67931490 Haralambos Skripta Odabrana Poglavlja

8/2/2019 67931490 Haralambos Skripta Odabrana Poglavlja

1/62

SOCIOLOGIJA HARLAMBOS HOLBORN

POGLAVLJE 1.: SOCIOLOKE PERSPEKTIVE

- odreenost svakog pojedinca okolinom- kad se rodimo zapravo nemamo nita, uimo iz okoline, odnosno iz drutva

KULTURA I DRUTVO

- kultura nekog drutva je nain ivota njegovih lanova, zbirka ideja i navika koje oniue, koje su im zajednike i koje prenose s narataja na narataj

- dvije kvalitete kulture: ona se ui i ona je zajednika- bez nje nema ljudskog drutva

Kultura i ponaanje- kultura u velikoj mjeri determinira kako pripadnici drutva misle i osjeaju: ona

upravlja njihovim djelatnostima i definira njihov pogled na ivot- kultura definira prihvaene naine ponaanja za pripadnike posebnog drutva

Socijalizacija

- proces u kojemu pojedinci ue kulturu svoga drutva poznat je kao socijalizacija- primarna socijalizacija, vjerojatno najvaniji aspekt procesa socijalizacije, odvija se

tijekom djetinjstva, obino unutar obitelji

- unutar svoje vrnjake skupine malo se dijete, u interakciji s drugima i igrajui djejeigre, ui prilagoavati prihvaenim nainima ponaanja drutvene skupine i cijenitiinjenicu da je drutveni ivot zasnovan na pravilima

- socijalizacija je proces koji traje cijeli ivot

Norme i vrijednosti

- svaka kultura sadri velik broj naputaka koji upravljaju ponaanjem u posebnimsituacijama. Takvi naputci poznati su kao norme

- norma je specifini vodi za djelovanje koji definira prihvatljivo i primjereno ponaanjeu posebnim situacijama

- primjer norme je to kako lanovi drutva definiraju prihvatljivu muku i ensku odjeu iprimjereno odijelo za razliite dobne skupine

- norme se provode pozitivnim i negativnim sankcijama, tj. nagradama ili kaznama- sankcije mogu biti neformalne, poput pogleda odobravanja ili neodobravanja, ili

formalne, poput nagrade ili kazne koju izdaje neko slubeno tijelo- norme definiraju primjereno i prihvatljivo ponaanje u specifinim situacijama- sankcije kojima se provode norme jesu glavni dio mehanizma socijalne kontrole koji se

tiu odravanja reda u drutvu- za razliku od normi, koje daju specifine upute za ponaanje, vrijednosti daju openitije

naputke- vrijednost je vjerovanje da je neto dobro i poeljno. Ono definira to je vano, isplativo

i vrijedno tenji- mnoge norme se mogu shvatiti kao odraz vrijednostilova

1


2/62

- primjer je to da sve norme koje se tiu zdravlja i sigurnosti lanova drutva mogu seshvatiti kao izrazi vrijednosti koja se pridaje ljudskom ivotu

Status i uloga

- svi lanovi drutva zauzimaju niz socijalnih pozicija poznatih kao statusi- postoje razne vrste statusa- fiksni ili pripisani statusi (ukljuuju spol i primjerice aristokratske titule) odreuju nas

samim roenjem- steeni statusi postiu se kao rezultat, u izvjesnom stupnju, namjerne aktivnosti i izbora- svaki status u drutvu prati niz normi koje definiraju oekivanja o tome kako e

djelovati pojedinac koji zauzima poseban status. Ta skupina normi je poznata kao uloga- pojedinci stupaju u meusobne odnose kroz uloge (uloga lijenika uloga pacijenta)

RAZVOJ LJUDSKIH DRUTAVA

- razlika predmodernih od modernih drutava- sociolozi smatraju da se trenutno razvija ili se ve razvilo postmoderno drutvo

Predmoderna drutva

- sociolog Anthony Giddens smatra da postoje tri tipa drutva: lovako-sakupljakodrutvo, stoarska i agrarna drutva i neindustrijske civilizacije

- lovaka i sakupljaka drutva to je sam poetak. Bilo je manje nejednakosti negodanas. Nije bio toliko rairen materijalizam. Ono to se posjedovalo bilo je zajedniko.To je tip plemenskog drutva. Maksimalno 50ak lanova. Postoje i danas, ali je svakakona njih ipak izvren utjecaj zapadne kulture.

- stoarska i agrarna drutva se pojavljuju prije otprilike 20 000 godina. Osim to love iskupljaju uzgajaju stada. Tu ve poinje bogaenje pojedinaca jer je uzgojio vieivotinja. Poinje stvaranje nejednakosti. Nomadski tip ivljenja zbog potrage za boljim

panjacima za svoje ivotinje. to se tie agrarnih drutava oni se oslanjaju na uzgojitarica. Uzgoj bilo ivotinja bilo biljaka je pouzdaniji i predvidljiviji izvor hrane odlova i sakupljanja. Takoer zbog akumulacije dobara razvijaju se osobna bogastva.Postoje i danas iako pod utjecajem kulture modernih industrijskih drava

- neindustrijske civilizacije su se razvile oko 6 000 godina prije Krista. Radi se narazvijanju gradova. Razvijeniji su u podrujima znanosti i umjetnosti. Te civilizacije suizumile pismo. Velike nejednakosti izmeu bogatih i siromanih. Jake oruane sile

(Egipat, Grka, Rim...)Moderna industrijska drutva

- pojavljuju se u osamnaestom i devetnaestom stoljeu- u to doba Lee i Newby idenitficiraju etiri glavne transfomacije koje su se zbivale i kroz

koje je prolazilo drutvo:1. industrijalizam kasno 18. stoljee. Nove tehnologije dovode do porasta u

manufakturi. Razvija se specijalizirana podjela rada. Vie nije priroda odreivala ritamrada nego se radilo svaki dan.

2. kapitalizam blisko povezan sa razvojem industrijalizma. Rad za nadnicu i posao koji

se vodi u svrhu stvaranja profita. Prije dolaska kapitalizma seljaci su radili za sebe.Pojavljuju se nove klase.

2


3/62

3. urbanizacija samim razvojom industrije razvijaju se i naselja kraj mjesta gdje suizgraene tvornice. Rast gradova i velegradova dovelo je do problema poput zloina,

pobune i zdravstvenih problema4. liberalna demokracija nakon nekoliko ruenja vladara (koji je do tada bio kralj ili

car) dolazi do naglaska graanskih prava. To je otvorilo put nastanku politikih

stranaka. Kako treba vladati drutvom sada je postalo stvar rasprave- sve zajedno te etiri promjene esto se shvaaju kao karakterizacija modernih drutavaili kao ono to konstruira eru modernosti

- socijologija se razvila usporedno sa modernou i nije iznenaujue to se zasniva naslinim temeljima

- smatra se da ljudska drutva mogu napredovati i da e napredovati

Postmodernost

- neki sociolozi vjeruju da je dolo do temeljnih promjena u drutvu- ljudi poinju gubiti vjeru u znanost i tehnologiju

- postaju svjesni tetnih djelovanja oneienja, rizika genetskog ininjerstva- smatraju da velike korporacije ne mogu zadovoljiti ljudske potrebe- gubi se vjera u politika uvjerenja i velike teorije koje tvrde da su u stanju poboljati

drutvo- to se tie zaposlenosti sve je manje potrebnih ljudi za proizvodnju- mediji su postali jako vani u ljudskim ivotima i ekonomiji

TEORIJE DRUTVA

- teorija je skup ideja koji tvrdi da objanjava kako drutvo ili aspekti drutvafunkcioniraju

Funkcionalizam

- mile Durkheim jedan od istaknutijih sociologa funkcionalista- teoriju su razvili ameriki filozofi dvadesetog stoljea- Talcott Parsons takoer jedan od funkcionalista amerikih- dominantna teorijska perspektiva sociologije tijekom eterdesetih i pedesetih godina- ta teorija smatra da se trebaju ispitati odnosi u drutvu da bi znali kako drutvo

funkcionira- struktura: sama teorija funkcionalizma zapoinje opaanjem da je ponaanje u drutvu

strukturirano. To znai da su odnosi izmeu lanova drutva organizirani pomou nekihpravila- struktura drutva moe se shvatiti kao ukupni zbroj drutvenih odnosa kojima upravljaju

norme- institucije (poput obitelji, ekonomije...) su glavni aspekti drutvene strukture- sama institucija je struktura sainjena od meupovezanih uloga ili normi- funkcija: nakon to se analizirala struktura onda se razmatra nain na koji ta struktura

funkcionira. To ukljuuje ispitivanje odnosa meu razliitim dijelovima strukture injihova odnosa prema drutvu kao cjelini

- u praksi pojam funkcije se obino koristi da bi se uputilo na doprinos koji nekainstitucija daje odravanju i opstanku drutvenog sustava

3


4/62

- funkcionalni preduvjeti: drutva imaju odreene osnovne potrebe ili zahtjeve koji semoraju zadovoljiti ako ele opstati (to je primjerice hrana). To smatramo funkcionalnim

preduvjetom- vrijednosni konsenzus: iz funkcionalistike perspektive druvo se shvaa kao sustav.

Sustav je entitet nainjen od dijelova koji su meusobno povezani i u odnosu.

Funkcionalni preduvjet drutva ukljuuje barem minimalni stupanj integracije dijelova.- mnogi funkcionalisti tvrde da se ta integracija uvelike zasniva na vrijednosnomkonsenzusu, to znai na suglasnosti lanova oko drutvenih vrijednosti

- u onoj mjeri u kojoj se ti dijelovi drutvene strukture zasnivaju na istim vrijednostima,moe se rei da su integrirani

- drutveni poredak: odreeni stupanj reda i stabilnosti je bitan za opstanak drutevnihsustava to funkcionalizam pokuava objasniti

- poredak je na neki nain odreen vrijednosnim konsenzusom odnosno, pojedinac jesklon identificirati se i osjea srodnost s onima koji dijele iste vrijednosti

Konfliktne perspektive

- premda funkcionalisti naglaavaju vanost vrijednosnog konsenzusa u drutvu, oni ipakpriznaju da moe doi do konflikata

- konflikt shvaaju kao rezultat povremenih poremeaja drutvenog sustava- drutvene skupine mogu imati razliite interese, ali ovi su od manje vanosti u

usporedbi s interesima koji su zajedniki svim drutevnim skupinama- teorije konflikta se razlikuju od funkcionalizma po tome to smatraju da postoje

fundamentalne razlike u interesima izmeu drutevnih skupina. Ove razlike rezultirajukonfliktom koji je uobiajena i trajna odlika drutva, a ne privremeno zastranjenje

Marksizam

- radikalna alternativa funkcionalizmu- postala utjecajna u sociologiji 70-tih godina- osniva: Karl Marx- razliito interpretirani Marxovi tekstovi- proturjeje i konflikt: Marx smatra da sva povijesna drutva sadravaju temeljna

proturjeja- glavna proturjeja drutva su izmeu proizvodnih snaga (zemlja, sirovine, orua,

strojevi, tehniko i znanstveno znanje) i odnosa (to su drutveni odnosi u koje ljudiulaze da bi proizvodili robu). U dananje doba, odnosno, u kapitalistikom drutvu taj je

odnos izmeu poslodavaca i radnika.- sredstva proizvodnje se sastoje od onih dijelova proizvodnih snaga koji se moguzakonski posjedovati. Tako ona ukljuuju zemlju, sirovine, strojeve, ali ne i tehnikoznanje i organizaciju proizvodnog procesa. Za svoj posao radnik dobiva plau.

- eksploatacija i tlaenje: rad proizvodi bogatstvo. Sam prihod koji radnici svojimradom dobiju nije dovoljno plaen, odnosno, kapitalist prisvaja bogatstvo, a radniciimaju nadnice znantno ispod vrijednosti bogatstva koje proizvode. Dakle i tu nailazimona proturjeje. Po svojoj prirodi, sam kapitalizam ukljuuje eksploataciju i tlaenjeradnika

- proturjeje i promjena: smatra se da je povijest podijeljena na niz razdoblja od kojihsvaku karakterizira poseban nain proizvodnje. Velike povijesne promjene jesu rezultat

novih proizvodnih snaga. Ali posljednje povijesno razodoblje, komunistiko ili

4


5/62

socijalistiko drutvo nee proizai iz novih proizvodnih snaga. Ona e se razviti izrazrjeenja proturjeja kapitalistikog sustava

- vlasnitvo e biti kolektivno, a ne pojedinano. Jedna drutvena skupina neeiskoritavati drugu i bogatstvo steeno radom e se dijeliti meu lanovima drutva.

- ideologija i lana svijest: ideje pojedinog razdoblja smatraju se ideologijom vladajue

klase. Ideologija je iskrivljivanje stvarnosti, lana slika drutva. Pomou ideologije kojazasljepljuje lanove drutva da ne bi vidjeli proturjeja dolazi se do lane svijesti ostvarnosti, koja pomae odrati sustav

Feminizam

- drutvo podijeljeno u raznim drutvenim skupinama- glavna podjela za razliku od marksista nije izmeu raznih klasa nego izmeu spolova- izrabljivanje ena od strane mukaraca- suvremena drutva su patrijahalna- cilj feminizma je okonati muku dominaciju i rjeiti se drutva koje izrabljuje ene

- neke feministice smatraju da nisu sve ene jednako potlaene i u jednako loempoloaju u suvremenim drutvima

Interakcionizam

- funkcionalizam i marksizam imaju i niz drugih zajednikih karakteristika. Prvo, dajuopenito objanjenje drutva u cijelosti, rezultat toga je ono to se ponekad nazivamakroteorijama. Drugo, drutvo smatraju sustavom, i zato ih se ponekad zovesistemskim teorijama. Tree, skloni su smatrati da je ljudsko ponaanje oblikovanosustavom

- interakcionizam se razlikuje od funkcionalizma, marksizma i veine feministikihteorija po tome to se fokusira na interakcije malog dometa, a ne na drutvo kao cjelinu

- interakcionisti smatraju da je mogue sustavno analizirati drutvo i da ga je moguepoboljati. Ipak poboljanja treba postii na ogranienim podrujima i malo-pomalo, zarazliku od onoga to se implicira u makroteorijama i sistemskim teorijama

- znaenje i interpretacija: interakcionizam se bavi interakcijom, to znai djelovanjemmeu pojedincima

- ideje jastva: taj pojam naglaavaju mnogi interakcionisti. Oni govore da pojedincirazvijaju samopredodbu, sliku o sebi koja ima vaan utjecaj na njihova djelovanja

- konstrukcija znaenja: budui da interakcionisti definiraju situacije i jastvam njihzanima proces u kome se ove definicije konstruiraju. Odnosno, njih zanima kako se

dolazi do toga da se nekog pojednica definira na odreeni nain. Odgovor na to pitanjeukljuuje istraivanje konstrukcije znaenja u procesu interakcije- pregovaranja i uloge: ideja pregovaranja se takoer primjenjuje i na pojam uloge.

Interakcionisti tvrde da su uloge esto nejasnem dvosmislene i neodreene. Ovajnedostatak jasnoe daje akterima dosta prostora za pregovaranje, menevriranje,improvizaciju i kreativno djelovanje.

- iz svojih interakcija sa drugima pojedinci razvijaju razvijaju samoshvaenje

Postmodernizam

- neki postmoderni teoretiari i dalje vjeruju da je mogue objasniti i ljudsko ponaanje inain na koji se mijenjaju drutva

5


6/62

- neki smatraju da nain promatranja drutva kakav je bio prije (marksizam,funkcionalizam...) treba napustiti jer se tako mogla prouavati prolo razdoblje, ali ne iovo

- smatra se da ljude ne odreuje, makar ne u onoj mjeri kao prije, klasa, etnika skupina islino, nego da pojedinac sam odluuje o svom identitetu i ivotnom stilu granice

meu drutvenim skupinama se slamaju- neki postmodernisti preispituju vjerovanje da postoji bilo kakav vrst temelj na kome semoe graditi znanje o drutvu

- razlike: mnogi postmodernisti opisuju razlike meu drutevnim skupinama da bi selake shvatile te skupine

POGLEDI NA LJUDSKO PONAANJE

- pogledi na ljudsko ponaanje mogu se grubo podjeliti na one koji naglaavaju izvanjskefaktore i one koji naglaavaju unutarnje faktore. Prvi pristup vidi ponaanje kao netoto je pod utjecajem strukture drutva. Drugi pristup vie naglaava subjektivna stanja

pojedinca: njihove osjeaje, znaenja koja pridaju dogaajima i motive zbog kojih seponaaju na poseban nain

Pozitivizam

- mnogi od osnivaa socilogije su vjerovali da je mogue stvoriti znanost o drutvu kojabi se zasnivala na istim naelima i postupcima kao i prirodne znanosti

- najutjecajni pokuaj primjene metodologije prirodnih znanosti na sociologiju je poznatkao pozitivizam

- Auguste Comte jedan od osnivaa discipline drao je da e primjena metoda ipretpostavki prirodnih znanosti dati pozitivnu znanost o drutvu

- ponaanje ljudi, poput ponaanja materije, moe se objektivno mjeriti- opaanja ponaanja zasnovana na objektivnim mjerenjima omoguiti e stvaranje iskaza

o uzrocima i posljedicama. Potom e se stvarati teorije koje e objasniti opaenoponaanje

- naglasak pozitivista na opazivim injenicama uvelike ovisi o vjerovanju da se ljudskoponaanje moe objasniti na isti nain kao i ponaanje materije

- ljudi ragiraju na izvanjske podraaje i njihovo se ponaanje moe objasniti tomreakcijom

Perspektive drutvene akcije

- zagovornici perspektive drutvene akcije tvrde da su predmeti drutvenih i prirodnihznanosti fundamentalno razliiti. Zbog toga su metode i pretpostavke prirodnih znanostineprimjerene prouavanju ljudi

- za razliku od materije ljudi imaju svijest misli, osjeaje, znaenja, namjere i svijest opostojanju. Zato su ljudska djelovanja smislena: ljudi definiraju situacije i daju znaenjasvojim akcijama, kao i akcijama drugih. Zato se ne moe rei da ljudi samo reagiraju oni djeluju

- ako djelovanje potjee iz subjektivnih znaenja, onda slijedi da sociolog mora otkriti taznaenja kako bi shvatio djelovanje

- Max Webber bio je jedan od prvih koji je detaljno ocrtao ovu perspektivu. Socioloko

objanjenje djelovanja treba poeti s promatranjem i interpretiranjem subjektivnih stanjaduha ljudi neto slino kao interakcionizam

6


7/62

- tamo gdje pozitivisti naglaavaju injenice i uzrono- poslijedine odnose,interakcionisti naglaavaju uvid i razumijevanje

- objektivno mjerenje nije mogue, a egzaktnost prirodnih znanosti se ne moe oponaati

Fenomenologija

- nije mogue objektivno mjeriti bilo koji aspekt ljudskog ponaanja. Ljudi daju smisaosvijetu kategorizirajui ga

- proces kategorizacije je subjektivan: on ovisi o miljenjima promatraa- fenomenolozi vjeruju da nije mogue dati injenine podatke i da je stoga nemogue

dati i provjeriti kauzalna objanjenja- konani proizvod fenomenolokog istraivanja je shvaanje znaenja koja pripadnici

drutva rabe u svom svakodnevnom ivotu- interakcionisti i fenomenolozi vjeruju da ljudi ne reagiraju i ne odgovaraju pasivno na

izvanjsko drutvo. Oni smatraju da ljudi aktivno kreiraju svoja vlastita znaenja si svojevlastito drutvo u interakciji jedni s drugima

Sociologija i vrijednosti

- objektivno promatranje i analiza drutvenog ivota- objektivni pogled je slobodan od vrijednosti, moralnih sudova i ideologije promatraa:

on daje injenice i objanjavalaki okvir koji nisu obojeni promatraevim osjeajima imiljenjima

- sve je vie sociologa koji tvrde da vrijednosno neutralna znanost o drutvu nijemogua. Oni smatraju da vrijednosti sociologa izravno utjeu na svaki aspekt njihovogistraivanja. To bi znailo da sociologija nikad nee biti izuzeta od ideologije

- Karl Mannheim tvrdi da se ideologija sastoji od uvjerenja i vrijednosti vladajue grupekoja prikriva stvarno stanje drutva sebi i drugima, i time ga stabilizira. On razlikujeovaj oblik ideologije od onoga to naziva utopijskom ideologijom

- ideologije se najee nalaze u potlaenim skupinama iji lanovi ele radikalnupromjenu

SOCIOLOKA IMAGINACIJA

- strukturalne teorije drutva, poput funkcionalizma i marksizma, naglaavaju vanostdrutva u oblikovanju ljudskog ponaanja

- s druge strane, pristupi poput interakcionizma naglaava vanost ljudskog ponaanja u

oblikovanju drutva- dobra sociologija mora ispitivati i strukturu drutva i drutvenu interakciju- sociolog treba razmotriti ekonomske i politike institucije drutva, a ne samo

pojedinanu situaciju i karakter nasumice odabranih pojedinaca

POGLAVLJE 2.: DRUTVENA STRATIFIKACIJA

Uvod

- egalitarizam: drutvo u kojem su svi lanovi jednaki

7


8/62

- sva ljudska drutva (od najjednostavnijih do najsloenijih) imaju neki oblik drutvenenejednakosti. Posebno su mo i presti nejednako raspodijeljeni meu pojedincima idrutvenim skupinama, a u mnogim drutvima postoje takoer uoljive razlike uraspodjeli bogatstva

- mo se odnosi za stupanj u kome pojedinci ili skupine mogu nametnuti svoju volju

drugima, s njihovim pristankom ili bez njegovog pristanka- presti se odnosi na koliinu cijenjenosti ili asti povezanu s drutvenim poloajima,kvalitetama pojedinaca i stilovima ivota

- bogatstvo se odnosi na materijalne posjede koji se definiraju kao vrijedni u posebnimdrutvima. Oni mogu ukljuivati zemlju, stoku, zgrade, novac i mnoge druge oblikevlasnitva koje posjeduju pojedinci ili drutvene skupine

Drutvena nejednakost i drutvena stratifikacija

- vano je razlikovati drutvenu jednakost od drutvene stratifikacije- drutvena nejednakost jednostavno se odnosi na postojanje drutveno stvorene

nejednakosti- drutvena stratifikacija je poseban oblik drutvene nejednakosti. Ona se tie

postojanja uoljivih drutvenih skupina koje su rangirane jedna iznad druge u smislufaktora kakvi su presti i bogatstvo. Ona znai hijerarhiju drutvenih skupina

- supkulture: tendencija lanova svakog sloja drutva je da razvijaju svoju vlastitusupkulturu, tj. odreene norme, stavove i vrijednosti koji su im svojstveni kaodrutvenoj skupini

- kad neki lanovi drutva imaju iskustvo slinih ivotnih okolnosti i problema koji nisuzajedniki svim lanovima razvija se supkultura

- lanovi drutvene skupine kojima su zajednike sline ivotne prilike i supkulturarazviti e grupni identitet

- drutvena mobilnost: supkulutre drutvenih slojeva su naroito izrazite kad postojimalo mogunosti prelaska iz jednog u drugi sloj. Ovo kretanje je poznato kao drutvenamobilnost

- postoje zatvoreni sustavi stratifikacije to su oni di je mala mogunost drutvenemobilnosti i postoje otvoreni sustavi stratifikacije sa visokim stupnjem drutvenemobilnosti

- ivotne anse: ovise o poloaju neke osobe u sustavu stratifikacije . poloaj moeuveati ili umanjiti ivotne anse, tj. mogunosti osobe da stekne stvari koje sudefinirane kao poeljne i izbjegne one stvari koje su definirane kao nepoeljne unjegovu drutvu

Drutvene nasuprot prirodnim nejednakostima

- mnoge sustave stratifikacije prate vjerovanja koja tvrde da drutvene nejednakosti imajubioloki temelj

- Jean Jacques Rousseau je jedan od prvih koji su ispitivali ovaj problem- on govori o bioloki utemeljenoj nejednakosti kao prirodnoj ili fizikoj, jer ju

uspostavlja priroda, a sastoji se u razlikama u dobi, zdravlju, tjelesnoj snazi ikvalitetama uma i due

- on je vjerovao da su bioloki utemeljene nejednakosti meu ljudima male i relativnonevanem dok su drutveno stvorene nejednakosti glavni temelj sustava drutvene

stratifikacije

8


9/62

- ipak, bez obzira, koliko male bile bioloke nejednakosti one su ipak temelj na kojemu sestvaraju strukture drutvene nejednakosti

- prirodna i kulturalna nejednakost: moe se tvrditi da bioloke razlike postajubioloke nejednakosti kad ih ljudi definiraju kao takve. Bioloki faktori imaju vanost umnogim sustavima stratifikacije zbog znaenja koja im pripisuje razliite kulture

- razlike postaju nejednakosti samo zato to su definirane kao takve- uvjerenja prema kojima su sustavi drutvene stratifikacije utemeljeni na biolokimnejednakostima mogu ih se shvatiti kao racionalizacije tih sustava

DRUTVENA STRATIFIKACIJA FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA

- kad funkcionalisti pokuavaju objasniti sustave drutvene stratifikacije, zapravopokuavaju objasniti funkcioniranje drutva u cijelosti

- pretpostavka da drutvo ima odreene osnovne potrebe ili funkcionalne preduvjetekoji moraju biti zadovoljeni ukoliko ono eli opstati

Talcott Parsons stratifikacija i vrijednosti

- on vjeruje da se red stabilnost i suradnja u drutvu temelje na vrijednosnomkonsenzusu

- ako vrijednosti postoje, onda slijedi da e pojedinci biti vrednovani i smjeteni u nekuvrstu hijerarhijskog poretka

- razna drutva imaju razne vrijednosne sustave, naini stjecanja visokog poloajavariraju od drutva do drutva

- ako je vrijednosni konsenzus bitna komponenta svih drutava, onda slijedi da e nekioblik stratifikacije proizai iz rangiranja pojedinaca u smislu zajednikih vrijednosti

- smatra se da postoji openito vjerovanje da su sustavi stratifikacije pravedni, ispravni iprimjereni, jer su u osnovi izraz zajednikih vrijednosti

- ali to ne znai da nee biti sukoba izmeu imunih i neimunih, onih koji su bogationagraeni i onih koji nisu

- organizacija i planiranje: odnos izmeu drutvnih skupina mora biti odnosrecipronosti (uzajamnog davanja i primanja)

- svaka klasa treba drugu klasu- mo: nejednakosti su utemeljene na zajednikim vrijednostima. Mo je legitimna vlast u

smislu da je prihvaena kao pravedna i primjerena od strane lanova drutva u cjelini- oni koji su na poloajima vlasti koriste svoju mo da bi slijedili kolektivne ciljeve koji

proizlaze iz sredinjih vrijednosti drutva

Kinglsey Davis i Wilbert E. Moore dodjela uloga i izvedbe

- autori najpoznatije funkcionalistike teorije- tvrde da su drutveni sustavi imaju zajednike odreene funkcionalne preduvjete koji

moraju biti zadovoljeni ukoliko sustav eli opstati i uinkovito funkcionirati. Jedan odtakvih funkcionalnih preduvjeta je i uinkovita dodjela uloga i izvedbe:

1. sve uloge moraju biti popunjene2. moraju biti popunjene onima koji su najsposobniji izvesti ih3. za to se mora proi nuno kolovanje4. uloge se moraju obavaljati savjesno

9


10/62

- ljudi se razlikuju u smislu svojih uroenih sposobnosti i talenata, a pozicije se razlikujuu smislu njihove vanosti za opstanak i odanje drutva. Odreeni poloaji sufunkcionalno vaniji od drugih

- glavna funkcija stratifikacije je spojiti najsposobnije ljude s funkcionalno najvanijimpoloajima

- Davis i Moore gledaju na drutevnu stratifikaciju kao na funkcionalnu nunost svihdrutava- oni smatraju da je drutvena nejednakost neizbjena odlika ljudskog drutva

Melvin M. Tumin kritika Davisa i Moorea

- dobro su iskritizirali Davisa i Moorea u nekoliko toaka:- mnoga zanimanja koja nose malo prestia ili ekonomskih nagrada mogu se shvatiti kao

vitalna za drutvo- Tumin je tvrdio da se Davis i Moore nisu obazirali na utjecaj moi na nejednaku

raspodjelu nagrada. Razlike u plai i prestiu meu profesionalnim skupinama mogu

proizlaziti iz njihove moi, a ne funkcionalne vanosti- Davis i Moore su pretpostavili da samo ogranieni broj pojedinaca ima talent za

stjecanje vjetina nunih za funkcionalno najvanije poloaje. To Tumin kritizirasmatrajui da ne postoji metoda mjerenja talenta; ne postoji dokaz da su za poloajekoje su Davis i Moore smatrali vanima potrebni talenti; broj talenata moe bit punovei nego to pretpostavljaju njih dvojica

- Tumin je doveo u pitanje shvaanje da se na kolovanje koje je potrebno za vanepoloaje treba gledati kao na rtvovanje koje je stoga potrebna kompenzacija

- Tumin smatra da drutvena stratifikacija moe biti, a esto i jest, prepreka motivaciji iregrutiranju talenata

- on preispituje nazor da drutvena stratifikacija funkcionira kako bi integrirala drutvenisustav. S njegovog stajalita stratifikacija je prije snaga koja dovodi do podjele a ne dointegracije

DRUTVENA STRATIFIKACIJA PERSPEKTIVA NOVE DESNICE

Uvod

- ideje nove desnice postale su utjecajne tijekom 1980.-ih- u politici su jasno bile povezane sa Margaret Thatcher i Ronaldom Reaganom- nova desnica temelji svoje teorije na liberalizmu devetnaestog stoljea. Ovaj je

slobodno trite u kapitalistikim privrednim sustavima smatrao najboljim temeljemza organizaciju drutva- trine sile potiu natjecanje, koje stimulira inovaciju i uinkovitost. Da bi opstali,

proizvoai moraju stvarati proizvode koji su jeftiniji ili bolji od proizvoda njihovihkonkurenata

- ekonomije slobodnog trita se temelje na izborima pojedinca koje oni obavljaju doktroe svoj novac, prodaju svoj rad ili kupuju rad drugih ljudi. Time promiu idividualnuslobodu

- kako drava jaa sloboda pojedinaca moe biti potisnuta

Peter Saunders stratifikacija i sloboda

- simpatizira teoriju Davisa i Moorea, zapravo je manje kritian od Melvina Tumina

10


11/62

- tvrdi da se moe pokazati da sustavi koji su nejednako nagraivali razne poloaje imajublagotvorne uinke, poput motiviranja ljudi da se vie trude na poslu

- Saunders tvrdi da su nejednake nagrade jedini nain na koji drutvo moe popunitivane poloaje sposobnim ljudima. On kae da je mogue zamisliti drutvo u kojem susvi poloaji jednako nagraeni, u smislu materijalnih resursa i ozbiljne probleme

- on ne prihvaa funkcionalistiku tvrdnju da su sustavi stratifikacije utemeljeni naekonomskim razlikama neizbjeni- priznaje da kapitalistika drutva stvaraju vie nejednakosti od socijalistikih- jednakost i pravda: postoji tri tipa jednakosti:1. formalna ili pravna jednakost tie se svih lanova drutva koji su podinjeni istim

zakonima ili pravilima2. jednakost mogunosti znai da ljudi imaju jednake izglede da postanu nejednaki3. jednakost ishoda (utopistiko miljenje) kad u egalitarnom drutvu svi prolaze kroz cilj

u isto vrijeme- trea jednakost potkopava ove prve dvije jednakosti- programi afirmativne akcije ili pozitivne diskriminacije ene i crnci ispred mukaraca

i bijelaca- mogunosti i nejednakost: Saunders vjeruje da konkurencija u kaptialistikim drutvima

pridonosi blagostanju stanovnitva- vjeruje da je raspodjela ekonomskih nagrada blisko povezana sa zaslugom

Kritika perspektive nove desnice

- neki djelovi Tuminove kritike Davisa i Moorea takoer su relevantni za teorije novedesnice

- novu desnicu se moe optuiti da umanjuje mogue tetne uinke stratifikcaije napotkopavanje drutvene kohezije i integracije

- stajalite da su socijalistika drutva neizbjeno represivnija od kapitalistikih drutavaslobodnog trita moe se smatrati neopravdanom, ishitrenom generalizacijom

- slobodno trite i sloboda ne moraju neizbjeno ii zajedno

Gordan Marshall i Adam Swift drutvena klasa i drutvena pravda

- oni kritiziraju Saundersa jer pokuava dati argumente i u prilog jednakosti mogunosti iu prilog formalnoj ili pravnoj jednakosti

Drutvena stratifikacija marksistika perspektiva

- marksistike perspektive su radikalna alternativa funkcionalistikim pogledima na naravdrutvene stratifikacije. Oni smatraju stratifikaciju strukturom koja razdvaja a neintegrira drutvo. Oni je vide kao mehanizam kojim jedni iskoritavaju druge, a ne kaosredstvo unapreivanja kolektivnih ciljeva

- klase:1. vladajua klasa i podinjena klasa2. mo vladajue klase proizlazi iz njenog vlasnitva i kontrole nad sredstvima za

proizvodnju3. vladajua klasa izrabljuje i tlai podinjenu klasu4. kao rezultat postoji sukob interesa izmeu te dvije klase

5. razne institucije drutva, poput pravnog i politikog sustava, instrumenti su dominacijevladajue klase

11


12/62

6. tek kad sredstva za proizvodnju budu u zajednikom vlasnitvu, nestat e klase i time ese okonati izrabljivanje i tlaenje jednih od strane drugih

- iz marksistike perspektive, sustavi stratifikacije proizlaze iz odnosa drutvenih skupinaprema sredstvima za proizvodnju

- s marksistikog stajalita, klasa je drutvena skupina iji lanovi imaju isti odnos prema

sredstvima za proizvodnju- klase i povijesne epohe: Marx je vjerovao da se zapadno drutvo razvijalo kroz etiriglavne epohe:

1. pimitivni komunizam2. antiko drutvo3. feudalno drutvo4. kapitalistiko druvo- primitivni komunizam postojao je u pretpovijesnim drutvima i jedini je primjer

besklasnog drutva- privatno vlasnitvo i akumulacija vika dobara temelj su razvoja klasnih drutava- odnos izmeu glavnih drutvenih klasa jest odnos meusobne ovisnosti i sukoba

- meusobna ovisnost dviju klasa nije odnos jednake ili simetrine recipronosti. Umjestotoga, to je odnos eksploatatora i eksploatiranog, tlaitelja i potlaenog. Vladajua klasazarauje na raun podinjene klase i stoga meu njima postoji sukob interesa

- kapital je u privatnom vlasnitvu manjine kapitalistikoe klase- taj je kapital steen tlaenjem radnike klase

Klasa i drutvena promjena

- klasna borba je pokretaka snaga drutvene promjene- klasne borbe u povijesti bile su izmeu manjina. Kapitalizam se, primjerice, razvio iz

borbe izmeu feudalne aristokracije i nove kapitalistike klase, a obje su skupine pobrojnosti bile manjina

- velike povijesne promjene su znaile zamjenu jednog oblika privatnog vlasnitvadrugim i jednog tipa proizvodne tehnike drugom

- klasna svijest znai da je lana klasna svijest zamijenjena punom svijeu o stvarnojsituaciji. lanovi klase razvijaju zajedniki identitet, prepoznaju svoje zajednikeinterese i ujedinjavaju se stvarajui tako klasnu solidarnost

- klasna polarizacija: osim osnovnih proturjeja kapitalizma, te odreenih faktori uprirodnom razvoju politike ekonomije dovodi do polarizacije.

DRUTVENA STRATIFIKACIJA WEBEROVSKA PERSPEKTIVA

- Weber je vjerovao da drutvena stratifikacija proizlazi iz borbe za oskudne resurse udrutvu. Premda je tu borbu shvaao kao neto to se vodi prvenstveno oko ekonomskihresursa, ona takoer moe ukljuivati borbu za presti i politiku mo

- on je definirao klasu kao skupinu pojedinaca koji imaju slini poloaj u trinoj privredii zahvaljujui toj injenici primaju sline trine nagrade. Tako je, po Weberu, klasnasituacija nekog pojedinca postala trina situacija

- on smatra da je glavna klasna podjela na one koji posjeduju proizvodne snage i onih koji

ih ne posjeduju

12


13/62

- po tome vee nagrade primaju oni koji imaju vie proizvodne snage i imati e boljeizglede u ivotu

- statusna situacija: dok klasa ini jedan mogui temelj za oblikovanje skupina,kolektivnu akciju i stjecanje politike moi, Weber je tvrdio da postoje i druge osnoveza te djelatnosti. Skupine se stvaraju jer njihovi lanovi imaju slinu statusnu situaciju

- statusna skupina sastoji se od pojedinaca koji su nagraeni slinom koliinomdrutvene asti i stoga im je zajednika statusna situacija- drutveno zatvaranje: tie se iskljuivanja nekih ljudi iz lanstva statusne skupine- u mnogim drutvima klasna i statusna situacija su blisko povezane, ipak oni koji su u

klasnoj situaciji ne moraju nuno pripadati istoj statusnoj skupini- statusne skupine mogu takoer presijecati klasne podjele- stranke: skupine koje su specifino zaokupljene utjecajem na politiku i stvaranje odluka

koje su u interesima njihovih pripadnika

KLASE U KAPITALISTIKIM DRUTVIMA

- tri glavne: gornja, srednja i radnika klasa

GORNJA KLASA

John Westergaard i Henrietta Resler marksistiki pogled na vladajuu klasu

- klasne podjele: Britanijom dominira vladajua klasa.- distribucija bogatstva: koncentracija bogastva je samo u 5% stanovnika- mo vladajue klase: odravanje nejednakosti bogatstva poslijedica je moi vladajue

klase- sastav vladajue klase: od 5-10% stanovnitva. Podinjene klase se sastoje od veine

stanovnitva koji zarauju nadnice i plae

Peter Saunders pogled nove desnice na vie klase

- on nijee da postoji mala skupina bogatih koji osim bogatstva imaju i vie moi oddrugih pripadnika drutva

- odbacuje marksistike tvrdnje da takvi ljudi tvore kapitalistiku vladajuu klasu- bogatstvo, vlasnitvo i kapitalistika klasa: kapitalistika klasa je manjina. To su obitelji

koje imaju najvie dionica u nekim velikim tvrtkama- oni kontroliraju samo mali dio britanske ekonomije

- vladajua klasa: direktori i menaderi po Saundersu nemaju dovoljno bogatstva udionicama da bi bili kapitalistika klasa i nedostaje im moi da bi bili vladajua klasa

John Scott Tko vlada Britanijom?

- povijesni razvoj gornjih klasa: promjenio se od predindustrijskih vremena- sam razvoj industrije je doveo do novih puteva za postizanje uspjeha i ulazak u gornje

klase- podjele u gornjim klasama: skupina koja se razlikuje od drugih gornjoklasnih skupina

jesu bankari. Iako su imali dosta dodirnih toaka sa drugima ipak su bili nekako za sebe- rast dionikih drutava: vie vlasnika nad jednom tvrtkom

- menaderska revolucija: kako se gubi vlasnitvo obitelji nad nekom tvrtkom i svepreuzimaju poslovni ljudi menaderi, koji su ispred vlasnika u poznavanju posla

13


14/62

Leslie Sklair globalni sustav i tradicionalna kapitalistika klasa

- zagovornici globalizacije tvrde da se mo sve vie iskazuje u transnacionalnimodnosima

- prema njemu suvremeni svijet je globalni sustav koji se sastoji od nizatransnacionalnih djelatnosti- transnacionalna kapitalistika klasa: najmonija klasa u globalnom sustavu sastoji se

od onih skupina koje imaju mo izvan nacionalnih drava i unutar njih

SREDNJE KLASE

Marx i srednja klasa

- pojedinici koji imaju nemanualna zanimanja, tj. zanimanja koja na bilo kakav nainukljuuju intelekt srednja klasa

- prema Marxu samo dvije klase postoje buroazija i proletarijat- ivotne anse: nemanualni radnici imaju niz prednosti pred manualnim radnicima vii

zdravstveni standard, kao i bolji ivotni standard

GORNJA SREDNJA KLASA

- razlika izmeu dvije vrste u srednjim klasama menaderi, razni strunjaci iupravitelji na jednoj, a uspjeni poslovni ljudi koji vode male tvrtke na drugoj strani

- porast strunjaka: sve vea sloenost prilikom izvoenja poslova iziskujespecijalizaciju poput knjigovoa ili pravnika, ali i strunjaci su podijeljeni ovisno ostupnju kolovanja

Barbara i John Ehrenreich klasa strunjaka i menadera

- to bi bila profesionalno-menaderska klasa- ne slau se potpuno sa marksistikim idejama o broju postojanja klasa ne dvije nego

tri- uloga klase strunjaka i menadera je reproducirati odnos dominacije i podinjenosti

izmeu vladajue i podinjene klase- kritika ne prihvaa da postoji klasa strunjaka i menadera- posebno su kritini weberovski i neoweberovski sociolozi koji tvrd da uope nema

smisla definirati klase u smislu njihovih funkcija za kapitalizamNIA SREDNJA KLASA

Proletarizacija

- teorija proletarijazcije govori kako su rutinski bijeli ovratnici (poslovi poput uredskihslubenika, tajnica, prodavaa...) postali dijelom proletarijata i kako se vie ne mogusmatrati srednjom klasom

- smanjivanje zarade toj klasi i smanjivanje strunosti, odnosno, ured postaje poputtekue vrpce za mentalni rad

- prema weberovskoj perspektivi koju donosi David Lockwood, a osim negiranjainjenice da su se uredski radnici proletarizirali on je iznio tri aspekta klasne situacije:

14


15/62

1. pod trinom situacijom mislio je na faktore poput nadnica, sigunosti posla i izgleda zanapredovanja

2. pod radnom situacijom mislio je na drutvene odnose na poslu izmeu poslodavaca,odnosno direktora i mlaeg osoblja

3. pod statusnom situacijom je mislio na stupanj prestia koji imaju posebne skupine

radnika u drutvu- on zapravo prihvaa da je dolo do promjena u strukturama klase

SREDNJA KLASA ILI SREDNJE KLASE?

- sociolozi se zapravo ne slau o poloaju srednje klase

Anthony Giddens srednja klasa

- on smatra da se srednja klasa temelji na posjedovanju priznatih veliina ukljuujuiobrazovne kvalifikacije

- on razlikuje srednju od gornje klase u smislu da srednja klasa nema vlasnitva u smislusredstava za proizvodnju i stoga radi za druge

John H. Goldthrope usluna i posrednike klase

- po njemu ne postoji jedna srednja klasa nego vie, ali ih ne dijeli na vlasniku inevlasniku

- ta srednja klasa se ne zove srednja nego posrednika klasa

K. Roberts, F. G. Cook, S.C. Clark i E. Semeonoff fragmentirana srednja klasa

- oni misle da je srednja klasa jo podijeljenija nego to to misli Goldthrope- postoji sredinja masa izmeu male bogate i male siromane mase, onda postoji

stijenjena srednja klasa koja je sve vie stisnuta izmeu bogate i siromane, finostupnjevana ljestvica - to su oni fino obrazovani i sa dobrim plaama, proleterskapredodba sami sebe definiraju kao radniku klasu - to je dolo pomou ispitivanja

ba te srednje klase i sami su sebe podjelili u te etiri skupine

N. Abercrombie i J. Urry polarizacija srednje klase

- oni se ne slau s marksistima koji tvrde da kapitalistiki ekonomski sustav automatski

proizvodi odreene tipove poslova s posebnim funkcijama, jer smatraju da se skupineradnika mogu organizirati u pokuaju da zatite svoj posao- prema njima jedan dio srednje klase naginje ka gornjoj klasi, a drugi dio naginje prema

proletarijatu

Mike Savage, James Barlow, Peter Dickens i Tony Fielding Vlasnitvo, birokracija i kultura

- srednja klasa se razlikuje prema tipovima resursa koje imaju, a ne u smislu mjestaunutar hijerarhije klasne strukture

- tri tipa resursa koji srednjoj klasi omoguavaju bolje ivotne anse: imovinski (imunasrednja klasa), organizacijski (menaderi) i kulturni (strunjaci)

RADNIKA KLASA

15


16/62

Trina situacija manualnih radnika

- i manualni i nemanualni radnici spadaju u tu klasu- razlikuju se od buroazije pa svemu (narjeju, obiajima, kulturi ivljenja)

- proleterski tradicionalist okruen slinim ljudima, dugogodinji radnik- prema marksizmu radnika se klasa homogenizira, odnosno, radnici sve vie nalikujujedni drugima

BURUIZIRANJE

- prema Marxu sve vei broj radnika ulazi u srednji sloj i postaje srednjom klasom- tvrdi se da zahtjevi moderne tehnologije i napredne industrijske ekonomije deteminiraju

oblik sustava stratifikacije ekonomski determinizam- sve je vie izjednaavanja

Podjele u radnikoj klasi

- podjela na kvalificirane i nekvalificirane makar prema Marxu- neki se ne slau sa idejom da su radnici sve sliniji oni smatraju da su radnici sve vie

heterogeniji s obzirom na kvalificiranost

Klasna svijest

- klasna svijest ukljuuje punu svijest pripadnika radnike klase o stvarnosti njihoveeksploatacije, priznanje zajednikih interesa, identifikacije suprotstavljene skupine skojom su njihovi interesi u sukobu i shvaanje da taj oponent moe biti zbaen samokolektivnom klasnom akcijom

- svijest je na neki nain ograniena jer ipak nema potpunog slaganja

NAJNII SLOJ

- iako mnogi smatraju da je radnika klasa najnia drugi pak smatraju da postoji i klasaispod toga

- marginalizirana skupina ili potklasa siromatvo, nezaposlenost, ovisnost o socijalnojpomoi

- ak se smatraju prijetnjom drutvu

Marxovi pogledi na najnii sloj

- Marx ih je nazvao lumpenproletarijat i u tu kategoriju spada sama olo drutva- rezervna armija rada to je taj najnii sloj, djeluje samo kad dolazi do ekspanzije, a

upravo zbog njih nema krajnjeg radikalizma radnike klase- ak se smatra da je to i relativni viak stanovnitva takoer oni koji pripadaju dnu

sustava stratifikacije

Charles Murray potklasa u Britaniji i Americi

16


17/62

- u Americi na rasnoj osnovi je bazirana potklasa - crnci, dok je u Britaniji odreeno oddjetinjstva kako e izgledati potklasa

- potklasa se vidi kao tip drutvene bolesti

Anthony Giddens potklasa i dualno trite rada

- odnos srednje klase, radnike klase i potklase prednosti zbog kojih pati najnia klasa- dualno trite rada osim jako profitabilnih tebaju postojati i manje profitabilna radna

mjesta gdje se ne moe napredovati- migrirajui radnici (Alirci u Francuskoj, Zapadnoindijci i Azijati u Britaniji) postaju

potklasa jer im se tee ukljuiti u normalan ivot

Duncan Gallie heterogenost potklase

- odbacuje ideju o dualnom tritu rada jer nema smisla kad opet postoje nekediskriminacije

- povezanost potklase jer nemaju izbora, odnosno, svima je isto

DRUTVENA MOBILNOST U KAPITALISTIKOM DRUTVU

- znatno je via mogunost kretanja iz jedne klase u drugu u industrijskim nego upredindustrijskim drutvima

- industrijska drutva se smatraju otvorenima- stupanj je u industrijskim drutvima steen a ne pripisan- mobilnost nam je bitna radi oblikovanja klasa- postoji vie tipova mobilnosti: unutargeneracijska i meugeneracijska- apsolutna mobilnost i relativna mobilnost- lake je onima koji imaju primjerice obiteljsku pripadnost jednoj visokoj klasi doi do

istih poloaja nego probijati se iz nie u viu klasu- proces kojim se pripadnici bogatih i monih skupina odabiru meu djecom onih koji ve

pripadaju takvim skupinama poznat je kao samoregrutacija elite- problem je spola i mobilnosti: klasa ene u veini je sluajeva odreena prema

zanimanju njihovih supruga

JE LI BRITANIJA MERITOKRACIJA?

- svi dosad ispitani dokazi upuuju na to da Britanija nije meritokracija: uspjeh i neuspjeh

ne ovise o sposobnosti i uloenom trudu

ROD I DRUTVENA KLASA

- tema drutvene mobilnosti ilustrira kako je rod bio zanemaren u mnogim ranimstudijama

- ukljuivanje ena postavlja niz teorijskih problema za teorijske stratifikacije jer jevjerojatnije da e ene raditi skraeno radno vrijeme u odnosu na mukarce i dr.

- individualni mukarci i ene su prije svega pripadnici odreene klase pa tek ondapripadnici spolnih skupina

- nejednakosti spolnih skupina beznaajne su u odnosu klasnih razlika, odnosno,nejednakosti

17


18/62

SUVREMENE TEORIJE STRATIFIKACIJE

- veina teorija preuzima ideje ili iz marksizma ili iz weberizma

Erik Olin Wright neomarksistika teorija klase

- najvei problem marksistike teorije klasa u 20. stoljeu je rast srednje klase(zaposlenika na plaama)

- iako nisu vlasnici sredstava za proizvodnju opet imaju vie od proletarijata- klase su antagonistike skupine s razliitim interesima koje se razlikuju po svojoj ulozi

u proizvodnji- on razlikuje tri klase: buroazija, proletarijat i sitna buroazija- izmeu buroazije i sitne buroazije nalaze se mali poslodavci (to je skupina koja

zapoljava radnike ali opet i sami rade)- eksploatacija je, smatra Wright, prisvajanje plodova rada jedne klase od strane druge

klase- njegova teorija doivjela je kritike po pitanju eksploatacije

John Goldthorpe neoweberovska teorija klasa

- njegova klasna shema se temelji na distinkciji izmeu trine i radne situacije- on koristi samo dva tipa informacije da bi dobio rezultate istraivanja: zvanje (naziv

radnog mjesta) i informaciju o tome je li osoba samozaposlena, poslodavac iliposloprimac

- tri kategorije Goldthorpeove podjele: slubenika klasa, posrednika klasa i radnikaklasa

- takoer i njegovu ideju kritiziraju: smatraju da nije dobro teorijski potkovao svojukategorizaciju

W. G. Runciman klasna struktura, uloge i mo

- po njemu se klasna struktura sastoji od skupa uloga- radne uloge su najvanije, ali ne moe svatko imati radnu ulogu- za one koji imaju posao klase se moraju odrediti uz pomo koncepata karijere- klase kao skupina uloga ije je zajedniko smjetanje u drutvenom prostoru funkcija

naravi i stupnja ekonomske moi

- ekonomska mo proizlazi iz tri izvora: vlasnitvo, kontrola, sposobnost ostvarivanja natritu (marketabilnost)- klasa kojoj pojedinac pripada odreuje se pomou ta tri tipa ekonomske moi- on dijeli drutvo u sedam klasa ovisno o ekonomskoj moi- problemi sa tom teorijom: teko bi bilo skupiti toliko podataka o pojedincima nad

kojima bi vrili istraivanja; nejasno je koliko treba ekonomske moi pojedincu da bibio u nekoj odreenoj klasi

Jan Pakulski i Malcom Waters postmodernizam i smrt klase

- smatra se da vie klasa sama po sebi nije vana, odnosno da je izala iz mode

- prema njima klase postoje samo ukoliko postoji minimalna razina okupljanja iligrupiranja, a to vie nije tako oito

18


19/62

- stratifikacijski sustavi prolaze kroz tri faze: drutvo ekonomskih klasa (drutvopodijeljeno na vlasnike i na radnike u 19. stoljeu), drutvo organiziranih klasa(vlast ima mo nad podreenim masama skoro do kraja 20. stoljea), statusno-konvencijska drutva (na kulturnim, a ne ekonomskim razlikama, ljudi sami odreujustil ivota i dr.)

- po njima klasna politika je mrtva, a problemi vezani uz etniku pripadnost, spol, religijui kulutralne razlike kudikamo su vaniji- razlozi za smrt klasa: vlasnitvo je sve manje u posjedu jedne osobe; vlasnitvo je

postalo rasprenije slabiji izvor moi; sve je vie onih koji imaju novaca za ne samoopstanak nego i za uivanje; globalizacija sve su manje razlike unutar neke drave jer

je sve na jednoj veoj razini- takoer su bili iskritizirani: navodno se koriste nekozinstentnim i smuenim

definicijama klase; zanemarivanje injenice da klasne razlike utjeu na tipove ivotnihstilova koje odreene klase mogu priutiti; generaliziranje bez dokaza o smrti

patrijahata i dr.)

John H. Westergaard jaanje klasnih nejednakosti

- on za razliku od prethodne dvojice smatra da su klasne nejednakosti sve vee i oitije- dokazi: jednoj klasi raste plaa, a drugoj ne; mo visokih drutvenih klasa je porasla;

porasla je vrijednost bogatstva onih 5% ljudi najvie klase i dr.- glavni razlozi tome su ekonomski i politiki- navodi da postoje i druge podjele u drutvu osim klasnih

SOCIOLOGIJA, VRIJEDNOSTI I DRUTVENA STRATIFIKACIJA

- marksistike i funkcionalistike teorije o klasama- svaka je na svoj nain pristrana i to joj se zamjera- sociolozi su tu da bi analizirali drutvo, ali oni to ine prema svojim vrijednostima

POGLAVLJE 6.: ZLOIN I DEVIJANTNOST

DEVIJANTNOST FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA

Funkcije devijantnosti

- umjesto da krene od pojedinca funkcionalistika analiza kree od drutva kao cjeline- svi se funkcionalisti slau da su mehanizmi drutvene kontrole (policija, sudstvo...)

potrebni za obuzdavanje devijantnosti i zatitu drutvenog poretka- Emile Durkheim smatra da je zloin neizbjean i normalan aspekt drutvenog ivota

19


20/62

- kako su svi izloeni razliitim utjecajima drutva normalno je da nisu jednaki- zloin je disfunkcionalan tek onda kad mu je stopa previsoka ili preniska- ako je zloin neizbjean koja je funkcija kazne? Durkheim tvrdi da njezina funkcija nije

uklanjanje zloina iz drutva, nego odravanje kolektivnih uvstava na nunoj razinisnage

- funkcije devijantnosti:1. devijantnost kao sigurnosni ventil, odnosno, izraavanje nezadovoljstva2. devijantni postupci nam kazuju koji dio drutva ne funkcionira dobro

Robert K. Merton drutvena struktura i anomija

- on polazi od toga da nemaju svi isti pogled prema vrijednostima jer se nalaze narazliitim poloajima

- drutvena i kulturna struktura stvara pritisak u smjeru drutveno devijantnog ponaanjana ljude koji su na razliitim mjestima u toj strukturi

- za doi do cilja postoje razliiti naini, a neki se za uspjeh bore svim raspoloivim

sredstvima- kada pravila za dolazak do cilja prestanu vrijediti dolazi do situacije bez normi ili

anomije- u Americi se velika vanost pridaje uspjehu, ali ne i cilju kako doi do njega. To je tzv.

ameriki san. Postoji nekoliko naina kako pripadnici amerikog drutva reagiraju naciljeve uspjeha:

1. konformizam pokuaj dolaska do uspjeha uobiajenim kanalima2. inovacija odbacuju normativna sredstva i okreu se zloinu za dolazak do cilja3. ritualizam oni koji odbacuju zajednike ciljeve uspjeha4. povlaenje vrijedi za one koje nisu kadri postii uspjeh (psihotici, pijanci, narkomani,

i dr.)5. pobuna ti odbacuju zacrtane ciljeve i postavljaju nove. ele promjeniti drutvo- Merton se kritizira jer zanemaruje odnosi moi u drutvu kao cjelini u kojemu nastaje

devijantnost i konformizam

STRUKTURALNE I SUPKULTURALNE TEORIJE DEVIJANTNOSTI

- strukturalne teorije devijantnosti sline su Mertonovoj teoriji. One podrijetlodevijantnosti objanjavaju poloajem pojedinca ili skupina u drutvu

- supkulturalne teorije objanjavaju devijantnost supkulturom neke drutvene skupine.One dokazuju da odreene skupine razvijaju norme i vrijednosti koje se u odreenoj

mjeri razlikuju od onih drugih pripadnika drutva- obe teorije esto se kombiniraju

Albert K. Cohen delikventna supkultura

- on tvrdi za razliku od Mertona da je delikvencija kolektivna, a ne individualna reakcija- Merton nije objasnio neutilitarni zloin poput vandalizma ili krae- zaglavljeni na dnu stratifikacijskog sustava, gdje su im putevi ka uspjehu zaprijeeni,

djeaci iz nie radnike klase pate od statusne frustracije. Oni zamjenjuju vlastitenorme unutar kojih mogu postii uspjeh i stei ugled. Rezultat je delikventnasupkultura

- Cohen kae da budui da nemaju svi iste mogunosti, neke skupine unutar drutvenestrukture nalaze se pod veim pritiskom devijantnosti

20


21/62

- kritika teorije: smatra se da Cohenova teorija vrijedi samo za malu manjinu delikvenata;takoer mu se zamjera selektivna uporaba pojma supkulture nie klase

Richard A. Cloward i Lloyd E. Ohlin Delikvencija i ansa

- devijantnost je objasnio u smislu strukture legitimne mogunosti, ali nije razmotriostrukturu nelegitimne mogunosti- isto kao to varira ansa za uspjeh legitimnim sredstvima tako varira i ansa za uspjeh

nelegitimnim sredstvima- tri mogue reakcije na situaciju delikvencije radnike klase:1. kriminalna supkultura gdje su mladi izloeni ve delikvenciji od starijh, odnosno,

ue se kriminalu2. konfliktne supkulture kada nemaju kolu od starijih, ali zbog nazadovoljstva u

legitimnim pokuajima da dou do uspjeha pristupaju nelegitimnim, odnosno,vandalizmu i sl.

3. supkultura povlaenja kad mladi iz nie klase ne uspiju legitimnim, a ni

nelegitimnim putem- kritika teorije: njihova teorija nije uvjerljiva za svaki tip devijantne kulture; i takoer to

smatraju i njihovom, ali i Mertonovom grekom to smatraju da svi polaze odpretpostavke da u Americi svatko polazi od cilja uspjeha u stjecanju bogatstva

Walter B. Miller kultura nie klase

- on smatra da je zloin proizvod kulutre nie klase- druga njegova teorija kae da je zloin proizvod kulture potklase- Miller ne smatra da devijantna supkultura nastaje iz nesposobnosti pripadnika niih

drutvenih slojeva da postignu uspjeh. On objanjava zloin kao postojanje jedneosebujne supkulture nie klase, za razliku od drugih viih slojeva

- taj poseban kulturni sustav, koji se moe nazvati kulturom nie klase ima nekolikoarinih interesa: vrstina (hrabrost pred fizikom prijetnjom, odbacivanje plaljivosti islabosti), lukavost (uivanje u nadmudrivanju drugoga), uzbuenje (traganje zanapetou)

- arini interesi nude zadovoljstvo nioj klasi- kritikia teorije: ne slau se sa miljenjem Millera da pripadnici nie klase slijede svoje

arine interese bez dodira sa matinom kulturom

Potklasa i zloin

- teorija Charlesa Murraya: sve je vie siromanih i oni u elji za uspjehom poseu zazloinom

- poveanje nejednakosti, odnosno, nebriga za nekvalificiranim radnicima dovode takoerdo kriminala

- kritika teorije: dovodi do pitanja o postojanju potklase, odnosno, kulture podklase;kritizira se miljenje Murraya da je samohrano roditeljstvo zasluno za kriminal, alislae se da je siromatvo svakako zasluno i da su samohrani roditelji esto siromani

DAVID MATZA DELIKVENICIJA I LUTANJE

- on napada neke od pretpostavki na kojima se temelje supkulturalne i strukturalne teorijei daje svoje miljenje: on smatra da se iz tih teorija stjee dojam da su devijantne osobe

21


22/62

posebnije nego to jesu; one izlau previe deterministiko stajalite o nastankudevijantnosti

- Matza negira injenicu da su muki delikventi okrenuti protiv normi i vrijednostidrutva. On smatra da ih drutvo sprjeava ih da se uputaju u zloinake aktivnosti

- zato onda se kre zakoni? Matza smatra da delikventi neutraliziraju moralnu stegu

drutva- tehnike: poricanje odgovornosti za devijantan in (okrivljuje okolinu ili svojeroditelje); poricanje da je uinjena teta (kao nisu ukrali auto, samo su ga posudili);poricanje da je poinjeno zlodjelo (neto kao gruba pravda); osuda onih koji nameupravila (policija korumpirana...); pozivanje na viu lojalnost (pomaganje obitelji isl.)

- te su tehnike dokaz osjeaja krivnje i stida i govore o djelominom prihvaanju matinihnormi

- kritika teorije: iako su teorije nove i one doivaljvaju kritiku pitanje iskrenostidelikvenata, kao i to to nije objasnio nasilje

DEVIJANTNOST I SLUBENA STATISTIKA

- mnoge teorije devijantnosti temelje se djelomice na slubenim statistikim podacimapolicije, sudstva i drugih dravniha agencija koje sudjeluju u nametanju zakona

- to pokazuje da su neke skupine ukljuenije u zloin od drugih- kad bi se moglo pokazati da je pouzdanost tih podataka upitna, te bi se teorije nale pod

ozbiljnom sumnjom- viktimizacijska istraivanja provode se da bi se vidjelo da li je anketirana osoba bila

rtva zloina i na taj nain dolazimo do statistike, ali neke osobe mogu odbiti anketu,neke mogu sakriti zloin radi srama tako da su te statistike takoer upitne

- postoje i nezabiljeeni zloini- injenica je da zloine izvode sve drutvene klase, ali se na policiji vie klase ne

uklapaju u opis delikvenata

DEVIJANTNOST INTERAKCIONISTIKA PERSPEKTIVA

- razlika od prethodnih pristupa u drukijem teorijskom pristupu i usredotoena je nainterakciju izmeu devijantne osobe i onih koji je kao takvu definiraju

- interakcionisti odbacuju pozitivistiki pristup te istiu vanost imbenika koji su vezaniza pojedinca

Howard S. Becker teorija etiketiranja- in postaje devijantan tek kad ga drugi tako doive i definiraju- ovisno kako se tumai pojedini in ovisi o tome hoe li se etiketa primjeniti ili ne- etiketiraju oni koji imaju mo dijeliti etikete- devijantnost se proizvodi procesom interakcije izmeu potencijalnog devijanta i

imbenika drutvene kontrole- etiketa nije neutralna ona sadri ocjenu osobe na koju se primjenjuje. To je glavni

status u tom pitanju to utjee na svaki drugi status to ga pojedinac posjeduje- budui da pojedinci stvaraju predodbe o sebi na temelju reakcija okoline moe doi do

samoispunjavajueg proroanstva prema kojem devijantna identifikacija postaje

dominatnom

22


23/62

- to povlai niz procesa: taj pojedinac (primjerice narkoman) posee za drugim oblicimazloina jer ne moe dobiti normalan posao

- etiketa devijanta moe voditi daljnoj devijantnosti i ak moe promjeniti predodbupojedinca o sebi

Edwin M. Lemert drutvena reakcija uzrok devijantnosti

- primarna i sekundarna devijacija- primarna devijacija se sastoji od devijantnih ina prije nego to su javno etiketirani,

dok je potraga za uzrocima te devijacije jalova, a i sama primarna devijacija jerazmjerno nevana

- sekundarna devijacija je reakcija pojedinca ili skupine na reakciju drutva i tu je onaglavni uzrok devijacije

Erving Goffman devijantnost i institucija

- razliite ustanove za lijeenje devijantnosti zatvore, drutvene bolnice i popravnedomove interakcionisti smatraju tek karikom u dugom lancu interakcija koje potvrujuetiketu devijantnosti, i za pojedinca koji je etiketiran i za drutvo kao cjelinu

- pojedincu se unitava osobnost na takvim mjestima postupcima kao to su oduzimanjestvari, oblaenje u prepoznatljive uniforme tako proces poinje proces unitavanja

- to sve vodi do injenice da se mnogi onda osjeaju institulizirano, odnosno, nespremnoza vanjski ivot

Devijantnost i interakcionistika perspektiva politike, kritike i evaulacija

- takoer kritiziraju tu teoriju ali se ovi brane- devijantnost stvaraju drutvene skupine koje neke inove definiraju kao devijantne- u mnogim okolnostima bit e ili vrlo malo ili nimalo slobode izbora pri odreivanju je li

neki in devijantan ili nije- kritizira se i ideja interakcionista da je primarna devijacija nebitna- kritika se bazirala i na tome da je interakcionistika teorija previe deterministika,

odnosno, eli se rei da ako pojedinac eli biti devijantan on e to biti neovisno o tomejesu li etiketirani

- drutvena devijantnost bez obzira na to da li je etiketirano ili otkriveno ponaanjekoje kri zakon je devijantno

- situacijska devijantnost sastoji se od onih ina koje drugi prosuuju kao devijantne s

obzirom na kontekst u kojemu se dogaaju

DEVIJANTNOST FENOMENOLOKA POJAVA

Aaron V. Cicourel pravda kao ishod pregovora

- fenomenoloki pristup ima slinosti sa interakcionistikom perspektivom:1. naglaavaju vanost naina na koji se zakon provodi2. bave se procesom etiketiranja pojedinaca kao devijantnih

3. usredotouju se na subjektivna stanja pojedinaca, a ne na strukturu drutva kao cjeline

23


24/62

- fenomenolozi ne tvrde da pruaju uzrona objanjenja; oni ele razumjeti to je nekapojava

- razlika od interakcionista: tvrde da etiketiranje navodi ljude na vie devijantnih djela- proces definiranja osobe kao delikventne je sloen s mnotvo interakcija- Cicourel ustanovljuje blisku vezu izmeu drutvene klase i delikvencije iz nie klase

vee su anse da bude optuen i etiketiran pojedinac nego iz vie- kritike teorije: smatraju da nije pokazao zato policija smatra da je tipini delikventpotjee iz obitelji niskih primanja; ne objanjava kako posjedovanje moi moe imatiutjecaja na definiciju zloina i devijantnosti

TRADICIONALNE MARKSISTIKE PERSPEKTIVE O DEVIJANTNOSTI

- marskistika teorija podupire tvrdnje o tome kako je sve u pitanju moi, odnosno, vlastikoja kroji zakone kako njima odgovara, tj. podupire interese vladajue klase

Tko donosi zakone? Tko od njih ima koristi?

- mnogi broj zakona odnosi se na vlasnitvo u kapitalistikom drutvu- rijetko se dovode zakoni koji bi mogli nakoditi vladajuim kapitalistima- mnogi zakoni za koje se ini da pomau samo podinjenoj klasi pomau i vladajuoj

klasi- zakoni koji nisu doneseni jednako su vani kao i oni koji su doneseni

Tko kri zakone? Tko biva uhien?

- najvei su gubitci u velikim korporacijama u odnosu na ulinu delikvenciju- anse za gonjenje i etiketiranje tih monika su puno manje nego anse da zavre loe oni

mali ljudi

Zato kriti zakon? Zato provoditi zakon?

- kapitalisti kre zakon u svrhu gomilanja profita i osobne dobiti zapravo- veina zloina ima jednu jedinu vanu znaajku oni su odgovorni na konkurentsku

narav i nejednakost ivota u kapitalistikim drutvima- povremeno se kanjavaju monici da bi mase imale osjeaj da se zakoni provode- selektivna primjena zakona slui odranju moi vladajue klase i jaanju ideologije

vladajue klase

- kritike teorije: to to naglaavaju klasnu nejednakost; zato to pretpostavljaju da bikomunistiki sustav mogao iskorjeniti zloin

DEVIJANTNOST NEOMARKSISTIKE I RADIKALNE PERSPEKTIVE

Neomarksizam

- neomarksistiki sociolozi zloina i devijantnosti prihvaaju da u drutvu postojekonkurentske skupine sa sukobljenim interesima

- ne prihvaaju da su infrastruktura drutva i devijantnost u jednostavnom i izravnomodnosu

24


25/62


26/62

- psiholozi, feministice, marksisti smatraju da postoje i negativni aspekti i tamnijastrana obiteljskog ivota

- sve vei broj razvoda, praksa zajednikog ivota prije braka, porast obitelji sa jednimroditeljem sve to upuuje na zakljuak da sve manje ljudi svoje ivote zasnivaju nakonvencionalnoj obitelji

- moderna i postmoderna obitelj u prvoj postoji norma obitelji, a u ovoj drugoj ne bitrebala postojati nikakva norma- danas se obitelj smatra mnogo vie problematinom nego u prolosti

JE LI OBITELJ UNIVERZALNA?

George Peter Murdock: obitelj univerzalna drutvena institucija

- istrauje obitelj u raznim drutvima i svugdje dolazi do nekakvog oblika obitelji obitelj je univerzalna

- najmanja obiteljska jedinica je poznata kao i nukleusna obitelj, vee jedinice obitelji

nazivaju se proirenim obiteljima (svaka grupacija ira od nukleusne vezanapotomstvom, brakom ili usvojenjem)

- obitelj se iri vertikalno (primjerice roditelji suprunika) ili horizontalno (pridodavanjeosoba iste generacije kao npr. muevog brata ili sestre)

Kathleen Gough Nayari

- drugaiji ustroj obitelji (pleme Nayari)- matrilinearno drutvo rodbinske skupine temeljile su se na biolokim srodnicima

enskog spola to dokazuje da nisu sve obitelji univezalne- Gough definira obitelj u irem pojmu od Murdocka: odnos izmeu ene i jedne ili vie

osoba u kojem dijete koje ena raa roenjem dobiva puna prava kao i drugi lanovidrutva

Matrifokalne obitelji iznimka od pravila

- obitelji na kojima je na elu ena ponekad nazivamo matrijahalnim, a ponekadmatrifokalnim

- takve obitelji najee su u crnake- postoje mnoge tvrdnje koje idu u prilog Murdockovoj teoriji, ali ima dosta argumenata

koji tu teoriju pobijaju

- neki smatraju da je ena jezgra obitelji jer je skroz aktivna u odgajanju djece kao i uvoenju kuanstva

Homoseksualne obitelji

- pobijaju Murdockovu teoriju o obitelji- vie je majki lezbijki, nego oeva homoseksualaca- iako nisu norma drutva postoje takvi brakovi i takve obitelji

Univerzalnost obitelji zakljuak

26


27/62

- prilino je beskorisno pokuati ponuditi jednu definiciju koja bi obuhvaala sve tipovekuanstava i odnosa koje s pravom moemo smatrati obiteljima

OBITELJ FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA

- analiza obitelji sa funkcionalistike perspektive:1. koje su funkcije obitelji?2. kakvi su funkcionalni odnosi izmeu obitelji i ostalih dijelova drutvenog sustava?3. koje funkcije obavlja odreena institucija ili dio drutva za pojedinca?

George Peter Murdock univerzalne funkcije obitelji

- osnovne funkcije: seksualna, reproduktivna, ekonomska, odgojna- nijedno drutvo nije uspjelo pronai adekvatnu zamjenu za nukleusnu obitelj na koju bi

se te funkcije mogle prenijeti. Vie je nego upitno hoe li ijedno drutvo u tome ikadauspjeti

- kritika teorije: smatra se da Murdock nije rekao u kojoj su mjeri spomenute funkcijeneuno povezane s institucijom nukleusne obitelji

Talcot Parsons temeljne i nesvodive funkcije obitelji

- on navodi dvije temeljne i nesvodive funkcije koje su zajednike obiteljima u svimdrutvima i svim vremenima

- primarna socijalizacija odvija se tijekom ranog djetinjstva; sekundarnasocijalizacija se odvija kasnije u drutvu vrnjaka, kole i sl.

- po njemu obitelji su tvornice koje proizvode ljudske linosti- druga temeljna funkcija je stabilizacija linosti odraslih takoer je bitna obitelj samo

ovaj puta se pojedinac nalazi u ulozi roditelja i suprunika- kritika teorije: to to kao i Murdock idealizira obitelj; ne istrauje razlike izmeu obitelji

drugih klasa; ne istrauje alternative obitelji

KRITIKI POGLEDI NA OBITELJ

- Edmund Leach smatra da je obitelj danas problematina. Sve se vie udaljavaju obiteljijedna od druge tako da je problem razvijanja osobe tei. Obitelji su okrenute same sebi.Rezultat tome je sukob unutar obitelji

- to se oituje i u itavom drutvu

- R. D. Laing naziva obitelj neksusom- interakcija unutar neksusa razvija recipronu interiorizaciju- biti u istoj obitelji znai osjeati istu obitelj u sebi- strah od vanjskog svijeta u pojedinim obitelji dovodi do podjela (crni bijeli, arijevci

idovi)- kritika teorije: niti jedan od njih nije istraivao obitelj u suvremenom industrijskom

drutvu; ne spominju poloaj obitelji u drutvenoj strukturi

MARKSISTIKE PERSPEKTIVE O OBITELJI

Friedrich Engels podrijetlo obitelji

27


28/62

- promatra obitelj kombinirajui evolucijski pristup i marksistike teorije, tvrdei da seobitelj mijenjala paralelno s promjenama u nainu proizvodnje

- u poetku, za vrijeme primitivnog komunizma nije bilo pravila i ogranienja- svaka faza razvoja drutva nametala je sve vea ogranienja- monogamna obitelj razvila se s pojavom privatnog vlasnitva da se rijei problem

nasljeivanja

Eli Zaretsky privatni ivot i kapitalistiko drutvo

- obitelj se smatra glavnim osloncem kapitalistikog drutva, odnosno, najvanijomjedincom potroakog drutva

OBITELJ FEMINISTIKE PERSPEKTIVE

- osporavaju gledita o neizbjenosti muke dominacije- smatraju da obiteljski ivot nekim lanovima obitelji, a poglavito mukarcima donosi

vie prednosti nego drugima- upozoravaju na nasilje u obitelji

OBITELJ MARKSISTIKO-FEMINISTIKE PERSPEKTIVE

- ene su eksploatirane u braku i obiteljskom ivotu kljuno obiljeje- mukarac je primoran uzdravati enu i djecu- nezadovoljstvo na poslu sukobi doma- djeca se ue pokoravati roditeljskom autoritetu i odlaze iz obitelji unaprijed

pripremljena da prihvate svoje mjesto u hijerarhiji moi i vlasti u kapitalistikomdrutvu

- kritiki osvrti: ne obraa se pozornost na mogue rezlike izmeu obitelji razliith klasa,etnikih skupina, i dr.; ne spominje se utjecaj rasizma na na obitelj i obiteljski ivot; ne

priznaju ili nerado priznaju neke pozitivne strane a enu u obiteljskom ivotu

OBITELJ RADIKALNE FEMINISTIKE PERSPEKTIVE

- rije je o teoriji koju su utemeljile ene i koja se odnosi na ene- nisu adaptacija postojeih teorija nego su stvarno nove- potlaenost ena univerzalni oblik dominacije

Christine Delphy i Diana Leonard Eksploatacija u obitelji- materijalni faktori su uzroci opresije nad enama- smatraju da mukarci, a ne kapitalistiki sustav izvlae korist iz ekspolatacije ena- obitelj kao ekonomski sustav jer se radi u korist jednoga mukarca, voditelja obitelji- analiza tko pridonosi, a tko profitira od obiteljskog ivota- veinu kuanskih poslova obavlja ena- ena vie pridonosti obitelji, a mukarac vie troi- mo odluivanja glave kue to se kupuje i za koga- kritika teorije: nema dokaza da je to stvarno tako; preopeniti zakljuci o

neravnopravnosti

Laura M. Purdy Babystrike!

28


29/62

- odgovornost prema djeci je vea kod ena i od nje se oekuje da skrbi nad djetetom- majinstvo ima niz negativnih posljedica za enu: obaveza prema djetetu do 18godine;

za samohranu majku moe doi do jo vee siromanosti- Purdy smatra da bi ene trebale prestati raati da upozore mukarce na neravnopravnost

babystrike- kritika teorije: preveliki naglasak samo na jednoj stvari odgoju djece

FEMINIZAM RAZLIKE

- razlike izmeu ena u razliitim obiteljskim skupinama prouavaju feministice razlike- na njih je utjecao niz teorija

Michlle Barrett i Mary McIntosh Antisocijalna obitelj

- vrlo snana ideologija podupire obiteljski ivot

- smatraju da je obitelj antisocijalna ne samo stoga to eksploatira ene i pogodujekapitalizmu ve i stoga to ideologija obitelji unitava ivot izvan obitelji

- ignoriranje samaca jer se oni ne uklapaju u ideologiju- slika obitelji koja ivi u ljubavi zanemaruje zloine u toj istoj obitelji- ne odbacuju mogunost da se odnosi u obitelji baziraju na ljubavi i panji, ali isto tako

smatraju da obitelj nije jedina institucija di se takvi odnosi mogu razviti

Linda Nicholson Mit o tradicionalnoj obitelji

- tradicionalna i alternativna obitelj- tradicionalna cjelina gdje roditelji i djeca ive zajedno- sve to nije patrijahalno smatra se alternativnom obitelji- alternativna obitelj je bolja za ene jer razvijaju drukije drutvene odnose- one ne kau da tradicionalne obitelji nemaju prednosti. Imaju ih isto kao i nedostatke.- ideja tradicionalne obitelji zahvaljujui sve vie rasprostranjenom ovom drugom obliku

postala je potpuno zastarjela

Cheshire Calhoun lezbijke kao obiteljski odmetnici

- postmodernizam utjee na Calhoun pa je ona posmodernistika feministica razlike- lezbijke u poloaju da izbjegnu eksploataciju mukaraca u heteroseksualnom braku

- brak meu enama je ravnopravniji- umjesto da priznaju svoje probleme heteroseksualni parovi pripisuju ih homoseksualnimjer su oni kao nenormalni

- odabrana obitelj svatko moe izabrati koga god hoe da bi s tom osobom stupila uobitelj

Feminizam razlike zakljuak

- naglaavanjem mogunosti koje pojedinci imaju feministice razlike gube iz vidanejednakosti izmeu ena i mukaraca

OBITELJ, INDUSTRIJALIZACIJA I MODERNIZACIJA

29


30/62

Predindustrijska obitelj

- industrijalizacijom nazivamo masovnu proizvodnju robe u tvornikom sustavu- modernizacijom nazivamo razvoj drutvenih, kulturnih, ekonomskih i politiki praksi i

institucija koje smatramo tipinima za suvremena drutva

- u predindustrijsko vrijeme obiteljski i rodbinski odnosi su temeljno organizacijskonaelo drutvenog ivota- moraju se pomagati jer bez uzajamne pomoi pati rad- klasina proirena obitelj- proirena patrijahalna obitelj glava kue mukarac

Talcot Parsons izolirana nukleusna obitelj

- izolirana nukleusna obitelj je tipian oblik u modernom dobu- nije vie kao prije, sad je komunikacija sa irom rodbinom stvar izbora- obiteljske i rodbinske skupine vie ne obavljaju raznovrsne funkcije zbog institucija

koje se specijaliziraju to se naziva strukturalna diferencijacija- zbog te injenice ljudi moraju mijenjati mjesto prebivanja- u industrijskom za razliku od predindustrijskog doba pojedinac mora stei svoj status,

on vie nije pripisan- poslijedica strukturalne izolacije neukleusne obitelji, dolazi do znatnog jaanja

suprunike veze

William J. Goode

- potkopavanje proirene obitelji i rodbinske veze: smanjenost kontakata zbog visokogstupnja pokretljivosti meu lanovima rodbinske veze; mnoge stvari to je nekad inilaobitelj preuzele su institucije (kola,...)

- ideologija nukleusne obitelji takoer je pripomogla razvoju nje same- u industrijskom drutvu proirena obitelj takoer postoji i ona donosi vie novca- proirene rodbinske veze se zadravaju ako pojedinci osjeaju da bi vie mogli dobiti

nego izgubiti

Peter Laslett obitelj u predindustrijskim drutvima

- nema indikacija da se proirena obiteljska skupina tradicionalnog seljakog svijetapovukla pred malenim, nukleusnim suprunikim kuanstvima modernog drutvenog

drutva- zapadnjaka obitelj se moe pronai svugdje- formiranje nukleusne obitelji prema njemu nije posljedica industrijalizacije nego je

formiranje nukleusne obitelji imalo drutvene, politike, ekonomske posljedice koje sudijelom dovele do industrijalizacije

- zapravo je u predindustrijskim drutvima bilo rairen bilo kakav oblik kuanstva

Michael Anderson struktura kuanstva i industrijska revolucija

- proirena obitelj je plod siromatva jer se smatra da e korezidencija donijeti vie dobiti- to je koncept uzajamne pomoi

- takve bi obitelji funkcionirale sve dok bi donosile korist svim ukuanima

30


31/62

Elizabeth Roberts obiteljski ivot i obaveze

- ona zakljuuje da su rodbinske veze i dalje vrlo jake i da si pomau na razne naine- i ona i Anderson su suglasni da proces industrijalizacije u 19. stoljeu nije oslabio

uzajamne veze proirene obitelji

Michael Young i Peter Willmott etiri faze obiteljskog ivota

- prva faza predindustrijska obitelj: obitelj je proizvodna zajednica; taj oblik istiskujeindustrijsko doba

- druga faza obitelj u ranoj fazi industrijalizacije: rade za novce, obitelj prestaje bitiproizvodna zajednica; u dosta sluajeva ena je na elu kuanstva zbog relativno visokestope smrtnosti mukarca; uzajamna pomo enskih rodbinskih veza;

- trea faza simetrina obitelj: jednakost pri izvoenju poslova i odgajanju djece mukarci pomau; smanjen broj djece u obitelji mogunost zapoljavanja ena; prilikaza izbor; naelo stratificirane difuzije: ono to sad rade oni na vrhu stratifikacijskog

sustava sutra e raditi oni na dnu- obitelj etvrte faze: vie se usmjeruje na posao nego na dom; drugaiji oblik zabave;

sve se vie iskljuuje nekakav odnos suprunika- kritika teorije: odnos mukarca i ene nije se previe promjenio

Obitelj srednje klase

- pretpostavka je da bi obitelji srednje klase morale biti manje vezane za rodbinu izvannukleusne jedinice nego obitelji iz radnike klase

- trite rada srednje klase geografski je mobilnije i financijski sigurnije nego onoradnike klase

- najvei problem u istraivanjima obitelji je mjerenje vanosti koju ima rodbina izvannukleusne obitelji

- znaaj susreta sa rodbinom ovisi o klasi

Rodbinske mree u suvremenom svijetu

- kontakt s rodbinom je jednostavniji nego prije posjedovanje telefona, automobila,dovoljno velike kue da nas moe posjetiti rodbina

- rodbina je neformalni oblik podrke i brige

Janet Finch obiteljske obveze i drutvene promjene

- navodno je prije industrijskog doba osjeaj uzajamnog pomaganja bio puno jai- Finch tvrdi da je navodno zlatno doba prije industrijske revolucije samo mit- prije je postojalo naelo primogeniture (sve nasljeuje prvoroene) ljudi se nisu

previe brinuli o ostaloj djeci danas se to promjenilo- narav i stupanj osjeaja obveze prema lanovima obitelji nisu ni izdaleka jednaki u svim

obiteljima i da su u najveoj mjeri rezultat meusobnih odnosa korektnih pojedinaca- obitelj prua sigurnost u tekim trenutcima i moe ponuditi obostranu korist, no ljudi

nastoje izbjei pretjerano oslanjanje na obitelj

- danas je manji osjeaj dunosti obitelji nego prije

31


32/62

Izolirana nukleusna obitelj?

- imamo nukleusnu obitelj s jedne strane i sa druge velik broj dokaza u prilog tvrdnji darodbina izvan nukleusne obitelji igra vanu ulogu u obiteljskom ivotu i da se vanost teuloge nije znaajno smanjila

Modificirana proirena obitelj

- tipina obitelj modernog industrijskog drutva modificirana proirena obitelj- disperzirana proirena obitelj: dvije ili vie obitelji koje surauju bez obzira to ive

na odreenoj udaljenosti

RAZNOLIKOST OBLIKA OBITELJI

- najee se prolazi od pretpostavke o jednom tipu obitelji koji ima sredinje mjesto, alimoderna drutva karakterizira pluralitet tipova obitelji i kuanstava

- tipina obitelj konvencionalna slika obitelji s kutije itnih pahuljica- razlozi tome su: kulturalni, klasni i dr.

Globalni trend

- slabljenje konvencionalnih oblika obitelji i njihova sve vea raznolikost danas jeglobalni trend

- dokazi u prilog obiteljskoj raznolikosti uglavnom statistiki i odnose se na statistike izrazliitih zemalja

Porast broja samohranih roditelja

- sve je vei broj obitelji sa jednim roditeljem- puno je razloga tome: razvod, rastava, smrt; a postoje i roditelji koji nikada nisu bili u

braku: vanbrano- poslijedice samohranog roditeljstva: siromatvo

Etnicitet i raznolikost obitelji

- etnicitet moemo smatrati jednim od najvanijih izvora raznolikosti obitelji- etnike skupine iz raznih kulturnih sredina ponekad uvode nove oblike obitelji koje se

znatno razlikuju od onih u etniki veinskoj populacijiMIJENJANJE FUNKCIJA OBITELJI

- gube se pojedine funkcije koje preuzima kola, organizacije socijalne skrbi, poduzea,politike stranke

- to ne znai da se vanost obitelji smanjuje ona se sve vie specijalizira- stajalita o tome mijenjaju se ovisno o razliitim teorijama neki se slau s time da se

gube pojedine funkcije, a neki ne- smatra se da se obitelj jo nije prilagodila industrijskom drutvu- pojavile su se nove funkcije

SUPRUNIKE ULOGE

32


33/62

- sve se vie mijenjaju uloge suprunika danas i mukarci podjednako kao i enesudjeluju u kuanskim poslovima

- i dalje zapravo postoje neravnopravnosti u braku oko podjele rada- sve je vie ena ukljuenih u posao van obitelji tako da se i tu smanjuje neravnopravnost

- mo se odraava u odreivanju prioriteta odnosno tko odluuje o bitnim stvarima,primjerice upravljanju novcem tu dominiraju mukarci

BRAK I RASPAD BRAKA

- samu instituciju konvecionalnog braka ugroavaju dvije injenice: pojava alternativnihoblika braka i raspadi brakova

- sve je manja stopa konvencionalnom broju brakova sve je vie onih koji birajualternativne brakove: izvanbrani zajedniki ivot, samaka kuanstva, pa i komune(eksperimentalne skupine ljudi koji tvore kuanstvo, ija se koncepcija temelji naideologiji zajednitva i dijeljenja)

- razni raspadi braka: razvod, rastava, prazni brakovi- raspad braka moemo objasniti tako da protumaimo vrednovanje braka, sukobe izmeu

suprunika, modernosti, slobodu izbora kao i samu lakou razvoda- zakoni su se prije samo odnosili na preljub, a danas postoje brojni razlozi zbog koji se

ljudi zakonski mogu rastaviti

OBITELJ, POLITIKA I SOCIJALNA POLITIKA

- nakon rastave odgovornost roditelja da uzdrava dijete- potrebe djece se smatraju prioritetom- politika pridonosi ili bi makar trebala pridonositi slabljenju dominacije mukaraca u

braku- postupna liberalizacija razvoda- postoje i skupine koje se protive rastavama i pobaajima, koje smatraju da je

konvencionalan brak jedini normalan- oni smatraju da je brak ugroen zbog politike vlade i drutvenih promjena- to je politika nove desnice- mnoge stranke tu vide svoju korist pa se bore za neke svoje ideje koje ele nametnuti

kao vrijednostiOBITELJ, MODERNOST I POSTMODERNOST

- ne smije se precijeniti razmjer promjena, ali promjene su svakako nastupile- promjene u shvaanju braka stvar su modernosti i postmodernosti- nekada je postojala romantina ljubav, a kako nije postojala rastava brak bi trajao do

kraja- danas romantinu ljubav zamjenjuje konfluentna ljubav odnosno brak u kojem se trai

uzajamni odnos- danas je sve stvar velikog izbora, kako ulaska u brak, pa tako i rastave- suvremena drutva su razvila postmodernu obitelj

SOCIOLOGIJA, VRIJEDNOSTI I OBITELJ

- ovisno o vlastitoj teoriji, sociolozi imaju svoje vrijednosti i smatraju da bi obitelj trebalatao djelovati

33


34/62

- sociolozi su na neki nain pristrani jer i sami sudjeluju u svemu- najvanije je odabrati to je najbolje za dijete, kao uostalom i za odrasle samo to e to

uvijek ostati do odreene mjere pitanje vrijednosne prosudbe

POGLAVLJE 9.: MO, POLITIKA I DRAVA

Uvod

- svaki drutveni odnos koji ukljuuje razlike u moi je politiki odnos- dva oblika moi:1. vlast prihvaen kao legitiman oblik moi2. prisila onaj oblik moi koju njoj podloni ne smatraju legitimnom- razlika nije tako oita

Max Weber moi i tipovi vlasti

- tri izvora vlasti: karizmatska, tradicionalna, racionalno-legalna

34


35/62

1. karizmatska vlast zasniva se na odanosti podanika voi za kojeg se vjeruje daraspolae iznimnim vrijednostima; takvi voe obraaju se izravnim emocionalnimobraanjem koje pobuuje odanost i snaan osjeaj lojalnosti

2. tradicionalna vlast se temelji na vjeri u ispravnost i svetost postojeih obiaja itradicija; taj oblik vlasti obino je naslijeen

3. racionalno-legalna vlast temelji se na prihvaanju skupa impersonalnih pravila;pojedinci na vlasti u mogunosti su izdavati naredbe i navesti podanike da se pokore timnaredbama s obzirom na to da drugi prihvaaju zakonski okvir koji legalizira tu vlast

- te tri kategorije koje iznosi Weber su idealni tipovi od kojih svaku od njih definira istioblik vlasti

STEVEN LUKES RADIKALNO STAJALITE O MOI

- polazi od teze da mo ima tri dimenzije ili lica- prvo lice moi je donoenje odluka: razliiti pojedinci ili skupine izlau razliita

stajalita i preferencije te utjeu na donoenje odluka u razliitim sferama

- drugo lice moi se odnosi na nedonoenje odluka: mo se moe koristiti i u ciljusprjeavanja da odreena pitanja uope dou u fazu odluivanja ili sprjeavanja samogina donoenja odluka

- tree lice moi see i dalje od naglaavanja vanosti donoenja odluka, kao i sklonostikoje izraavaju lanovi drutva. On tvrdi kako se mo odraava i u oblikovanju elja,manipulaciji voljom i eljama odreenih drutvenih skupina

- mo se obnaa nad onima kojima teti bez obzira bili oni svjesni te tetnosti ili ne

DRAVA

- Weber je definira kao ljudsku zajednicu koja (uspjeno) prisvaja prava na monopol nadlegitimnom uporabom fizike sile na odreenu teritoriju

- drava se sastoji od vlasti ili zakonodavnih tijela koja donose zakone, birokracije ilidravne uprave koja provodi odluke vlasti, policije koja je zaduena za provedbuzakona, te oruanih snaga ija je zadaa tititi dravu od vanjskih prijetnji

- iako je drava relativno novo obiljeje mnogih drutava ona postoji oduvijek- postoje i drutva bez drave (posebno se to odnosi na plemenski ustroj)- feudalna drava pojedinci posjeduju velike teritorije i upravljaju njima. U takvom

obliku drave ona nije bila koncentrirana na jednom mjestu ve u nekolikorasprostranjenih centara moi diljem zemlje

- centralizirana drava se razvila tek nedavno i nju smatramo modernom dravom

MO FUNKCIONALISTIKA PERSPEKTIVA

- oni koji imaju mo to ine na tetu drugih; ti isti pojedinci koji imaju mo skloni su jeupotrijebiti za promicanje vlastitih interesa; mo nije konstantna nego promjenjiva -varijabilna

Talcott Parsons koncepcija moi varijabilnog zbroja

- pretpostavka da je vrijednosni konsenzus bitan za odranje drutvenih sustava. Izzajednikih vrijednosti izrastaju kolektivni ciljevi, tj. ciljevi koji su zajedniki svim

lanovima drutva

35


36/62

- budui da su ciljevi svima zajedniki, mo e uglavnom biti upotrijebljena zapromicanje kolektivnih ciljeva; to bi znailo da uporabom moi svi dobivaju

- nekima je dodjeljena mo da upravljaju drugima; ta mo poprima oblik vlasti. Ona seopenito smatra legitimnom, s obzirom na to da se doivaljva kao neto to promiezajednike ciljeve

- birai na prvim sljedeim izborima mogu povui mo koju su dali politikim liderima- mo je u krajnjoj konzekvenciji u posjedu lanova drutva- ponekad se mo rabi i za promicanje vlastitih interesa

MO I DRAVA PLURALISTIKA PERSPEKTIVA

- pluralizam je teorija iji je cilj objasniti prirodu i distribuciju moi u zapadnimdemokratskim drutvima

- prihvaaju to da je mo u krajnjoj konzekvenciji u stanovnitvu- ipak se razilaze sa Parsonsom u nekim stvarima- prvo, oni smatraju za razliku od Parsonsa da mo nije u rukama drutva kao cjeline; oni

dre da postoji konstantna koliina moi koja se distribuira- drugo, ne slau se s tezom kako u demokratskim drutvima postoji opeprihvaeni

vrijednosni konsenzus, odnosno, smatraju da nemaju svi iste ciljeve i elje u drutvu- tree, drava funkcionira kao posrednik izmeu razliitih elja drutva, odnosno, vlast

se usredotouje na postizanje kompromisnih rjeenja

Klasini pluralizam politike stranke i interesne skupine

- politike stranke su organizacije iji je cilj da njihovi predstavnici budu izabrani napoloaje u parlamentu ili lokalnoj vlasti. Pluralisti tvrde da borba razliitih politikihstranaka za odreenu poziciju prua birakom tijelu priliku da odabere svoje lidere, aistodobno je i sredstvo utjecaja na politiku vlade

- interesne skupine za razliku od politikih stranaka, cilj takvih skupina nije preuzetimo u smislu stvaranja vlade, nego nastojati utjecati na politike stranke i na razliitaministarstva

- razlikujemo protektivne skupine (tite interese odreenih segmenata drutva) ipromotivne skupine (vie zagovaraju neki cilj nego to tite)

- pluralisti dre da su interesne skupine neophodni element demokratskog sustava

Mjerenje moi- pokuaj dokazivanja kako je politika vlade odraz kompromisa izmeu elja razliitih

posebnih interesa u drutvu- usporeivanje odluka koje vlada donosi sa eljama javnosti, kao i sa eljama koje

izraavaju razliite skupine populacije

Pluralizam kritika

- kritiki se ocjenjuju metode koje pluralisti koriste da bi izmjerili mo, kao i empirijskidokazi koji su proturjeni njihovoj tezi kako je u zapadnim demokracijama mo

disperzirana

36


37/62

- smatra se kako

Documents

67931490 Haralambos Skripta Odabrana Poglavlja