Click here to load reader

Onečišćenje s brodova – tereti s brodova

  • View
    63

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Onečišćenje s brodova – tereti s brodova. Tehnologija uklanjanja onečišćenja Doc.dr.sc. Gorana Jelić Mrčelić Predavanje 3. BRODSKI TERETI - PowerPoint PPT Presentation

Text of Onečišćenje s brodova – tereti s brodova

  • Oneienje s brodova tereti s brodovaTehnologija uklanjanja oneienjaDoc.dr.sc. Gorana Jeli MreliPredavanje 3

  • BRODSKI TERETI

    Dunost brodara je da uini sve potrebno da preda teret primatelju u jednakom stanju u kojem mu je povjeren. Iz toga proizlazi da brodar (Zapovjednik) mora:

    voditi rauna o svim manipulacijama teretom (ukrcaj, slaganje, uvrivanje, prijevoz i iskrcaj); dokumentima koji nastaju kao dio SMS (eng. Safety Management System); jer mogu tuitelju posluiti kao dokaz u eventualnoj parnici kad nastoje dokazati da brod nije bio osposobljen za plovidbu.

  • tetne tvari sustava tereta prema podrijetlu i agregatnom stanju izvor: Jelavi i Kurtela, Nae more, 54 (5-6), 2007

  • Sipki tereti

    Dolaze u more:pri manipulaciji teretom, pranjem skladita morskom vodom (zaostali teret u skladitima isputa se skupa s vodom za pranje van broda),kao posljedica brodske havarije.

    Stupanj oneienja sipkim teretima ovisi o:meteoroloki uvjetima i stanju mora,svojstvima tereta (teina, rastresitost tereta u suhom i vlanom stanju...).

  • Plinoviti tereti

    S brodova se u zrak isputaju plinovi i pare nastali ili kao posljedica izgaranja brodskog goriva, ili kao posljedica isparivanja tereta/proputanja razliitih plinskih instalacija

    Djelovanje plinova moe biti:toksino, eksplozivno,tetno za sastav atmosfere (poveanje efekta staklenika, unitavanje ozonskog omotaa itd.)

    Ukapljeni plinovi koji se prevoze pothlaeni ubrajaju se u opasne terete jer su pare/plinovi koje se eksplozivne.Pare tekuih tereta obino su zapaljive, ali i toksine, koje je potrebno ventilirati izvan brodskih skladita.

  • I vrsti tereti mogu isputati tetne pare ili plinove, a koliina plina ili pare koja se oslobaa iz spremnika ovisi o: sklonosti tereta isparivanju i temperaturi.

    Inertni plin (najee duik s reduciranim sadrajem kisika iz brodskog motora), koji se koriste za inertiranje tankova kod prijevoza ulja da ne bi dolo do eksplozije, iznimno je toksian, pa je na strogo propisano rukovanje njime zbog.

    Najtetniji plinovi koji se danas pojavljuju na brodovima su odreene grupe freona (u rashladnim postrojenjima) i haloni (kao sredstva za gaenje poara).

  • Ozon je molekula od 3 atoma kisika i nalazi se u atmosferi. Ona upija tetno UV zraenje. Protokol u Montrealu nastoji smanjiti emisiju tvari koje unitavaju ozon:CFC kloroflorougljikovodici (freoni)HCFC halogenirani kloroflorougljikovodiciBFC bromofluorougljikovodici (haloni)The Montreal Protocol on Substances That Deplete the Ozone Layer

  • Tekui tereti

    Isputaju se u more namjerno ili nenamjerno, obino:nakon pranja spremnika,pogreke pri rukovanju teretom,kao posljedica brodske havarije

    izvor: Jelavi i Kurtela, Nae more, 54 (5-6), 2007tekuine lake od vode ostaju na povrini vode, dok tee tonu na dnoGuste tekuine (sirova nafta) obino se griju tijekom prijevoza da im se smanji viskozitet i povea sposobnost teenja.Takvi se tereti nakon izlijevanja skruuju i tvore homogenu mrlju koja tone i ugroava organizme na samom dnu.

  • Rasprostiranje tekuine ovisi o:1. njenim svojstvima: koliini tekuine, gustoi, viskozitetu, tlaku para, brzini istjecanja (brzini broda)

    2. vanjskim uvjetima:vjetru,tlaku zraka,valovima,strujama,temperaturi...

    Gustoa i viskozitet tetnih tekuih tereta znatno ovise o temperaturi, zato posljedice izlijevanja mogu biti razliite u hladnim ili toplim morima.

  • U vezi s prijevozom odreenih tereta brod mora imati odgovarajue: svjedodbe o sposobnosti broda vezano uz prijevoz razliitih vrsta tereta (npr. Certificate of Fitness for the Carriage of Danger Chemicals in Bulk) i Cargo Record Book, te posebne isprave vezane uz prijevoz opasnih tereta.

    Posebno opasni tereti podlijeu MARPOLu:Oils (Annex I)Noxious Liquid Substances (Annex II)Packaged Harmful Substances (Annex III)

  • Annex II MARPOLa donosi mjere regulacije odlaganja s brodova otrovnih kemikalija (eng. Noxious Liquid Substances NLS).

    Vie od 250 razliitih kemikalija je procijenjeno i dodano u ovaj Prilog. IMO je klasificirao takve terete u kategorije od A do D, odnosno prema novom X,Y,Z i 0.

    Odlaganje tih tvari doputeno je jedino na obalu u posebna prihvatilita.

    Otpad koji ostane nakon pranja tankova dozvoljeno je isputati u more ovisno o vrsti tvari u odreenoj koncentraciji i uvjetima odlaganja.

    Nije dozvoljeno odlaganje (isputanje) tih tvari unutar 12 Nm od obale i na dubinama manjim od 25 m. Potpuna zabrana isputanja vrijedi u PSSA (Particulary Sensitive Sea Area).

  • Revised MARPOL Annex II 2007 - The new categories are:Category X: Noxious Liquid Substances which, if discharged into the sea from tank cleaning or deballasting operations, are deemed to present a major hazard to either marine resources or human health and, therefore, justify the prohibition of the discharge into the marine environment; Category Y: Noxious Liquid Substances which, if discharged into the sea from tank cleaning or deballasting operations, are deemed to present a hazard to either marine resources or human health or cause harm to amenities or other legitimate uses of the sea and therefore justify a limitation on the quality and quantity of the discharge into the marine environment; Category Z: Noxious Liquid Substances which, if discharged into the sea from tank cleaning or deballasting operations, are deemed to present a minor hazard to either marine resources or human health and therefore justify less stringent restrictions on the quality and quantity of the discharge into the marine environment; and Other Substances: substances which have been evaluated and found to fall outside Category X, Y or Z because they are considered to present no harm to marine resources, human health, amenities or other legitimate uses of the sea.

  • Radna grupa the Evaluation of Hazardous Substances Working Group, svrstala je tvari u neku od kategorija (GESAMP2 Hazard Profile) na osnovu: bioakumulacije i biodegradacija;akutne i kronine toksinosti; dugotrajnih uinaka na zdravlje ljudi i morskih organizama.

    Biljna ulja koja su prije bila smatrana nekodljivima prema novoj kategorizaciji moraju se prevoziti u chemical tankerima. Transport of vegetable oils.

    An MEPC resolution on Guidelines for the transport of vegetable oils in deep tanks or in independent tanks specially designed for the carriage of such vegetable oils on board dry cargo ships allows general dry cargo ships that are currently certified to carry vegetable oil in bulk to continue to carry these vegetable oils on specific trades.

  • Meunarodna konvencija o sprjeavanju oneienja mora izbacivanjem (potapanjem) otpadaka i drugih tvari (London, 1972) tvari na crnom ili sivom popisu - slube za izdavanje posebnih i opih dozvola za potapanje otpadaka Protokolom iz 1996 zabranjeno je bacanje bilo kakvih otpadaka s brodova osim onih koji se nalazu u Prilogu.

    Meunarodna konvencija o odgovornosti i naknadi tete u svezi s prijevozom opasnih i tetnih tvari morem - HNS konvencija (London, 1996) - Protokol o spremnosti, djelovanju i suradnji u sluajevima zagaenja opasnim i tetnim tvarima (Protocol HNS, 2000).

  • Ovi tereti podlijeu i posebnim propisima za rukovanje i zatitu okolia: International code for the Construction and Equipment of Ships Carrying Dangerous Chemicals in Bulk - meunarodni kodeks o konstrukciji i opremanju brodova koji prevoze kemikalije u rasutom stanju (prema Annex II MARPOL konvencije) :IBC Code International Bulk Chemical za brodove od 1986 i BCH Code Bulk Chemical za brodove do 1986.

    Ukoliko brod prevozi takve terete ima i posebne brodske planove u sluaju prijetnje morskom okoliu (npr. Shipboard marine pollution emergency plan for noxious liquid substances).

  • Ostale IMO publikacije koje se tiu tereta (te sigurnosti i zatite okolia):

    Code of Practice for the Safe Loading and Unloading of Bulk Carriers (BLU Code)Code of Safe Practice for Cargo Stowage and Securing (CSS Code) including Guidelines for the Preparation of the Cargo Securing ManualInternational Maritime Solid Bulk Cargoes Code (IMSBC)IMO/ILO/UN ECE Guidelines for Packing of Cargo Transport Units (CTUs)International Convention for Safe Containers (CSC)International Code for the Safe Carriage of Grain in Bulk (International Grain Code)Code of Safe Practice for Ships Carrying Timber Deck CargoesCode of Safe Practice for the Carriage of Cargoes and Persons by Offshore Supply Vessels (OSV Code)

  • Opasni tereti podlijeu i slijedeim propisima:International Maritime Dangerous Good Code (IMDG Code) meunarodni kodeks o opasnim tvarima koje se prevoze morem

    sustav harmonizacije klasifikacije i oznaavanja kemikalija: Globally Harmonized System of Classification and Labelling of Chemicals (GHS)

  • International Maritime Dangerous Goods Code

    The International Maritime Dangerous Goods (IMDG) Code was developed as a uniform international code for the transport of dangerous goods by sea covering packing and container traffic and stowage, with particular reference to the segregation of incompatible substances.

    The IMDG code contains detailed technical specifications to enable dangerous goods to be transported safely by sea.

    The IMDG Code became mandatory for adoption by SOLAS signatory states from 1st January 2004.

  • IMDG Code classes:

    Dangerous goods are classified in different classes and divisions in accordance with Annex III of the MARPOL 73/78.

    The purpose of the IMDG Codes classification system is:to distinguish between goods which are considered to be dangerous for transport and those which are not.to identify the dangers which are presented by dangerous goods in transport.to ensure that the correct measure are taken to enable these goods to be transported sa

Search related