Zagađenje balastnim vodama s brodova
- glavna problematika balastnih voda je unos neautohtonih biljnih i
ribljih vrsta iz jednog specifičnog ekostustava mora u sasvim
drugi na drugom kraju svijeta putem brodskog balasta
- donesena je posebna konvencija koja regulira problematiku
balasta:
International Conventions for the Control and Management of
Ship´s ballast Waters and Sediments (BWM) – 14. veljače 2004.
- stupa na snagu 12 mjeseci nakon što je ratificira 30 zemalja koje
posjeduju 35% svjetske BRT tonaže
- posljedica unosa neautohtonih organizama u pojedina područja
izaziva teške i dugotrajne posljedice
- posljedice se odnose na :
- morski biljni i riblji svijet (nestanak pojedinih vrsta
ili nekontrolirano razmnožavanje drugih vrsta)
- trajni poremećaj ravnoteže ekosustava određenog područja
- komercijalne ljudske djelatnost uz more i priobalje
- kvalitetu življenja uz more i priobalje
- do sada jos nije pronađeno kvalitetno riješenje za neškodljiv i komercijalno
prihvatljiv tretman balastnih voda
- obaveza je brodova da na otvorenom moru izmjene cijelokupni balast iz
balastnih tankova
Obveza brodova da na otvorenom
moru izmjene brodski balast
Izvori onečišćenja SB
VODA
BALASTNA VODA
ALGE VIRUSI BAKTERIJE
GLJIVE PRAŽIVOTINJE RIBE
OSTALI KRALJE Ž NJACI
Veličina morskih organizama i propusnost pojedinih
vrsta pročišćavaća u mikrometrima
FILTRI OD
TKANINE
MEMBRANSKI FILTRI
ULTRA
PROČIŠĆIVAĆI
MIKRO PROČIŠĆIVAĆI
GRANULARNI PROČIŠĆIVAĆI
0 1000
PROTOZOA
BAKTERIJE
VIRUSI
ČVRSTE ČESTICE
ZOOPLANKTON
DINOFLAGELLATE ALGE
DINOFLAGELLATE CISTE
MREŽICE
0,1 1001010,010,001
NANO PROČIŠĆIVAĆI
ANTI OSMOSKE
MEMBRANE
OBRADA BALASTNE VODE
FIZIKALNA
CENTRIFUGALNA
SEPARACIJA
TOPLINSKA OBRADA
ZRAČENJE
ULTRALJUBIČASTO
GAMA
MIKROVALNO
ADSORPCIJA
GRAVITACIJSKA
SEPARACIJA
SEDIMENTACIJA
FLOTACIJA
PROČIŠĆAVANJE
GRANULARNO MEMBRANSKO FILTERSKO
BEZ
ZGRUŠAVANJA
ZGRUŠAVANJEM
Al-SULFATOM
Fe-SULFATOM
Fe-KLORIDOM
Al-KLORIDOM
KATION-POLIMERIMA
KEMIJSKA
ORGANSKI
BIOCIDI
ANORGANSKI
OZON
KLOR
VODIK-PEROKSID
KLOR-DIOKSID
KLORAMIN
BROM
DEOKSIDACIJA
PROMJENA PH
PROMJENA
SALINITETA
OBRADA TALOGA
ZGUŠNJAVANJE
FILTERSKE
PREŠE
CIJEĐENJE / SUŠENJE
PREŠE S REMENJEM
VAKUUMSKI
FILTERI
CENTRIFUGALNI
SEPARATORI
GAŠENIM VAPNOM
DEZINFEKCIJA
TOPLINSKA
GAMA ZRAKAMA
MIKROVALNA
PASTERIZACIJA
RASPADANJE
TALOGA
ODLAGANJE BALASTNE VODE ILI TALOGA
ODLAGANJE U MORE ODLAGANJE NA KOPNU SPALJIVANJE
Količina balasta koji brod može ukrcati ovisi o tipu i veličini broda
Količina balasta prema veličini i vrsti broda
ispuštene balastne vode u Mediteranu od 1999 do 2003
ispuštene balastne vode u Mediteranu od 1999 do 2003
Količina balastnih voda u četiri najugroženije zemlje za 2005.
Od 1999 do 2003, 50% balastnih voda došlo je u Mediteran iz sjeverozapadne Europe i 40% sjeveroistočne Amerike
Prijava balastnih voda – Ballast Water Reporting Form
Izvori onečišćenja STB
BIOCIDNE PREVLAKE
NA BAZI BAKRA
OSTALE
NA BAZI KOSITRA
ŠTETNI MORSKI ORGANIZMI
SAKUPLJANJE VODE OBRAŠTANJE
TRUP PROPELER
PODVODNI
OTVORI LANČANIK
PALUBA SPREMNICI
ZAŠTITNE
PREVLAKE
ABRAZIVNA
SREDSTVA
GRADNJA BRODA I ODRŽAVANJE
EKSPLOATACIJA BRODA
Biocidne prevlake – zašto ih trebamo?? Ratni brodovi: “brzina”, “spremnost za rat”,
“smanjivanje buke”
Putnički brodovi: “stizanje na vrijeme”, “smanjivanje troškova goriva”
Tankeri i brodovi za rasute terete: “smanjivanje troškova goriva i održavanja”
Brzi brodovi: “ušteda goriva”, “brzina”, “minimalno trošenje motora”
Sluzavo obraštanje: 1~2 % povećanje otpora
Obraštaj u obliku korjenja: porast otpora do 10%
Enteromorpha (zelena) Ectocarpus (smeđe)
Obrastanje školjaka: povećanje otpora za 40%
Problem obrastanja: viša temperatura mora = veće obrastanje
glavni putovi rasutog tereta
glavni putovi transporta nafte
Opasnost:
- biocidne prevlake na bazi tributilina (TBT)
- osim što ispuštaju jaki otrov (TBT), slojevi ovih premaza otpadaju
kao krpe s brodskih trupova, talože se na dnu mora i uzrokuju
velike štete biljnim i životinjski zajednicama
u listopadu 2001.g., održana IMO diplomatska konferencija u Londonu na kojoj je bilo prisutno 76 zemalja
dogovoren je tekst ugovora o biocidnim prevlakama te donesena nova konvencija:
“International Convention on the Control of Harmful Anti-Fouling Systems on Ships” (IMO-AFS Convention)
konvencija je predviđala zabranu primjene novih TBT prevlaka od 1/1/2003,
te prestanak korištenja postojećih TBT prevlaka na brodovima od 1/1/2008.
Stupila na snagu 17. rujna 2008.
Norme pojedinih država za problematiku uporabe biocida na trupu broda
prije stupanja na snagu konvencije
KANADA
NORME
-Ministarstva zdravlja
OGRANIČENJA
-TBT zabranjen za
brodove manje od 25 m.
-ispuštanje TBT-a ne
veće od 4 mg/cm2/dan,
-ispuštanje bakra ne
veće od 40
mg/cm2/dan,-TBT
potpuno izbaciti iz
upotrebe do 01.01.2003
SAD
NORME
-federalne (EPA),
-lokalne pojedinih država.
OGRANIČENJA
-TBT zabranjen za brodove manje od
25 m.
-ispuštanje TBT-a ne veće od
4mg/cm2/dan,
-sve prevlake na bazi TBT-a
odobrene od EPA.
EU
NORME
-Europske Komisije o biocidnim proizvodima
(98/8/EC)
OGRANIČENJA (sažetak)
-TBT zabranjen za brodove manje od 25 m,
-ispuštanje TBT-a ne veće od 4mg/cm2/dan,
-ispuštanje bakra ne veće od 55 mg/cm2/dan,
-nanošenje TBT pod kontrolom u
brodogradilištima.
JAPAN
NORME
-Vladinog
industrijskog
povjerenstva
JSA/MTI
OGRANIČENJA
-biocidi na bazi TBT-
a zabranjeni
Novi Zeland
NORME
-registrirane
prevlake
OGRANIČENJA
-biocidi na bazi
TBT-a zabranjeni
AUSTRALIJA
NORME
-registracija od strane (NRA)
OGRANIČENJA
-TBT zabranjen za brodove
manje od 25 m,
-ispuštanje TBT-a ne veće od
5 /cm2/dan.
JUŽNA AFRIKA
NORME
- registrirane prevlake
OGRANIČENJA
-TBT zabranjen za brodove
manje od 25 m.