Click here to load reader

Kvarovi u elektircnim sistemima brodova

  • View
    35

  • Download
    8

Embed Size (px)

DESCRIPTION

kvarovi brodovi

Text of Kvarovi u elektircnim sistemima brodova

  • KVAROVI U ELEKTRINIM SISTEMIMA BRODOVA

  • Podjele kvarovaKvarovi u elektrinim sistemima plovnih objekata mogu biti:

    Uzduni kvarovi koji predstavljaju prekid provodnikaPopreni kvarovi kratki spojevi koji nastaju usljed oteenja izolacije.

  • Uzduni kvaroviUzduni kvarovi nijesu tako esti, a nijesi ni naroito opasni. Posljedice prekida provodnika predstavljaju prekid napajanja potroaa, ali daljih prateih efekata po ostale elemente elektrinog sistema broda nema.

  • Kratki spojeviKratki spojevi nastaju usljed dodira (direktnog ili preko neke impedanse male vrijednosti) dva provodna dijela koja nijesu pod istim naponom.

    Zbog male vrijednosti impedanse na mjestu dodira dva provodna dijela i konstatnog napona u sistemu, kroz mjesto kratkog spoja i kroz elemente sistema izmeu generatora i mjesta kratkog spoja protie vrlo velika vrijednost struje.

  • Kratki spojeviOva vrlo velika vrijednost struje ima dva razarajua efekte na elemente sistema:

    Termiko djelovanje usljed velike struje dolazi do poveanja temperature provodnih dijelova.Mehaniko djelovanje usljed velike struje javljaju se elektrodinamike sile koje napreu elemente sistema i mogu izazvati njihovu deformaciju.

  • Kratki spojevi uzroci nastankaKratki spojevi nastaju usljed:

    Smanjenja vrstoe izolacije izmeu dva provodna dijela pod razliitim naponima.Poveanja napona izmeu provodnih dijelova usljed ega dolazi do pojave proboja ili preskoka izolacije izmeu njih. Do poveanja napona moe doi pri pojavi prenapona atmosfersko pranjenje ili sklopne operacije u sistemu broda.Kombinacije prethodna dva uzroka.

  • Kratki spojevi - podjelePrema uzroku nastanka kratki spojevi se mogu podijeliti na:

    Kratke spojeve prolaznog karaktera nakon nastanka kratkog spoja dolazi do prestanka njegovog uzroka pa kratki spoj prolazi sam od sebe.Kratki spojevi trajnog karaktera nakon nastanka kratkog spoja ne dolazi do prestanka njegovog uzroka.

  • Kratki spojevi - podjelePrema broju provodnika trofaznog sistema koji su u kratkom spoju razlikujemo:

    Trofazni kratki spojDvofazni kratki spoj bez dodira sa trupom brodaDvofazni kratki spoj sa dodirom sa trupom brodaJednofazni kratki spoj

  • Trofazni kratki spojTrofazni kratki spoj nastaje kada doe do meusobnog dodira sva tri fazna provodnika na nekom mjestu u elektrinom sistemu broda.

    Pri tome moe doi i do jednovremenog dodira sa trupom broda, ali to ne mijenja strujne i naponske prilike kod trofaznog kratkog spoja.

  • Trofazni kratki spoj

  • Trofazni KS - primjerPosmatra se nastanak trofaznog KS trajnog karaktera u 100-toj ms na jednom od izvoda iz brodskog postrojenja.

  • Trofazni KS - strujeNormalni pogon prije KSNastanak KSStruje kroz mjesto KS i postrojenje nakon nastanka KS

  • Trofazni KS - naponiNormalni pogon prije KSNastanak KSNaponi na mjestu KS su jednaki 0.

  • Jednofazni KSJednofazni KS predstavlja dodir faznog provodnika sa trupom broda.

  • Jednofazni KSKod jednofaznog KS struja se zatvara kroz trup broda do svog izvora uzemljenja neutralne take sinhronih generatora.

  • Jednofazni KS - primjerPosmatra se nastanak jednofaznog KS na fazi A trajnog karaktera u 100-toj ms na jednom od izvoda iz brodskog postrojenja.

  • Jednofazni KS - strujeNormalni pogon prije KSNastanak 1KSStruja faze A, faza B i C kroz mjesto KS i postrojenje nakon nastanka KS

  • Jednofazni KS - naponiNormalni pogon prije KSNastanak KSNapon faze A na mjestu KS je jednak 0, dok su naponi ostalih faza ostali isti.

  • Relejna zatita

  • DefinicijaRelejna zatita je skup automatskih ureaja koji slue za zatitu ureaja i elemenata u elektroenergetskom sistemu broda, i neophodni su za njegov normalan i pouzdan rad.

    Cijena relejne zatite kree se od nekoliko do desetak procenata tiene opreme.

  • Zadaci relejne zatiteDa minimizira tetu koja nastaje pri pojavi kvara.Da sprijei pojavu kvarova koji bi mogli nastati kao posljedica nestacionarnih radnih reima (npr. dugo trajanje preoptereenja nekog ispravnog elementa izazvae njegov kvar).

  • Princip radaRelejna zatita (releji) nakon registrovanja kvara alje signal za iskljuenje prekidaima koji treba da iskljue napajanje tog elementa pogoenog kvarom.RelejPrekida

  • Zahtjevi od relejne zatiteSelektivnost (sposobnost relejne zatite da svojim djelovanjem izoluje samo element pogoen kvarom)Brzina reagovanja (od 0,1s do 3s)Osjetljivost (relejna zatita mora reagovati na sve kvarove unutar njene zone djelovanja).Pouzdanost (relejna zatita mora pouzdano reagovati).

  • DjelovanjeNormalni pogon prije KSNastanak KSReagovala relejna zatita i prekida iskljuio kratki spoj

  • Zatita od elektrinog udara

  • Uticaj i efekti elektrine struje na ljudski organizamStatistiki podaci pokazuju da je broj povreda, kao i broj smrtnih sluajeva, na niskom naponu (- 80 %) znatno vei od broja povreda na visokom naponu (- 20 %). S druge strane isti podaci ukazuju na to da se oko 50% elektrinih akcidenata zavrava smru, dok najvei broj preivjelih ostaju invalidi, to je s obzirom na vrlo este udare strujom injenica koja ukazuje na svu ozbiljnost ovog problema.

    U elektrinim postrojenjima i domainstvima ljudi su izloeni elektrinim udarima, od najee, struja industrijske uestanosti. Ove su struje, na nesreu, i najopasnije, jer se elektrinu udari usljed jednosmjernih i visokofrekventnih struja lake podnose.

  • Uticaj i efekti elektrine struje na ljudski organizamJaina elektrine struje koja protie kroz ljudski organizam zavisi od visine napona pod koji je dolo tijelo, otpora tijela i prelaznog otpora izmeu tijela i zemlje.Najopasniji elektrini udari su usljed struja koje se kroz ovjekovo tijelo uspostavljaju na putu ruka-ruka i ruka-noga, poto prolaze preko srca i organa za disanje. Struje koje se uspostavljaju na putu noga-noga znatno su manje opasne. Meutim, sigurnosti radi, u praktinim proraunima smatra se da su ove struje jednako opasne kao i one prethodno navedene.

  • Uticaj i efekti elektrine struje na ljudski organizamKada ovjeije tijelo doe u dodir sa niskim naponom onda se kao posljedica djelovanja struja niskog napona javljaju oteenja nervnog sistema, krvotoka i srca. Karakteristino je da pri tome nema uoljivih i veih promjena na povrini tijela. Uopte, nastupa grenje praeno nesvjesticom ija je duina srazmjerna vremenu trajanja i jaini struje koja protie kroz tijelo. Usljed dueg trajanja gra organa za disanje nastupa smrt usljed nedostatka kiseonika.

    Za udar struje visokog napona karakteristini su krvarenje i uremija, kao i tragovi u vidu opekotina ija veliina zavisi od duine trajanja i jaine struje.

  • Uticaj i efekti elektrine struje na ljudski organizamPosljedice elektrinog udara zavise od efektivne vrijednosti struje kroz ovjekovo tijelo i trajanja njenog proticanja. Orijentacioni pregled efekata proticanja struje na kritinom putu dat je u Tabeli. Ova tabela je sastavljena na osnovu nekih eksperimenata na ljudima i ivotinjama, kao i na osnovu iskustvenih saznanja i rekonstrukcija pojedinih akcidentnih situacija.

  • Uticaj i efekti elektrine struje na ljudski organizam

    Efektivna vrijednoststruje elektrinog udara, (mA)Dejstvo< 1Ne osjea se1 - 9Blage bezbolne reakcije; mogua je voljna kontrakcija miia i odvajanje od dijela pod naponom10 - 20Grenje miia i bolovi u rukama i nogama; odvajanje od dijela pod naponom najee nije mogue; poslije prekida proticanja struje organizam obino ostaje bez posljedica.20 - 50Veliki bolovi, snane kontrakcije miia, oteano disanje50 - 100U sluaju dueg djelovanja mogua ventrikularna fibrilacija srca100 - 500Fibrilacija vrlo vjerovatna> 500Opekotine na mjestima dodira; opti miini tonus spreavapojavu fibrilacije

  • Uticaj i efekti elektrine struje na ljudski organizamGranine struje pri kojima je, jo uvijek, mogue voljno odvajanje od dijela pod naponom za 90% muskaraca je 12.5 mA, a za 50% je 16 mA. Kod ena na kojima su vreni eksperimenti ove struje su iznosile 8 mA, odnosno 10 mA.Struje (10 - 50) mA se moraju smatrati opasnim, i to vie to su blie gornjoj granici. Poto se pogodjena osoba najee nee moi da odvoji od dijela pod naponom, struja elektrinog udara proticae kroz tijelo sve dok se ne iskljui dio pod naponom. Ovo vrijeme moze da bude vrlo dugo kod elektrinih udara u domainstvima ako je pogodjena osoba sama.Kod dugog djelovanja ovakvih struja dolazi do obamrlosti, gubitka svijesti, prestanka disanja pa i smrti usljed guenja. Pogodjenim osobama treba, poslije odvajanja od napona, davati vjetako disanje. Kod struja reda 50 mA do gubitka svijesti i guenja dolazi ve poslije nekoliko minuta.

  • Uticaj i efekti elektrine struje na ljudski organizamAko su struje elektrinog udara u opsegu (50 - 500) mA, obino dolazi do ventrikularne fibrilacije - nekoordinisanog treperenja sranih zalizaka, usljed ega se obustavlja tok krvi u organizmu. Poto mozak i drugi vitalni nervni centri ne mogu due da ostanu bez krvi, smrt nastupa u roku od nekoliko minuta. Zbog prirode dejstva struje, vjetako disanje ne pomae. Pogodjena osoba se moe povratiti samo elektro okovima. Kako ovakva intervencija zahtijeva specijalnu opremu, sa kojom se obino ne raspolae na licu mjesta, ventrikulama fibrilacija u praksi najee dovodi do smrti pogodjene osobe. Medjutim, osobi koja je pretrpjela elektrini udar treba uvijek davati vjestako disanje do dolaska medicinske ekipe, jer se ne moe znati priroda dejstva struje kojoj je pomenuta osoba bila izloena.

  • Uticaj i efekti elektrine struje na ljudski organizamPored jaine struje koja protie kroz Ijudski organizam vrlo presudnu ulogu igra vrijeme proticanja struje. U sluajevima kada je struja proticala kroz tijelo due od 1/10 sekunde, a naroito ako je pri tome struj