Globalno istraživanje gospodarskog kriminala iz - pwc.hr .2 Globalno istraživanje gospodarskog kriminala iz 2016. - Hrvatska Dobrodošli u naše Globalno istraživanje gospodarskog

Embed Size (px)

Text of Globalno istraživanje gospodarskog kriminala iz - pwc.hr .2 Globalno istraživanje gospodarskog...

  • 25%organizacija u Hrvatskoj bilo je rtvom kibernetikog kriminala

    16%hrvatskih organizacija doivjelo je da ih se trai da plate mito u poslovanju s poslovnim partnerima u posljednja 24 mjeseca

    80%hrvatskih ispitanika izjavilo je da imaju formalne programe poslovne etike i usklaenosti

    www.pwc.com/crimesurvey

    www.pwc.hrTravanj 2016.

    Globalno istraivanje gospodarskog kriminala iz 2016. HrvatskaNaoruani i spremni za bitku?(Vai protivnici jesu!)

  • Globalno istraivanje gospodarskog kriminala iz 2016. - Hrvatska2

    Dobrodoli u nae Globalno istraivanje gospodarskog kriminala iz 2016. (GECS 2016.) koje obuhvaa dvogodinje razdoblje od posljednjeg istraivanja provedenog 2014. godine do 2016. godine. To je najvee istraivanje takve vrste, u kojem je sudjelovalo 6.337 ispitanika iz 115 zemalja. Ovo je osmi put da smo pripremili globalno istraivanje.

    Posebno smo ponosni to je ovo prvi put da smo objavili izdanje za Hrvatsku. O vanosti gospodarskog kriminala u hrvatskim organizacijama svjedoi injenica da je ak 47 vodeih hrvatskih drutava dobrovoljno podijelilo svoja iskustva s nama.

    Na prvi se pogled ini da Hrvatska stoji vrlo dobro, sa stopom incidenata vezanih uz gospodarski kriminal niom od prosjeka. Samo 26 % ispitanika doivjelo je gospodarski kriminal u posljednje dvije godine.

    Meutim, postoje i druge okolnosti koje ukazuju na vjerojatnost niih stopa detekcije. Kljuni alati za praenje i detekciju, kao to je analiza podataka u svrhu utvrivanja neobinih aktivnosti i nepravilnih uzoraka transakcija, nisu vrlo sofisticirani, a esto se uope ne koriste. Obino ne postoje ni uinkoviti kanali za prijavu gospodarskog kriminala, poput telefona za prijave nepravilnosti (tzv. hotline). Ako i postoje, malo je ili nimalo povjerenja u integritet tog kanala, kao i u adekvatnu zatitu osoba koje upozoravaju na nepravilnosti (tzv. zvidaa).

    Dok je telefon za prijave nepravilnosti

    obino najvanije sredstvo za detekciju u drugim dijelovima svijeta, hrvatska drutva izvijestila su kako nijedan sluaj nije bio otkriven tim putem. Interni revizor i dalje je najpouzdanija osoba na koju se organizacije oslanjaju u obrani od prijevara te je u 25 % sluajeva upravo interni revizor izvor detekcije prijevara.

    Zapravo, nai hrvatski ispitanici rekli su nam kako jednu etvrtinu sluajeva prijevare nisu otkrili sami kroz svoje kontrolne strukture te strukture praenja i osiguranja usklaenosti, nego su ih postali svjesni kroz informacije dobivene od drugih vanjskih subjekata ili su ih pak otkrili sluajno. Navedeno ukazuje na to da hrvatska drutva mogu trpjeti gubitke zbog gospodarskog kriminala kroz due razdoblje prije nego to za njega saznaju i prije nego to mogu reagirati. Ovo takoer predstavlja poveani reputacijski rizik jer je manje vjerojatno da e biti u mogunosti kontrolirati istrane radnje u vezi prijevare.

    Takoer znamo da je gospodarski kriminal dinamian, a organizacije se stalno suoavaju s novim prijetnjama u novim podrujima, posebno uzimajui u obzir preklapanja novih usluga, novih trita i nove tehnologije. Na temelju informacija dobivenih od naih ispitanika i iz vlastitog iskustva, proizlazi da hrvatske organizacije nisu sasvim spremne za postupanje s takvim prijetnjama. To osobito vrijedi kada se uzme u obzir injenica da organizacije jo nisu u poloaju da obuzdaju prijevare starog tipa kao to su protupravno prisvajanje imovine, mito i korupcija.

    Razina povjerenja u lokalna tijela koja provode zakone i dalje je niska, ak i u usporedbi s drugim zemljama regije. 27 % ispitanika smatra da su lokalna tijela koja provode zakone primjereno osposobljena i obuena. Prema naem iskustvu, to je percepcija koju esto dijele i sami lanovi tijela za provedbu zakona, koji smatraju kako njihov rad nije dovoljno cijenjen i ne smatra se dovoljno vanim. Takoer smo informirani o razliitim interesima i prioritetima poslovnih subjekata i tijela za provedbu zakona. Navedeno ukazuje na to kako postoji snana potreba za bliskom suradnjom tijela za provedbu zakona,

    Per SundbyePartner, Voditelj forenzikih usluga u jugoistonoj Europi (JIE)

    Martina ButkoviDirektorica odgovorna za forenzike usluge u PwC Hrvatska

    Ivana RapiMenader za forenzike usluge u PwC Hrvatska

    Predgovordrutava i organizacija u borbi protiv gospodarskog kriminala.

    Hrvatske organizacije takoer se ee interno bave otkrivenim sluajevima prijevare i manje je vjerojatno kako e se savjetovati s vanjskim istranim tijelima kako bi osigurali dokaze ili utvrdili relevantne dogaaje i okolnosti sluaja prijevare.

    Uzimajui sve u obzir, hrvatske organizacije moraju podesiti svoj radar kako bi detektirale gospodarski kriminal.

    eljeli bismo zahvaliti pojedincima i organizacijama koji su odvojili vrijeme da odgovore na nae istraivanje. Bez vae podrke ovo izvjee za Hrvatsku ne bi bilo mogue. Pozivamo sve voditelje poduzea da koriste rezultate ovog istraivanja te bismo takoer eljeli potaknuti razmjenu najboljih praksi izmeu organizacija. Vjerujemo da e ovo istraivanje biti korisno i Vama i Vaim organizacijama te Vam pomoi u borbi s rizicima prijevara, kao i u unaprjeenju cjelokupnog hrvatskog trita.

    Globalno istraivanje gospodarskog kriminala iz 2016. - Hrvatska2

  • Globalno istraivanje gospodarskog kriminala iz 2016. - Hrvatska 3

    Sadraj

    4 Na prvi pogled

    6 O Globalnom istraivanju gospodarskog kriminala iz 2016.

    8 Stanje gospodarskog kriminala u Hrvatskoj

    16 Borba protiv gospodarskog kriminala

    2 Predgovor

    21 Priprema za budunost

    22 Statistiki podaci o globalnom sudjelovanju

  • Globalno istraivanje gospodarskog kriminala iz 2016. - Hrvatska4

    Gospodarski kriminal ozbiljan je problem koji utjee na organizacije u Hrvatskoj, a na njega nijedna industrija nije imuna. Nae istraivanje pokazuje da je priblino 1 od 4 hrvatske organizacije (26 %) navela da je doivjela jedan ili vie sluajeva gospodarskog kriminala u posljednje dvije godine.

    Protupravno prisvajanje imovine, mito i korupcija te kibernetiki (tzv. cyber) kriminal najee su vrste prijevara koje se prijavljuju u Hrvatskoj.

    Iako je stopa prijavljenog gospodarskog kriminala nia od globalnih rezultata i onih u istonoj Europi (36 %, odnosno 33 %), postoji mogunost da prijevare nisu uvijek otkrivene. Uloga procjene rizika prijevare je podcijenjena - 25 % hrvatskih ispitanika nije provelo ovu procjenu.

    Svaki etvrti sluaj kriminala poinjen u hrvatskim organizacijama tijekom promatranog razdoblja otkriven je mimo korporativnih kontrola i struktura za praenje usklaenosti (17 % kroz vanjske dojave, a 8 % istom sluajnou). Navedeno ukazuje na potencijalno zabrinjavajui trend: previe toga se preputa sluaju.

    Vie od dvije treine prijavljenog gospodarskog kriminala (67 %) poinili su vanjski subjekti, to ukazuje na injenicu da se premalo panje posveuje postupku selekcije hrvatskih poslovnih partnera.

    Kao najei oblici nefinancijske tete uzrokovane poinjenim kriminalom navode se moral zaposlenika (50 %) i reputacijska teta (34 %), nakon ega slijedi odnos s regulatornim tijelima (27 %).

    Pedeset posto ispitanika koji su prijavili prijevaru procjenjuje kako se ukupni financijski gubitak njihovog drutva zbog gospodarskog kriminala kree izmeu 350.000 kn i 7 milijuna kn (50.000 USD i 1 milijun USD).

    Samo 27 % organizacija izjasnilo se da vjeruje da agencije za provedbu zakona imaju odgovarajue resurse i obuku da bi istraivali i procesuirali gospodarski kriminal. Jo je nia razina povjerenja zabiljeena u njihove vjetine i resurse za rjeavanje kibernetikog kriminala (18 %).

    Manje je vjerojatno da e hrvatske organizacije angairati strunog forenzikog istraitelja kada se ustanovi prijevara (samo 9 % bi ih to uinilo).

    1 Gospodarski kriminal trajna je prijetnja, a odgovori ne idu u korak s tom prijetnjom

    Na prvi pogled

  • Globalno istraivanje gospodarskog kriminala iz 2016. - Hrvatska 5

    16 % hrvatskih organizacija doivjelo je da ih se trai da plate mito u poslovanju s poslovnim partnerima u posljednja 24 mjeseca. Stopa prijave navedenog kriminala iznad je globalne razine (13 %), ali u skladu sa stopom u regiji istone Europe (17 %), to pokazuje da cijela regija jo uvijek ima dosta posla u vezi borbe protiv korupcije i mita.

    Iako je 80 % hrvatskih ispitanika izjavilo da imaju formalne programe poslovne etike i usklaenosti, samo se 48 % ispitanih drutava sloilo da postoje povjerljivi kanali putem kojih se moe izraziti zabrinutost, ukljuujui i jasnu politiku upozoravanja na nepravilnosti.

    3 Ljudi i kultura prva su linija obrane

    25 % organizacija u Hrvatskoj bilo je rtvom kibernetikog kriminala (u usporedbi s jo viih 32 % na globalnoj razini).

    Unato toj injenici, ini se kako je svijest o rizicima kibernetikog kriminala jo uvijek podcijenjena - manje od etvrtine ispitanih organizacija (22 %) smatra vjerojatnim da e doivjeti kibernetiki kriminal u sljedee dvije godine.

    K tome, manje od polovice (45 %) hrvatskih organizacija ima potpuno funkcionalan plan odgovora na incidente kibernetikih prijetnji, a svaka peta (21 %) organizacija nema ni namjeru razviti takav plan.

    2 Kibernetika sigurnost je li vrijeme za zauzimanje stava?

  • Globalno istraivanje gospodarskog kriminala iz 2016. - Hrvatska6

    Osmo Globalno istraivanje gospodarskog kriminala iz 2016. PwC je proveo tijekom razdoblja izmeu srpnja i rujna 2015. godine. To je najvee istraivanje takve vrste, u kojem je sudjelovalo 6.337 ispitanika iz 115 zemalja.

    Namjena istraivanja nije samo opisati trenutno stanje gospodarskog kriminala, nego i utvrditi trendove i percepcije buduih rizika. Sastoji se od 42 pitanja podijeljenih u est odjeljaka: Profil organizacije; Trendovi u gospodarskom kriminalu; Tehnologija - blagoslov ili prokletstvo za gospodarski kriminal?; Profil prevaranta i metode dete