se godinaintenzivnije zauzimamo zaformaciju laika, na duhovnoj idoktrinarnoj razini. Područje nakojemu vjernici laici sadapružaju svoju najveću suradnjuu Crkvi jest kateheza u župamai katolički vjeronauk udržavnim školama. Svjesni dase vjerodostojnost evanđeljasnažno veže uz promicanjejedinstva kršćana zauzimamose na ekumenskom polju tenastojimo i u promicanjudijaloga s drugim religijama napodručju naše zemlje.Područje osobite brige nas

pastira u našim biskupijama jestpastoral obitelji. Brojne supoteškoće na koje nailaze našeobitelji: nedostatak rada,dostojno stanovanje, briga zaodgoj djece. Povećava se brojrastava, slučajeva zajedničkogizvanbračnog življenja,neotvorenosti životu. Idemografsko pitanje utječe nanaše društvo. Sve se višeočituje neodgodiva potreba dase zaštiti obitelj na pastoralnoj,kulturnoj, pravnoj i političkojrazini. Zbog toga nastojimosurađivati i s drugim tijelimanašega društva koja djeluju uobranu života i prava obitelji.Kulturno okruženje u kojemuse nalazimo obilježeno je svenaglašenijom sekularizacijom.Skrbimo o pripremi laikataspremna dati važan doprinos udruštvenom i političkom životu.Još primjećujemo posljediceproizišle iz dugog razdoblja ukojem kršćani nisu mogli javnodjelovati. Usprkos tome, unašem laikatu raste jasnija iuvjerljivija svijest poziva nasvjedočenje kraljevstvaBožjega na svim razinamadruštva, što traži objedinjenjeprofesionalnih kompetencija izrelost vjere. Ohrabrujuće su iod velike pomoći riječi VašeSvetosti u enciklici Deus caritasest: Izravna zadaća da rade nauspostavi pravednog poretka udruštvu je vlastita vjernicimalaicima... Ljubav moranadahnjivati cjelokupni životvjernika laika te stoga i njihovopolitičko djelovanje, življenokao "socijalna ljubav" (br. 29).Hvala, Sveti Oče, na Vašojprvoj enciklici koja je dodirnulasamu jezgru vjere, pokazujućikako ona odgovara načovjekove želje i pokazuje muput za djelovanje u povijesti.Sveti Oče, tumačeći dubokuodanost hrvatskoga narodaprema našem Papi, očitujemoVam iskrenu želju svojihvjernika, i također svih nasbiskupa, da Vas mognemoprimiti u svojoj zemlji.Obnavljajući svoju zahvalnostza ovaj osobiti trenutakcrkvenoga zajedništva, poniznomolimo Vaš apostolskiblagoslov za nas i za Crkvu uHrvatskoj. Kardinal Josip Bozanić,nadbiskup zagrebački,predsjednik Hrvatske biskupskekonferencije U Rimu, 6. srpnja 2006.

23v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Prilog dokumenti

Apel za mirPapin nagovor uzmolitvu AnđeoGospodnji u nedjelju23. srpnja 2006., Danmolitve i pokore zaprekid sukoba naBliskom istoku

Draga braćo i sestre, kao štosam već najavio proteklogačetvrtka, pred sve težomsituacijom na Bliskom istoku,odredio sam da ova nedjeljabude poseban dan molitve ipokore, te sam pozvao pastire isve vjernike da od Boga moledar mira. Obnavljam sada svomsilom poziv stranama u sukobu,da odmah prekinu vatru idozvole slanje humanitarnepomoći, te se, uz potporumeđunarodne zajednice,potraže putovi koji će dovestido početka pregovora. Koristimovu prigodu kako bih jošjednom potvrdio pravoLibanonaca na integritet isuverenitet njihove zemlje,pravo Izraelaca da žive u miruu svojoj državi i pravoPalestinaca da imaju slobodnu isuverenu domovinu.Ostajem posebno blizu, potom,nezaštićenom civilnomstanovništvu, nepravednopogođenom sukobom u kojemje ono samo žrtva. Pritommislim kako na stanovništvo

Galileje, prisiljeno na život uskloništima, tako i na velikuvećinu Libanonaca kojiponovno proživljavajuuništenje svoje zemlje te sumorali sve ostaviti i tražitidrugo utočište. Svim srcempodižem molitvu Bogu, kako bičežnja za mirom velike većinestanovništva što prije bilaostvarena, zahvaljujućizajedničkim naporimaodgovornih. Obnavljam i svojpoziv svim karitativnimorganizacijama, kako biomogućile da do togastanovništva stignu konkretnidokazi zajedničke solidarnosti. Jučer smo proslavili liturgijskispomen svete MarijeMagdalene, učeniceGospodinove, koja uevanđeljima zauzima osobitoznačajno mjesto. Sveti Lukaubraja je među žene koje suslijedile Isusa nakon što su bile"izliječene od zlih duhova ibolesti", dodajući da je iz njeIsus "izagnao sedam đavola"

(Lk 8,2). Magdalena će bitiprisutna pod križem, zajedno sMajkom Isusovom i drugimženama. Ona će otkriti, ujutroprvoga dana poslije subote,prazan grob, uz kojega će ostatiuplakana dok joj se ne pojaviuskrsli Isus (usp. Iv 20,11).Povijest Marije iz Magdale svenas podsjeća na temeljnu istinu:Kristov je učenik onaj koji je,imajući iskustvo ljudskeslabosti, imao i poniznosti datraži njegovu pomoć, onajkojega Isus izliječio, te jeodlučio izbližega slijediti Isusa,postajući svjedokom snagenjegove milosrdne ljubavi, jačeod grijeha i smrti. Snazi božanske ljubavipovjeravam čitavočovječanstvo, dok pozivam svena molitvu kako bi ljubljenostanovništvo Bliskog istokabilo sposobno napustiti putoružanog sukoba te izgraditi,hrabro i kroz dijalog, pravedani trajan mir. Neka Marija,Kraljica mira, moli za nas!

24 26. srpnja 2006. broj 30/2006

www.ika

.hr

Prilog prikazi

Statut Metropolitanskoga kaptola u SplituMetropolitanskikaptol u Splitu, običnonazivan Prvostolni,crkvena je ustanova iz8. stoljeća. Do 11. st.zvao se Cenobij svetihmučenika Dujma,Anastazija, Kuzme iDamjana, a od 11. st.naziva se Kaptol sv.Dujma

U srpnju je objavljenobnovljeni StatutMetropolitanskoga kaptola uSplitu. Stupanjem na snagunovoga Zakonika kanonskogprava godine 1983. splitski jeMetropolitanski kaptol obnoviosvoj Statut koji je, usklađen skanonskim odredbama novogaZakonika i novonastalimpastoralnim prilika mjesneCrkve, bio odobren adexperimentum. Budući da se tajStatut pokazao prikladnim zanaše vrijeme, Kaptol ga je sdopuštenjem nadbiskupa dr.Marina Barišića, nanovodotjerana, izdao u novomtiskovnom obliku na 21.stranici. Na naslovnici se nalaziGotičko raspelo (XIV. st.) ilavovi s kanoničkih korskihsjedala (XIII. st.) u koruMetropolitanskoga kaptola usplitskoj prvostolnici. Metropolitanski kaptol u Splitu,koji obično nazivamoPrvostolni, drevna je crkvenaustanova iz 8. stoljeća. Do 11.st. zvao se Cenobij svetihmučenika Dujma, Anastazija,Kuzme i Damjana, a od 11. st.

naziva se Kaptol sv. Dujma.Imao je 18 kanonika i tridostojanstvenika. U 16. je stoljeću puni nazivsplitskoga Metropolitanskogkaptola: Spalatensemetropolitanum necnonDalmatiae et totius Chroatiaeprimatiale capitulum. U 19. st.,prigodom preuredbe crkvenepokrajine i preseljenjametropolije iz Splita u Zadar,splitski je Metropolitanskikaptol sveden na redovitiBiskupijski kaptol. Taj jeKaptol često tražio obnovumetropolije u Splitu i, u svezi stim, obnovu svojegametropolitanskog naziva.Austrija, međutim, tomu nijebila sklona, i kaptolski suzahtjevi ostali neispunjeni. Posljednji Statut Splitskogabiskupijskog kaptola izdan je 7.listopada 1934. na latinskomjeziku, pod naslovom: Statutacapituli ecclesiae cathedralisSpalatensis olim Salonitanae. Papa Pavao VI. ponovno je,bulom Qui vicariam od 27.

srpnja 1969. god., uzdigaoSplitski kaptol na častMetropolitanskoga kaptola sasvim povlasticama,prednostima i častima kojimasu po crkvenom zakonuobdareni ostali metropolitanskikaptoli. Tom je prigodom SvetiOtac podigao u Kaptolu novodostojanstvo s nazivomarhiđakonat i ustanovio još dvakanonikata. Od tada splitskiMetropolitanski kaptol ima 9kanonika, od kojih su trojicakanonici dostojanstvenici. Metropolitanski je kaptol uSplitu, tijekom povijesti, stekaoznatna vremenita dobra od čijihsu se prihoda uzdržavalikanonici, nabavljao se crkveniinventar i stvarala vrijednaumjetnička djela, od kojih sumnoga do danas sačuvana ukatedrali i u Kaptolskoj riznici.U vremenu između svjetskihratova, osobito nakon II.svjetskog rata, zbog agrarnihreforma i nacionalizacije,Kaptol je uglavnom ostao bezsvojih dobara. (ika-sb/sd)

Knjiga fra Marija Jurišića u spomen žrtvama Lovreča"Lovrečki mučenici" naslov jenove knjige fra Marija Jurišića,dosadašnjeg župnika župeDuha Svetoga u Lovreču -Opancima (od 19. srpnjažupnika Zmijavaca), koju jeposvetio u sjećanje na 42nedužna Lovrečana, koje su 22.srpnja 1943. u jednoj kući naizlazu iz mjesta ubili i spalilitalijanski fašisti. U uvoduknjige fra Mario, koji je zasvoga šestogodišnjegžupnikovanja u Lovreču 2003.

godine, o 60. obljetnici njihovamučeništva u selu postaviozajedničku spomen-ploču nagroblju s imenima svih žrtava,ističe da su mu "ti mučenici odpočetka župnikovanja uLovreču bili na srcu i duši, paim se želio nekako odužiti iotrgnuti ih od zaborava".Istaknuo je da je lovrečkatragedija po svemu slična onoju Gatima, kada su kninskičetnici zloglasnog popa Đujića,uz pomoć talijanskih fašista,

upavši u zoru 1. listopada 1942.u poljičko selo Gata, u jednomjutru pobili 75 nedužnihstanovnika, a selo spalili.Knjižica "Lovrečki mučenici"donosi imena svih pobijenih ispaljenih Lovrečana te višepjesama njima u spomen, međukojima su dvije pjesma s.Marije od Presvetog Srca(Anke) Petričević, splitskeklarise, rodom iz Lovreča. (ika-žv/sd)

"Rimski triptih" na esperantuZbirka pjesama papeIvana Pavla II.

U Krakovu je u prijevodu naesperanto izašla zbirka pjesamablagopokojnog pape IvanaPavla II. "Rimski triptih". Napočetku zbirke tiskano je pismokoje je u povodu objavljivanjauputio krakovski nadbiskupkardinal Stanislaw Dziwisz.Među ostalim, kardinal Dziwisz

ističe: "Sa zahvalom primamnovo izdanje Rimskog triptihaovog puta u prijevodu naesperanto. Sluga Božji IvanPavao II. u tijeku svoga životabio je otvoren svakom čovjeku,kako bi kršćanska ljubavslomila sve prepreke razdora inesloge. Raduje me, da se

mnogim prijevodima njegovepoezije pridružuje i esperanto-jezik kojem je cilj pridonijetimeđusobnom približavanju iboljoj komunikaciji međuljudima".Zbirku poezije na esperanto jeprevela poljska esperantisticaLida Ligeza. (ika-mb/kj)