Onečišćenje/zagađenje mora kao posljedica ljudskih djelatnosti

Predavanje 2

Izvori onečišćenja – razne ljudske djelatnosti na moru i kopnu

Posljedice ljudskih djelatnosti na moru i kopnu su degradacija:

Obalnog pojasa – osobito u većim urbanim središtima - posljedica nepostojanja odgovarajućih prostornih planova, bespravne izgradnje, neodgovarajuće institucionalne strukture i instrumenata za provedbu planova

Morskog dna – posljedica jaružanja, postavljanja naftnih platformi, koćarenja, marikulture...

Morske vode – razne djelatnosti utječu na smanjenje kvalitete morske vode – pomorski promet, uzgoj ribe, otpadne vode - industrijske i gradske,...

Udio obale koja je ugrožena zbog utjecaja čovjeka na pojedinim kontinentima (podaci iz 1998. godine)

Jako ugroženo

Umjereno ugroženo

Malo ugroženo

Izvor: http://www.unipu.hr/uploads/media/prir_08-09_9_ekologija2.ppt

DEGRADACIJE MORSKOG OKOLIŠA

1. Štetne posljedice upotrebe fosilnih goriva Kisele kiše Efekt staklenika i globalno zatopljenje. Posljedice globalnog

zatopljenja. Konvencija o promjeni klime. Kyoto protokol.

2. Štetne posljedice jaružanja

3. Štetne posljedice pomorskog prometa nezgoda – havarije (osobito pri prijevozu nafte) nepropisnog odlaganja balastne i kaljužne vode i krutoga otpada

4. Otpad desalinizacije

5. Štetne posljedice ribolova i marikulture (neselektivni izlov morskih organizama).

6. Štetni utjecaj marina

1. Zagađenje uzrokovano upotrebom fosilnih goriva

Emisije plinova izgaranja uzrokuju:

a) zdravstvene probleme,

b) kisele kiše – nastaju zbog otapanja štetnih plinova (sumpor dioksida, dušik oksida i ugljik dioksida) –

c) efekt staklenika i globalno zatopljenje

b) Kisele kiše (Acid rains)

acidifikacija tla i voda događa se zbog nastanka kiselina iz zagađivača u zraku

pH vrijednost kiše oko 5,5 - kisele kiše u prosjeku 4 do 4,5

Izvor: Acidification Potential (Kreissig & Kümmel 1999)

b) Kisele kiše (Acid rains) crna boja područje najteže pogođeno kiselim kišama

kisela kiša je zagađena sumporovim dioksidom, dušikovim oksidom, amonijakom i drugim kemijskim spojevima

mijenjaju pH tla, štete poljoprivredi, šumama

c) Globalno zatopljenje (Global warming)

Globalno zatopljenje (Global warming) Efekt staklenika (The Greenhouse effect) 

Zemlja ne uspijeva održati ravnotežu između energije prikupljene sa sunca i topline izračene u svemir

plinovi čija je koncentracija porasla zagađenjem atmosfere odbijaju dio topline natrag na Zemlju što izaziva podizanje temperature atmosfere ne bi li se uspostavila nova ravnoteža – staklenički plinovi

Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere - bez tih plinova temperatura na Zemlji bila bi 30ºC niža - nemoguć život

Izvor: Greenhouse effect (Kreissig & Kümmel 1999)

Antropogeni staklenički plinovi

Izvor: http://www.unipu.hr/uploads/media/prir_08-09_9_ekologija2.ppt

CO2

N2O - didušični oksid

CH4 - metan

CFC - kloro-floro-ugljikovodici (freoni)HCFC – halogenizirani kloro-fluoro-ugljikovodici PFC - fosfor-fluor-ugljikovodici

Efekt staklenika

povećanje koncentracije ugljičnog dioksida i drugih “stakleničkih plinova” povećava temperature na Zemlji - “efekt staklenika”

energija sunca koju tijekom dana apsorbira Zemlja tijekom noći isijava u obliku dugovalnog zračenja (infracrvenog) i vraća u svemir

staklenički plinovi usporavaju prolaz infracrvenog zračenja kroz atmosferu

apsorpcija CO2 u oceanima ima važnu ulogu u ublažavanju ovog efekta

Izvor: http://www.unipu.hr/uploads/media/prir_08-09_9_ekologija2.ppt

Emisija CO2 na Zemlji i izvori CO2

Izvor: http://www.unipu.hr/uploads/media/prir_08-09_9_ekologija2.ppt

Područja najvećih emisija CO2 na Zemlji

Izvor: http://www.unipu.hr/uploads/media/prir_08-09_9_ekologija2.ppt

Posljedice globalnog zatopljenja:

topljenje polarnih kapa i ledenjaka

povišenje nivoa mora proširenje i nastanak novih

pustinja utjecaj na poljoprivredu – (na sjevernoj polutci povoljan

pretvarajući Sibir i Kanadu u poljoprivredna područja)

The United Nations Framework Convention on Climate Change (UNFCCC ili FCCC) u Rio de Janeiro 1992 – konvencija donesena na konferenciji UN-a Conference on Environment and Development - UNCED poznatoj i kao Earth Summit

- reduciranje emisije stakleničkih plinova - stupila na snagu 1994

zeleno - potpisnice narančasto - promatrači

sivo - nisu potpisnice

Kyoto protokol, 1997

dopuna Konvenciji, postao poznatiji od nje same Kyoto Protokol je otvoren za potpisivanje 1997, a stupio na

snagu 16 veljače 2005 ratificiran od strane 166 zemalja (do 10 2006) potpisnici Protokola prate emisije šest plinova (the

emissions of six greenhouse gases - mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels)

zemlje potpisnice Aneksa B Protokola obavezne smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu (1990) tijekom perioda 2008-12

Izvor: Ozone Depletion Potential (Kreissig & Kümmel 1999)

Ozon

Ozonski omotač važan je za život na zemlji apsorbira UV zračenje - mali dio UV zračenja dospijeva na zemlju antropogene emisije smanjuju ozon iznad Antartike velika ozonska rupa iznad Europe manja ozonska rupa

• plinovi koji smanjuju ozon dijele se u dvije grupe:1.kloro-floro-ugljikovodike (CFC)2.dušikove okside (NOX)

Protokol u Montrealu, 1987 smanjenje emisije

plinova koji utječu na nestajanje ozona

stupio na snagu 1989

The Montreal Protocol on Substances That Deplete the Ozone Layer

2. Štetne posljedice jaružanja

razbijanje staništa prekrivanje dna muljem zamućenje vode povećanje nutrijenata u vodi vađenje morskih organizama

3. Štetne posljedice desalinizacije morske vode

otpadni koncentrati – prema U.S. Environmental Protection Agency (EPA) smatraju se industrijskim otpadom - šteta za morske organizme

kritično je u morima prirodno visokog saliniteta (Persian Gulf, Red Sea)

4. Štetne posljedice ribolova i marikulture

Štetni učinci ribolova: Prelov (overfishing) - do 2048 nestat će ulova divljih

populacija Uništavanje kompletnih biocenoza pridnenim koćama

(Greenpece moratorium on deep-sea trawling, October 2006)

Izvor: see-the-sea.org/topics/commerce/overfishing.htm

Rješenje prelova

ribolovne kvote prema The Traffic Light colour convention – set pravila baziranih na unaprijed određenim kritičnim vrijednostima

"no-go zones“ – zabranjene zone (nacionalni parkovi...) lovostaj (po sezonama i vrstama) zaštićene vrste – potpuna zabrana ulova (The "

United Nations Convention on the Law of the Sea" – obalne države obavezuju se da će pametno gospodariti živim resursima u svojim exclusive economic zones, te imaju pravo zabraniti, ograničiti ili regulirati iskorištavanje morskih sisavaca)

The Traffic Light Colour Convention - concept of Harvest Control Rule

(HCR)- prilagođavanje ulova

stanju populacije

Štetni učinci marikulture:

Fizička prepreka – promjena strujanja mora Velika koncentracija uzgajanih organizama – utjecaj na

kvalitetu vode (nepojedena hrana, fekalije, lijekovi) i na zajednice u vodi - pogotovo bentos

Utjecaj na divlje populacije (hvatanje riba u divljini za hranjenje, bijeg uzgajanih organizama i miješanje genetskog materijala, širenje bolesti...)

Rješenje: pravilan odabir lokacije i tehnologije uzgoja

Izvor: Katavić, RIZICI EUTROFIKACIJE KAO POSLJEDICA NEKONTROLIRANE HRANIDBE RIBA U KAVEZNOM UZGOJU, 2006

Zone utjecaja kaveznog uzgajališta na morski okoliš

4. Štetan utjecaj marina

Buka Promjena visine obalne linije Gubitak i fragmentacija staništa – posljedica jaružanja,

betoniranja, promjene obalne linije... Promjene u sastavu i prostornoj strukturi zajednice –

posljedica promjena staništa, kvalitete vode, buke i kumulativnih efekata različitih tipova utjecaja

Promjene kvalitete mora - posljedica jaružanja smanjeni turbiditet, smanjen prodor svjetla, donos onešišćivala

Razina buke koju stvaraju rekreacijska plovila

EU Directive 2002/49/EC

Mogući onečišćivča u marinama:

1. Teški metali (bakar, cink, olovo, arsen, krom, kadmij, tributilkositar TBT) – iz protivobraštajnih boja, oplata broda, itd - bioakumulacija kroz hranidbene lance: utjecaj na reproduktivni i nervni sustav, abnormalnosti u razvitku i rastu – utjecaj na zajednice

2. Ulja – pogonska goriva i maziva – subletalni i letalni efekti na jajima, juvenilnim i odraslim jedinkama, pogotovo vrlo toksičnih PAHova koji su kancerogeni i mutageni, te reduciraju fekunditet i rast

3. Hranjive soli (dušik, fosfor i silicij) – detergenti i organski otpad iz sive vode, čišćenja brodova – eutrofikacija, hipoksija i anoksija, fitoplanktonske cvatnje i redukcija prodora svijetla

4. Bakterijsko zagađenje – iz fekalnih otpadnih voda (crne vode) – utjecaj na makrobentoske zajednice i ljude – širenje bolesti

NEKE VRSTE ONEČIŠĆIVAČA U MORU

1. Hranjive tvari2. Sedimenti3. Strane (nove) vrste4. Patogeni organizmi5. Postojani toksini (PCB, teški metli, DDT ...)6. Plastika 7. Radioaktivne tvari8. Termalni otpad9. Buka10. Ulja (Nafta)

Izvori onečišćenja morskog ekosustava i antropogeni utjecaji

1. Hranjive tvari Izvor: 50% iz kanalizacije, 50% s poljoprivrednih površina Posljedice: cvjetanje algi u obalnim vodama – alge koje se

raspadaju troše kisik u vodi što šteti drugim morskim organizmima – moguće cvatnje toksičnih algi

2. Sedimenti Izvori: erozijom tla iz rudokopa, s poljoprivrednih površina,

zbog sječe šuma, jaružanja obale i vađenja ruda Posljedice:

zatrpavaju obalne ekosustave – uništenje staništa, zamućuju vode – smanjenje fotosinteze u moru,

smanjenje privlačnosti mora (turizam) nose toksine i hranjive soli čestice se hvataju za škrge riba

3. Strane (nove) vrste Izvori: balastne vode, kanali, projekti za unaprjeđenje

ribarstva Posljedice:

natječu se s izvornim vrstama za hranu ili životni prostor, često ih potiskuju i tako smanjuju biološku raznolikost

šire nove bolesti u moru često su povezane i s pojavom crvene plime i drugim

cvjetanjima algi – problem u velikim lukama

4. Patogeni organizmi Izvori: kanalizacija, živi organizmi Posljedice: kontaminiraju obalna rekreacijska područja i

hranu iz mora, šire koleru, tifus i druge bolesti

5. Postojani toksini (PCB, teški metali, DDT ...) Izvori: industrijski otpad, gradska kanalizacija, odlagališta

otpada, pesticid s farmi, protivobraštajne boje Posljedice:

truju ili ubijaju morske organizme - toksini topivi u masti akumuliraju se u predatorima i mogu uzrokovati bolesti ili prestanak razmnožavanja

zagađuju hranu iz mora.

6. Plastika Izvori: ribarske mreže s brodova, otpad s teretnih brodova i

brodova za krstarenje, otpad s plaža, otpad iz industrije plastike i odlagališta otpada

Posljedice: odbačeni i izgubljeni ribolovni alat nastavlja hvatati ribu morski organizmi gutaju ili se u njega zapliću vizualno zagađuje plaže i može trajati od 200 do 400

godina

7. Radioaktivne tvari Izvori: nuklearni vojni otpad, industrijski otpad,

atmosferske padaline Posljedice: mogu ući u hranidbeni lanac i uzrokovati

bolesti morskih organizama - koncentriran u predatorima i školjkašima koji mogu postati hrana ljudima

8. Termalno zagađenje Izvori: rashladna voda iz elektrana i industrijskih

postrojenja Posljedice: ubija organizme osjetljive na temperaturu

9. Buka Izvori: veliki brodovi i postrojenja na moru Posljedice: voda širi zvuk brže od zraka – može izazvati

stres u morskih organizama i ometati život u moru

10. Ulja (nafta) ulja (nafta) uključuju: sirovu naftu, rafinirane benzinske

produkte (benzin ili diesel gorivo) ili nus-produkte, brodsko gorivo, uljne ostatke i naftu pomiješanu s otpacima

1.7 do 8.8 milijuna tona nafte godišnje dospije u ocean - većina nafte koja dospije u more dolazi kao antropogena nafta s kopna

Izvori: 45% s kopna, 33% operacije brodova, 12% havarije na moru, 10% ostalo

Posljedice: kontaminacije nižeg intenziteta mogu ubiti larve i

uzrokovati bolesti morskih organizama, u obalnim staništima mogu ubiti morske organizme

kuglice katrana zagađuju plaže

Uljni izljevi u postocima po dekadama

)

Izvor: www.itopf.org

Izlijevanje ulja prema uzrocima

(<7 t 1974-2009, 7-700 & >700 t 1970-2009)

Izvor: www.itopf.org

Pitanja za ponavljanje?

1. Koji su oblici degradacije morskog okoliša?2. Nabrojite štetne posljedice upotrebe fosilnih goriva!3. Kako nastaju kisele kiše? Koje su posljedice kiselih kiša?4. Kako nastaje efekt staklenika? 5. Što je to globalno zatopljenje? Koje su posljedice globalnog

zatopljenja?6. Što je Kyoto protokol?7. Navedite štetne posljedice jaružanja!8. Zašto su otpadni koncentrati desalinizacije svrstani u

opasni otpad?9. Navedite štetne posljedice ribolova. Navedite neke od

rješenja prelova.10. Navedite štetne posljedice marikultrure. 11. Navedite neke od štetnih utjecaja marina na okoliš.

Hvala na pažnji!