Geodetski Fakultet

Geografski informacijski sustav je sustav za upravljanje prostornim podacima i osobinama pridruženih njima.

To je računalni sustav sposoban za integriranje, spremanje, uređivanje, analiziranje i prikazivanje geografskih informacija.

Služi za stvaranje interaktivnih upitnika (istraživanja koja stvara korisnik), analiziranje prostornih informacija i uređivanje podataka.

Tehnologija geografskog informacijskog sustava može se koristiti za: znanstvena istraživanja, upravljanje resursima, imovinsko upravljanje, planiranje razvoja, kartografiju i planiranje puta.

Još prije oko 30.000 godina crteži na zidovima

u špiljama blizu Lascaux-a u Francuskoj.

Ti rani zapisi slijedili su dvoelementnu strukturu

modernog geografskog informacijskog sustava:

slikovna datoteka povezana je s atributnom bazom

podataka.

Godine 1967. razvio se prvi pravi svjetski operacijski GIS

u Ottawi, Ontario, Kanada.

Osnovao ga je Roger Tomlinson, a

nazvan je "Kanadskim GISom"

(Canadian GIS; CGIS).

Geografska informacija (geoinformacija) je informacija kojoj

se mogu odrediti:

1. Lokacija – koordinatni sustavi pomoću kojih određujemo

položaj objekata

2. Oblik (geometrija) – oblik objekata koje ucrtavamo

3. Opis (atributi) – pružaju opis objekata

Geodetski digitalni planovi, povezani s bazom

podataka koja sadrži njihove podatke, tvore ZIS.

Digitalizacija je proces prevođenja analognih

planova u digitalni oblik, a dijeli se na:

1. Skeniranje

2. Georeferenciranje (Geokodiranje)

3. Vektorizacija

Kombinacija ovih triju osnovnih geoinformacija jest GIS.

Prikupljanje podataka ili snimanje podataka je unos

informacija u sustav.

Postoje različite vrste metoda koje se koriste:

Terestrički (totalna stanica)

GPS

Daljinsko snimanje (letjelice ili sateliti sa senzorima

koji uključuju kamere, digitalne skenere i LIDAR)

Aerofotogrametrija (DOF)

Satelitsko snimanje (elektromagnetski ili radiovalovi

odaslani s aktivnog senzora kao što je radar)

Prikupljeni podaci se obrađuju, prikazuju i analiziraju u softverima

koji podržavaju rastersku i vektorsku grafiku te mogućnost

povezivanja s vanjskom bazom podataka (Excel, Access, SQL)

ili kreiranja unutarnje baze podataka (Object Data).

Slobodni programi (freeware)

• GRASS GIS

• gvSIG

• ILWIS

• Quantum GIS (QGIS) …

Komercijalni programi

AutoCAD Map, Autodesk

ArcGIS, Esri

GeoMedia Professional, Intergraph

MicroStation Bentley Map, Bentley Systems …

GIS podaci predstavljaju objekte u stvarnom svijetu

pomoću digitalnih podataka.

Objekti stvarnog svijeta se mogu podijeliti na 2

apstrakcije:

Neprekinuta polja (kontinuirani objekti)

Zasebni objekti (diskretni objekti)

Za prikazivanje apstrakcija u GIS-u, na digitalnim

planovima, koriste se 2 tipa podataka: rasterski i

vektorski.

Tip rasterskih podataka sastoji se od redova i stupaca

ćelija gdje se u svakoj ćeliji sprema pojedinačna

vrijednost.

To su slike, a osnovni podatak rastera jest pixel.

Podaci mogu biti pohranjeni u raznim formatima

slikovnih datoteka kao što

su TIFF, JPEG, BMP, GIF, PNG…

U geodeziji su to najčešće

skenirani analogni planovi.

Tip vektorskih podataka za prikaz objekata koristi

geometriju poput točaka, linija ili poligona.

Postupkom (ekranske) vektorizacije dobivamo vektorski

prikaz nekog rastera.

Vektorski podaci se moraju napraviti "topološki

ispravnim" prije nego što se koristi u naprednoj analizi.

Spremaju se u DWG, DXF, DGN, DWF, SVG, CDR…

Vektori

Prilikom vektorizacije, greške koje napravimo su nezaobilazne

(ukoliko se radi o većim poslovima).

Vektorski podaci moraju biti geometrijski točni da bi mogli

napraviti bilo kakvu vrstu topologije.

Programi nam pružaju mogućnost automatske pretrage i

ispravljanja odn. uklanjanja pogrešaka.

Autodesk Map 2004 ima alat “Drawing cleanup” koji služi

za ispravljanje uobičajenih grešaka koje nastaju prilikom

vektorizacije te pojednostavljenju podataka.

Topologiju koristimo kako bi definirali konkretno određene objekte da bi

kasnije mogli izvršavati razne analize ili postavljati upite o geometriji

objekata te da bi imali pristup određenim podacima u realnom vremenu.

Tri su vrste topologije koje možemo

izraditi ovisno o vektorskim podacima:

1. Čvorna – definira međusobni odnos točaka

2. Mrežna – definira linije koje čine linearnu mrežu

3. Poligonska – definira poligone koji predstavljaju zatvorena područja

(objekte, katastarske zemljišne čestice, općine, županije, države, itd.)

Kada imamo geometrijski točnu i izrađenu topologiju, možemo krenuti

u analizu podataka tj. postavljati upite, što je jedan od ciljeva GIS-a.

Tematska analiza je jedna od najčešće korištenih analiza u GIS-u. To

je proces prikazivanja karakteristika i svojstva podataka objekata

koristeći grafičke elemente.

Ako ispunite objekt bojom ili mu promijenite boju, tip linije, simbole,

tekst ili druge značajke informacija, dobit će te tematski plan. Njime

možete jednostavnije i brže prikazivati neke podatke ili vršiti

usporedbe podataka.

Koristeći sposobnosti Autodesk Map-a za tematsko dizajniranje, možete

definirati podatke koje želite prikazati, promijeniti svojstva podataka koje želite

analizirati, odrediti parametre za prikazivanje i stvoriti legendu da objasnite

pojedine boje, simbole ili druge promjene koje te koristili na krati ili planu.

Autodesk Map pruža alat Topology Thematic Query za izradu tematskih karata

koji koriste boje, ispune, formate linija, simbole ili tekst za prikazivanje

topologijskih informacija.

Literatura:

Autodesk Map 2004 AutoCAD: Help and Support

URL 1: GIS

http://hr.wikipedia.org/wiki/Geografski_informacijski_sustav (studeni 2012.)

URL 2: List of geographic information systems software

http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_geographic_information_systems_software

(studeni 2012.)

Radovi prikazani u ovom radu izrađeni su na predmetu ZIS u Geodetsko tehničkoj

školi u Zagrebu na predavanjima prof. Armanda Slavičeka.