GLOBALNO OBRAZOVANJE ZA ODRإ½IVI RAZVOJ - breza. Globalno obrazovanje je “obrazovanje koje otvara

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of GLOBALNO OBRAZOVANJE ZA ODRإ½IVI RAZVOJ - breza. Globalno obrazovanje je “obrazovanje koje...

  • GLOBALNO OBRAZOVANJE ZA ODRIVI RAZVOJ

  • Predgovor: Silvano Golin i Maria Teresa Leodari, Grad Vicenza

    Autori: Ivana ibali, Vesna Brezovac, Ivan Kristijan Maji, Ewa Jeziak, Halina Bednarczyk, Anna Nardi, Roberta Morosillo, Gianni Cappellotto

    Priprema i grafiki dizajn: Jan Broyski

    Prijevod, lektura i korektura: Udruga za rad s mladima Breza

    Zahvaljujemo svim odgojiteljima, uiteljima i nastavnicima, uenicima, organizacijama i drugim dionicima u Italiji, Poljskoj i Hrvatskoj na njihovoj ukljuenosti, podrci i sudjelovanju u projektnim aktivnostima.

    ISBN 978-953-58254-3-2Osijek, 2015.

    Udruga za rad s mladima BrezaL. Jgera 1231 000 Osijeke-mail: udruga.breza@gmail.comwww.breza.hr

    Partneri projekta Mladi za zemlju

    KORDINATORGrad Vicenza (Italy)

    (Poljska)Grad Osijek (Hrvatska) Grad Czestochowa

    Progettomondo Mlal (Italija)(Poljska)

    Udruga za rad s mladima Breza (Hrvatska)

    Udruga za mlade CZ-ART

    Ova je publikacija rezultat projekta Mladi za zemlju/Youth4Earth: poveanje mogunosti globalnoga uenja o odrivom razvoju za lokalne europske zajednice (DCI-NSAED/2012/288-187). Projekt Mladi za zemlju realiziran je uz sufinanciranje Europske komisije.

    Publikacija je izraena uz financijsku podrku Europske unije. Sadraji ove publikacije iskljuiva su odgovornost partnera projekta Mladi za zemlju i ne odraavaju ni pod kojim okolnostima stajalita Europske unije.

    Tekstovi i slike unutar ove publikacije mogu se reproducirati, pohranjivati i prenositi u bilo kojem obliku ili za bilo koju potrebu bez prethodnoga doputenja partnera projekta Mladi za zemlju, ukoliko se isti koriste samo za uenje i poduavanje, odnosno u nekomercijalne svrhe. Molimo vas da u sluaju reprodukcije ovih materijala, navedite izvor originala.

  • 3

    SADRAJ

    UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

    PRVO POGLAVLJE . . . . . . . . . . . . . . . . . 8

    Perspektive globalnoga obrazovanja . . . . . . . . . . . 9

    Odrivi razvoj i ekoloka odrivost . . . . . . . . . . . . 11

    DRUGO POGLAVLJE . . . . . . . . . . . . . . . . 16

    Inovativne metodologije globalnoga obrazovanja . . . . . . . 17

    Inovativne metodologije globalnoga obrazovanja u praksi . . . . 28

    TREE POGLAVLJE . . . . . . . . . . . . . . . . . 44

    Put prema aktivnom graanstvu na lokalnoj razini . . . . . . . 45

    Trei korak: implementacija novih usluga globalnoga obrazovanja . . 49

    Evaluacija puta za lokalni aktivizam . . . . . . . . . . . 56

    Osnaivanje aktivizma na meunarodnoj razini . . . . . . . . 58

  • PREDGOVOR

  • 5

    OBRAZOVANJE ZA ETIKU ODGOVORNOST ZATITE OKOLIA I IVOTA

    Dananji izazov obrazovanja zahtijeva od europskih drava promoviranje inicijativa koje za cilj imaju stvaranje sustava vrijednosti, ujedno hrabro branei kulturu pacifizma. Mir ne moe biti izgraen bez mogunosti potivanja planeta u svim njegovim oblicima i znaajkama.

    Priroda ima svoje zakone i svjesni smo da ih drave zajedno sa svjetskim velesilama, u posljednjih 60 godina, nisu potivale u svrhu napretka. Premda to nosi velike prednosti, s druge strane ostaje ovjek lien svojih korijena i identiteta. Nismo bili u mogunosti, niti smo eljeli shvatiti da jedino kroz ouvanje tla, zraka, klime i svih ivih bia, mogue je obraniti ovjeanstvo, njegovu sadanjost i prvenstveno budunost.

    Pozvani smo iskazati svoju brigu o ispravnom koritenju jo dostupnih resursa te se okrenuti velikim problemima vezanim uz okoli (ekonomskim, znanstvenim, drutvenim i kulturolokim) koje je globalizacija uinila vidljivima, kao i onim manjim problemima naeg lokalnog okolia. Danas smo svjesni meupovezanosti koje postoje izmeu malih i velikih problema te znamo da jedino djelovanjem na nove generacije na obrazovnoj razini, moemo dati budunost ivotu.

    Kako potii dijalog izmeu priroenih zakona ivota koji sve vie slabe i zakona koje je stvorio ovjek za reguliranje ekonomije, znanosti, kulture i drutvenih znanosti, u kojemu bi svi imali etiku za temelj?

    Ne postoji etika bez potivanja ovjeka i okolia u kojem ivi, ne postoji etika bez drutvenog prava i izvora razmjene, ne postoji etika bez ravnopravne raspodjele svjetskih dobara i potivanja izvora i identiteta svih kultura.

    Ipak, jo uvijek susreemo neprepoznavanje ogranienja koje uvjetuju prirodni zakoni. Iskoritavamo planet izvan njegovih granica da bi zatim, suoeni s unitenjem okolia, naivno pokuali ispraviti tetu...

    Europski projekt Mladi za zemlju bavio se upravo ovom tematikom te je usporeivao razliite obrazovne i didaktike pristupe ukljuivanjem mladih iz nekoliko europskih drava. Promiljali smo o ljudskoj odgovornosti, o tome da i male i velike geste obazrivosti mogu uiniti promjenu. Na takvim temeljima nastale su radionice kreativnog recikliranja, akcije solidarnosti i razmjene, trenutci za rasprave i promiljanja o ivotu i miru. Ta iskustva omoguila su davanje i vraanje smisla naim svakodnevnim odlukama.

    elio bih zahvaliti svima koji su entuzijastino i strastveno kroz svoj rad ostvarili projekt i koji su posvjedoili da, unato svemu, neprestano trebamo vjerovati i djelovati jer se ivot i izvori planeta ne mogu izbrisati u ime interesa nekolicine beskrupuloznih pojedinaca.

    Silvano Golindirektor, kolske i obrazovne usluge te politike mladih, Grad Vicenza

  • 6

    VANOST SURADNJE

    Koncept odrivog okolia veoma je vaan, ali u isto vrijeme toliko irok da zahtijeva mnogo ideja i svakodnevne prakse, ne samo od pojedinaca, ve i ukljuenost velikog broja interesnih skupina.

    Lokalne institucije trebaju imati vanu ulogu u odgoju za djelovanje i osvjeivanje o temama odrivoga okolia buduih generacija.

    Ipak, pozitivna djelovanja mogu biti ojaana i dokazano uinkovitija zahvaljujui suradnji posrednih struktura, poput kola ili lokalnih udruga koje predstavljaju povlatena mjesta za odgoj i osposobljavanje mladih generacija.

    Jedna je od glavnih karakteristika obrazovnih ustanova (kola i lokalnih udruga) njihova sposobnost ukljuivanja pojedinanih osoba ili grupa te poveanje njihove motivacije koja je ujedno pokretaka snaga za pridruivanje ostalih aktera i graana, openito.

    Iako je mogue da kole i udruge imaju razliite interese i posebnosti, tema odrivog razvoja je transverzalna i fleksibilna te joj se moe pristupiti s razliitih gledita. To omoguuje ukljuivanje veeg broja interesnih skupina koje mogu privui veliki broj graana, naroito mlade generacije. Osim toga, udruge iskazuju maksimalnu uinkovitost u suradnji sa kolstvom, koje je, zbog svoje vlastite prirode, ukljueno u raznovrsna interesna polja te doprinosi drutveno-kulturnom i osobnom razvoju mladih.

    Upravo s tom idejom vodiljom, Grad Vicenza tri je godine vodio projekt Mladi za zemlju potpomognut sufinanciranjem europskog programa Nedravni akteri i lokalne vlasti u razvoju.

    Duh suradnje lokalnih javnih institucija, udruga i kola, takoer je usvojen i prakticiran izmeu meunarodnih partnera ije je sudjelovanje inilo osnovu za djelovanje u Poljskoj i Hrvatskoj: Grad Czestochowa (PL), Grad Osijek (HR), Udruga za mlade CZ-ART (PL) i Udruga za rad s mladima Breza (HR).

    Takoer, europski je projekt ojaao suradnju izmeu lokalnih institucija, ustanova za formalno obrazovanje i lokalnih udruga za rad s mladima s ciljem edukacije mladih na temu odrivosti. I zaista, brojne predstavljene obrazovne inicijative, bilo u kolama ili izvan kola, ostvarene su zahvaljujui neprekidnoj razmjeni meu potonjim akterima. Sve inicijative su osmiljene kroz zajedniki scenarij 7. milenijskog razvojnog cilja i odrivog razvoja.

    Svima elimo nastavak rada u smjeru kojeg promovira projekt te isto tako da nauimo kako sudjelovati u zajednikom cilju: odrivom svijetu za svakoga.

    Uivajte u itanju!

    Maria Teresa Leodarimeunarodna koordinatorica projekta Mladi za zemlju

  • 7

    PRVO POGLAVLJEGLOBALNO OBRAZOVANJE

  • 8

    U obrazovanju nije dovoljno stvarati pojedince koji mogu itati, pisati, raunati ili biti dobri graani, barem ne u dananje doba koje se suoava s globalnim izazovima koji zahtijevaju globalna rjeenja.

    Meuzavisni izazovi, poput nove svjetske ekonomije i promjena u vrstama poslova, besprimjerna globalna migracija, klimatska nestabilnost te rastua potreba za globalnim upravljanjem okoliem, pozivaju nas na promjene u nainu na koji razmiljamo i djelujemo. Obrazovanje mladima treba dati kompetencije s kojima mogu djelovati u rjeavanju izazova 21. stoljea. Obrazovanje mora biti transformativno kako bi dalo mo ljudima djelovati u smjeru promjena kao i da se odupru onim neeljenim promjenama. Nastavnici, edukatori, osobe za rad s mladima, lokalna uprava i administracija nalaze se na prvoj liniji obrazovne revolucije.

    Ovaj vodi rezultat je trogodinjeg projekta Mladi za zemlju sufinanciranog iz programa EuropeAid - Nedravni akteri i lokalne vlasti u razvoju. Projekt je omoguio iskustvo formalnog i neformalnog, prema ueniku usmjerenog sustava obrazovnih metodologija za podrku uenika Europske unije i mladih u njihovu razmiljanju i djelovanju kao globalnih graana. Nastavnici i voditelji za mlade iz Italije, Poljske i Hrvatske izueni su postati globalni edukatori pa su brojni uenici i mladi aktivno sudjelovali u iskustvima globalnoga uenja. Ovaj vodi prua pregled metodologija koje projekt preporua kolama i sektorima za mlade. Njihov je konani cilj inspirirati nove nastavnike, osobe za rad s mladima te profesionalce na usvajanje, u svom svakodnevnom radu, perspektiva globalnog obrazovanja te ih opskrbiti korisnim metodolokim uv