GLOBALNO ZATOPLJENJE Global warming

  • View
    9

  • Download
    3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Global warming and climate change can both refer to the observed century-scale rise in the average temperature of the Earth's climate system and its related effects, although climate change can also refer to any historic change in climate. Multiple lines of scientific evidence show that the climate system is warming.[2][3] More than 90% of the additional energy stored in the climate system since 1970 has gone into ocean warming; the remainder has melted ice, and warmed the continents and atmosphere.[4][a] Many of the observed changes since the 1950s are unprecedented over decades to millennia. Scientific understanding of global warming has been increasing. In its fifth assessment (AR5) in 2014 the Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) reported that scientists were more than 95% certain that most of global warming is caused by increasing concentrations of greenhouse gases and other human (anthropogenic) activities.[6][7][8] Climate model projections summarized in AR5 indicated that during the 21st century the global surface temperature is likely to rise a further 0.3 to 1.7 °C (0.5 to 3.1 °F) for their lowest emissions scenario using stringent mitigation and 2.6 to 4.8 °C (4.7 to 8.6 °F) for their highest.[9] These findings have been recognized by the national science academies of the major industrialized nations.[10][b]Future climate change and associated impacts will be different from region to region around the globe.[12][13] The effects of an increase in global temperature include a rise in sea levels and a change in the amount and pattern of precipitation, as well as a probable expansion of subtropical deserts.[14] Warming is expected to be strongest in the Arctic, with the continuing retreat of glaciers, permafrost and sea ice. Other likely effects of the warming include more frequent extreme weather events including heat waves, droughts, heavy rainfall, and heavy snowfall;[15] ocean acidification; and species extinctions due to shifting temperature regimes. Effects significant to humans include the threat to food security from decreasing crop yields and the loss of habitat from inundation.

Text of GLOBALNO ZATOPLJENJE Global warming

INTERNACIONALNI UNIVERZITET U TRAVNIKU kolska 2011/2012. EKOLOKI FAKULTET ZATITA IVOTNE SREDINE

SEMINARSKI RADGLOBALNO ZATOPLJENJE

Student: Predmetni nastavnik:Mirza Mehmedinovi Van.prof. Krsto Mijanovi Asistent: Nedada Tolja

Travnik, juni 2012 godine 19

SADRAJ :

1.0 UVOD.............................................................................................................................................31.1. PRIRODNI UZROCI KLIMATSKIH PROMJENA...............................................................41.2. ISPUTANJE STAKLENIKIH PLINOVA...........................................................................51.3. UNITAVANJE UMA..............................................................................................................62. POSLJEDICE GLOBALNOG ZATOPLJENJA........................................................................72.1. OZON I OZONSKE RUPE....................................................................................................82.1.1 OZONSKE RUPE.................................................................................................................92.2. EFEKT STAKLENIKA........................................................................................................112.3. TOPLJENJE LEDENJAKA.................................................................................................112.4. POVEANJE BROJA PRIRODNIH NEPOGODA..........................................................132.4.1. POVEAN BROJ URAGANA.............................................................................................143. SPORAZUMI VEZANI ZA GLOBALNO ZATOPLJENJE...................................................143.1. KYOTO SPORAZUM...........................................................................................................153.2. MONTREALSKI PROTOKOL...........................................................................................154. UTJECAJ NA IVOT NA ZEMLJI...........................................................................................165. ZAKLJUAK...............................................................................................................................176. LITERATURA.............................................................................................................................18

1.0 UVODKlima se na zemlji mijenja zbog ovjekovog djelovanja koje mijenja hemijski sastav u atmosferi nagomilavanjem stakleninih plinova, prvenstveno ugljinog dioksida, metana i natrijeva oksida. Toplina koju stvaraju ovi plinovi je neosporna.Suneva energija utjee na vrijeme i klimu na zemlji. Zagrijana zemljina povrina vraa tu energiju u svemir. Plinovi koji u atmosferi stvaraju staklenik (vodeno vapno, ugljini dioksid i drugi) sprjeavaju prodiranje plinova zadravajui toplinu, neto poput staklene ploe na stakleniku. Bez ovog prirodnog "uinka staklenika" temperature bi bile znatno nie nego to su sada, i ivot na zemlji, ovakav kakav je danas, ne bi bio mogu. Umjesto toga, zahvaljujui plinovima u omotau prosjena temperatura na zemlji je ugodna, i iznosi 15C.Problem moe nastati ako atmosferska koncentracija oksidnih plinova naraste. Od poetka industrijske revolucije koncentracija ugljinog dioksida u atmosferi poveala se za 30%, koncentracija metana se udvostruila, a natrijeva se oksida poveala za 15%.Ova poveanja utjeu na zadravanje topline u zemljinoj atmosferi.Znanstvenici veinom vjeruju kako su sagorijevanje fosilnih goriva i druga ovjekova djelovanja glavni uzrok poveanja koncentracije ugljinog dioksida i drugih stakleninih plinova.Klimatske promjene su jedan od najuzbunjujuih izazova koji potresaju svijet u 21. stoljeu. Prouavanja koja su se vodila posljednjih 50 godina donose nove i jae dokaze koji zahtijevaju odgovore. Klimatske se promjene dogaaju sada, a ve je oekivano klimatsko zatopljenje u budunosti vee nego to se predvialo.Veina istraivaa o klimatskim promjenama se slae kako se ve suoavamo s neizbjenim poveanjem globalne temperature i kako je velika vjerojatnost da su klimatske promjene ve nastupile.Na meunarodnom savjetovanju IPCC1 1997. i 2000. godine, na kojem je sudjelovalo preko 2000 znanstvenika, upozoreno je kako je ljudsko djelovanje glavni uzrok klimatskih promjena.

Iznosim neke injenice i dokaze o stvarnosti dananjeg svijeta:- Prirodne se nepogode kao potresi, poplave, oluje, cikloni i sue svakim danom poveavaju i sve su ee i vee.- Globalna temperatura moe narasti za 5 stupnjeva u iduem stoljeu, ali poveanja u pojedinim podrujima mogu biti znatno vea. Arktike ledene kape su se znatno stanjile.

- Unitavanje uma, koje proizvode kisik, poveano je za 20%. Time se uklanja i njihova mogunost upijanja ugljika, ime ovjek znatno ubrzava klimatske promjene.- Od Drugog svjetskog rata, broj motornih vozila u svijetu je porastao sa 40 miljuna na 680 miljuna. Motorna vozila znatno pridonose poveanju ugljinog dioksida u atmosferi. U svijetu je zadnjih 50 godina potroeno oko pola svjetskih neobnovljivih energetskih izvora i uniteno vie od 50% uma.- Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da globalno zatopljenje svake godine dovodi do 150.000 smrtnih sluajeva, a do 2030. godine taj broj bi se mogao udvostruiti.. Klimatske promjene poveavaju broj osoba oboljelih od malarije.

Postoji veliki broj uzronika globalnog zatpljenja. Globalno zatopljenje moe biti uzrokovano prirodnim putem, ili ljudskim nemarom i nebrigom za zatitu zadravlja i okoline koja ga okruuje.

1.1. PRIRODNI UZROCI KLIMATSKIH PROMJENAOd prirodnih imbenika, koji utjeu na globalnu klimu, meu najvanijima su aktivnost oceana i oceanske struje. Oceani mogu konzervirati veliku koliinu topline (ta njihova osobina je poznata kao oceanska toplinska inercija). Dva najpoznatija primjera utjecaja oceana na klimu su Golfska struja i fenomen "El Nino". Topla Golfska struja, koja tee od Meksikog zaljeva du istone amerike obale, pa do britanskog otoja i Skandinavije, ini klimu tih podruja toplijom, nego to bi se oekivalo samo na osnovu njihovih geografskih irina.Velike vulkanske erupcije mogu uzrokovati globalno zahlaenje, tako to materijal izbaen vulkanskom erupcijom (pepeo, vodena para, praina i sumporni dioksid), sprjeava sunevu svjetlost da dopre do zemljine povrine. Najvea poznata erupcija vulkana na Zemlji, bila je erupcija vulkana Toba, na otoku Sumatri, koja se dogodila prije 70.000 godina. Tom prilikom je u atmosferu izbaeno oko 900 kubnih kilometara materijala, to je izazvalo znaajne promjene globalne klime. Procjenjuje se da je nakon te erupcije uginulo 75% biljaka na sjevernoj zemljinoj hemisferi.Oblaci imaju velik utjecaj na klimu, zato to reflektiraju energiju suneve svjetlosti natrag u svemir. Kad ne bi bilo oblaka, prosjena temperatura na zemljinoj povrini bila bi via za desetak stupnjeva Celzija.Konano, promjene u zemljinoj orbiti i u nagibu zemljine osovine, a moda i varijacije suneve aktivnosti, takoer mogu uzrokovati globalne klimatske promjene.

1.2. ISPUTANJE STAKLENIKIH PLINOVA

Do globalnog zatopljenja dolazi kada se koncentracija odreenih plinova, poznatijih kao stakleniki plinovi, posebno CO2 i klorofluorougljikovodici CFC (freon) , poveava u atmosferi, emu je uzrok ovjekova i industrijska djelatnost. Glavni staklenini plin je ugljini dioksid (CO2) koji se stvara koritenjem ugljena, nafte i plinova, kao i unitavanjem uma i umskih povrina. Natrijev oksid isputaju automobili i industrija, dok metan isputa industrija i nastaje kao proizvod poljodjelske proizvodnje.Freon, koji uveliko unitava ozonski omota i pridonosi globalnom zagrijavanju, je stavljen pod Montrealski protokol .Ugljini dioksid, freon, metan i natrijev oksid su plinovi koji zagauju okolinu i nakupljajui se u atmosferi zaustavljaju sunevu toplinu. Iako oceani i biljni svijet upijaju velike koliine CO2, njihova sposobnost da djeluju kao "slivnici" prelazi njihove mogunosti. To znai da svake godine, odreena koliina nakupljenih stakleninih plinova ostaje u atmosferi i time poveava globalno zatopljenje.U zadnjih 100 godina, koritenje energije u svijetu je poraslo za 70%. Razvijene zemlje koriste 78% energije dobivene iz fosilnih goriva. Ovo uveliko stvara nesrazmjer koji pojedine zemlje osiromauje, dok druge iz toga izvlae veliku dobit. Postotak koritenja obnovljivih energija (suneve, vjetra, biomase, vode) koje bi mogle odigrati znaajnu ulogu u smanjenju koritenja fosilnih goriva, jo uvijek je izuzetno mali, podjednako u razvijenim i nerazvijenim zemljama."1.3. UNITAVANJE UMADeforestacija je pretvaranje umskih podruja u tlo bez stabala ime nastaju poljoprivredna tla ili urbani dijelovi svijeta, prostori popunjeni balvanima (ostacima stabala). Autohtone ume pokrivaju oko 21% Zemljine povrine i od neprocjenjive su vrijednosti.Straan je podatak da je u 20. stoljeu, izmeu 1960. i 1990. unitena jedna petina kinih uma. Ako se nastavi ovim tempom unitavanja uma smatra se da bi tropske kine ume mogle u potpunosti nestati do 2090. godne.

Deforestacija (zajedno s poplavama i suama) je stvorila 25 miljuna "okolinih izbjeglica" (to je 2005. predstavljalo 55% izbjeglike populacije na svijetu).Nastojanja da se uspori deforestacija traju ve stoljeima, poto je poznato da ona moe ugroziti ili ak uzr