Tereti u pomorskom prometu - sažetak predavanja

TERETI U POMORSKOM PROMETUTERETI U POMORSKOM PROMETU

UVOD

Zašto o teretima u pomorskom prometu?Zašto o teretima u pomorskom prometu?

‘’The carrier shall properly and carefully load, handle, stow, carry, keep, care for , , , y, p,and discharge the goods carried.’’

Hague Rules Article III Rule 2Hague Rules, Article III, Rule 2

Zašto o teretima u pomorskom prometu?Zašto o teretima u pomorskom prometu?

Thomas Miller P&I plaća tražbine zbog šteta na teretu u iznosu od:

- ≈ 370 000 000 $/godišnje 370.000.000 $/godišnje- ≈ 31.000.000 $/mjesečno- ≈ 8.000.000 $/tjedno- ≈ 1 000 000 $/dnevno- ≈ 1.000.000 $/dnevno

NOVČANE TRAŽBINE PREMA KATEGORIJI RIZIKA (1987- 2001; Thomas Miller P&I CLUB)

FFO

Collision5%

Pollution5%

GA2%

Other5%

Cargo41%

9%41%

Crew24%

Non Crew9%

VRIJEDNOST NOVČANIH TRAŽBINA PREMA KATEGORIJI RIZIKA (U % 1987 2001 ThKATEGORIJI RIZIKA (U %; 1987-2001; Thomas

Miller P&I CLUB)

Cargo27%Pollution

17%

GA2%

Other7%

17%

Crew15%

Non CrewFFO

Collision10%

Non Crew8%14%

GLAVNI UZROČNICI TRAŽBINA ZBOG ŠTETA NA TERETUTERETU

TRAŽBINE PREMA VRSTI OŠTEĆENJA TERETA

CIJENA LJUDSKE GREŠKE U GLAVNIM PODRUČJIMA RIZIKAPODRUČJIMA RIZIKA

DESET GLAVNIH UZROČNIKA TRAŽBINA NA RASUTIM TERETIMA

TERETI U POMORSKOM PROMETU

VRSTE I PODJELA TERETA U POMORSKOM PROMETU I VRSTEPOMORSKOM PROMETU I VRSTE

BRODOVA

OSNOVNA PODJELA TERETAOSNOVNA PODJELA TERETA

SUHI TERETI

TEKUĆI TERETITEKUĆI TERETI

SUHI TERETISUHI TERETI

SVI TERETI KOJI SE KRCAJU ILI SLAŽU U SVI TERETI KOJI SE KRCAJU ILI SLAŽU U BRODSKI SKLADIŠNI PROSTOR I NA PALUBU BRODAPALUBU BRODA

Ć TEKUĆI TERET KOJI DOLAZI NA BROD U POSUDAMA (BAČVAMA, BOCAMA I SL.)

SUHE TERETE DIJELIMO NA:SUHE TERETE DIJELIMO NA:

GENERALNE (OPĆE)RASUTERASUTETEŠKE

HLAĐENEHLAĐENETERETE SUVREMENIH TEHNOLOGIJA

OPASNE TERETE

VRSTA TERETA ODREĐUJE KOJOM VRSTOM BRODOVA ĆE SE PREVOZITIVRSTOM BRODOVA ĆE SE PREVOZITI

SVJETSKA FLOTA IZNAD 100 GT (prema Buxtonu) (%/GT/CIJENA)

TRANSPORTNI BRODOVI49/91/41

BULK CARGO16/67/21

GENERAL CARGO29/22/17

PASSENGER SHIPS4/2/3

LIQUID10/42/13

DRY6/25/8

BREAK BULK27/18/13

UNIT LOAD2/4/4 FERRY CRUISE

LPG, LNG, CHEMICAL OBO CARGO LINER CONTAINERCHEMICAL

OIL, ULCC, VLCC

OBO

BULK CARRIER

MULTI DECK

HEAVY LIFT

REEFER

RO-RO

CAR CARRIEROBO FREIGHTER REEFER CAR CARRIER

BARGE CARRIER

NETRANSPORTNI BRODOVI51/9/59

FISHING25/3/6

SERVICE13/2/4

NAVY12/4/48

OTHER1/1/1

KOMPONENTE SVJETSKE TRGOVAČKE FLOTE 2002. (L’loyds Maritime Information Services 2002)(L loyds Maritime Information Services, 2002)

- Na početku 2002. svjetska trgovačka flota imala je nešto više od 16000 brodova (>1000 GT)- Oil tankeri i Bulk carrieri činili su više od 70% svjetske tonažeOil tankeri i Bulk carrieri činili su više od 70% svjetske tonaže- Flota brodova za generalne terete se smanjuje, dok se bilježi značajan rast flote kontejnerskih brodova.

GENERALNI TERETI

Teret u vrećama bačvama balama sanducima kutijama krletkama Teret u vrećama, bačvama, balama, sanducima, kutijama, krletkama i svežnjevima, automobili, alatni, poljoprivredni i pogonski strojevi i njihovi dijelovi

Različiti poluproizvodi (odljevci kovina, profili, cijevi, daske, grede, cigle, kamen i ostali građevinski materijal)

Raznovrsnost tih tereta uvjetovala je unitizaciju (objedinjavanje) Raznovrsnost tih tereta uvjetovala je unitizaciju (objedinjavanje)tereta i pojavu kontejnera. Prevoze se ulavnom brodovima zageneralni teret i linijskim brodovima.D liki di l t t i k t j i Danas se veliki dio generalnog tereta prevozi u kontejnerima

Ako se rasuti ili tekući teret upakira u ambalažu i kao takav krca i prevozi isti se smatra generalnim teretomp g

npr. žito u kontejnerima,ulje u bačvama, vino, voda u ambalaži...

Brodovi za prijevoz generalnog teretaBrodovi za prijevoz generalnog tereta

Brodovi s(bez) međupalubama – klasični brodovi za generalni teret (General cargo ships)

Kontejnerski brodovi Ro-Ro brodovi (Roll on – roll off) LASH, SEABEE ....

Brodovi za prijevoz rasutog tereta (bulk carriers)

BRODOVI ZA PRIJEVOZ GENERALNIH TERETA (GENERAL CARGO SHIPS)(GENERAL CARGO SHIPS)

Brod za generalni teret ukrcaj tereta kroz grotla na gornjoj Brod za generalni teret – ukrcaj tereta kroz grotla na gornjoj palubi

Skladišta mogu biti podijeljena palubama na međupalubne prostore (tween decks)prostore (tween decks)

Dimenzije im variraju (mali jednopalubni brodovi – veliki višepalubni brodovi ili hladnjače)

Brzina je obično 12 – 16 čv Brzina je obično 12 16 čv Prije kontejnerizacije najveće količine tereta bile su prevožene

ovim brodovima Danas su rijetki brodovi za generalne terete Danas su rijetki brodovi za generalne terete Obično prevoze terete koji su preveliki za ukrcaj u kontejnere

(čelik, smotci žice, strojevi) ili terete u malim kutijama nepodesnim za popunjavanje unutrašnjosti kontejnerap p p j j j j

Ukrcaj i iskrcaj je spor što zahtijeva dulji boravak u lukama Brodovi izgrađeni u zadnjoj trećini XX. st. obično su opremljeni

palubnim dizalicamap

KONTEJNERSKI BRODOVI

Kontejnerizacija je započela sredinom 50.-tih godina XX. stoljeća Danas se značajan dio tereta prevozi u kontejnerima (kontejnerskim j p j ( j

brodovima) Dimenzije kontejnera (ISO):

- TEU –Twenty foot Equivalent Unit (20ftX8ftX8ft6in –y q (6058mmX2438mmX2591mm)

- FEU – Forty foot Equivalent Unit (40ftX8ftX8ft6in –12192mmX2438mmX2591mm)

- osim ovih osnovnih postoje i druge dimenzije kontejnera Osnovne mjere (nosivost) kontejnerskih brodova izražene su u TEU ili

FEU Osnovni tipovi brodova su Feeder, Panamax i Post-Panamax Najveći Post-Panamax kontejnerski brodovi imaju kapacitet od 8000

TEU (u izgradnji su brodovi od 10000 TEU) Imaju velika grotla na palubi Ispod palube opremljeni su celularnim vodilicama po odjeljcima Brzina varira od 16 (Feeders) do 25 čv Alternativni dizajn - kontejnerski brodovi bez grotala (hatchless) sa

visokim nadvođem i pumpama tereta velikog kapaciteta

RO-RO BRODOVI (Roll-on/Roll-off)

Opremljeni posebno dizajniranim velikim ‘’vratima’’ na Opremljeni posebno dizajniranim velikim vratima na trupu i često vanjskim rampama što omogućava ukrcaj tereta na kotačima I j i k d đ i k t (‘’b ’’) f Imaju visoko nadvođe i pravokutnu (‘’boxy’’) formu

Postoji više izvedbi brodova (Car carrier, Ferry boats, Ro-Pax))

Imaju više paluba (bolja iskorištenost prostora, veći kapacitet ukrcaja)

Radi bolje iskorištenosti prostora za teret mogu imati Radi bolje iskorištenosti prostora za teret mogu imati strojarnice na bokovima broda

Dimenzije variraju (mali trajekti – veliki car carrieri sa j j ( jviše od 50000 GT)

Brzina je obično od 18 do 45 čv (Ro-Pax)

BRODOVI ZA PRIJEVOZ BARŽI (BARGE CARRYING SHIPS)

Brodovi za prijevoz barži nastavak koncepta kontejnerskih brodova Brodovi za prijevoz barži – nastavak koncepta kontejnerskih brodova Kontejner (barža) je zasebna plutajuća jedinica tereta (obično 60 ft duljine i

30 ft širine) Jedinica se krca na brod na dva načina: Jedinica se krca na brod na dva načina: - preko krme portalnom dizalicom velikog kapaciteta ili - ukrcajem preko krmene platforme djelomično potopljenog

broda Dva osnovna tipa brodova za ukrcaj barži:

• LASH SHIP – (Lighter Aboard Ship). Specijalizirani kontejnerski brod krca vrlo velike kontejnere("lighters“) portalnom dizalicom preko krme. Lighters(i) imaju kapacitet do 400 tona Slažu se u skladišta ili naLighters(i) imaju kapacitet do 400 tona. Slažu se u skladišta ili na palubu. Ukrcaj/iskrcaj jednog lighters(a) traje cca 15 minuta. Ne zahtijeva se posebna lučka mehanizacija. Nakon iskrcaja barže se grupiraju i tegle unutarnjim plovnim putovima.

SEABEE (S b ) b d ij b ži lič di j k • SEABEE – (Sea-barge), brod za prijevoz barži sličnog dizajna kao "LASH". Za ukrcaj koristi rolere (pomicanje barži na brodu). Barže imaju vlastiti pogon. Krcaju se na brod kao jedinica tereta. Većih su dimenzija nego barže sustava LASH.

LASH – Lighter Aboard Ship

Portalna dizalica – Gantry Crane

RASUTI TERETI

Rasuti tereti jesu nepakirani materijali koji se zbog svojih Rasuti tereti jesu nepakirani materijali koji se zbog svojih karakteristika krcaju u rasutom stanju.

U skupinu rasutih tereta spadaju:krupniji rasuti tereti (ugljen rude i kamen u gromadama)- krupniji rasuti tereti (ugljen, rude i kamen u gromadama)

- sitniji rasuti tereti (ugljena prašina, koks, sumpor, cement, sol, šećer, pijesak, šljunak, i dr.)

žitarice (pšenica ječam raž zob proso kukuruz u zrnu- žitarice (pšenica, ječam, raž, zob, proso, kukuruz u zrnu, laneno sjeme, soja i dr).

Rasuti tereti mogu pod određenim okolnostima (utjecaj vlage ili temperature) ili zbog presipavanja postati opasni teretitemperature) ili zbog presipavanja postati opasni tereti.

Rasuti teret pakiran u vrećama spada u skupinu općih tereta. Krcaju se u brodska skladišta i međupalubni prostor. Prevoze se posebnim brodovima za prijevoz rasutog tereta (bulk Prevoze se posebnim brodovima za prijevoz rasutog tereta (bulk

carrier) Manipulacija teretom je gotovo potpuno automatizirana (elbow

sustav za iskrcaj žitarica i kontinuirani iskrcivači ruda) što skraćujesustav za iskrcaj žitarica i kontinuirani iskrcivači ruda), što skraćuje vrijeme boravka broda u luci.

Kukuruz - corn

Mlj i k k l t lMljeveni kukuruz – corn gluten meal

Pšenica – red winter wheat

BRODOVI ZA PRIJEVOZ RASUTOG TERETA (B lk C i )(Bulk Carriers)

Namjenjeni su za prijevoz različitih vrsta rasutih tereta Nemaju međupalube Imaju široka grotla skladišta

M i j i ti l tit d t k j/i k j Mogu i ne moraju imati vlastita sredstva za ukrcaj/iskrcaj Veličina im varira ovisno o području plovidbe Osnovni tipovi su:

Handy Size (do cca 25000 DWT)- Handy Size (do cca 25000 DWT)- Handymax (do cca 40000 DWT)- Panamax (60-70000 DWT) – namjenjeni za prolaz Panamskim kanalom s maksimalnom količinom teretakanalom s maksimalnom količinom tereta- Capesize (oko 150000 DWT) namjenjeni za prolaz oko rta Dobre nade – (ne mogu proći kroz Sueski kanal)

Stjenke skladišta imaju takav oblik da spriječe (smanje) pomak tereta Opremljeni su visokim (Wing tanks) i balastnim tankovima u dvodnu Postoje i brodovi za kombinirane terete O/O (Ore/Oil) i O/B/O

(Ore/Bulk/Oil)

Specijalizirani brod za prijevoz wood chips –drva isječenog na veličinu vizit karte

TEŠKI TERETI

Svi glomazni i komadni tereti koji se ne mogu smatrati generalnim teretom

Karakteriziraju ih veličina, oblik i težina U skupinu teških tereta spadaju dizalice,lokomotive, željeznički

vagoni dijelovi tvorničkih postrojenja hidrocentrala i mostova vojnivagoni, dijelovi tvorničkih postrojenja, hidrocentrala i mostova, vojni tereti (tenkovi, topovi, oklopna vozila), glomazni komadni tereti, čelični profili i dr. (svi tereti koji zauzimaju manje od 1.133 m³ (40 k bič ih t ) j d j t i)kubičnih stopa) po jednoj toni).

Prilikom krcanja treba paziti na dozvoljeno opterećenje palube, učvršćivanje tereta, stabilitet brodaj ,

Ukrcaj/iskrcaj se obavlja vlastitim teretnim uređajem ili dizalicama sa obale (ili plutajućim dizalicama)K j b d k kl dišt i l b Krcaju se u brodska skladišta i na palubu.

U načelu svaka luka propisuje koji se tereti moraju smatrati teškima.

BRODOVI ZA PRIJEVOZ TEŠKIH TERETABRODOVI ZA PRIJEVOZ TEŠKIH TERETA

Heavy lift brodovi Posebno ojačana paluba broda, skladišta i poklopci skladišta Samarice i dizalice od SWL 50 do 1000t Brodovi za teške terete moraju imati mogućnost regulacije stabiliteta

tankovima. Kritični moment ukrcaja je podizanje teškog tereta sa tla

(podizanje/spuštanje tereta na tlo može se postićipražnjenjem/punjenjem tankovapražnjenjem/punjenjem tankova.

Nove metode ukrcaja teških tereta: RO- RO

LO LO i LO- LO i FLOAT ON- FLOAT OFF

FLOAT ON-FLOAT OFF metodab d i t t k k ji l ž t lj j d li ij brod ima sustav tankova koji mu služe za postavljanje na vodnu liniju zahtijevanu za ukrcaj

nakon postavljanja broda na VL teret se pozicionira tegljačima na transportnu palubup p

nakon pozicioniranja brod prazni sustav tankova i postavlja se na odgovarajuću VL

ELEMENTI KOJI SE UZIMAJU U OBZIR KOD UKRCAJA/ISKRCAJA TEŠKIH TERETA

Di ij i t ži t t Dimenzije i težina tereta Nosivost (SWL) teretnog uređaja Vremenske prilikep Pozitivna stabilnost broda Gustoća vode u luci ukrcaja/iskrcaja Balastiranje/debalastiranje broda Balastiranje/debalastiranje broda Plan putovanja sa teškim teretom Utrošak goriva tijekom putovanja Brzina i vrijeme dolaska Metoda iskrcaja tereta Mogućnosti i oprema za iskrcaj tereta Mogućnosti i oprema za iskrcaj tereta Dokumentacija za ukrcaj Konzultacije stručnjaka za takav teret

POSTUPCI PRIJE UKRCAJA TEŠKOG TERETA

I di i č bili b d Izraditi proračun stabiliteta broda Pozorno provjeriti teretni uređaj (i sve elemente) i opremu za dizanje Provjeriti i učvrstiti vez broda Provjeriti i učvrstiti vez broda Postaviti osoblje na vez broda Ukloniti sve zapreke na teretnoj palubi i postaviti odgovarajući

zaštitni materijal Udaljiti svo nepotrebno osoblje od mjesta ukrcaja Konzultirati sve relevantne osobe u vezi tereta prije ukrcaja Konzultirati sve relevantne osobe u vezi tereta prije ukrcaja Pravodobno upoznati lučke vlasti o ukrcaju teškog tereta Koristiti određene točke podizanja i teret podizati vrlo polaganop j p p g

HLAĐENI TERETI

Hlađeni tereti su oni koji se zbog svojih prirodnih osobina moraju prevoziti j g j p j pna određenoj temperaturi (~-25°C do +15°C).

Vrste hlađenih tereta:- tereti koji se prevoze u zaleđenom (smrznutom) stanju (meso i riba) ij p ( ) j ( )- tereti koji se hlade kako bi ostali svježi (voće i povrće, jaja i mliječni proizvodi).

Prva skupina tereta obično se prevozi na temperaturi od -8°C do -25°C.p p p Druga skupina tereta je osjetljivija, pa joj treba posvetiti više pozornosti

tijekom prijevoza. Tereti se hlade freonom (Freon 12, ili 22) ili kroz otvore kroz koje struji ( ) j j

hladni zrak ili tekućim dušikom (uz mogućnost podešavanja sastava zraka). Prevoze se

- brodovima hladnjačama (vrlo skupi specijalizirani brodovi – danas gotovo ekonomski neisplativi osim Banana ships).

- rashladnim (frigo) kontejnerima- RO-RO rashladnim jedinicama

BRODOVI ZA PRIJEVOZ HLAĐENIH TERETABRODOVI ZA PRIJEVOZ HLAĐENIH TERETA

Brodovi hladnjače Imaju međupalube (tweendeck) Imaju posebne uređaje za održavanje potrebne temperature u

skladištima Za pojedine vrste tereta grade se posebni brodovi (banane,

meso, riba...) Zbog što manje promjene (povišenja) temperature tijekom ukrcaja

imaju uska grotla Obično su opremljeni vlastitim teretnim uređajem (postizanje što

veće brzine ukrcaja)veće brzine ukrcaja) Poželjna je što veća brzina (kako bi se skratilo putovanje) Brodovi hladnjače su vrlo skupi pa ih danas zamjenjuju

kontejnerski i RO RO brodovikontejnerski i RO-RO brodovi Danas su najviše zastupljeni Banana ships (bananjere) – osim

uređaja za hlađenje imaju i uređaj za grijanje tereta

TEKUĆI TERETI

Tekući teret je rasuti teret i prevozi se u brodskim skladištima – Tekući teret je rasuti teret i prevozi se u brodskim skladištima TANKOVIMA

Vrste tekućih tereta:- nafta i naftni derivati (teško ulje, plinsko ulje, benzin, kerozin, itd.)

- ulja na bazi ugljena (benzol, kerozol, i dr.)ulja na bazi ugljena (benzol, kerozol, i dr.)- biljna ulja- tekući ugljikovodici (butan, propan, metan i dr.)- alkohol, vino, voćni sokovi, voda i dr.

Zbog velikih količina tekućih tereta (osobito nafte) i velike potražnje grade se brodovi velike nosivosti Tekućim teretima se najbržegrade se brodovi velike nosivosti. Tekućim teretima se najbrže rukuje.

OPASNI TERETI

BRODOVI ZA PRIJEVOZ TEKUĆIH TERETA

Brodovi za prijevoz sirove naftep j Brodovi za prijevoz naftnih derivata Brodovi za prijevoz ukapljenog plina Brodovi za prijevoz ukapljenog plina Brodovi za prijevoz kemikalija Brodovi za prijevoz koncentrata sokova, vina,

vode, ulja ...

BRODOVI ZA PRIJEVOZ SIROVE NAFTE (CRUDE CARRIERS)

Sirova nafta prevozi se tankerima (ili O/O ili O/B/O brodovima) Sirova nafta prevozi se tankerima (ili O/O ili O/B/O brodovima). Trup tankera podijeljen je u teretne prostore – tankove. Veličina i

položaj tankova moraju biti usklađeni sa odredbama MARPOL-a. Ukrcaj/iskrcaj se obavlja pumpama velikog kapaciteta Ukrcaj/iskrcaj se obavlja pumpama velikog kapaciteta. Zbog sprječavanja onečišćenja mora IMO propisuje da tankeri

moraju imati dvostruko dno i dvostruku oplatu (Double bottom/Double skin Concept) odvojene balastne tankove sustav zabottom/Double skin Concept), odvojene balastne tankove, sustav za pranje tankova sirovom naftom (COW – crude-oil washing) i sustav inertnog plina (inert gas system). Tankovi su opremljeni i uređajem za grijanje, kako bi se omogućio iskrcaj po hladnom vremenu.

Kako je rasla potražnja za naftom tako je rasla i veličina i broj tankera. Tankeri se mogu (prema nosivosti) podijeliti na:

- Panamax (65 do 70000 DWT)- Suezmax (cca 147000 DWT~1.000.000 barela nafte)- VLCC (Very Large Crude Carrier – 200 do 300.000 DWT)

- ULCC (Ultra LCC – više od 300.000 DWT)


OPĆA NAČELA RUKOVANJA, UKRCAJA I PRIJEVOZA TERETAUKRCAJA I PRIJEVOZA TERETA

SADRŽAJSADRŽAJ

Priprema skladišta za ukrcaj Priprema skladišta za ukrcaj Uporaba zaštitnog materijala

V tili j kl dišt Ventiliranje skladišta Faktor slaganja tereta Izgubljeni prostor

PRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJPRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJ

Charter party ili ugovor o prijevozu zahtijeva od prijevoznika ‘’...make the holds, refrigerating and cooling chambers and all other parts of the ship where goodschambers and all other parts of the ship where goods are carried, fit and safe for their reception, carriage and preservation.’’p

Priprema ovisi o:- zadnjem teretu koji se prevozio,ad je e e u oj se p e o o,- zahtjevima za sljedeći teret i- raspoloživom vremenu, sredstvima i posadi.raspoloživom vremenu, sredstvima i posadi.

PRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJPRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJ

P i b h ć lj d ć t k Priprema obuhvaća sljedeće postupke: ukloniti sve ostatke prethodnog tereta ukloniti sve podloge i obloge ukloniti sve podloge i obloge oprati skladišta (slanom pa slatkom vodom) oprati i po potrebi dezinficirati kaljužne zdence

štititi k lj ž d zaštititi kaljužne zdence pregledati skladište i popraviti sva oštećenja provjeriti zaštitne i alarmne sustave (sustav za dojavu i gašenje p j ( j g j

požara) po potrebi postaviti novi podložni i obložni materijal provjeriti rasvjetu skladišta silaze poklopce grotala provjeriti rasvjetu skladišta, silaze, poklopce grotala

(nepropusnost i brtvljenje) provjeriti uređaj za krcanje tereta

UPORABA ZAŠTITNOG MATERIJALAUPORABA ZAŠTITNOG MATERIJALA

D t i ki t i t ij l t lj Dunnage – stari pomorski termin za materijal postavljen između tereta koji sprječava njegovo pomicanje.

Koristi se za: Koristi se za: zaštitu tereta od vode (vlage) – odvajanje tereta od

strukture skladišta i od drugog tereta g g osiguranje cirkulacije zraka između tereta osiguranje ravnomjernog opterećenja strukture

kl dišskladišta popunjavanje praznina između tereta

j č j k t t sprječavanje pomaka tereta omogućavanje otjecanja vode iz skladišta

VRSTE ZAŠTITNOG MATERIJALAVRSTE ZAŠTITNOG MATERIJALA

Zaštitni materijal se može postaviti:Zaštitni materijal se može postaviti: na pod (floor dunnage) - odvaja teret od poda (pokrova tanka) i

sprječava oštećenje tereta od znojenja ili vlage. Postavlja se pod određenim kutom (dijagonalno) u odnosu na uzdužnicu (lengthwiseodređenim kutom (dijagonalno) u odnosu na uzdužnicu (lengthwise ili crosswise) tako da omogući otjecanje vode. Može se postaviti u više slojeva. Noviji brodovi (hladnjače) koriste ugrađene aluminijske (perforirane) ili drvene daske.

bočno (lateral) – Sprječava kontakt tereta sa oplatom broda. Obično se radi o drvenim daskama postavljenim na posebne nosače na strukturi skladišta.i đ t t (i t l ) P t lj d bi d jili t t k ji između tereta (interlayer) – Postavlja se da bi odvojili terete koji ne smiju biti u međusobnom dodiru ili za odvajanje dvaju pakiranja istog tereta.

na vrh tereta (top dunnage) Služi za zaštitu tereta od vode vlage na vrh tereta (top dunnage) – Služi za zaštitu tereta od vode, vlage ili drugih curenja sa palube. Mora omogućiti cirkulaciju zraka i evaporaciju. Izrađuje se od papira ili jute.

SVOJSTVA ZAŠTITNOG MATERIJALASVOJSTVA ZAŠTITNOG MATERIJALA

Z štit i t ij l k i titi h d k k bi Za zaštitni materijal mora se koristiti suho drvo kako bi se izbjegle štete na teretu od vlage. Dopušteni postotak vlage u drvu ~12-15%.g %

Ne smije se koristiti svježe drvo i drvo izloženo atmosferi.

U zadnje vrijeme se koristi zaštitni materijal u obliku plastičnih jastuka na napuhavanje (inflatable dunnage).

U standardnim kontejnerima također se koristi zaštitni U standardnim kontejnerima također se koristi zaštitni materijal (velika količina kondenzirane vlage) i to upijajući papir, drvo, inflatable dunnage, jedrenina (sa p j j p p g j (rezervoarima za sakupljanje kondenzata) i plastične folije

lateral dunnage top dunnage

moisture absorbent paper(zaštita tereta u kontejnerima) inflatable dunnage(zaštita tereta u kontejnerima) g

VENTILIRANJE SKLADIŠTAVENTILIRANJE SKLADIŠTA

Štete od vlage su značajan izvor potraživanja osiguravajućih kuća i Štete od vlage su značajan izvor potraživanja osiguravajućih kuća i klubova

Većina tih šteta posljedica je pogrešnog ventiliranja Brodovi su opremljeni uređajima za prirodnu i prisilnu ventilaciju Brodovi su opremljeni uređajima za prirodnu i prisilnu ventilaciju Ventiliranje se provodi zbog:

- sprječavanja znojenja broda i/ili teretakl j j lij i ili i i th d ih t t- uklanjanja plijesni ili mirisa prethodnih tereta

- sprječavanja razvoja opasnih plinova- opskrbe svježim zrakom ‘’živih’’ tereta- odvođenja topline koju proizvode neki tereti

Kada se koristi ventilacija potreban je stalan nadzor atmosfere u skladištu

Sadržaj vlage u teretu zajedno sa varijacijama temperature zraka, temperature tereta i mora može značajno utjecati na količinu vodene pare koja se zadržava ili dovodi u skladište

VENTILIRANJE TERETA Ne može se i ne smije trajno ventilirati skladišta tereta. Ventiliranje

se provodi prema potrebi a ovisno je o vlažnosti zraka. Zrak je mješavina dušika kisika drugih plinova i vodene pare Zrak je mješavina dušika, kisika, drugih plinova i vodene pare.

Sastav plinova u zraku je približno stalan i neovisan o promjeni temperature. Količina vodene pare u zraku vrlo se brzo mijenja i ovisi o temperaturi.

Apsolutna vlaga je količina vodene pare u 1 m³ zraka. Maksimalna vlaga je najveća količina vodene pare koju pri

određenoj temperaturi može sadržavati 1 m³ zraka. Relativna vlaga= (apsolutna vlaga/ maksimalna vlaga)X 100 Zrak je zasićen parom kada je zbog pada temperature maksimalna

vlaga = apsolutnoj vlazi (relativna vlaga je 100 %). Temperatura pri k j j t j t j j t t išt ( išt ) d i tkojoj nastaje taj proces je temperatura rosišta (rosište)- dew point.

Ova pojava nastaje zbog hlađenja zraka. Pri temperaturi rosišta vodena para prelazi iz plinovitog u tekuće stanje, stvara se rosa ili znoj na strukturi broda ili na teretu Nastaje kada se zrak ohladiznoj na strukturi broda ili na teretu. Nastaje kada se zrak ohladi ispod svoje temperature rosišta.

Temperatura rosišta i relativna vlaga mjeri se psihrometrom.

VENTILIRANJE SKLADIŠTA tipovi teretaVENTILIRANJE SKLADIŠTA – tipovi tereta

U smislu utjecaja ventiliranja razlikuju se dva tipa tereta: U smislu utjecaja ventiliranja razlikuju se dva tipa tereta: higroskopični tereti: Imaju prirodni sadržaj vlage i

uglavnom su biljnog i životinjskog podrijetla. Mogu g j g j g p j gzadržati, apsorbirati ili otpuštati vodenu paru. Veliki sadržaj vodene pare može dovesti do značajnog samozagrijavanja i ‘’migracije vlage’’ unutar tereta, g j j g j g ,što može rezultirati zgrudnjavanjem, pojavom plijesni ili truljenjem. Tu spadaju žitarice, brašno, riža šećer, pamuk, duhan, kakao, kava, čaj...pa u , du a , a ao, a a, čaj

nehigroskopični tereti: Ne sadrže vlagu. Neki tereti mogu se oštetiti ako se ukrcaju u vlažno okružje (metalni proizvodi) ili se mogu oštetiti ako se pakiraju(metalni proizvodi), ili se mogu oštetiti ako se pakiraju u higroskopičnu ambalažu (drvo, papir).

VENTILIRANJE TERETA tipovi znojenjaVENTILIRANJE TERETA – tipovi znojenja

Znojenje tereta P d t lj k d ij ši i t t k Znojenje tereta: Predstavlja kondenzaciju na površini tereta kao posljedicu velike količine toplog i vlažnog zraka koji se dovodi u skladište u kojemu se nalazi hladniji teret. Znojenje tereta se događa pri plovidbi iz hladnijeg u toplije područje kada je temperatura rosištapri plovidbi iz hladnijeg u toplije područje kada je temperatura rosišta vanjskog zraka iznad temperature tereta. Sprječava se zatvaranjem ventilacije dok temperatura tereta ne bude viša od temperature rosišta vanjskog zraka.

Znojenje broda: Predstavlja kondenzaciju koja se formira na unutarnjim stjenkama brodske strukture. Javlja se kad zrak u j j jskladištu postane topliji i vlažniji (zbog utjecaja tereta) i dođe u doticaj s hladnom površinom broda (zato što brod plovi u hladnije područje). Teret se može oštetiti uslijed kapanja kondenzata po površini (vrhu) tereta dodira sa bočnim stjenkama skladišta ilipovršini (vrhu) tereta, dodira sa bočnim stjenkama skladišta ili uslijed nakupljanja kondenzata na dnu skladišta. Sprječava se ventiliranjem skladišta toliko dugo dok je rosište vanjskog zraka niže od temperature zraka unutar skladišta. p

VENTILIRANJE TERETA – pravila ventiliranja1. Ako je izmjereno rosište unutarnjeg i vanjskog zraka West of England P&I

preporuča ‘’Pravilo rosišta’’ (Dewpoint Rule):

V E N T I L I R A T I ako je rosište zraka unutar skladišta veće od rosišta vanjskog zraka.

N E V E N T I L I R A T I ako je rosište zraka unutar skladišta manje j jod rosišta vanjskog zraka

2. Ako je iz bilo kojeg razloga nepraktično mjerenje temperature rosišta unutar skladišta primjenjuje se ‘’Pravilo tri stupnja’’ (Three degrees rule):unutar skladišta primjenjuje se Pravilo tri stupnja (Three degrees rule):

V E N T I L I R A T I ako je temperatura suhog termometra (dry bulb temperature) vanjskog zraka najmanje 3°C niža od srednje p ) j g j j jtemperature tereta u vrijeme ukrcaja

N E V E N T I L I R A T I ako je temperatura suhog termometra vanjskog zraka manje od 3°C niža od srednje temperature tereta u vrijeme ukrcajavrijeme ukrcaja.

U slučaju pravila tri stupnja vanjska temperatura mjeri se više puta tijekom dana i uspoređuje sa srednjom temperaturom tereta u vrijeme j p j j p jukrcaja (tijekom ukrcaja nužno je često i točno mjerenje temperature tereta).

VENTILIRANJE TERETA ostale radnjeVENTILIRANJE TERETA – ostale radnje

Provoditi redoviti nadzor nad teretom kad god je to mogućeHi k ič i t ti htij j iš ti (č šći Higroskopični tereti zahtijevaju više pozornosti (češći nadzor) nego nehigroskopični tereti

Higroskopični tereti zahtijevaju znatno veći broj izmjena Higroskopični tereti zahtijevaju znatno veći broj izmjena zraka u skladištu nego nehigroskopični tereti

Kad god je moguće ne slagati zajedno (u isto skladište) Kad god je moguće ne slagati zajedno (u isto skladište) higroskopične i nehigroskopične terete zbog različitih načina ventiliranjaj

Tijekom prijevoza voditi odgovarajuće bilješke i dnevnik o ventiliranju (zbog potraživanja osiguranja i klubova)

VENTILIRANJE TERETA ZaključakVENTILIRANJE TERETA - Zaključak

Rosište – najviša temperatura pri kojoj dolazi do kondenzacije vodene pare u zrakuV tili ti k j išt k kl dišt ć d išt Ventilirati ako je rosište zraka u skladištu veće od rosišta vanjskog zraka

Ventilirati ako je temperatura vanjskog zraka najmanje Ventilirati ako je temperatura vanjskog zraka najmanje 3°C niža od srednje temperature tereta pri ukrcaju

Ne postoji općeprihvaćeno pravilo ventiliranja Pri Ne postoji općeprihvaćeno pravilo ventiliranja. Pri prijevozu tereta pridržavati se uputa krcatelja.

Danas su razvijeni sustavi sušenja vanjskog zraka Danas su razvijeni sustavi sušenja vanjskog zraka (Cargocaire ventilation) prije njegova uvođenja u skladište

FAKTOR SLAGANJA TERETA I IZGUBLJENI PROSTOR(St F t & B k St )(Stowage Factor & Broken Stowage)

ODNOS VOLUMENA I MASE

Teret A Teret B

JEDNAK VOLUMEN

10 MT 20 MT

VOLUMEN

10 MT 10 MT

JEDNAKA MASA

10 MT 10 MT

DEFINICIJADEFINICIJA

Broj koji pokazuje koliko prostora zauzme jedna t d b l ž t t kitona dobro složenog tereta pakiranog za prijevoz morem.

U pomorskoj praksi upotrebljava se anglosaksonskiU pomorskoj praksi upotrebljava se anglosaksonski (imperijalistički) i metrički sustav mjernih jedinica.

Anglosaksonski sustavCub.ft/LT

(kubičnih stopa/long toni)Long tona = 1016,046909 kg

Metrički sustavCub mtrs/MTCub.mtrs/MT

(kubičnih metara/metričkoj toni)Metrička tona = 1000 kgMetrička tona = 1000 kg

Pretvaranje jedinica mjerePretvaranje jedinica mjere

K k j š t t ički jč šć j f kt l jKako je naš sustav metrički, a najčešće je faktor slaganja u anglosaksonskim mjerama, koristimo sljedeće izraze za međusobno pretvaranje mjera iz ova dva sustava:p j j

Iz anglosaksonskog u metrički g gCub.feet • 0,02831684659 = Cub.mtrs

LT • 0,9842065275 = MT

Iz metričkog u anglosaksonskiCub.mtrs • 35,31466672 = Cub.feet

MT • 1,016046909 = LT

Pretvaranje jedinica mjerePretvaranje jedinica mjere

U BC code-u (Code of safe practice for solid bulk cargoes,2004), u 11 poglavlju (section 11), dana je tablica za preračunavanje faktora slaganja tereta iztablica za preračunavanje faktora slaganja tereta iz metričkog u anglosaksonski sustav i obratno.

Koriste se sljedeći izrazi:Koriste se sljedeći izrazi:

1m3/MT = 35 87ft3/LT1m /MT = 35,87ft /LT

1ft3/LT = 0 02788m3/MT1ft3/LT = 0,02788m3/MT

56 ft³/LT = 1,5613 m³/MT

0,84 m³/MT = 30,13ft³/LT

Odnos između težine, volumena i faktora slaganja

Faktor slaganja je prostor koji zauzima jedna tona tereta. Za pretvaranje težine u odgovarajući volumen koristi se sljedeći

iizraz:Volumen (m³)= Težina (t) X Faktor slaganja (m³/t)

Množenjem faktora slaganja sa težinom (masom) tereta dobije se j g j ( ) jukupni potrebni prostor koji će zauzeti taj teret skladištu.

Primjer 1: Koliko će prostora zauzeti 1200 t cementa u vrećama (fs=1,02 m³/t)?( , )

1200x1,02= 1224 m³

Poznavajući kapacitet skladišta pomoću faktora slaganja može se odrediti koliko tereta brod može ukrcati u to skladište.

Odnos između težine, volumena i faktora slaganja

Primjer 2: 250 tona paletiziranog tereta ima SF 1,8 m³/t. Uz pretpostavljeni izgubljeni prostor od 5% izračunati koliko će prostora u skladištu zauzeti taj teretu skladištu zauzeti taj teret.

V= TxSF; V=250 (t) x 1,8 (m³/t) = 450m³ - prostor5% (0,05) x 450m³ = 22,5m³ - izgubljeni prostor za 450m³ tereta

Ukupni prostor=450+22,5=472,5m³

Primjer 2 – nastavak: Ako je teret ukrcan u skladište kapaciteta 1200 m³ izračunati preostali prostor za drugi teret:

Preostali prostor= 1200-472,5= 727,5 m³

Primjer 2 – nastavak: Izračunati težinu tereta (SF 1,3 m³/t uz pretpostavljeni izgubljeni prostor 5%) koji se može ukrcati u preostali

t t kl dištprostor toga skladišta.Preostali prostor= 727,5 – (727,5x0,05)= 691,125 m³

Volumen tereta= 691,125 m³Težina tereta= V/SF= 531,63 t

Zaključak:Zaključak: Faktor slaganja je p r o s t o r koji zauzima jedna tona

dobro složenog tereta pripremljenog za pomorskidobro složenog tereta pripremljenog za pomorski prijevoz.

Može uključivati i izgubljeni prostor (onda je faktor Može uključivati i izgubljeni prostor (onda je faktor slaganja = srednji prostor koji zauzme 1 t tereta složenog na brodu); ovako dobiveni faktori slaganja nisu dobri jer je izgubljeni prostor promjenljiva veličina.

Faktor slaganja nije egzaktna veličina (SF istog tereta ž i ti i i di t t d čj i k jmože varirati ovisno o prirodi tereta, području iz kojega

dolazi teret, obliku i načinu pakiranja). Što je manji SF veća je težina tereta (željezna ruda Što je manji SF veća je težina tereta (željezna ruda

SF=0,28 m³/t; pamuk u balama 2,78 m³/t).

IZGUBLJENI PROSTOR(eng. Broken stowage)

Izgubljeni prostor je: prostor između koleta prostor koji zauzima zaštitni materijal slobodan prostor oko tereta prostor između sponja i rebara

Izražava se kao postotak volumena tereta i varira ovisno o prirodi tereta.

IZGUBLJENI PROSTOR nastaje zbogIZGUBLJENI PROSTOR nastaje zbog

nepravilnog oblika skladišta nepravilnog oblika skladišta različitih zapreka u skladištu (ljestve, cijevi,

)upore) nepravilnog oblika tereta zaštitnog materijala (podloge i obloge)

IZGUBLJENI PROSTOR smanjuje seIZGUBLJENI PROSTOR smanjuje se

zbijenim slaganjem zbijenim slaganjem slaganjem paketa pogodnog oblika u prostor između

glavnog teretag g popunjavanjem praznog prostora (manjim paketima,

manje vrijednom robom, robom pogodna oblika u prostor između rebara)

IZGUBLJENI PROSTORIZGUBLJENI PROSTOR

Najviše ovisi o vrsti tereta. Najmanji je za rasute terete (cca 2%), a najveći za

t t t i ili k l ti ( 7 15%)terete u smotcima ili kolutima (cca 7 -15%). Veći je u pramčanim i krmenim skladištima nego u

ostalimaostalima. Prema nekim autorima izgubljeni prostor iznosi od 5%

do 50% ukupnog teretnog prostora(Leeming) dokdo 50% ukupnog teretnog prostora(Leeming), dok kod drugih autora iznosi od 5% do 35% ukupnog teretnog prostora(Petri)g p ( )

Izgubljeni prostor veći je kod skladišta koja nisu pravilnih oblika (pramčano i krmeno skladište)

Postavlja se pitanja kada je stvarno neiskorišteni prostor oko tereta i izgubljeni prostor

Razmotriti ćemo nekoliko situacija

1° Uk j l t t l f kt l j1° Ukrcaj generalnog tereta malog faktora slaganja

2° K t j ki b d k t j2° Kontejnerski brod pun kontejnera

3° Brod za prijevoz rasutog tereta3 Brod za prijevoz rasutog tereta


OŠTEĆENJA TERETA PRILIKOM RUKOVANJAPRILIKOM RUKOVANJA, SLAGANJA I PRIJEVOZA

UZROCI OŠTEĆENJA TERETAUZROCI OŠTEĆENJA TERETA

CurenjeRasipanje

LomLomPromjena kakvoće

KrađaVlagaVlaga

TemperaturaPožar

KVALITETA

AMBALAŽEKVKAMBALAŽE

KVALITETA

VA

VA

NA

TEKVALITETA

RUKOVANJALIL

IDZ

ER

Ukr./Iskr.TE

TE

OR

ETE

TA

KVALITETA

SKLADIŠTA

TA

ATA

ASKLADIŠTA

CURENJECURENJE

Teret u tekućem stanjuu bocama bidonima bačvama tanku bocama, bidonima, bačvama, tank kontejnerima, kamionima cisternama, tank vagonima brodovima tankerimavagonima, brodovima tankerima

Potpun gubitak vrijednosti tereta koji iscuri

kvalitetna ambalaža sprječava curenje kvalitetna ambalaža sprječava curenje

Š j k lj diŠtete nastaju kao posljedica:

rukovanja grubom nepažnjom

nepravilnim slaganjem i učvršćivanjem

u izvanrednim okolnostima (veliko u izvanrednim okolnostima (veliko nevrijeme i sl.)

RASIPANJERASIPANJE

Svaki teret u krutom stanju koji nije k d i ( ć d ikomadni (u vrećama, sanducima, kontejnerima, brodskim skladištima)

Djelomični ili potpuni gubitak vrijednosti Djelomični ili potpuni gubitak vrijednosti tereta

kvaliteta ambalaže varira (od loše do kvaliteta ambalaže varira (od loše do dobre) ovisno o vrijednosti tereta i zemlji ukrcajaukrcaja

o ambalaži i o kvaliteti rukovanja ovisi koliko će se tereta rasuti (ako je teretkoliko će se tereta rasuti (ako je teret zapakiran)

rasuti teret – rasipanje ovisi o metodama rasuti teret rasipanje ovisi o metodama ukr./iskr. tereta

TERETTERET

CGMCGM(CORN GLUTEN MEAL)

KUKURUZNO BRAŠNOKUKURUZNO BRAŠNO

LOMLOM

Svaki neelastični teret (staklo keramika Svaki neelastični teret (staklo, keramika, porculan, kupe, neki generalni tereti)

U pravilu potpuni gubitak vrijednosti U pravilu potpuni gubitak vrijednosti tereta

Štete nastaju kao posljedica:

b ž j k j ilik grube nepažnje rukovanjem prilikom ukrcaja ili iskrcaja tereta

nepravilnog slaganja tereta (nepoštivanje nepravilnog slaganja tereta (nepoštivanje oznaka položaja koleta- ‘’this side up’’)

PROMJENA KVALITETEPROMJENA KVALITETE

Teret pokvarljive prirode (svježe voće i povrće, meso, riba, jaja, sirevi i sl.)povrće, meso, riba, jaja, sirevi i sl.)

Djelomični gubitak vrijednosti, a ponekad i potpunip p

b l ž l d lj ambalaža uglavnom zadovoljava

Štete nastaju kao posljedica:

slabe kvalitete tereta slabe kvalitete tereta nezadovoljavajućih uvjeta skladištenja slabe kontrole za vrijeme transporta u manjoj mjeri zbog nepažljivog ukr /iskr u manjoj mjeri zbog nepažljivog ukr./iskr.

tereta

KRAĐAKRAĐA

Teret velike vrijednosti

Ako je teret ukraden i nije pronađen onda t j d t d š j l ik t inastaje za dotadašnjeg vlasnika potpuni

gubitak tereta (njegove vrijednosti)

ovisi o broju manipulacija s robomj p j tijekom ukrcaja/iskrcaja osigurati nadzor nad

robomrobom

Št t t j k lj diŠtete nastaju kao posljedica:

grubog rukovanja s teretom koji je uzrok šteti na ambalaži koja omogućuje lakši pristup j g j p pskupocjenoj robi

obično se krade iz oštećenih i otvorenih koleta

VLAGAVLAGA

Gotovo svi tereti koji se prevoze osjetljivi su na vlagu (velika većina rasutih i generalnih tereta)

Skloni su joj tekstilni, prehrambeni, kemijski i j j , p , jdrugi proizvodi, te higroskopični tereti

Uzrokuje djelomični ili potpuni gubitak robe Uzrokuje djelomični ili potpuni gubitak robe (stvrdnjavanje, pljesnivost, truljenje)

Nastaje zbog:Nastaje zbog: kondenzacije Ukrcaja/iskrcaja u nepovoljnim

vremenskim prilikamap Može potjecati od samog tereta (voće,

biljni artikli vuna kože i dr )biljni artikli, vuna, kože i dr.) Vlažnog podložnog i obložnog materijalag p g g j

Štete nastaju kao posljedica:Štete nastaju kao posljedica:

nezadovoljavajućeg skladišnog prostora slabo ventiliranog skladišnog prostora slabo ventiliranog skladišnog prostora nepažnje - rukovanjem ukr./iskrc. za

kišnog i vlažnog vremena

TEMPERATURATEMPERATURA

Tereti koji zahtijevaju kontrolu temperature Tereti koji zahtijevaju kontrolu temperature tijekom prijevoza i skladištenja (voće, povrće, jaja, ugljen, vino, pivo, bitumen...)jaja, ugljen, vino, pivo, bitumen...)

Povišenje temperature nastaje zbog zagrijavanja sunčevim zračenjem zbog lokalnihzagrijavanja sunčevim zračenjem, zbog lokalnih izvora topline i prirode samog teretaDj l ič i k d i t i bit k Djelomični, a ponekad i potpuni gubitak vrijednosti tereta

ŠŠtete nastaju kao posljedica:

smanjenja temperature od zahtijevane ( b t ti b ij d )(robe mogu postati bezvrijedne)

povećanja temperature od zahtijevanep j p j nepravilnog smještaja na brodu

d k ili j neadekvatnog ventiliranja tereta

OPASNA PODRUČJA

Kontejneri su izloženi izravnom sunčevom

ij jzagrijavanju

Teret izložen zagrijavanju od

Teret izložen zagrijavanju od vrućih tankova

prostorije stroja dvodna s HFO

POŽARPOŽAR

Tereti skloni samozagrijavanju i lj j li i i t li t ti k jisamozapaljenju, ali i svi ostali tereti koji

mogu gorjeti (većina tekućih tereta, rasuti tereti – ugljen, opasni tereti ...)

U pravilu nastaje potpuni gubitak vrijednosti tereta, skladišnog prostora, a ponekad i prijevoznog sredstvap p j g

Štete nastaju kao posljedica:Štete nastaju kao posljedica:

ljudske nepažnje – najčešće neispravne električne instalacije neispravne električne instalacije nepridržavanja propisanih uputa za

rukovanje lako zapaljivim teretom nepridržavanja pp zaštite nepridržavanja pp zaštite

Veliki požar na novom pkontejnerskom brodu

H ji P l iHanjin Pennsylvania

2002 g.g

Sumnja se da jeSumnja se da je nedeklarirani opasni teret ukrcan uteret ukrcan u skladište na nepropisan načinnepropisan način

TERETI U POMORSKOM PROMETUPROMETU

OPASNI TERETI

ŠTO JE OPASAN TERET?ŠTO JE OPASAN TERET? Opasan teret je svaki onaj teret koji je zbog Opasan teret je svaki onaj teret koji je zbog

svojih svojstava opasan i može nanijeti štetu svojih svojstava opasan i može nanijeti štetu brodu i osobama na brodubrodu i osobama na brodu

IMO IMO >> MSC MSC >> IMDGIMDGInternational Maritime OrganizationInternational Maritime OrganizationInternational Maritime OrganizationInternational Maritime Organization

SOLAS CHAPTER VII PART(A) SOLAS CHAPTER VII PART(A) “CARRIAGE OF DANGEROUS GOODS IN PACKAGED FORM”“CARRIAGE OF DANGEROUS GOODS IN PACKAGED FORM”

Maritime Safety CommitteeMaritime Safety CommitteeREZOLUTIONREZOLUTION MSC.122(75)MSC.122(75)

International Maritime Dangerous Goods International Maritime Dangerous Goods CodeCode

IMDGIMDG --codecodeIMDG IMDG codecode

IMDG kodeks razvrstava sve opasne IMDG kodeks razvrstava sve opasne terete u 9 klasa i zagađivače morskog terete u 9 klasa i zagađivače morskog g gg gokoliša (marine pollutants)okoliša (marine pollutants)

IMDG kodeks sastoji se od tri knjigeIMDG kodeks sastoji se od tri knjige IMDG kodeks sastoji se od tri knjigeIMDG kodeks sastoji se od tri knjige

IMDG code IMDG code –– volume 1volume 1IMDG codeIMDG code ol me 2ol me 2IMDG code IMDG code –– volume 2volume 2

IMDG code IMDG code -- supplementsupplementpppp

Prva knjiga sastoji se od 7 dijelovaPrva knjiga sastoji se od 7 dijelova11 Opće odredbe definicije i obučavanjeOpće odredbe definicije i obučavanje1.1. Opće odredbe, definicije i obučavanjeOpće odredbe, definicije i obučavanje2.2. KlasifikacijaKlasifikacija3.3. Lista opasnih tereta i izuzeća ograničenih Lista opasnih tereta i izuzeća ograničenih

količinakoličinakoličinakoličina4.4. Zahtjevi za pakiranjem i tankovimaZahtjevi za pakiranjem i tankovima5.5. PakiranjePakiranje66 Konstrukcija i testiranje pakiranja velikiKonstrukcija i testiranje pakiranja veliki6.6. Konstrukcija i testiranje pakiranja, veliki Konstrukcija i testiranje pakiranja, veliki

paketi, prijenosni tankovi i vozila s paketi, prijenosni tankovi i vozila s t k i ij ih t it k i ij ih t itankovima za prijevoz opasnih tvaritankovima za prijevoz opasnih tvari

7.7. Zahtjevi koji se odnose na operacije u Zahtjevi koji se odnose na operacije u a tje oj se od ose a ope ac je ua tje oj se od ose a ope ac je uprijevozuprijevozu

KLASIFIKACIJA OPASNIH KLASIFIKACIJA OPASNIH TERETATERETA

1 EKSPLOZIVI1 EKSPLOZIVI1. EKSPLOZIVI1. EKSPLOZIVI2. PLINOVI2. PLINOVI

ĆĆ3. ZAPALJIVE TEKUĆINE3. ZAPALJIVE TEKUĆINE4. ZAPALJIVE KRUTE TVARI4. ZAPALJIVE KRUTE TVARI5. OKSIDIRAJUĆE TVARI I ORGANSKI 5. OKSIDIRAJUĆE TVARI I ORGANSKI

PEROKSIDIPEROKSIDI6. OTROVNE I ZARAZNE TVARI6. OTROVNE I ZARAZNE TVARI7. RADIOAKTIVNE TVARI7. RADIOAKTIVNE TVARI7. RADIOAKTIVNE TVARI7. RADIOAKTIVNE TVARI8. KOROZIVNE TVARI8. KOROZIVNE TVARI9 RAZNE OPASNE TVARI9 RAZNE OPASNE TVARI9. RAZNE OPASNE TVARI 9. RAZNE OPASNE TVARI

KLASA 1 KLASA 1 –– EKSPLOZIVIEKSPLOZIVI(IMDG(IMDG--code volume 1 chapter 2.1)code volume 1 chapter 2.1)

Eksplozivi koji se obrađuju u IMDG kodeksu Eksplozivi koji se obrađuju u IMDG kodeksu su:su:su:su:

Eksplozivne tvari (izuzev onih koje su Eksplozivne tvari (izuzev onih koje su preopasne za transport ili onih kod kojih jepreopasne za transport ili onih kod kojih jepreopasne za transport ili onih kod kojih je preopasne za transport ili onih kod kojih je opasnost takva da spadaju u neku drugu opasnost takva da spadaju u neku drugu kl )kl )klasu) klasu)

Eksplozivni materijaliEksplozivni materijali Pirotehničke tvariPirotehničke tvari

KLASA 1 KLASA 1 –– EKSPLOZIVIEKSPLOZIVI Eksplozivna tvarEksplozivna tvar (explosive substance)(explosive substance) je kruta ili tekuća je kruta ili tekuća

tvar koja je sama po sebi sklona kemijskoj reakciji uztvar koja je sama po sebi sklona kemijskoj reakciji uztvar koja je sama po sebi sklona kemijskoj reakciji uz tvar koja je sama po sebi sklona kemijskoj reakciji uz posljedicu razvijanja plina, kod takve temperature i posljedicu razvijanja plina, kod takve temperature i pritiska i takvoj brzini da uzrokuje štetu okolini. Tu su pritiska i takvoj brzini da uzrokuje štetu okolini. Tu su klj čklj č i t h ičk t ii t h ičk t i i d k d i di d k d i duključene uključene pirotehničke tvaripirotehničke tvari pa i onda kada ne proizvode pa i onda kada ne proizvode

plinove.plinove. Pirotehnička tvarPirotehnička tvar (pyrotechnic substance)(pyrotechnic substance) je tvar ilije tvar ili Pirotehnička tvarPirotehnička tvar (pyrotechnic substance) (pyrotechnic substance) je tvar ili je tvar ili

mješavina tvari napravljenih za uzrokovanje učinaka: mješavina tvari napravljenih za uzrokovanje učinaka: toplinom, svjetlom, zvukom, plinom, dimom ili toplinom, svjetlom, zvukom, plinom, dimom ili k bi ij d ihk bi ij d ihkombinacijom navedenih.kombinacijom navedenih.

Eksplozivni materijalEksplozivni materijal (explosive article)(explosive article) podrazumijeva podrazumijeva materijal koji sadržava jednu ili više eksplozivnih tvarimaterijal koji sadržava jednu ili više eksplozivnih tvarimaterijal koji sadržava jednu ili više eksplozivnih tvari.materijal koji sadržava jednu ili više eksplozivnih tvari.

Masovna eksplozijaMasovna eksplozija (mass explosion) (mass explosion) podrazumijeva podrazumijeva učinak eksplozije takav da gotovo cijeli teret doslovno učinak eksplozije takav da gotovo cijeli teret doslovno p j g jp j g jnestane.nestane.

Klasa 1. podijeljena je u 6 razredaKlasa 1. podijeljena je u 6 razredaRazred 1.1 – tvari i materijali koji uzrokuju masovnu

eksploziju

p j j jp j j j

eksplozijuRazred 1.2 – tvari i materijali koji izazivaju lančanu

eksploziju, ali ne i masovnuRazred 1.3 – tvari i materijali koji imaju opasnost od

zapaljenja ili manje eksplozije, ili oboje, ali ne i od masovne eksplozijep j

Razred 1.4 – tvari i materijali koji ne predstavljaju značajnu opasnost

Razred 1 5 neosjetljive tvari s opasnošću od masovneRazred 1.5 – neosjetljive tvari s opasnošću od masovne eksplozije

Razred 1.6 – neosjetljive tvari koje nemaju opasnost od masovne eksplozije

RAZREDI SU PODIJELJENI PREMA STUPNJU OSJETLJIVOSTI EKSPLOZIVAOSJETLJIVOSTI EKSPLOZIVA

OZNAČAVANJE EKSPLOZIVAOZNAČAVANJE EKSPLOZIVA

Oznake razreda 1 1 do 1 3Oznake razreda 1 1 do 1 3Oznake razreda 1.1 do 1.3Oznake razreda 1.1 do 1.3-- Oznaka može sadržavati natpis Oznaka može sadržavati natpis

EXPLOSIVE brojčanu oznakuEXPLOSIVE brojčanu oznakuEXPLOSIVE, brojčanu oznaku EXPLOSIVE, brojčanu oznaku razreda i grupe kompatibilnosti razreda i grupe kompatibilnosti (npr. 1.1D) ili UN broj(npr. 1.1D) ili UN broj(npr. 1.1D) ili UN broj(npr. 1.1D) ili UN broj


Oznake eksploziva razreda 1.4 do 1.6Oznake eksploziva razreda 1.4 do 1.6pp


** - mjesto za razred unutar jklase (1.4)(UN No)

for divisionfor division*- mjesto za podudarnost

grupefor compatibility groupfor compatibility group

1 – oznaka klaselabel of class

KLASA 2 KLASA 2 –– PLINOVIPLINOVI(IMDG(IMDG d l 1 h t 2 2)d l 1 h t 2 2)(IMDG(IMDG--code volume 1 chapter 2.2)code volume 1 chapter 2.2)

Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze plinoviOznake na pakiranjima u kojima se nalaze plinoviOznake na pakiranjima u kojima se nalaze plinoviOznake na pakiranjima u kojima se nalaze plinovi

2.1 Zapaljivi plinovi

2 2 Nezapaljivi i neotrovni plinovi2.2 Nezapaljivi i neotrovni plinovi

2 3 Otrovni plinovi2.3 Otrovni plinovi

Plin je tvar kojaPlin je tvar koja1 pri 501 pri 50°°C ima pritisak para veći odC ima pritisak para veći od1. pri 501. pri 50 C ima pritisak para veći odC ima pritisak para veći od

350 kPa, ili350 kPa, ili2. je u potpunosti u plinovitom stanju pri 2. je u potpunosti u plinovitom stanju pri

2020°°C i standardnom tlaku od 101 3 kPaC i standardnom tlaku od 101 3 kPa2020 C i standardnom tlaku od 101,3 kPaC i standardnom tlaku od 101,3 kPa

U transportne svrhe plin se opisuje njegovimU transportne svrhe plin se opisuje njegovim U transportne svrhe plin se opisuje njegovim U transportne svrhe plin se opisuje njegovim fizičkim stanjem kao:fizičkim stanjem kao:1. Stlačeni plin ( u pakiranju na 1. Stlačeni plin ( u pakiranju na --5050°°C je potpuno C je potpuno plinovit)plinovit)p )p )

Kritična temperatura manja ili jednaka Kritična temperatura manja ili jednaka --5050°°CC2 Ukapljeni plin (u pakiranju na2 Ukapljeni plin (u pakiranju na 5050°°C jeC je2. Ukapljeni plin (u pakiranju na 2. Ukapljeni plin (u pakiranju na --5050 C je C je djelomično ukapljen) a dijeli se na:djelomično ukapljen) a dijeli se na:

k lj i li d i ki tl kk lj i li d i ki tl k-- ukapljeni plin pod visokim tlakomukapljeni plin pod visokim tlakomKritična temperatura između Kritična temperatura između --5050°°C i +65C i +65°°CC-- ukapljeni plin pod niskim tlakomukapljeni plin pod niskim tlakom

Kritična temperatura iznad 65Kritična temperatura iznad 65°°CCKritična temperatura iznad 65Kritična temperatura iznad 65 CC

U transportne svrhe plin se opisuje njegovim U transportne svrhe plin se opisuje njegovim fi ički t j kfi ički t j kfizičkim stanjem kao:fizičkim stanjem kao:

3. Hlađeni ukapljeni plin ( u pakiranju je djelomično 3. Hlađeni ukapljeni plin ( u pakiranju je djelomično ukapljen zbog vlastite niske temperature)ukapljen zbog vlastite niske temperature)ukapljen zbog vlastite niske temperature)ukapljen zbog vlastite niske temperature)4. Topljivi plinovi (u pakiranju je pod tlakom otopljen 4. Topljivi plinovi (u pakiranju je pod tlakom otopljen

))u tekućinu koja ga rastvara u tekućinu koja ga rastvara –– topi)topi)

Klasa 2 podijeljena je u 3 razredaKlasa 2 podijeljena je u 3 razreda

Razred 2.1Razred 2.1 –– zapaljivi plinovizapaljivi plinovip j pp j pflammable gasesflammable gases

Razred 2 2Razred 2 2 –– nezapaljivi i neotrovni plinovinezapaljivi i neotrovni plinoviRazred 2.2Razred 2.2 –– nezapaljivi i neotrovni plinovinezapaljivi i neotrovni plinovinonnon--flammable, nonflammable, non--toxic gasestoxic gases

Razred 2.3Razred 2.3 –– otrovni plinoviotrovni plinovitoxic gasestoxic gases

KLASA 3 KLASA 3 ––ZAPALJIVE TEKUĆINEZAPALJIVE TEKUĆINE(IMDG(IMDG--code volume 1 chapter 2.3)code volume 1 chapter 2.3)

Oznake naOznake na Oznake na Oznake na pakiranjima u kojima pakiranjima u kojima se nalaze zapaljivese nalaze zapaljivese nalaze zapaljive se nalaze zapaljive tekućine u transportutekućine u transportu

U kl 3 d jU kl 3 d j U klasu 3 spadaju U klasu 3 spadaju

Zapaljive tekućineZapaljive tekućineTekući neosjetljivi eksploziviTekući neosjetljivi eksplozivi

Klasa 3 podijeljena je u tri grupe pakiranja Klasa 3 podijeljena je u tri grupe pakiranja ovisno o točki plamištaovisno o točki plamištaovisno o točki plamištaovisno o točki plamišta

Grupa Plamište °C Vrelišteppakiranja (zatvoreni čep) °C

I ≤ 18 ≤ 35I ≤ -18 ≤ 35

II ≥ -18 do < 23 > 35

III ≥ 23 do ≤ 61 > 35

Plamište zapaljive tekućine je najnižaPlamište zapaljive tekućine je najniža Plamište zapaljive tekućine je najniža Plamište zapaljive tekućine je najniža temperatura tekućine pri kojoj njezine pare čine temperatura tekućine pri kojoj njezine pare čine zapaljivu smjesu sa zrakom (tekućina će sezapaljivu smjesu sa zrakom (tekućina će sezapaljivu smjesu sa zrakom (tekućina će se zapaljivu smjesu sa zrakom (tekućina će se zapaliti ako joj prinesemo otvoreni plamen zapaliti ako joj prinesemo otvoreni plamen –– nije nije isto što i temperatura samozapaljenja)isto što i temperatura samozapaljenja)isto što i temperatura samozapaljenja)isto što i temperatura samozapaljenja)

Ovaj podatak daje nam informaciju o riziku Ovaj podatak daje nam informaciju o riziku eksplozivne ili zapaljive smjese u slučaju kadaeksplozivne ili zapaljive smjese u slučaju kadaeksplozivne ili zapaljive smjese u slučaju kada eksplozivne ili zapaljive smjese u slučaju kada tekućina iscuri iz pakovanjatekućina iscuri iz pakovanjaZ lji t k ći liti d kl dZ lji t k ći liti d kl d Zapaljive tekućine se ne mogu upaliti dokle god Zapaljive tekućine se ne mogu upaliti dokle god temperaturu tekućine držimo ispod temperature temperaturu tekućine držimo ispod temperature

l ištl ištplamištaplamišta

Određivanje točke plamištaOdređivanje točke plamišta

Određena količina tekućine stavi se u posudu naOdređena količina tekućine stavi se u posudu naOdređena količina tekućine stavi se u posudu na Određena količina tekućine stavi se u posudu na temperaturu ispod očekivanog plamišta. Posuda s temperaturu ispod očekivanog plamišta. Posuda s tekućinom se lagano zagrijava i povremeno setekućinom se lagano zagrijava i povremeno setekućinom se lagano zagrijava i povremeno se tekućinom se lagano zagrijava i povremeno se mali plamen prinosi površini tekućine. Plamište je mali plamen prinosi površini tekućine. Plamište je najniža temperatura pri kojoj se primijeti bljesaknajniža temperatura pri kojoj se primijeti bljesaknajniža temperatura pri kojoj se primijeti bljesak najniža temperatura pri kojoj se primijeti bljesak plamena.plamena.

Plamište se određuje na dva načina u IMDG Plamište se određuje na dva načina u IMDG k d kk d kkodeksu:kodeksu:

Određivanje metodom zatvorenog čepa Određivanje metodom zatvorenog čepa (closed cup methods)(closed cup methods)( p )( p )

Određivanje metodom otvorenog čepaOdređivanje metodom otvorenog čepa Određivanje metodom otvorenog čepa Određivanje metodom otvorenog čepa (open cup methods)(open cup methods)

Plamište će metodom otvorenog čepa uvijek biti Plamište će metodom otvorenog čepa uvijek biti nekoliko stupnjeva više nego plamište određeno nekoliko stupnjeva više nego plamište određeno metodom zatvorenog čepametodom zatvorenog čepa

U pravilu plamište se određuje metodom U pravilu plamište se određuje metodom zatvorenog čepa, a naročito gdje je temperatura zatvorenog čepa, a naročito gdje je temperatura plamišta oko 23plamišta oko 23°°CC

KLASA 4 KLASA 4 ––ZAPALJIVE KRUTE TVARIZAPALJIVE KRUTE TVARI(IMDG(IMDG--code volume 1 chapter 2.4)code volume 1 chapter 2.4)

Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze zapaljive krute tvari uOznake na pakiranjima u kojima se nalaze zapaljive krute tvari u Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze zapaljive krute tvari u Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze zapaljive krute tvari u transportutransportu

4.1. zapaljive krute tvari

4 2 tvari sklone samozapaljenju4.2. tvari sklone samozapaljenju

4.3. tvari koje u dodiru s vodom oslobađaju zapaljive plinove

Z lji k t t i dij l 3 dZ lji k t t i dij l 3 d Zapaljive krute tvari dijele se u 3 razreda:Zapaljive krute tvari dijele se u 3 razreda:

4.1 Zapaljive krute tvari4.1 Zapaljive krute tvari –– koje su lako zapaljive ili koje su lako zapaljive ili mogu uzrokovati ili doprinijeti požaru trenjem imogu uzrokovati ili doprinijeti požaru trenjem imogu uzrokovati ili doprinijeti požaru trenjem i mogu uzrokovati ili doprinijeti požaru trenjem i samoreaktivne tvari koje imaju snažnu toplinsku samoreaktivne tvari koje imaju snažnu toplinsku reakciju te kruti neosjetljivi eksplozivi koji mogureakciju te kruti neosjetljivi eksplozivi koji mogureakciju te kruti neosjetljivi eksplozivi koji mogu reakciju te kruti neosjetljivi eksplozivi koji mogu eksplodirati ako nisu zadovoljavajuće razdvojenieksplodirati ako nisu zadovoljavajuće razdvojeni

4 2 Tvari sklone samozapaljenju4 2 Tvari sklone samozapaljenju one tvari kojeone tvari koje4.2 Tvari sklone samozapaljenju4.2 Tvari sklone samozapaljenju –– one tvari koje one tvari koje su sklone spontanom zagrijavanju u su sklone spontanom zagrijavanju u uobičajenim okolnostima u transportu, ili se uobičajenim okolnostima u transportu, ili se zagrijavaju u dodiru sa zrakom, te tada postaju zagrijavaju u dodiru sa zrakom, te tada postaju g j j jg j j jzapaljivezapaljive

4 3 Tvari koje u dodiru s vodom ispuštaju zapaljive4 3 Tvari koje u dodiru s vodom ispuštaju zapaljive4.3 Tvari koje u dodiru s vodom ispuštaju zapaljive 4.3 Tvari koje u dodiru s vodom ispuštaju zapaljive plinoveplinove –– u dodiru s vodom mogu se spontano u dodiru s vodom mogu se spontano zapaliti ili ispuštaju zapaljive plinove u opasnim zapaliti ili ispuštaju zapaljive plinove u opasnim količinamakoličinamakoličinamakoličinama

KLASA 5 KLASA 5 ––OKSIDIRAJUĆE TVARI I OKSIDIRAJUĆE TVARI I O G S O SO G S O SORGANSKI PEROKSIDIORGANSKI PEROKSIDI

(IMDG(IMDG--code volume 1 chapter 2.5)code volume 1 chapter 2.5)(( p )p )

Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze oksidirajuće tvari i organski peroksidi u transportu

5.1 Oksidirajuće tvari

5.2 Organski peroksidi

5.1 Oksidirajuće tvari5.1 Oksidirajuće tvari su tvari koje nisu nužno su tvari koje nisu nužno zapaljive ali mogu doprinijeti ili uzrokovati zapaljive ali mogu doprinijeti ili uzrokovati zapaljenje drugih materijala Takve tvarizapaljenje drugih materijala Takve tvarizapaljenje drugih materijala. Takve tvari zapaljenje drugih materijala. Takve tvari povećavaju rizik (jakost) požara.povećavaju rizik (jakost) požara.

5.2 Organski peroksidi5.2 Organski peroksidi su organske tvari dvovalentne su organske tvari dvovalentne strukture (strukture (--00--00--) i mogu biti smatrani derivatom ) i mogu biti smatrani derivatom hidrogen peroksida, gdje su jedan ili oba hidrogen peroksida, gdje su jedan ili oba hidrogen atoma zamijenjena organskom hidrogen atoma zamijenjena organskom osnovom. osnovom.

Organski peroksidi su termalno nestabilne tvari Organski peroksidi su termalno nestabilne tvari koje su:koje su:

I.I. sklone eksplozivnom rastvaranjusklone eksplozivnom rastvaranjuIIII brzo gorućebrzo gorućeII.II. brzo gorućebrzo gorućeIII.III. osjetljive na udarac ili trenjeosjetljive na udarac ili trenje

dj l j d di d i t idj l j d di d i t iIV.IV. opasnog djelovanja u dodiru s drugim tvarimaopasnog djelovanja u dodiru s drugim tvarimaV.V. štetne za ljudske organe (koža, oči)štetne za ljudske organe (koža, oči)j g ( , )j g ( , )

KLASA 6KLASA 6 ––OTROVNE I ZARAZNE TVARIOTROVNE I ZARAZNE TVARIKLASA 6 KLASA 6 OTROVNE I ZARAZNE TVARIOTROVNE I ZARAZNE TVARI(IMDG(IMDG--code volume 1 chapter 2.6)code volume 1 chapter 2.6)

Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze otrovne i zarazne tvari u Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze otrovne i zarazne tvari u transporttransporttransportutransportu

6.1 Otrovne (toksične) tvari – su one tvari koje mogu ( ) j guzrokovati smrt ili ozbiljno oštetiti ljudsko zdravlje ako se progutaju, udahnu ili dođu u j p g j ,dodir s kožom

6.2 Zarazne (infektivne) tvari – one tvari koje sadrže ( ) jmikroorganizme (bakterije, viruse, parazite, gljivice) ili njihov spoj (hibride ili mutante) za g j ) j p j ( )koje se zna ili opravdano sumnja da uzrokuju zarazne bolesti u životinja i ljudij j

Klasifikacija infektivnih tvari prema grupiKlasifikacija infektivnih tvari prema grupi rizika:

G i ik 4Grupa rizika 4Mikroorganizmi koji uzrokuju ozbiljnu bolest koja se lako prenosi s osobe na

osobu te ne postoje pouzdani tretman i mjere zaštiteosobu, te ne postoje pouzdani tretman i mjere zaštite.

Grupa rizika 3Mikroorganizmi koji uzrokuju ozbiljnu bolest koja se ne širi lako i za kojeMikroorganizmi koji uzrokuju ozbiljnu bolest koja se ne širi lako, i za koje

postoje tretman i preventiva

Grupa rizika 2Grupa rizika 2Mikroorganizmi koji uzrokuju bolest, bez većih posljedica na zdravlje i širenje,

postoji uspješan tretman i prevencija.

Grupa rizika 1Mikroorganizmi kojih ima u tolikoj količini da se ne smatraju infektivnim tvarima

u IMDG kodeksu (pesticidi)

KLASA 7 –RADIOAKTIVNI MATERIJALI

(IMDG-code volume 1 chapter 2.7)( p )

Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze radioaktivni materijali(tvari) u transportumaterijali(tvari) u transportu

Radioaktivni materijal podrazumijeva svaki materijal k ji d ž di kti kti k t ij i djkoji sadržava radioaktivnu aktivnu koncentraciju i gdje ukupna aktivnost prelazi zračenje od 74 Bq (1 Bq=1 raspad/1s)raspad/1s).Radioaktivnost je svojstvo koje posjeduje jezgra nekih elemenata da spontano emitiraju konstantno p jzračenje. Rezultat je raspad radioaktivnog materijala.Oko 60 prirodnih elemenata ima radioaktivna svojstva

t t ć i l t ija u transportu se susreću uran i plutonij.

KLASA 8 KOROZIVNE TVARIKLASA 8 – KOROZIVNE TVARI(IMDG-code volume 1 chapter 2.8)

Oznake naOznake na pakiranjima u kojima se nalaze korozivnese nalaze korozivne tvari u transportu

KOROZIVNE TVARI t i k j ć k ij k k ijKOROZIVNE TVARI su tvari, koje će kemijskom reakcijom uzrokovati štetu u dodiru s živim organizmima, a u slučaju izljeva doći će do oštećenja ili potpunog uništenja,izljeva doći će do oštećenja ili potpunog uništenja, materijala i tereta.Prema pH vrijednosti (stupnju ionizacije) razlikujemo ki li i l žikiseline i lužine.Kiseline (pH od 0 do 7):

k ( lf t d šič kl id ) H 0- anorganske (sulfatna, dušična, kloridna...) pH≈0- organske (etanska, octena...) pH od 2 do 5

Lužine (pH od 7 do 14):Lužine (pH od 7 do 14):- natrijeva i kalijeva lužina

amonijak natije karbonat- amonijak, natijev karbonat

KOROZIVNE TVARI se dijele u tri grupe pakiranja s obzirom na stupanj opasnosti koji se javlja u prijevozu (stupanj opasnosti određen je prema oštećenju kože usljed djelovanja tih tvari) :

Grupa pakiranja I: vrlo opasne tvari i preparatip p j p p pGrupa pakiranja II: tvari i preparati koji

predstavljaju srednju opasnostpredstavljaju srednju opasnostGrupa pakiranja III: tvari i preparati koji

predstavljaju manju opasnostpredstavljaju manju opasnost

KLASA 9 – RAZNE OPASNE TVARIKLASA 9 – RAZNE OPASNE TVARI(IMDG-code volume 1 chapter 2.9)

Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze razne opasne tvari u transportu

Razne opasne tvari su one tvari koje se neRazne opasne tvari su one tvari koje se ne mogu svrstati u nijednu od spomenutih klasa, a mogu biti opasnog karaktera (SOLAS ch.VII part A) ili se na njih primjenjuju pravila p ) j p j j j pMARPOL 73/78 (Annex III) Što se tiče pakiranja ova grupa opasnih teretaŠto se tiče pakiranja ova grupa opasnih tereta spada u II i III grupu pakiranja

ONEČIŠĆIVAČI MORAONEČIŠĆIVAČI MORA(IMDG-code volume 1 chapter 2.10)

Oznake na pakiranjima u kojima se nalaze zagađivači mora u transportu

ONEČIŠĆIVAČIMA MORA smatraju se one tvari kojima se bavi MARPOL 73/78 Annex III a radikojima se bavi MARPOL 73/78 Annex III, a radi njihovog potencijalnog nakupljanja u morskoj hrani ili zbog njihove otrovnosti za život u moruhrani ili zbog njihove otrovnosti za život u moru, predmet su propisa spomenute konvencije.

Dij lDijele se na:p – s potencijalom onečišćenjapp – s velikim potencijalom onečišćenja• - N O S N.O.S.

Svi oni tereti koji se prevoze u tekućem stanju pri temperaturi od 100°C ili većoj, te krute tvari koje se prevoze na temperaturi 240°C j p pi više moraju imati sljedeću oznaku:

Za vrijeme fumigacije broda na brod i prostor koji je podložan fumigaciji postavlja se sljedeća oznaka:j

DOKUMENTI KOJI PRATE OPASNE TERETEDOKUMENTI KOJI PRATE OPASNE TERETE

ISPRAVA O PRIJEVOZU ( b k j t lj ISPRAVA O PRIJEVOZU (osoba koja stavlja opasan teret u promet) sadrži: vrstu kemijski i tehnički naziv te UN broj vrstu, kemijski i tehnički naziv te UN broj težinu i broj komada ostale važne podatke izjavu o udovoljavanju uvjetima za prijevoz opasne

tvari ime i adresa pošiljatelja i primatelja ime i adresa pošiljatelja i primatelja naznaku da je uz ispravu predana posebna uputa o

mjerama sigurnosti potpis i pečat pošiljatelja


UPUTA O POSEBNIM MJERAMA SIGURNOSTI vrsta opasnosti i posljedice posebne mjere pri nezgodi posebne mjere pri nezgodi postupak s osobom koja dođe u dodir s

t iopasnom tvari naziv i adresa osobe/tvrtke koju se mora

obavijestiti u slučaju nezgode


DEKLARACIJA O OPASNIM TVARIMA DEKLARACIJA O OPASNIM TVARIMA količina i način rukovanja izjava da pakiranje udovoljava propisima i da

je ambalaža u ispravnom stanju podaci o brodu predviđeno vrijeme zadržavanjap j j plan smještaja opasnih tvari izjava da su na brodu provedene propisane izjava da su na brodu provedene propisane

mjere

PAKIRANJE OPASNIH TERETA Pakiranje opasnih tereta mora biti: ispravno i u dobrom stanju vodonepropusno takve vrste (materijala) da je unutarnja površina pakiranja

kompatibilna s opasnom tvari koja je u njoj pakirana Sposobno izdržati uobičajene opasnosti pri rukovanju i prijevozu

morem Ako je za pakiranje tekućina uporabljen upijajući i ublažavajući

materijal mora biti takav da:materijal mora biti takav da: Svede na najmanju moguću mjeru opasnosti koje može izazvati ta

tekućina Spriječi pomicanje i osigura da je posuda uvijek obuhvaćena sa svih Spriječi pomicanje i osigura da je posuda uvijek obuhvaćena sa svih

strana U dovoljnoj količini da upije tekućinu u slučaju razbijanja posude

U posudama u koje se puni tekućina mora se ostaviti dovoljno p j p jekspanzijskog prostora

Posude pod tlakom moraju biti redovito ispitane Prazne neočišćene posude tretiraju se na isti način kao i pune p j p

posude

KATEGORIJE PAKIRANJA OPASNIH TERETA

Opasni tereti pakiraju se prema klasama opasnosti. Svakoj klasi dodijeljena je grupa (kategorija) pakiranja (osim klasama 2 7 i 9)(osim klasama 2, 7 i 9)

Opasni tereti klasa 1, 3, 4, 5, 6 i 8 mogu prema stupnju opasnosti imati jednu od sljedećih grupa pakiranja:opasnosti imati jednu od sljedećih grupa pakiranja: Grupa pakiranja I (PG I) – visoki stupanj opasnosti Grupa pakiranja II (PG II) – srednji stupanj opasnosti Grupa pakiranja III (PG III) – mali stupanj opasnosti

OZNAČAVANJE OPASNIH TERETAOZNAČAVANJE OPASNIH TERETA

Opasni tereti MORAJU se označiti ispravnim tehničkim Opasni tereti MORAJU se označiti ispravnim tehničkim nazivom; nije dopuštena uporaba samo trgovačkog naziva

Pakiranja opasnih tereta moraju biti označena jasno vidljivom oznakom, otiskom ili naljepnicom

Oznaka mora jasno upozoriti na opasna svojstva robe Oznaka mora jasno upozoriti na opasna svojstva robe Tehnički naziv, oznaka, otisak ili naljepnica mora biti

takva da se obavijest može pročitati na paketima potopljenim u morskoj vodi najmanje tri mjesecapotopljenim u morskoj vodi najmanje tri mjeseca

Pod ove odredbe ne spadaju: Paketi s robom malog stupnja opasnostig p j p Paketi sa ograničenim količinama opasnih tvari Paketi složeni u jedinice tereta (jedinice moraju biti propisno

označene))

OZNAČAVANJE OPASNIH TERETAO Č J O S Vanjske površine pakiranja treba označiti naljepnicama sljedećih

karakteristika:karakteristika: Veličine min. 250X250 mm za prijevozne jedinice tereta (vagoni,

kamioni prikolice, kontejneri...) Veličine min. 100X100 mm za pakete i pakiranja (osim kad zbog svoje p p j ( g j

veličine mogu biti označeni samo manjim naljepnicama) Sve pošiljke opasne robe moraju imati UN broj sljedećih

karakteristika:M biti i i i l i ji d 65 Mora biti ispisan crnim slovima ne manjim od 65 mm

Može biti smješten na bijeloj podlozi donje polovine naljepnice razreda opasnosti ili na narančastoj pravokutnoj naljepnici visine 120 mm, širine 300 mm s crnim rubom (smješten neposredno uz naljepnicu razreda300 mm s crnim rubom (smješten neposredno uz naljepnicu razreda opasnosti)

Na prijevoznoj jedinici tereta treba istaknuti plakate na sljedeći način: Na kontejner po jedan na svakoj strani Na željeznički vagon najmanje jedan na svakoj strani Na svim drugim prijevoznim jedinicama najmanje na obje strane te

stražnjem kraju jedinicestražnjem kraju jedinice

OZNAČAVANJE OPASNIH TERETAO Č J O S Ukoliko pakiranja ili prijevozne jedinice sadrže terete sa

d d i ( b idi i k) b jdodatnom opasnosti (subsidiary risk) potrebno je postaviti dodatne plakate

Dodatni plakati ne sadrže broj razreda opasnosti u Dodatni plakati ne sadrže broj razreda opasnosti u donjem uglu naljepnice

Oznaka morski polutanti mora imati sljedeće p jkarakteristike: Boja oznake mora biti različita od boje ambalaže Ako se koristi naljepnica onda mora biti crna i bijela Ako se koristi naljepnica onda mora biti crna i bijela Minimalna duljina stranice trokuta (za oznake na paketima) 100

mm (osim za male pakete) Za prijevozne jedinice ova veličina ne smije biti manja od 250

mm Prazna pakiranja tretiraju se na isti način kao i puna Prazna pakiranja tretiraju se na isti način kao i puna

pakiranja

Dimenzije simbola i znakova kojima se označava pošiljka u kojoj se nalazi opasan teret

Minimalno dopuštena duljina stranice znaka je 250mm za prijevozne jedinice i 100 mmprijevozne jedinice i 100 mm za pakete

Postavljanje oznaka opasnih tereta na različitim oblicima pakiranjaoblicima pakiranja

Oznake opasnostiOznake opasnosti moraju biti tako postavljene da su p jvidljive sa svake strane pakiranja

OZNAČAVANJE OPASNIH TERETAOZNAČAVANJE OPASNIH TERETA

S h č j ih t t Svrha označavanja opasnih tereta ispravnim tehničkim nazivom, UN brojem i pripadajućim oznakama klase opasnosti je: Brza i jednostavna identifikacija tijekom

transporta Određivanje postupaka u nuždi (Emergency

Schedules – EmS) koji se mogu zahtijevati u slučaju propuštanja ili nezgode sa opasnim teretom

Zahtjevi koji se odnose na operacije u prijevozuprijevozu

(IMDG-code volume 1 chapter 7.1 and 7.2)

SLAGANJESLAGANJE(STOWAGE)

Tvari materijali i artikli trebaju se slagati naTvari, materijali i artikli trebaju se slagati na brodu prema Dangerous Goods listi koja svrstava opasne terete u 5 kategorija slaganja:g j

Kategorija slaganja AK t ij l j BKategorija slaganja BKategorija slaganja Cg j g jKategorija slaganja DKategorija slaganja E

Ovisno o brodu(putničkom ili teretnom) te oOvisno o brodu(putničkom ili teretnom), te o broju putnika na brodu ako ih ima, ove k t ij k j dj ć j titikategorije ukazuju gdje ćemo smjestiti pojedini opasni teret:

Na palubu ili ispod palubeNa palubu ili ispod palubeSamo na palubu

Samo ispod palubeZ b j ij (b d i k ji 12Zabranjen prijevoz (brodovi koji prevoze 12

ili više putnika)

ODVAJANJE TERETA(Segregation)

Za odvajanje opasnog tereta prilikom slaganja Za odvajanje opasnog tereta prilikom slaganja na brod i transporta općenito koriste se sljedeći broje i i i ra ibrojevi i izrazi:

(1) “Away from”(2) “Separated from”(2) Separated from

(3) “Separated by a complete compartment or hold form”form

(4) Separated longitudinally by an intervening complete compartment or hold form”complete compartment or hold form”

NEKOMPATIBILNI TERETINEKOMPATIBILNI TERETI

Nekompatibilni tereti trebaju biti odvojeni jedan od drugog. Dvije supstance ili robe smatrati će se međusobno nekompatibilnima kada njihovo jzajedničko skladištenje može rezultirati povećanom opasnošću u slučaju curenja ili bilo koje druge nesreće.

“Away from”Away from

PODRUČJE ZABRANJENOG SLAGANJA

Nekompatibilna tvar odvaja se tako da u nikojem slučaju ne može doći do nesreće ali

3m3m

ne može doći do nesreće, ali se može prevoziti u istom odjeljenju, skladištu ili palubi.

Mi i l h i t lMinimalna horizontalna udaljenost mora biti 3m vodoravno, projicirano

k itokomito.

“Separated from”Separated from

6m min.

Nekompatibilna tvar kada je složena ispod palube ne smije biti u istom odjeljenju ili skladištu.

U slučaju kada je paluba koja ih dijeli vodo i vatro nepropusna okomita separacija može bitiokomita separacija može biti dopuštena u istom skladištu.

Na palubi ova separacija podrazumijeva najmanje 6mpodrazumijeva najmanje 6m horizontalne udaljenosti između nekompatibilnih paketa

“Separated by a complete compartment or hold ”

P d ij i h i t l i

12m min.

Podrazumijeva i horizontalno i okomito odjeljivanje.

Kada paluba nije vodo i vatro p jnepropusna onda je dozvoljeno samo horizontalno odjeljivanje.

Kada je nekompatibilan teret naKada je nekompatibilan teret na palubi minimalno odvajanje je 12m.

Kada je nekomp. teret na palubi i odmah ispod palube odvajanje je min. 12m

“ Separated longitudinally by an intervening p g y y gcomplete compartment or hold form”

Podrazumijeva i horizontalno 24m min.

odvajanje.

Kada je nekompatibilan teret na palubi minimalno odvajanje jepalubi minimalno odvajanje je 24m.

Kada je nekomp. teret na palubi i odmah ispod palube odvajanjei odmah ispod palube odvajanje je min. 24m.

U skladištu ovaj teret mora biti odvojen najmanje 24m koja uključuju jedno cijelo uzdužno odjeljenje

SEGREGACIJSKA TABLICA

IMO Class1.11.21.5

1.31.6 1.4 2.1 2.2 2.3 3 4.1 4.2 4.3 5.1 5.2 6.1 6.2 7 8 9

1.1, 1.2, 1.5 Segregation rules within Class 1

4 2 2 4 4 4 4 4 4 2 4 2 4 X

1 3 1 6 4 2 2 4 3 3 4 4 4 2 4 2 2 X1.3, 1.6 4 2 2 4 3 3 4 4 4 2 4 2 2 X

1.4 2 1 1 2 2 2 2 2 2 X 4 2 2 X

2.1 4 4 2 X X X 2 1 2 X 2 2 X 4 2 1 X

2.2 2 2 1 X X X 1 X 1 X X 1 X 2 1 X X2.2 2 2 1 X X X 1 X 1 X X 1 X 2 1 X X

2.3 2 2 1 X X X 2 X 2 X X 2 X 2 1 X X

3 4 4 2 2 1 2 X X 2 1 2 2 X 3 2 X X

4.1 4 3 2 1 X X X X 1 X 1 2 X 3 2 1 X

4.2 4 3 2 2 1 2 2 1 X 1 2 2 1 3 2 1 X

4.3 4 4 2 X X X 1 X 1 X 2 2 X 2 2 1 X

5.1 4 4 2 2 X X 2 1 2 2 X 2 1 3 1 2 X

5.2 4 4 2 2 1 2 2 2 2 2 2 X 1 3 2 2 X

6.1 2 2 X X X X X X 1 X 1 1 X 1 X X X

6.2 4 4 4 4 2 2 3 3 3 2 3 3 1 X 3 3 X

7 2 2 2 2 1 1 2 2 2 2 1 2 X 3 X 2 X7 2 2 2 2 1 1 2 2 2 2 1 2 X 3 X 2 X

8 4 2 2 1 X X X 1 1 1 2 2 X 3 2 X X

9 X X X X X X X X X X X X X X X X X

1- away from.....4- Separated longitudinally by an intervening complete compartment or hold formX- The segregation, if any, is shown in the Dangerous Goods List

Druga knjiga sastoji se od :

DANGEROUS GOODS LISTDANGEROUS GOODS LIST(LISTE OPASNIH TERETA)

LIMITED QUANTITIES EXCEPTIONSLIMITED QUANTITIES EXCEPTIONSIZNIMKE OGRANIČENIH KOLIČINA

OBJAŠNJENJE UPOTREBE DANGEROUS GOODS LISTE

Karakteristike svakog opasnog tereta dane g p gsu u 18 stupaca.

Značenje svakog stupca objašnjeno jeZnačenje svakog stupca objašnjeno je Drugoj knjizi (Volume 2) poglavlju 3.2.1

BROJ OBJAŠNJENJEBROJ STUPCA

OBJAŠNJENJE

Stupac UN No.p1.(18.) Broj opasnog tereta prema UNStupac Propper shipping nameStupac

2.Propper shipping name

Ime koje se koristi za opasni teret pod stanovitim UN brojemstanovitim UN brojem

Stupac3

Class or DivisionKlasa ili podjela unutar klase (V1 Ch2 1 )3. Klasa ili podjela unutar klase (V1,Ch2.1.)

Stupac4

Subsidiary risk(s)Rizik koji se javlja a nije obuhvaćen4. Rizik koji se javlja a nije obuhvaćen

klasom spomenutom u Stupcu 3.


OBJAŠNJENJE

Stupac Packing groupp5.

g g pPredstavlja vrstu opasnosti pakiranja ( I, II

ili III)Stupac

6.Special provision

Posebne odredbe dane pod brojem. p jObjašnjenje V2, Ch 3.3

Stupac Limited quantities7. Ograničene količine pakiranja.

Objašnjenje V2, Ch 3.4j j jStupac

8.Packing instructions

Oznaka “P” – V1, Ch 6.1, 6.2, 6.3, , ,


OBJAŠNJENJE

Stupac Packing instructionsp8.

gOznaka “LP” – V1, Ch 6.6Oznaka “BP” – V1, Ch 4.3Oznaka BP V1, Ch 4.3

Bez oznake – nije dozvoljeno nikakvo pakiranjep j

Oznaka “N/R” – tvar ne mora biti pakiranaStupac Special packing provisionp

9.p p g p

Oznaka “PP” – V1, Ch 4.1.4.1.Oznaka “L” – V1, Ch 4.1.4.3.Oznaka L V1, Ch 4.1.4.3.

BROJ STUPCA

OBJAŠNJENJESTUPCAStupac

10IBC Packing instructions

K bi ij b j i l10. Kombinacija brojeva i slovaObjašnjenje – V1, Ch 6.5

Stupac11.

IBC Special provisionPosebne odredbe dane kombinacijom

b j i lbrojeva i slova.Objašnjenje V1, Ch 4.1.4.2

S OStupac12.

IMO Tank instructionsOdnosi se na prijenosne tankove

Objašnjenje V1, Ch 4.2....Stupac UN Tank instructions

13. Objašnjenje V1, Ch 4.2.7

BROJ STUPCA

OBJAŠNJENJESTUPCAStupac

14Tank special provision

K bi ij b j i l “TP23”14. Kombinacija brojeva i slova “TP23”Objašnjenje – V1, Ch 4.2.5.3

Stupac15.

Ems No.Postupak u slučaju opasnosti od požara

ili i jili prosipanjaOznake prema EMS guide - supplement

S SStupac16.

Stowage and segregationOdnosi se na slaganje i odvajanje

Objašnjenje V1, Ch 7Stupac Properties and observations

17. Kratak sažetak o teretu

Dodatak se sastoji od :jEmergency Response Procedures for Ship

Carrying Dangerous GoodsCarrying Dangerous Goods (The EmS guide)

Medical first aid guide(MFAG)R ti dReporting procedures

IMO/ILO/UN ECE guidelines for Packing g gCargo Transport Units

Recomendations on the Safe use ofRecomendations on the Safe use of Pesticides in Ships

Dodatak se sastoji od (nastavak):

International Code for the Safe Carriage of gPackaged Irradiated Nuclear Fuel,

Plutonium and High Level RadioactivePlutonium and High Level Radioactive Wastes on Board Ships (INF Code)

Rezolucije i okružnice koje se odnose naRezolucije i okružnice koje se odnose na IMDG kodeks i Dodatak


Ž ČAMBALAŽA I NAČINI PAKIRANJA TERETA U POMORSKOMTERETA U POMORSKOM

PROMETU

AMBALAŽA I NAČINI PAKIRANJA TERETA U POMORSKOM PROMETU

Terminologija Funkcije ambalaže Funkcije ambalaže Čimbenici koji utječu na izbor ambalaže Vrste ambalaže Označavanje ambalaže Označavanje ambalaže

TERMINOLOGIJA

Pojam: Proizvodi namijenjeni čuvanju i zaštiti robe od Proizvodi namijenjeni čuvanju i zaštiti robe od

proizvođača do potrošača (skladištenje, transport) nazivaju se ambalažom.transport) nazivaju se ambalažom.

Ambalažom se naziva sve ono u što se stavlja teret da bi se transportirao te se na taj načinteret da bi se transportirao, te se na taj način sačuvala njegova vrijednost i kvaliteta.

Povijesni pregled i pravna regulativaPovijesni pregled i pravna regulativa

A b l ž j t k lik i b j i Ambalaža je stara koliko i robna razmjena i prošla je dugi razvojni put

Danas u razvoju ambalaže sudjeluju posebni Danas u razvoju ambalaže sudjeluju posebni instituti koristeći najnovija znanstvena dostignuća na tome područjug j

Mnoge države razvile su i vlastite propise (standarde) vezane za pakiranje pojedine robe (DIN) a postoji i međunarodni standard (ISO) te(DIN) a postoji i međunarodni standard (ISO), te standardi za pakiranje opasnih tereta (IMDGC)

Velike luke razvile su svoje propise i udruženja Velike luke razvile su svoje propise i udruženja vezano za ambalažu (Maritime Association of The Port of NY)

Kompatibilnost ambalaže s teretomKompatibilnost ambalaže s teretom

Ambalaža mora biti kompatibilna sa: vrstom robe vrstom robe svojstvima materijala od kojega je

i đ bizrađena roba oblikom robeob o obe

FUNKCIJE AMBALAŽE

Različite funkcije ambalaže svrstane su u tri skupine:skupine:

primarne, sekundarne, tercijarne (dodatne funkcije informacije o tercijarne (dodatne funkcije- informacije o

ponovnoj uporabi, reciklaži i sl.)

Primarne funkcije ambalažej

Z štit f k ij- Zaštitna funkcija- Skladišna funkcija- Skladišna funkcija- Ukrcajna i transportna funkcija

Zaštitna funkcija ambalažej

A b l ž štititi b dAmbalaža mora zaštititi robu od vanjskih utjecaja, gubitaka, štete i krađe djelovanja statičkih i dinamičkih sila (vertikalna i

horizontalna naprezanja, drmanje i udarci) nepovoljnih klimatskih uvjeta (temperatura,

vlažnost, padaline, sunčeva radijacija…)Ambalaža mora osigurati unutarnju i vanjsku

zaštitu robe i spriječiti štetno djelovanje robe (ži bić d b i k liš)(živa bića, druge robe i okoliš)

Skladišna funkcijaj

Ambalaža mora izdržati sve uvjete skladištenja robe uj

otkrivenom skladišnom prostorutk i kl diš t natkrivenom skladišnom prostoru

zatvorenom skladišnom prostoruat o e o s ad š o p osto u klimatiziranom skladišnom prostoru

Ukrcajna i transportna funkcijaj p j

V ž j či k it t t i l ij iVažna je za učinkovit transport, manipulacije i skladištenje robe i mora omogućitij d t k j jednostavno rukovanje

uštedu i efikasno iskorištenje prostora formiranje jedinica generalnog tereta (palete,

kontejneri)Ukrcajna i transportna funkcija zahtijeva od

ambalaže vanjski oblik i čvrstoću pogodnu za i j j d ih j tispunjenje gore navedenih uvjeta.

Sekundarne funkcije

P d j f k ij Prodajna funkcija Promotivna funkcijaj Servisna funkcija

G ij k f k ij Garancijska funkcija

Prodajna i promotivna funkcijaj p j

S h d j f k ij j ćiti št l kš Svrha prodajne funkcije je omogućiti što lakšu prodaju robeP ti i t ij l t lj ki j i Promotivni materijal postavljen na pakiranje ima svrhu privući potencijalne kupce i pomoći pri prodaji robeprodaji robe

Prodajna i promotivna funkcija imaju primarnu ulogu kod dizajna prodajne ambalaže dok suulogu kod dizajna prodajne ambalaže, dok su manje bitne kod transportne ambalaže

Direktno su adresirane na kupca Direktno su adresirane na kupca

Servisna i garancijska funkcijag j j

P ki j j di ih b d ži i f ij i Pakiranje pojedinih roba sadrži informacije i instrukcije vezane za sadržaj i uporabu proizvoda (kemijski sastav doziranje lijekovaproizvoda (kemijski sastav, doziranje lijekova, hranjiva vrijednost..)

Proizvođač jamči za količinu i kvalitetu robe u Proizvođač jamči za količinu i kvalitetu robe u pravilu u neoštećenom i originalnom pakiranju.

Propisi zahtijevaju da roba bude vidljivo i jasno Propisi zahtijevaju da roba bude vidljivo i jasno označena u pogledu njene naravi, sastava, težine, količine i roka trajanja.težine, količine i roka trajanja.

ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA IZBOR AMBALAŽE

vrsta tereta i njegova svojstvat j j ij trajanje prijevoza

vrsta i broj manipulacija s teretomj p j vanjski izgled ambalaže

Vrsta tereta i njegova svojstvaj g j

svojstva tereta od kojih će ovisiti vrsta svojstva tereta od kojih će ovisiti vrsta ambalaže su:

1. lomljivostj2. zapaljivost 3. pokvarljivostp j4. osjetljivost na vlagu 5. osjetljivost na nečistoćej j6. osjetljivost na mirise7. osjetljivost na temperaturu i svjetlo j j p j8. otrovnost 9. eksplozivnostp

Trajanje prijevozaTrajanje prijevoza

Što dulji prijevoz to ambalaža mora biti j p jkvalitetnija i izdržljivija

Dulji prijevoz može značiti i više ukr /iskr Dulji prijevoz može značiti i više ukr./iskr. pa i to utječe na kvalitetu ambalaže

Da li je luka u razvijenom ili nerazvijenom području (državi)p j ( )

Vrsta i broj manipulacija s teretomVrsta i broj manipulacija s teretom

Ovisi o: broju transportnih sredstava koja se

koriste da bi teret stigao iz mjesta g jproizvodnje do krajnjeg potrošača,razvijenosti prekrcajnih terminala razvijenosti prekrcajnih terminala,

broju carinskih i drugih kontrola.j g

Vanjski izgled ambalažeVanjski izgled ambalaže

O vanjskom izgledu ambalaže ovisi njezina privlačnost krajnjim korisnicimap j j

npr. svakodnevna bombardiranja reklamama“odsad u novom pakiranju”, što je

lj di ć k k ij t žištposljedica sve veće konkurencije na tržištu, bez obzira na kvalitetu i cijenu proizvoda

Dizajn zauzima važno mjesto u procesu Dizajn zauzima važno mjesto u procesu proizvodnje ambalaže

Jedna od funkcija dizajna je ‘’pridodati Jedna od funkcija dizajna je pridodati proizvodu takav vanjski izgled koji će u što većoj mjeri zadovoljiti ukus kupca i potaknuti

k j b ’’ga na kupnju robe’’.

VRSTE (PODJELA) AMBALAŽEVRSTE (PODJELA) AMBALAŽE

Prema: Materijalu izrade Materijalu izrade Osnovnoj funkciji ambalaže Trajnosti

Podjela ambalaže prema materijalu izrade

P i i k t k b l ž Papirna i kartonska ambalaža Ambalaža od laminiranih materijalaj Plastična ambalaža Tekstilna ambalaža Tekstilna ambalaža Drvena ambalaža Staklena ambalaža Metalna ambalaža Metalna ambalaža

Papirna i kartonska ambalažaPapirna i kartonska ambalaža

Vrlo često u uporabi Izrađuju se razne vrste vreća vrećica i Izrađuju se razne vrste vreća, vrećica i

kartonskih kutija Papir i tanji karton koriste se za

zamatanje robej

Papirna i kartonska ambalažaPapirna i kartonska ambalaža

P iPapir: Izrađuje se od celuloznih vlakana (drvo, pamuk, slama

i dr biljna vlakna)i dr. biljna vlakna) Težina manja od 225 g/m²Karton:Karton: Izrađuje se od celuloznih vlakana Težina od 150 do 600 g/m²g Razlikuje se prema broju slojevaValovita ljepenka: Sastavljena od više slojeva papira lijepljenog na ‘’val’’

(dvoslojni- sedmeroslojni- prema broju slojeva papira)O blik i di ij l i i č t ć lj k O obliku i dimenzijama vala ovisi čvrstoća ljepenke

Valovita ljepenka

Jednoslojna ljepenkaJednoslojna ljepenkaDvoslojna ljepenkaTroslojna ljepenkaTroslojna ljepenkaČetveroslojna ljepenka

O broju slojeva i obliku vala ovisi čvrstoćavala ovisi čvrstoća ljepenke

Val je običnoVal je obično sinusoidalnog, ali može biti imože biti i kvadratičnog oblika

Vrste kartonske i ambalaže od ljepenkeVrste kartonske i ambalaže od ljepenke

Od kartona i ljepenke izrađuju se razne vrste sklopivih kutijakutija

Kutije služe za pakiranje različitih vrsta tereta (voće i povrće, različiti prehrambeni proizvodi)

Ovisno o vrsti kartona mogu biti vodonepropusne Kutije služe kao transportna ili prodajna ambalaža Različitih su dimenzija, ali postoje standardi

(International Shipping Package Code), kako bi se teret mogao složiti na palete ili u kontejnereteret mogao složiti na palete ili u kontejnere

Proizvođači su udruženi u različite asocijacije (ECMA-European Carton Makers Assocoation))

Ambalaža za pakiranje tropskog voćaAmbalaža za pakiranje tropskog voća

Izrađuje se za svaku pojedinu vrstu (tropskog) voćaMora osigurati:Mora osigurati: Optimalnu temperaturu hlađenja Optimalnu relativnu vlažnost zrakap Optimalno odvođenje plinova Optimalno pakiranje i slaganje (kako bi se što bolje j g j ( j

iskoristio prostor) U tu svrhu na kartonskim kutijama radi se perforacija

za svaku pojedinu vrstu voćaza svaku pojedinu vrstu voća Voće se pakira u perforirane PE (polietilenske) vreće ili

se omotava u poseban papirse omotava u poseban papir

Ambalaža za pakiranje bananap j

Plain view Side face End Face

Folding telescope carton for bananas

Ambalaža od laminiranih materijalaj

Laminati (kombinirani) materijali sastavljeni su od više čvrsto spojenih materijala (folije)p j j ( j )

Koriste se papir, kartoni, celofani, Al i plastične folije Izbor folija ovisi o vrsti i svojstvima robe koja će se

pakirati Često se kao osnovna folija koristi papir ili karton

O f lij d j h ičk j t l i t i Osnovna folija daje mehanička svojstva laminatu i mora biti sposobna nositi tisak

Laminati se proizvode kaširanjem Laminati se proizvode kaširanjem Od laminata se izrađuju različite vrste i oblici

(uglavnom prodajne) ambalaže za tekućine, granulate i ( g p j ) grazne praškove

Plastična ambalažaast č a a ba a a

P i di k ij ki t i Proizvodi se kemijskim postupcima (polimerizacija, polikondenzacija ili poliadicija) iz prirodnih ili sintetičkih materijalaiz prirodnih ili sintetičkih materijala

Ima veliku čvrstoću, rastezljivost i zaštitna (izolacijska) svojstva( j ) j

Od plastičnih masa izrađuju se kontejneri, tankovi, vreće, boce, kante, bačve, folije i sl.

Zbog svojih svojstava zamjenjuje druge ambalažne materijale (staklo i metale)

Vrste i svojstva plastičnih ambalažnih materijala

PE (Polietileni)- velika čvrstoća i rastezljivost (do 200%)- folije

PVC (Polivinilklorid)- vrlo velika čvrstoća i rastezljivost (do 1000%)- folije i izolacija

PP (Polipropileni)- postojani do temp. 170°C-pakiranja živežnih namirnica

PS (Polistireni), velika čvrstoća i radna temperatura- različite vrste ambalaže

PA (Poliamidi)- vrlo žilavi i čvrsti- transportna ambalaža

PES (Poliesteri) i Fenoplasti

Plastična ambalaža

IBC kontejneriod 600 800 i

Plastične bačve- razne

Specijalne bačve- za

PP vreće-Koriste se uod 600, 800 i

1000 litara, sa ili bez UN broja, na drvenoj

bačve razne namjene

bačve za opasne terete; kapacitet 55 galona;

Koriste se u poljoprivredi, prehrambenoj, kemijskoj ina drvenoj

paleti, za razne namjene.

galona; kemijskoj i građevinskoj industriji

Tekstilna ambalažaTekstilna ambalaža

Izrađuje se od jute, konoplje, lana, pamuka i manilep

Koristi se kao transportna (vreće) i ambalaža za omatanjeambalaža za omatanje

Bale tereta prirodnog porijekla omataju se tekstilnim omotom

Drvena ambalažaDrvena ambalaža

Drvo je dosta čest ambalažni materijal Izrađuju se razne vrste kutija, bačvi, krletki (drvarica),

košara i slkošara i sl. Često se izrađuje transportna ambalaža, konstrukcije

za pakiranje teških strojeva, okviri za pojačanje dugeza pakiranje teških strojeva, okviri za pojačanje duge ambalaže

Koristi se meko i tvrdo (rjeđe) drvo, iverica i pruće Prednost je velika čvrstoća i izrada ambalaže i okvira

točno po mjeri (teški strojevi)N d t i ć j t ži l ( t kt l i i Nedostaci su povećanje težine, vlaga (strukturalna i iz okoline), korozija materijala za spajanje i promjena dimenzijaj

Oblici dr enih k tija (prema DIN 55 499)Oblici drvenih kutija (prema DIN 55 499)

The image cannot be displayed. Your computer may not have enough memory to open the image, or the image may have been corrupted. Restart your computer, and then open the file again. If the red x still appears, you may have to delete the image and then insert it again.

The image cannot be displayed. Your computer may not have enough memory to open the image, or the image may have been corrupted. Restart your computer, and then open the file again. If the red x still appears, you may have to delete the image and then insert it again.

Figure 3: A3 - Box with end bottom andFigure 1: A1 - Box without battens Figure 2: A2 - Box with end battens

Figure 3: A3 Box with end, bottom and lid battens

Figure 4: A4 - Box with end and belt battens

Figure 5: A5 - Box with all-round end battens

Figure 6: A6 - Box with diagonal, end and belt battens

Staklena ambalažaStaklena ambalaža

Staklo se izrađuje iz kremena, pijeska, vode i vapnencap

Prema odnosu tih sirovina ovisi vrsta stakla Pri preradi starog stakla koristi se 50% sirovina p g

i 50% mljevenog starog stakla Od stakla se izrađuju boce, staklenke, čaše i

lampule Obično se koristi kao prodajna ambalaža

Zb d b ih j t ( li i Zbog dobrih svojstava (plino i vodonepropusnost) služi za pakiranje pića i lijekovalijekova

Metalna ambalažaMetalna ambalaža

Najčešće se koristi čelični lim (debljina 0,2 mm) prevučen kositrom ili cinkommm) prevučen kositrom ili cinkom

Izrađuju se limenke, kante i bačveB č i j b jč k ( 14 55 07 Bačve imaju brojčane oznake (npr. 14x55x07= debljina lima x zapremina x god. proizvodnje)B č t t j i ti b Bačve za opasne terete moraju imati posebne oznakeČ t k i ti i l i ij (f lij t b i l ) Često se koristi i aluminij (folije, tube i sl.)

Metalna ambalažaMetalna ambalaža

Metalne kante-zapremina 5- 30 lit;

Oversize bačva-zapremina 300 i 350 Metalna bačva-

za motorna goriva (nafta, benzin); sa ili bez UN broja

lit.; za pakiranje manjih bačava sa opasnim tvarima;

zapremina <30 lit.; za različite namjene

be U b oja opas t a a;

Podjela ambalaže prema osnovnoj funkciji

Prodajnal ži ki j b ši k š j- služi za pakiranje roba široke potrošnje

- prezentira robu kupcu (dizajn)- sadrži sve bitne obavijesti (vrsta sastav barcode i- sadrži sve bitne obavijesti (vrsta, sastav, barcode i sl.)

Skupna- pakiranje većeg broja prodajne ambalaže (bakse piva)- više jedinica skupne ambalaže pakira se uviše jedinica skupne ambalaže pakira se u transportnu

Transportna- roba pakirana u transportnu ambalažu čini transportnu jedinicu robe- na nju se odnosi sve vezano za zaštitnu, ukrcajnu ina nju se odnosi sve vezano za zaštitnu, ukrcajnu i transportnu funkciju

Podjela ambalaže prema trajnostiPodjela ambalaže prema trajnosti

Povratna:- trajna je i skuplja- boce kante transportna ambalaža- boce, kante, transportna ambalaža

Nepovratna:- koristi se samo jednom za pakiranje

roberobe- vreće, limenke, kutije (od kartona,

lj k i l i t )ljepenke i laminata)

OZNAČAVANJE AMBALAŽEOZNAČAVANJE AMBALAŽE

Nužna je za pravilno rukovanje robom Oznake moraju biti jasne, vidljive i

preciznep Poželjno je utisnuti (nalijepiti) crne

oznake na bijeloj podlozioznake na bijeloj podlozi Oznake se moraju slagati s ispravama j g p

koje prate teret

Vrste oznaka

Shipping mark (prijevozne oznake) Shipping mark (prijevozne oznake)- Id. oznaka (primatelj, tvrtka…)- Id. broj (broj naloga primatelja)- ukupan broj dijelova (komada) u pošiljci- mjesto i luka odredišta

Information mark (info oznake) Information mark (info oznake)- zemlja porijekla- težina pakiranja (pakiranja< 1000kg moraju biti p j (p j g jposebno označena)- dimenzije pakiranjaHandling instructions (upute za rukovanje) Handling instructions (upute za rukovanje)- značenje- simbolsimbol

Oznake rukovanja (Handling marks)

Th b l h ld b li d t il b k


Fragile, Handle with care

The symbol should be applied to easily broken cargoes. Cargoes marked with this symbol should be handled carefully and should never be tipped over or slungslung.

UAny other kind of point load should also be avoided

Use no hooks

with cargoes marked with this symbol. The symbol does not automatically prohibit the use of the plate hooks used for handling bagged cargo.

The package must always be transported, handled d d i h h h l

Topand stored in such a way that the arrows always point upwards. Rolling, swinging, severe tipping or tumbling or other such handling must be avoided. Th d t h b t d " t "The cargo need not, however, be stored "on top".


Compliance with the symbol is best achieved if the


Keep away from heat

Compliance with the symbol is best achieved if the cargo is kept under the coolest possible conditions. In any event, it must be kept away from additional sources of heat. It may be appropriate to enquire from heat

(solar radiation)

y pp p qwhether prevailing or anticipated temperatures may be harmful. This label should also be used for goods, such as butter and chocolate, which anybody knows should not be exposed to heat, in order to prevent losses.

Protect from heat and radioactive Stowage as for the preceding symbol. The cargo

t dditi ll b t t d f di ti itsources must additionally be protected from radioactivity

Oznake rukovanja (Handling marks)Oznake rukovanja (Handling marks)

The symbol indicates merely where the cargo h ld b l b t t th th d f lifti If th

Sling here

should be slung, but not the method of lifting. If the symbols are applied equidistant from the middle or center of gravity, the package will hang level if the slings are of identical length If this is not the caseslings are of identical length. If this is not the case, the slinging equipment must be shortened on one side.

Cargoes bearing this symbol must be protected from excessive humidity and must accordingly be

Keep dry from excessive humidity and must accordingly be stored under cover. If particularly large or bulky packages cannot be stored in warehouses or sheds, they must be carefully covered with tarpaulinsthey must be carefully covered with tarpaulins.


Thi b l i i t d d t id l

Center of

This symbol is intended to provide a clear indication of the position of the center of gravity. To be meaningful, this symbol should only be

sed here the center of gra it is not centralgravity used where the center of gravity is not central. The meaning is unambiguous if the symbol is applied onto two upright surfaces at right angles to each otherto each other.

No hand truck here

The absence of this symbol on packages amounts to permission to use a hand truck on themthem.


Stacking

The maximum stacking load must be stated as "... kg max.". Since such marking is sensible only on packages with little loading capacity cargo

limitationon packages with little loading capacity, cargo bearing this symbol should be stowed in the

uppermost layer.

Stating that the package may be clamped at theClamp here

Stating that the package may be clamped at the indicated point is logically equivalent to a prohibition of clamping anywhere else.

Oznake rukovanja (Handling marks)j ( g )

According to regulations, the symbol should either be provided with the suffix "...°C" for a specific t t i th f t tTemperature

limitations

temperature or, in the case of a temperature range, with an upper ("...°C max.") and lower ("...°C min.") temperature limit. The corresponding temperatures or temperature limits should also betemperatures or temperature limits should also be noted on the consignment note.

Do not use This symbol should only be applied to the sides Do not use forklift truck here

where the forklift truck cannot be used. Absence of the symbol on other sides of the package amounts to permission to use forklift trucks on these sides.


Electrostatic

Contact with packages bearing this symbol should be avoided at low levels of relative humidity, especially if insulating footwear is being

sensitive device

worn or the ground/floor is nonconductive. Low levels of relative humidity must in particular be expected on hot, dry summer days and very cold winter days.

A barrier layer which is (virtually) impermeable to t d t i d i t f

Do not destroy

water vapor and contains desiccants for corrosion protection is located beneath the outer packaging. This protection will be ineffective if the barrier layer is damaged Since the symboldestroy

barrierthe barrier layer is damaged. Since the symbol has not yet been approved by the ISO, puncturing of the outer shell must in particular be avoided for any packages bearing the wordsavoided for any packages bearing the words "Packed with desiccants".


Tear off here This symbol is intended only for the Tear off here receiver.


DRVO

SADRŽAJSADRŽAJ

UVOD (opće karakteristike drva, vrste drva u prijevozu morem)SLAGANJE DRVA SLAGANJE DRVA

OSIGURANJE DRVA OSOBNA ZAŠTITA I SIGURNOSNE NAPRAVE OSOBNA ZAŠTITA I SIGURNOSNE NAPRAVE

RADNJE KOJE TREBA PODUZETI TIJEKOM PUTOVANJAPUTOVANJA

MJERE ZA DRVOSTABILITET PRI PRIJEVOZU DRVA NA PALUBI STABILITET PRI PRIJEVOZU DRVA NA PALUBI

BRODOVI ZA PRIJEVOZ DRVA

OPĆE KARAKTERISTIKE DRVAOPĆE KARAKTERISTIKE DRVA

tvrdoća50% ugljika

• tvrdoća

• čvrstoća43% kisika

• elastičnost6% vodika

1% dušika i raznih soli1% dušika i raznih soli

k l ič ij d t• boja

• šare

•• kalorična vrijednost

šare

Karakteristike drva kao brodskog teretag

zauzima puno prostora p p(ne može se potpuno iskoristiti nosivost broda)

krca se na palubi(pomak težišta sustava prema gore)

drvo na palubi tijekom putovanja oteža(kiša, snijeg, more)

pojava vode/leda ispod drva na palubi( l b d ši ti tj j t bilit t(slobodne površine - negativan utjecaj na stabilitet broda)

dobro složeno drvo služi kao rezerva uzgona dobro složeno drvo služi kao rezerva uzgona(visina drva ne smije biti manja od standardne visine nadgrađa)g )

Vrste drva u pomorskom prijevozuVrste drva u pomorskom prijevozu

neobrađeno drvo (balvani, gorivo drvo, drvo za papir....)

obrađeno drvo(drvo obrađeno u pilanama – grede, daske...)

završni proizvod(namještaj, parketi, razne ploče, drvna galanterija)galanterija)

pletena roba(roba izrađena od raznovrsnih drvenih šiba vrbe(roba izrađena od raznovrsnih drvenih šiba vrbe, bambusa, breze ....)

Meko drvo (eng. softwood timber)( g )

IZVOZ - Baltik i Sjeverna Amerika; prevozi se u j psvežnjevima ili pakovanjima, kao rezana građa, različitih duljina i debljina, učvršćeni su metalnim trakama

posebnu pažnju treba posvetiti prilikom krcanja drva na vremenske prilike kao i na vlažnost samog drvašt t lj d l t j j lji i t i i štete usljed vlage: nastajanje gljivica, tragovi ruzine metalnih traka ili dijelova brodske konstrukcije

Tvrdo drvo (eng Hardwood timber)Tvrdo drvo (eng. Hardwood timber)

IZVOZ t k i bt k lj b lj IZVOZ - tropske i subtropske zemlje, posebno zemlje zapadne Afrike i jugoistočne Azijeprevozi se u svežnjevima ili pakovanjima kao debla prevozi se u svežnjevima ili pakovanjima, kao debla, panjevi ili trupci, učvršćeni metalnim trakama

uobičajeno nema šteta i pritužbi na štete prilikom uobičajeno nema šteta i pritužbi na štete prilikom prijevoza drva (debla, trupci...)

Kodeks o sigurnom prijevozu drva na palubi 1991Kodeks o sigurnom prijevozu drva na palubi, 1991.

Glava 1- Opće odredbe Glava 2 Stabilnost Glava 2- Stabilnost Glava 3- Slaganje Glava 4- Osiguranje Glava 4 Osiguranje Glava 5- Osobna zaštita i sigurnosne naprave Glava 6- Radnje koje treba poduzeti tijekom putovanja Glava 6 Radnje koje treba poduzeti tijekom putovanja Prilog A – Savjeti o postupcima slaganja Prilog B – Opće upute za slaganje trupaca ispod palubeg p p g j p p p Prilog C – Preporuke za stabilnost

SLAGANJE DRVA

P ij k j d t b j

SLAGANJE DRVA

Prije ukrcaja drva potrebno je: pripremiti teretni uređaj, opremu (pregled i priprema

vezova) i palubevezova) i palube zaštititi otvore na palubi (poklopci grotla, zračne i

ventilacijske vodove)l d ti til i i ti ih pregledati sve ventile i osigurati ih

provjeriti i zaštititi sve odvode sa palube i instalacije očistiti nakupine snijega i leda s palube očistiti nakupine snijega i leda s palube provjeriti i složiti opremu za pričvršćenje pripremiti i postaviti podloge i obloge (izravnanje

ši l b t lj j d k dij lpovršine palube, postavljanje dasaka dijagonalno –ravnomjerna raspodjela opterećenja palube i omogućavanje otjecanja vode s palube...)g j j j p )

SLAGANJE DRVA

T t d l bi t b l ti t k d Teret drva na palubi treba slagati tako da: je u svako vrijeme moguć siguran i nesmetan pristup do

prostorija za posadu, strojarnicu, ukrcaj peljara... se otvori koji vode do tih prostora mogu nesmetano i sigurno

zatvoriti su naprave s ventilima i prostori za sondiranje lako pristupačni je teret čvrsto povezan i ne smeta navigaciji i drugim poslovima tijekom ukrcaja spriječiti nakupljanje leda ili snijega po teretu po završenom ukrcaju (prije isplovljenja) temeljito pregledati brod

i sondirati sve tankove Teret slagati u smjeru uzdužnice broda (iznimno, manje komade

drva služiti poprečno u unutrašnjosti složaja)N k i j d l b b đ d ( i b l i) Ne krcati zajedno na palubu neobrađeno drvo (trupci, balvani) sa poluobrađenim i obrađenim drvom (rezana građa)

Slaganje tereta drva na palubiSlaganje tereta drva na palubi

Drvo se slaže na palubu uzdužno a nikako poprečno

SLAGANJE DRVA

Visinu i raspored tereta drva na palubi treba ograničiti tako da:tako da: se omogući odgovarajuća preglednost se cijelo vrijeme putovanja održava sigurna granična stabilnost

d ji di l ž t t t ši i l ž d i č ih l prednji dio složenog tereta ne strši izložen udarima pramčanih valova težina drva na palubi ne prelazi maksimalno dopušteno opterećenje na brodu koji povremeno plovi u zimskom području visina tereta drva na

palubi iznad zaštitne palube ne smije biti veća od 1/3 najveće širinepalubi iznad zaštitne palube ne smije biti veća od 1/3 najveće širine broda

Brodovi koji imaju i koriste teretne linije za drvo teret drva na palubi obavezno slagati: preko cijele dužine palubnog zdenca do kraja zadnjeg grotla, ako na krmenom dijelu nema nadgrađa koje

ograničava prostor poprečno koliko je moguće bliže stranama broda (vodeći računa o poprečno, koliko je moguće bliže stranama broda (vodeći računa o

preprekama) NAJMANJE DO STANDARDNE VISINE NADGRAĐA

Osnovno pravilo za siguran prijevoz drva na palubi je ispravno slaganje p g p j p j p g jtijekom cijelog postupka ukrcaja

OSIGURANJE DRVA

O ć it

OSIGURANJE DRVA

Općenito svaki vez mora prelaziti preko tereta drva na palubi mora biti pričvršćen za odgovarajuće očnice mora biti pričvršćen za odgovarajuće očnice mora se postaviti tako da priliježe na teret po cijeloj

njegovoj visininjegovoj visini Mora spriječiti da složaj olabavi

Vezovi (i njihovi sastavni dijelovi) trebaju imati:( j j ) j prekidnu čvrstoću od najmanje 133 kN (13,6 t) naprave (sustav) za pritezanje i podešavanje duljine svjedodžbe o ispravnosti izdane od odgovarajuće

ustanove

OSIGURANJE DRVA – POSTUPCI SLAGANJA

OPĆENITOCilj privezivanja drva je postići što čvršći i zbijeniji složaj. Tome je svrha:

spriječiti da složaj olabavi spriječiti da složaj olabavi povezati drvo u složaj smanjiti na najmanju mjeru naplavljivanje složajaj j j j j j j

Do pomicanja tereta na palubi dolazi zbog: zbijanja tereta tijekom putovanja (vezovi postaju

labavi)labavi) nedovoljnog trenja između tereta i palube (snijeg i

led) nedovoljne čvrstoće stupova naglog valjanja ili posrtanja broda udara uzburkanog mora udara uzburkanog mora

OSIGURANJE DRVA – VRSTE VEZOVA Vezovi za drvo na palubi mogu se razvrstati na:

poprečne vezove (Hog Lashings) spajaju svaki lijevi poprečne vezove (Hog Lashings) – spajaju svaki lijevi i desni par stupova na odgovarajućim mjestima (unutar složaja i na vrhu)

čeličnu užad koja prelaze preko složaja od jedne do druge strane (Wire Rope Lashings)k iž č lič ž d (Wi l Wi ) t lj j ukriženu čeličnu užad (Wiggle Wires) – postavljaju se

u obliku vezica za cipele i pomoću kolutura i vitla pritežu složaj; na ukupu ih drže bočno postavljena p e u s o aj; a u upu d e boč o pos a je ačelična užad (Foot Wires); neprekinuto prolaze preko složajal č i (Ch i L hi ) k j l k lančane priveze (Chain Lashings) koje prolaze preko vrha složaja učvršćene za očnice na palubi. Opremljene su stezalicama (za dotezanje složaja naOpremljene su stezalicama (za dotezanje složaja na moru). Min. promjer karike = 19mm.

Poprečne priveze (Hog Lashings)p p ( g g )

Ukrižena (Wiggle Wires) i bočna (Foot Wires)čelična užadčelična užad

Lančane priveze (Chain Lashings) i čelična užad (Wi R L hi )(Wire Rope Lashings)

OSIGURANJE DRVA – poprečne privezep p p Poprečne priveze postavljaju se tako da povežu dva suprotna para

upora u nekoliko razina. Pričvršćuju se za očnice na uporama. p j pTijekom ukrcaja ne smiju se dotezati (dotežu ih sljedeći redovi trupaca) – dotežu se tek po završetku ukrcaja.

Ako se krca pakirano drvo ili djelomično obrađeni trupci poprečne i t lj j h t tpriveze postavljaju se samo na vrh tereta.

Poprečne priveze (Hog Lashings) Palubne upore (Stanchions)

Min prekidno opterećenje = 133kN (13 6t)Min. prekidno opterećenje = 133kN (13,6t)

OSIGURANJE DRVA – RAZMAK IZMEĐU PRIVEZA

Međusobna udaljenost poprečnih/lančanih priveza ovisi o visini d l bitereta drva na palubi

Visina pal. tereta Udaljenost poprečnih/lančanih priveza

do 4m 3m

4 - 6m 1,5m

više od 6m 1,5m ili po zahtjevima zemlje ukrcaja

Svaki svežanj mora se osigurati s min. 2 priveze Kad je duljina vanjskog složaja manja od 3 6 m razmaci između Kad je duljina vanjskog složaja manja od 3,6 m razmaci između

priveza moraju se smanjiti Završne priveze (na početku i kraju složaja moraju se postaviti na

max 2 m od krajeva a ako nema pregrada (bulkheads) postavljajumax. 2 m od krajeva, a ako nema pregrada (bulkheads) postavljaju se na 0,6 i 1,5 m od početka i kraja složaja

OSIGURANJE DRVA – RAZMAK IZMEĐU PRIVEZA

OSOBNA ZAŠTITA I SIGURNOSNE NAPRAVE

Članovi posade i radnici na poslovima ukrcaja moraju imati odgovarajuću zaštitnu odjeću i opremu

Sigurnosne naprave: Sigurnosne naprave: postavljaju se po završetku ukrcaja da bi omogućile posadi rad sa

vezovima i pristup svim bitnim mjestima na brodu ako ne postoji odgovarajući prolaz za posadu (na palubi ili ispod nje) ako ne postoji odgovarajući prolaz za posadu (na palubi ili ispod nje)

moraju se postaviti zaštitna užad ili ograde (razmak max 330 mm, visina 1m)

na oba bokat iti i t ti j d i ž (št bliž d ž i i) postaviti i zategnuti jedno sigurnosno uže (što bliže uzdužnici)

ako je složaj neravan treba urediti siguran prolaz posadi (ne uži od 600 mm)

ako nisu ispunjeni gornji uvjeti treba izraditi ravan prolaz čvrste ako nisu ispunjeni gornji uvjeti treba izraditi ravan prolaz čvrste konstrukcije sa zaštitnim užadima (3 reda) ili zaštitnom ogradom (min. visina 1m)

umjesto gore opisanih naprava može se postaviti što bliže uzdužnici j d i ž ( d k i titi j ž štit djedno sigurnosno uže (posada mora koristiti spojno uže za zaštitu od pada) koje mora biti podignuto cca 2 m iznad tereta drva na palubi i dobro zategnuto

kad je teret stepenasto složen moraju se postaviti prikladne ljestve, j p j p p j ,stepenice ili kosine sa rukohvatima ili konopima

SIGURNOSNI PROLAZ (Walk Way) ZA POSADU

RADNJE KOJE TREBA PODUZETI TIJEKOM

PRITEZANJE VEZOVA

PUTOVANJA

1. PRITEZANJE VEZOVA sve vezove na početku putovanja pregledati i zategnuti tijekom putovanja zbog trešnje broda dolazi do zbijanja tereta – tijekom putovanja zbog trešnje broda dolazi do zbijanja tereta

vezove u plovidbi pregledavati i po potrebi dotezati u redovitim vremenskim razmacima

o svim pregledima i podešavanju vezova unijeti bilješke u o svim pregledima i podešavanju vezova unijeti bilješke u brodski dnevnik

2. PLANIRANJE PUTOVANJA I VOĐENJE BRODA zapovjednik mora planirati putovanje tako da izbjegne moguće

loše vrijeme i nemirno more u slučaju lošeg vremena zapovjednik treba smanjenjem brzine j g p j j j

i/ili promjenom kursa ublažiti djelovanje vanjskih sila na teret

RADNJE KOJE TREBA PODUZETI TIJEKOM PUTOVANJA

3. RADNJE U SLUČAJU NAGINJANJA BRODA - do naginjanja broda može doći zbog: Pomicanja tereta Pomicanja tereta

može se desiti na palubi ili ispod palube sprječava se uzimanjem ili prebacivanjem balasta ili goriva (vršiti

oprezno – može uzrokovati još veći pomak tereta i naginjanje broda p j p g j ju suprotnu stranu!!!)

sprječava se bacanjem tereta u more (!!!) Prodora vode

tk i di j ih t i d VL otkriva se sondiranjem svih prostora ispod VL ako je došlo do prodora ili pojave vode u prostorima koristiti sve

raspoložive crpke za sprječavanje prodora Kuta ovjesa Kuta ovjesa

lagano valjanje i sporo vraćanje broda u uspravan položaj znači da brod ima malu (ili uopće nema) metacentarsku visinu

do naginjanja dolazi jer se brod ovjesio na jednu stranu a nema g j j j j jpoluge statičke stabilnosti koja bi ga vratila u uspravan položaj

kut ovjesa ispravlja se dodatnim balastiranjem (ili premještanjem težine s višeg dijela broda – u pravilu vrlo rijetko moguće)

kod dodatnog balastiranja biti oprezan da ne dođe do još višeg kod dodatnog balastiranja biti oprezan da ne dođe do još višeg naginjanja broda u suprotnu stranu

RADNJE KOJE TREBA PODUZETI TIJEKOM PUTOVANJARADNJE KOJE TREBA PODUZETI TIJEKOM PUTOVANJA

Ako je dio ili sav teret drva ukrcanog na palubu bačen ili Ako je dio ili sav teret drva ukrcanog na palubu bačen ili otplavljen zapovjednik mora najbližoj obalnoj postaji predati obavijest (vrsta opasnosti, pozicija, vrijeme i datum) o neposrednoj opasnosti za plovidbu.

MJERE ZA DRVO U POMORSKOMMJERE ZA DRVO U POMORSKOM PRIJEVOZU

Mjere za drvo ovise često od luke i zemlje ukrcaja drva, t či k ji j d j (j di i ilite načina na koji je navedena mjera (jedinica mase ili volumena) u ugovoru o prijevozu

Smatraju se najkompliciranijim mjerama u pomorstvu Smatraju se najkompliciranijim mjerama u pomorstvu

U praksi mjera za drvo je STANDARD koji je opisan U praksi mjera za drvo je STANDARD koji je opisan brojem komada, dimenzijama (ft., in., m) i volumenom (Board feet, Cubic feet, Cubic mtrs)

f ( ) f ( ) 1 BF= 1 feet (0,305 m) X 1 feet X 1 palac (0,0254 m); 1BF= 0,00236 m³ i 1 m³= 423,8 BF

Isječak iz Browns nautical almanac:

TIMBER - WEIGHT AND MEASUREMENTS

UNIT Pieces Inches Feet Board feet Cubic feet

Petrograd Standard 120 1½ x 11 x 12 = 1980 165

Cristiania 120 1¼ x 9 x 11 = 1237½ 103,12

London or Irish 120 3 x 9 x 12 = 3240 270

Quebec 100 2½ x 11 x 12 = 2750 292,2

Drammen 120 2½ x 6½ x 12 = 1462½ 121,9

Dronthiem Of sawn deals (rezani punti) = 2376 198

Dronthiem Of square timber(grede) = 2160 180

Dronthiem Of Round timber (trupci) = 1728 144

Wyburg Of sawn deals (rezani punti) = 2160 180

Wyburg Of square timber(grede) = 1963 163,5

Wyburg Of Round timber (trupci) = 1560 130

Izrazi i jedinice koji se mogu sresti u prijevozu drva morem:

Izraz Board feetfeet

A Stack of wood 108

A Cord of wood 128A Cord of wood 128

A Fathom of wood 216

A Load of Unhewn Timber 40A Load of Unhewn Timber 40

A Load of Square timber or Pine Lumber 50

Stack = ½ Fathom = 108 ft³

Cord = 128 ft³ = 3,624 steres

Fathom (kao mjera za drvo) = 216 ft³ (6ftx6ftx6ft)

1m³ = STERE = 35,314 ft³ = 0,2759 cords

STABILITET PRI PRIJEVOZU DRVA NA PALUBI

ukrcaj drva na palubi uzrokuje pomak težišta sustava prema gore-smanjenje stabilitetaj j

povećanje težine tereta (vlaga, voda, snijeg i led) na palubi-smanjenje stabiliteta

slobodne površine tekućina u tankovima- smanjenje stabilitetap j j

Tijekom prijevoza drvo na palubi može znatno otežati (pomak težišta sustava prema gore) Tijekom putovanja(pomak težišta sustava prema gore). Tijekom putovanja potrošnja goriva iz tankova koji su smješteni u dvodnu također uzrokuje pomak težišta sustava prema gore. Ova dva čimbenika uzrokuju drastično smanjenje početnedva čimbenika uzrokuju drastično smanjenje početne metacentarske visine i gubitak pozitivne stabilnosti broda.

Kriteriji stabilnosti prema Kodeksu- min. površina ispod krivulje GZ=0.055 m/rad do kuta nagiba 30°- min. GZ do kuta nagiba 30°= 0.2mmin. GZ do kuta nagiba 30 0.2m- min. M◦G ne manja od 0.15m

Brod bez tereta drva na palubi

GG

BBBB

Gubitak istisnine

Brod sa teretom drva na palubi

B + B + BdBd

BBdd

GG

BBBB

Dodatna sila istisnine

BRODOVI ZA PRIJEVOZ DRVABRODOVI ZA PRIJEVOZ DRVA

Specijalizirani brodovi za prijevoz drva( široka grotla, duga skladišta)( g g )

Brodovi za rasuti ili generalni teret koji mogu prevoziti drvo na palubi

( konstrukcijski dodaci na palubi – upore)

Kontejnerski brodovi

Posebna oznaka teretnih vodnih linija za brodove koji prevoze drvo na palubikoji prevoze drvo na palubi

KONSTRUKCIJA BRODOVA ZA PRIJEVOZ DRVA NA PALUBIPALUBI

brodovi rel. male nosivosti što veći kapacitet skladišta (ravna i duga skladišta, široka grotla,

jedna paluba) veliki broj i kapacitet balastnih tankova (tankovi moraju imati

uzdužne pregrade) mogućnost dodatnog balastiranja tijekom plovidbe velika čvrstoća konstrukcije (palube, grotla) ugradnja snažnih upora za slaganje drva na palubu (min. visina

š š )upora 4 stope više od max. dopuštene visine tereta na palubi) teretne linije za drvo kormilarski uređaj mora biti zaštićen od oštećenja teretom

TERETNE LINIJE ZA DRVO (Timber load lines)

Teretne linije za drvo bazirane su na pretpostavci ukrcaja potpune (max ) količine drva na palubupotpune (max.) količine drva na palubu

Dopuštaju brodu ukrcaj do većeg (dubljeg) gaza nego što je to slučaj kod ukrcaja ostalih teretaČ t j lj li i i đ j d ik i k t lj Često su se javljali sporovi između zapovjednika i krcatelja u pogledu primjene teretnih linija za drvo. Da bi se to izbjeglo primjenjuju se sljedeća pravila:j j j j

da bi brod ukrcao do određene dopuštene marke drvo na palubi mora biti ispravno složeno u skladu s odredbama Kodeksa

drvo na palubi mora biti ispravno složeno najmanje do standardne visine nadgrađa (od boka do boka preko palube – koliko to dopušta konstrukcija i najmanje 2,3 m u visinu)

kada je drvo propisano složeno na palubu brod može krcati do odgovarajuće marke bez obzira na količinu i vrstu tereta složenog ispod palube

Teretne linije za drvo

LS – Lumber Summer – izračunata iz odgovarajućih tablica sadržanih u pravilima vodnih linija. Od gornjeg ruba ljetne oznake mjere se sva ostala nadvođa.

LW – Lumber Winter – 1/36 ljetnog gaza (LS) ispod LSLT – Lumber Tropic – 1/48 LS iznad LSLF Lumber Fresh kada brod prijeđe iz slane u slatku vodu mora više uroniti radi toga jer je slatka vodaLF – Lumber Fresh – kada brod prijeđe iz slane u slatku vodu mora više uroniti radi toga jer je slatka voda

rjeđa. Ovo uronuće računa se kao (razlika gaza) = deplasman/4T (T=TPC – tona/cm zagažaja) .LTF – Lumber Tropic Fresh – nalazi se iznad tropske oznake nadvođa. Računa se prema istoj formuli kao i

tropsko nadvođe samo se uzima deplasman na tropskoj oznaci nadvođa. LWNA – Lumber Winter North Atlantic – na istoj razini kao i WNA (WNA se dodjeljuje brodovima duljine do

100 m kada plove u zimskom periodu u dijelovima N Atlantika. Nalazi se 50 mm ispod zimske marke (W).

SVJETSKE ZONE VODNIH LINIJA


PAPIR

Papir u pomorskom prijevozuPapir u pomorskom prijevozu

od biljnih tvari prerađenih u kašu (drvo, trava, j t k )juta, krpa...)

prevozi se u namotajima (rolama) zaštićenim dodatnim slojem papira ili su im baze zaštićene drvenim diskovima

širina papira u roli kreće se od 0,5m do 2,135m, a promjer im je oko 0,9mp j j ,

posebnu pažnju treba posvetiti pregledu tereta od mehaničkih oštećenjaod mehaničkih oštećenja

Namotaji papira (reels)j p p ( )mehanička oštećenja i

oštećenja od vlage

Celulozna kašasta masa za proizvodnju papira (eng. Paper or wood pulp)

osjetljiv teret na vlagu, mirise, mehanička št ć joštećenja.

sadrži 5 – 10% vlage% g skladišta: suha, čista, sa što manje

konstrukcijskih prepreka (rebra skalekonstrukcijskih prepreka (rebra, skale, cijevi i sl.)

ventiliranje ( izvoz - iz hladnijih u toplije krajeve)krajeve)

Celulozna kašasta masakašasta masa za proizvodnju papira


GORIVA

ŠTO JE GORIVO?

Tvar (prirodna ili umjetna) koja prilikom procesa (p j ) j p poksidacije proizvodi energiju (toplinu) koja se može korisno upotrijebiti.p j

Oksidacija – proces spajanja s kisikom

Prirodna tvar Umjetna tvar

GORIVO

AGREGATNO STANJE

KRUTO PLINOVITO TEKUĆE

PRIRODNA

GORIVAGORIVA

UGLJEN

(eng. COAL)ZEMNI PLIN

(eng Natural gas)IMO BC Code

(eng. Natural gas)

ZEMNO ULJE -NAFTA

(eng. Crude oil)

UMJETNA

GORIVAGORIVAVRSTE

NAFTNI PLINOVIKOKSA,

BRIKETA,

NAFTNI PLINOVI

(eng. Petroleum gases)

UGLJENA

BENZIN, PETROLEJ,

PLINSKO I LOŽIVO ULJEPLINSKO I LOŽIVO ULJE,

PARAFIN, VAZELIN,

PETRO KOKSPETRO KOKS...


UGLJEN

SADRŽAJSADRŽAJ

NASTANAK UGLJENA VRSTE UGLJENA U PRIRODI

VRSTE UGLJENA U POMORSKOM PROMETU VRSTE UGLJENA U POMORSKOM PROMETU SVOJSTVA I KARAKTERISTIKE UGLJENA U POMORSKOM

PROMETUZAHTJEVI ZA ODVAJANJE I SLAGANJE ZAHTJEVI ZA ODVAJANJE I SLAGANJE

OPĆI ZAHTJEVI ZA SVE VRSTE UGLJENA POSEBNE MJERE ZA UGLJEN KOJI ISPUŠTA METAN POSEBNE MJERE ZA UGLJEN KOJI SE SAMOZAGRIJAVA PROCEDURE ZA NADZOR ATMOSFERE U SKLADIŠTIMA

TERETAŠ Ž GAŠENJE POŽARA TERETA UGLJENA

ULAZAK U ZATVORENE PROSTORE

NASTANAK UGLJENANASTANAK UGLJENA

ORGANSKE TVARI BILJNOG PORIJEKLA

VRIJEMEVRIJEMETEMPERATURA

TLAKKARBONIZACIJA

UGLJENKVALITETA

UGLJEN

VRSTE UGLJENA U PRIRODIVRSTE UGLJENA U PRIRODI

KARBONIZACIJA

TRESET1,5 – 2000 KALORIJAT

VR

LIGNIT2 – 4000 KALORIJA

EMP T I

JEM

MRKI UGLJEN4 – 6000 KALORIJA

ERA

TLA

ME KAMENI UGLJEN

6 – 8000 KALORIJA

ATUR

K

ANTRACIT8 – 8500 KALORIJA

RA

VRSTE UGLJENA U POMORSKOM PROMETUVRSTE UGLJENA U POMORSKOM PROMETU

Coal - opći naziv za različite vrste ugljena, najčešće mrkog, kamenog ugljena i antracitaC l d ff lj ši it i t i lj (d 7 Coal duff – ugljena prašina – sitni ostaci ugljena (do 7 mm)

Coal slurry vlažno muljevit materijal s veličinom zrna Coal slurry – vlažno muljevit materijal s veličinom zrna manjom od 1mm

Coke – koks; čvrsti ostatak destilacije ugljena ili nafte Coke – koks; čvrsti ostatak destilacije ugljena ili nafte Sized coal – ugljen gradiran prema veličini Washed coal ugljen iz kojega su uklonjene nečistoće Washed coal – ugljen iz kojega su uklonjene nečistoće

SVOJSTVA I KARAKTERISTIKEUGLJENA U POMORSKOM PRIJEVOZU

IMO Code of Safe Practice for S lid B lk CSolid Bulk Cargoes,

2004 – BC Code

Kodeks o sigurnompostupanju s krutim teretima u rasutom

stanju

IMO – BC code

Appendix 1Individual schedules of solid bulk cargoes

TERET – ( Cargo)

OPIS TERETA – Description KARAKTERISTIKE TERETA – CharacteristicsKARAKTERISTIKE TERETA Characteristics

OPASNOSTI – Hazard SLAGANJE I ODVAJANJE – Stowage and segregation

UKRCAJ LoadingUKRCAJ – Loading PRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJ – Hold cleanliness

VREMENSKE PRILIKE – Weather precautions KONTROLA TERETA TIJEKOM PRIJEVOZA C iKONTROLA TERETA TIJEKOM PRIJEVOZA – Carriage

VENTILIRANJE TERETA – Ventilation

POSEBNA OPREMA KOJU BROD MORA IMATIPOSEBNA OPREMA KOJU BROD MORA IMATI– eng. Special emergency equipment to be carried

ČPOSTUPCI U HITNIM SLUČAJEVIMA –eng. Emergency procedures

AKCIJE KOJE TREBA PODUZETI U SLUČAJU POŽARA– eng. Emergency action in the event of fire

PRVA POMOĆ – eng. Medical first aid

Ugljen je prirodni, kruti, zapaljivi materijal koji se t ji d f ljik i ljik diksastoji od amorfnog ugljika i ugljikovodika

Kut rasipanja(eng. Angle of repose)

Gustoća (kg/m3)(eng. Bulk density)

Faktor slaganja (m3/t)(eng. Stowage Factor)

N/A 654 to 1266 0,79 to 1,53Veličina (granulacija) Klasifikacija GrupaVeličina (granulacija)

(eng. Size)Klasifikacija(eng. Class)

Grupa(eng. Group)

U t 50 MHB A B C DUp to 50 mm MHB A,B,C,D

MHB (Material Hazards only in Bulk – Materijali opasni kad se prevoze rasuti) – Materijali koji kad se prevoze u

rasutom stanju imaju dovoljnu opasnost tako darasutom stanju imaju dovoljnu opasnost tako da zahtijevaju posebne mjere opreza

Klasifikacija(eng. Class)

Grupa(eng. Group)

MHB A,B,C,D

KLASIFIKACIJA

A – ugljen kod kojega nema opasnosti od povećanog ispuštanja metana ili

samozapaljenjaKLASIFIKACIJA PREMA

IMO IMDG CODE-u

sa o apa je ja

B – ugljen sklon ispuštanju metana u

---------ILI----------B ugljen sklon ispuštanju metana u

opasnim količinama

MHBMaterial hazardous

only in bulkC – ugljen sklon samozapaljenju

D – ugljen sklon ispuštanju metana uD ugljen sklon ispuštanju metana uopasnim količinama i samozapaljenju

SVOJSTVA I KARAKTERISTIKEUGLJENA U POMORSKOM PRIJEVOZU

Svojstva i karakteristike ugljena: ispuštanje zapaljivih plinovap j p j p samozagrijavanje oksidacija oksidacija reakcija s vodom prelazak u viskozno stanje

Ispuštanje zapaljivih plinova

Ugljen u sebi sadrži metan koji se oslobađa zbog lomljenja tijekom ukrcaja

Ispuštanje zapaljivih plinova

Ugljen u sebi sadrži metan koji se oslobađa zbog lomljenja tijekom ukrcaja Ugljen može ispuštati metan koji je zapaljiv i lakši od zraka Mješavina metana i zraka u kojemu je 5-16% metana je eksplozivna Za eksploziju smjese potrebna je iskra ili otvoreni plamen Za eksploziju smjese potrebna je iskra ili otvoreni plamen Budući da je lakši od zraka zadržava se pri vrhu tereta (u području poklopca

grotla) Metan može istjecati u susjedne prostorijej j p j Preporuka je koristiti površinsku prirodnu ventilaciju cca 24 sata nakon

isplovljenja Ako je izmjerena koncentracija metana prihvatljivo niska treba prekinuti

ventilacijuventilaciju Ako je izmjerena koncentracija metana viša od 20% od LEL (Lower

Explosive Limit – donja granica eksplozivnosti) treba nastaviti sa ventiliranjem dok se ne postigne zadovoljavajuća koncentracijaj p g j j j

Zabranjeno je pušenje, uporaba otvorenog plamena i zavarivanje u području tereta ugljena

TIJEKOM UKRCAJAMETAN

TIJEKOM UKRCAJA I LOMLJENJA

TERETA UGLJENA

ZEKSPLOZIVNA SMJESA

4 – 6 DANANAKON

R

A

NAKON UKRCAJANAJVEĆAKOLIČINA

KKOLIČINA

ISPUŠTENIHZAPALJIVIH

PLINOVA

5% 16%

POSTOTAK METANA U ZRAKU

Ispuštanje zapaljivih plinova – ventiliranje i mjere sigurnosti

Metan je plin koji je lakši od zraka, zapaljiv, te je eksplozivan u određenoj smjesi sa zrakomp j j

Skuplja se u gornje dijelove skladišnog prostora Površinska prirodna ventilacija – ISKLJUČIVO Površinska prirodna ventilacija ISKLJUČIVO Umjetna ventilacija kroz teret

STROGO ZABRANJENASTROGO ZABRANJENA Pušenje, otvoren plamen ili bilo kakva radnja koja

može prouzrokovati iskru ili izvor topline imože prouzrokovati iskru ili izvor topline i zapaljenja

STROGO ZABRANJENOSTROGO ZABRANJENO

Samozagrijavanje ugljena

Neke vrste ugljena sklone su samozagrijavanju koje može dovesti do samozapaljenja

g j j g j

može dovesti do samozapaljenja Samozagrijavanje nastaje kao posljedica kemijske

reakcije između kisika u zraku i ugljika i vodika u ugljenureakcije između kisika u zraku i ugljika i vodika u ugljenu Usljed reakcije C i H sa O2 nastaje H2O i CO (ugljični

monoksid). Reakciju prati porast temperature.monoksid). Reakciju prati porast temperature. Samozagrijavanje se u ranoj fazi može otkriti mjerenjem

CO u skladištu. Bilo koje povišenje njegove koncentracije znak je povišenja temperature

Ovoj pojavi su skloniji ugljeni koji sadrže piritD bi j l i i t b j Da bi se ova pojava svela na minimum potrebno je zatvoriti (i zaštititi nepropusnim trakama) poklopce grotala i svesti na minimum ili potpuno prekinuti g p p ppovršinsku prirodnu ventilaciju.

Samozagrijavanje ugljenaSamozagrijavanje ugljena

BC Code preporučuje trimovanje (poravnanje) tereta kako bi se izbjeglo stvaranje zračnih džepova i spriječio ulazak zraka u unutrašnjost tereta (samozagrijavanje)

Postotak CO i temperatura tereta moraju se mjeriti u redovitim intervalima (min. jednom dnevno) i o tome treba voditi bilješkeAk ij k j t t lj ij đ 55°C Ako za vrijeme ukrcaja temperatura ugljena prijeđe 55°C treba zatražiti savjet stručnjaka

Ako se naglo poveća razina CO vjerojatno će doći do Ako se naglo poveća razina CO vjerojatno će doći do samozagrijavanja. Skladište treba nepropusno zatvoriti i prekinuti ventilaciju, te zatražiti savjet stručnjaka.prekinuti ventilaciju, te zatražiti savjet stručnjaka.

SAMOZAGRIJAVANJESAMOZAGRIJAVANJE

ZRAKUGLJEN

H

O2 ZRAKUG J O2

C

COH2O

POVEĆANJE UGLJIK MONOKSIDA

ČSMANJENJE KOLIČINE KISIKAPOVEĆANJE TEMPERATURE

UGLJEN 0,35 m3

MASA = 1t

VOLUMEN = 1,25m3 0,90 m3

Da bi došlo do samozagrijavanja koje dovodi do samozapaljenja ugljen se mora zasititi kisikom.

U navedenom primjeru da bi se zasitio ugljen SF=1,25m3/t, i takve granulacije (0 90m3 ugljen + 0 35m3 zrak između ugljena) potrebno jegranulacije (0,90m3 ugljen + 0,35m3 zrak između ugljena) potrebno je

8,50m3 zraka koji sadrži 20% kisika, odnosno potreban je oko 24 puta veći volumen zraka nego što je to volumen zraka koji se nalazi

i đ ljizmeđu samog tereta ugljena.

Volumen kisika kojega 0,90m3 ugljena apsorbira u 24 sata je otprilike 0 175m30,175m3

TIJEKOM UKRCAJACO, H20

TIJEKOM UKRCAJA I PRIJEVOZA

TERETA UGLJENA

AKO KOLIČINA CO RASTE S VREMENOM,

Z

ZAPALJIVA KONCENTRACIJA,

MOŽE DOĆI DOSAMOZAGRIJAVANJAAKO TEMPERATURA Z

R

A

DOSEGNE 55°C TREBAZATRAŽITI SAVJET

STRUČNJAKA .A

KAKO ISPITIVANJECO U SKLADIŠTU

POKAŽE 30PPM CO, TREBA VRŠITI

12% 75%

POSTOTAK CO U ZRAKU

TREBA VRŠITIKONTROLU SKL.VIŠE OD JEDNOM

DNEVNODNEVNO

Samozagrijavanje ugljena opasnosti COSamozagrijavanje ugljena – opasnosti CO

OSIM ŠTO JE ZAPALJIVI PLIN BEZ MIRISAUGLJIK MONOKSID CO JE OTROVAN.CO IMA TENDENCIJU VEZIVANJA ZA HEMOGLOBIN U LJUDSKOJ KRVI 200 PUTA VEĆU OD KISIKAPOSLJEDICA SAMOVOLJNOG I NEODGOVORNOG POSLJEDICA SAMOVOLJNOG I NEODGOVORNOG ULASKA U ZATVORENI PROSTOR U KOJEMU JE KONCENTRACIJA BILO KOJEG OTROVNOG PLINA VEĆA OD DOZVOLJENE U PUNO SLUČAJEVA UZROKOVALA JE SMRTNO STRADANJE ČLANOVA POSADAPOSADA.

Oksidacija ugljenaOksidacija ugljena

Povezana je sa procesom samozagrijavanja ugljena. Oksidacija dovodi do manjka kisika i povećanja količine CO2 (ugljičnog dioksida) u skladištu.

Ova pojava je vrlo opasna kod ulaska u skladišta u kojima nedostaje kisika.

Prije ulaska u zatvorene prostore mora se kontrolirati postotak kisika

BC Code propisuje procedure ulaska u zatvorene prostore

Reakcija ugljena s vodomReakcija ugljena s vodom

Neke vrste ugljena mogu imati sklonost reakciji s vodom Rezultat su kiseline (koje mogu oštetiti strukturu broda) a

iti lji i i t i li i k št jmogu se razviti zapaljivi i otrovni plinovi, kao što je hidrogen.

Hidrogen je otrovni plin bez boje i mirisa lakši je od Hidrogen je otrovni plin bez boje i mirisa, lakši je od zraka i ima granice zapaljivosti između 4% i 75% u smjesi sa zrakom.s jes sa a o

Tijekom plovidbe potreban je stalan nadzor vode iz kaljužnih zdenaca.j

Analizira se kiselost pomoću pH indikatorskih traka.

Prelazak slojeva ugljena u viskozno stanje

Sklone su mu vrste praškastog ugljena i ugljene prašine (gradacije

Prelazak slojeva ugljena u viskozno stanje

Sklone su mu vrste praškastog ugljena i ugljene prašine (gradacije zrna manje od 7 mm). Ovu osobinu nemaju krupnije i suhe vrste ugljena.

Takvi tereti postaju ‘’ŽITKI’’ kada je sadržaj vlage u teretu veći od Takvi tereti postaju ŽITKI kada je sadržaj vlage u teretu veći od granice vlažnosti do koje je dopušten prijevoz (TML – Transportable Moisture Limit).

Kod ugljena koji mogu postati žitki postoji opasnost od pomicanja g j j g p p j p p jtereta.

Pri ukrcaju ovi tereti mogu prividno izgledati suhi, ali usljed zbijanja i trešnje tijekom plovidbe unutarnja vlaga se nakuplja u donjim l j i k ji l i k žitk t jslojevima koji prelaze u viskozno – žitko stanje

Posljedica žitkog stanja može biti prelijevanje tereta u jednu stranu usljed naginjanja broda i da se sav teret ne vrati kad se brod nagne na drugu stranu što može izazvati prevrtanje brodana drugu stranu, što može izazvati prevrtanje broda

Prije ukrcaja ovakvih tereta potrebno je ispitati sadržaj vlage i terete poravnavati tijekom ukrcaja

ZAHTJEVI ZA ODVAJANJE I SLAGANJEZAHTJEVI ZA ODVAJANJE I SLAGANJE

Stjenke teretnog prostora u kojima se prevozi ugljen moraju biti vodo i vatrootpornemoraju biti vodo i vatrootporne

Ugljen treba ‘’ODVOJITI OD’’ (2) tereta klase 1. (razreda 1.4.), 2.,3.,4. i 5. u pakiranom obliku i ‘’ODVOJITI OD’’ (2) k ih j kl 4 i d 1(2) krutih tereta u rasutom stanju klase 4. i razreda 5.1.

Zabranjeno je slaganje tereta razreda 5.1. u rasutom ili pakiranom obliku iznad ili ispod tereta ugljenapakiranom obliku iznad ili ispod tereta ugljena

Ugljen treba biti ‘’ODVOJEN UZDUŽNO POTPUNIM ODJELJKOM ILI SKLADIŠTEM’’ (4) od tereta klase 1 koje nisu u razredu 1 4koje nisu u razredu 1.4.

OPĆI ZAHTJEVI ZA SVE VRSTE UGLJENA

P ij k j k t lj ili j t t b j Prije ukrcaja krcatelj ili njegov agent trebaju zapovjedniku predati izjavu o svojstvima tereta i preporučenim postupcima rukovanja kod ukrcaja i p p p p j jprijevoza koja mora sadržavati podatke o: Količini vlage

S d ž j i k liči i Sadržaju i količini sumpora Ispuštanju metana Samozagrijavanjug j j

Prije i za vrijeme ukrcaja treba paziti na sljedeće: Svi prostori za teret i kaljužni zdenci moraju biti suhi i čisti

Ukl iti t tk th d ih t t Ukloniti sve ostatke prethodnih tereta Provjeriti ispravnost svih električnih vodova i instalacija El. vodovi i instalacije moraju biti protueksplozivne izvedbej j p p

OPĆI ZAHTJEVI ZA SVE VRSTE UGLJENA

Na brodu treba imati najmanje dva izolacijska dišna aparata i osoblje koje je Na brodu treba imati najmanje dva izolacijska dišna aparata i osoblje koje je obučeno za njihovo rukovanje

U prostorima za teret i susjednim prostorijama ne smije se dopustiti pušenje i uporaba otvorenog plamenap g p

Na istaknutim mjestima treba izvjesiti odgovarajuća upozorenja U prostorima za teret i susjednim prostorijama ne smiju se obavljati radovi

grijanja, rezanja, antikorizivne zaštite i zavarivanja, osim ako su provjetrene i ako je sadržaj metana ispod LEL Cold Work Permiti ako je sadržaj metana ispod LEL – Cold Work Permit

Voditi računa da se ugljen ne krca blizu toplih mjesta Prije isplovljenja poravnati teret Redovito ispitivati atmosferu iznad tereta i o svemu voditi bilješke Redovito ispitivati atmosferu iznad tereta i o svemu voditi bilješke Učestalost ispitivanja ovisi o podacima dobivenim od krcatelja i analizi

podataka mjerenja tijekom plovidbe Za ispitivanje koristiti sredstva za mjerenje bez otvaranja poklopca grotlap j j j j p p g Redovito provjeravati stanje atmosfere u susjednim prostorima (iste po

potrebi provjetravati) Redovito ispitivati kaljuže skladišta (pH ispitivanje)

POSEBNE MJERE ZA UGLJEN KOJI ISPUŠTA METAN

Održavati površinsku prirodnu ventilaciju Održavati površinsku prirodnu ventilaciju Prije otvaranja poklopaca grotala odvoditi akumulirane

plinovep Pri otvaranju poklopce pozorno pomicati (spriječiti

iskrenje) Ne dopustiti ulazak u prostore za teret i susjedne Ne dopustiti ulazak u prostore za teret i susjedne

prostore ako nisu prozračeni i ispitani Redovito nadzirati sve susjedne prostore i po potrebi

ili i d j ć k l iventilirati odgovarajućom opremom protueksplozivne izvedbe

U prostore koji sadrže opasne plinove ulaziti s aparatima U prostore koji sadrže opasne plinove ulaziti s aparatima za disanje (osposobljeno osoblje pod nadzorom odgovornog časnika)

POSEBNE MJERE ZA UGLJEN KOJI SE SAMOZAGRIJAVA

Poklopce grotla zatvoriti odmah nakon završetka ukrcaja svakog Poklopce grotla zatvoriti odmah nakon završetka ukrcaja svakog pojedinog skladišta

Naknadno ih osigurati pogodnim trakama (plinonepropusnost) Koristiti površinsku prirodnu ventilaciju za odvodnju metana Koristiti površinsku prirodnu ventilaciju za odvodnju metana Ventilaciju ne usmjeravati na masu ugljena U prostore tereta smiju ulaziti jedino osposobljene osobe s dišnim

aparatima i jedino kad je to nužno za sigurnost broda ili posadeaparatima i jedino kad je to nužno za sigurnost broda ili posade U svakom teretnom prostoru mjeriti koncentraciju CO u redovitim

vremenskim intervalima Ako pri ukrcaju temperatura ugljena prelazi 55°C konzultirati Ako pri ukrcaju temperatura ugljena prelazi 55 C konzultirati

stručnjaka Ako se razina CO znatno poveća potpuno zatvoriti teretni prostor,

obustaviti ventilaciju i odmah zatražiti savjet stručnjakaobustaviti ventilaciju i odmah zatražiti savjet stručnjaka Sve relevantne informacije prosljediti vlasniku

NADZOR ATMOSFERE U SKLADIŠTIMA TERETA

PREVENTIVNA KONTROLA TERETA UBRODSKIM SKLADIŠTIMABRODSKIM SKLADIŠTIMA

POSTOTKA METANA

TEMPERATURE

DNEVNA KONTROLA POSTOTKA KISIKA

POSTOTKA UGLJIK MONOKSIDA

pH VRIJEDNOST UZORAKA IZ KALJUŽNOG ZDENCA

PROCEDURE ZA NADZOR ATMOSFERE U SKLADIŠTIMA TERETAU SKLADIŠTIMA TERETA

Mjerni instrumenti

Svi brodovi koji prevoze ugljen trebaju imati instrumente za mjerenje:j j Koncentracije metana Koncentracije kisika Koncentracije ugljičnog monoksida Koncentracije ugljičnog monoksida pH vrijednosti uzoraka iz kaljužnog zdenca Temperature unutar tereta (u rasponu od 0°C do 100°C)

Instrumenti moraju biti redovito servisirani i kalibrirani Osoblje mora biti osposobljeno za rukovanje

i t tiinstrumentima

PROCEDURE ZA NADZOR ATMOSFERE U SKLADIŠTIMA TERETASKLADIŠTIMA TERETA

Mjesto uzimanja uzoraka

Svako skladište mora imati prikladne sonde za kontrolu temperature i plinovatemperature i plinova

Sonde za kontrolu temperature se nalaze na palubi, dok se ponekad ista sonda koja se nalazi na pražnici grotlase ponekad ista sonda koja se nalazi na pražnici grotla skladišta koristi i za mjerenje temperature i za mjerenje količine plinova u skladištu.

Sonde za kontrolu plinova nalaze se pri vrhu pražnica grotala (jer se plinovi akumuliraju u gornjim slojevima atmosfere skladišta)atmosfere skladišta)

MJESTO – pražnica grotla (na oba b k j d d )boka po jedna sonda)

Mjesto uzimanja uzoraka -dsonde

Dvije sonde po skladištu (L i D bok)

Svaka sonda mora imati dijametar min. 12 mm

Mora biti postavljena što bliže Mora biti postavljena što bliže pokrovu tanka na pražnici grotla

Mora biti zatvorena slijepom maticom (spriječiti ulazmaticom (spriječiti ulaz vode/zraka u skladište)

NAKON SVAKOG MJERENJA SLIJEPOM MATICOM NEPROPUSNO ZATVORITI SONDU

PROCEDURE ZA NADZOR ATMOSFERE U SKLADIŠTIMA TERETA

Oprema

Zahtjeva se instrument koji može mjeriti koncentraciju metana kisika i ugljičnog monoksidametana, kisika i ugljičnog monoksida

Instrument je opremljen aspiratorom, fleksibilnim crijevom cijevi sa spojnom kapom (collar)crijevom, cijevi sa spojnom kapom (collar)

Mora imati filter koji će ga zaštititi od utjecaja vlažnog zraka tijekom mjerenjaj j j

Za analizu atmosfere koriste se ampule (za svaki plin posebna ampula) p p )

Gas sampling pump Analizing tube

PROCEDURE ZA NADZOR ATMOSFERE U SKLADIŠTIMA TERETA

VRIJEME UZIMANJA UZORAKA Plinovi koje kontroliramo u skladištima u kojima se nalazi teret

ugljena uglavnom su lakši od zraka, pa prilikom uzimanja uzoraka to treba uzeti u obzir.

U normalnim okolnostima uzima se jedan uzorak dnevno Ako je količina CO veća od 30 ppm uzorak uzimati dva puta dnevno Ako količina CO dosegne 50 ppm odmah obavijestiti vlasnika

(broda)š o svim mjerenjima obvezno voditi bilješke

MJERENJE CO U VENTILIRANIM SKLADIŠTIMA U ventiliranim skladištima moguće je izmjeriti količinu metana, dok

se za uzimanje uzoraka CO koristi preporuka BC kodeksa da se uzorak uzima nakon što je ventiliranje bilo zaustavljeno najmanje 4 sata (vrijeme potrebno da bi se plinovi akumulirali u gornje djelovesata (vrijeme potrebno da bi se plinovi akumulirali u gornje djelove skladišta).

GAŠENJE POŽARA TERETA UGLJENAGAŠENJE POŽARA TERETA UGLJENA

D ž l d l i lj d lj j Do požara uglavnom dolazi usljed samozapaljenja U direktnoj vezi sa požarom obično je nemarno

kontroliranje atmosfere i temperature u skladištukontroliranje atmosfere i temperature u skladištu Požar tereta ugljena proizvodi vrlo visoku temperaturu Gašenje vodom proizvodi ekstremno veliku količinu pare Gašenje vodom proizvodi ekstremno veliku količinu pare

i ne može pogasiti požar Na moru se može jedino potpuno prekinuti ventiliranje

k k bi d i j ki ik ž ikako bi se oduzimanjem kisika požar pogasio Treba izabrati luku zakloništa (o čemu odlučuju lokalne

vlasti) u kojoj će osoblje s kopna ukloniti gorivu tvarvlasti) u kojoj će osoblje s kopna ukloniti gorivu tvar (kopanjem površinskih slojeva ugljena grabilicama, jer se žarište požara nalazi u donjim slojevima ugljena)

ULAZAK U ZATVORENE PROSTORE SVAKI TANK ILI DRUGI ZATVOREN PROSTOR KOJI NISU KROZ

ODREĐENO VRIJEME BILI IZLOŽENI UTJECAJU VANJSKE ATMOSFERE TREBA SMATRATI OPASNIMA. ULAZAK U TAKVE PROSTORE BEZ PODUZIMANJA POTREBNIH ZAŠTITNIH MJERA PROUZROČIO JE NEZGODE ILI ČAK SMRT.U b ih t ih l č j SOLAS k ij i BC Upravo zbog mnogih nesretnih slučajeva SOLAS konvencija i BC kodeks propisala je sljedeće: svaki brod mora imati opremu s kojom će moći sa sigurnošću odrediti je li

opasno ući u zatvoreni prostor bez opreme za disanje ili nijeopasno ući u zatvoreni prostor bez opreme za disanje ili nije u zatvoreni prostor ne smije se ulaziti bez prethodnog odobrenja

zapovjednika broda ili odgovornog časnika, uz prethodnu kontrolu sastava zraka

posada mora biti sposobna rukovati instrumentima za kontrolu zraka zatvorenog prostora

u dnevnim prostorijam posade treba izvjesiti plakate koji ukazuju na način ulaska u zatvoreni prostorulaska u zatvoreni prostor

SOLAS, Chapter VI, Reg. 3 Code of Safe Practice for Solid Bulk Cargoes,

Appendix 6Appendix 6

ISKRCAJ UGLJENA - THOMAS’ STOWAGE

Z A K LJ U Č A KZ A K LJ U Č A K

OPASNOSTI U PRIJEVOZU UGLJENAOPASNOSTI U PRIJEVOZU UGLJENA

eksplozija, trovanje, požar naginjanje i poremećaj stabiliteta broda naginjanje i poremećaj stabiliteta broda ugljen koji ispušta plinove – metan i CO

lj kl ij j št ž d ti ugljen sklon samozagrijavanju što može dovesti do samozapaljenja


UMJETNA KRUTA GORIVA

U j t k t i i k j Umjetna kruta goriva su goriva koja nastaju preradom prirodnih goriva

KoksKoks

B ik tiBriketi

U pomorskom prijevozu javljaju se najčešće sljedeće vrste koksa:najčešće sljedeće vrste koksa:

Metalurški koks – sirovina ugljen(eng Met coke)(eng. Met coke)

Petrokoks – sirovina zemno ulje(eng. Pet coke)

SIROVINA UGLJENSIROVINA UGLJEN

PROCESPROIZVODNJE

SUHA DESTILACIJAPROIZVODNJE DESTILACIJA

KOKSPROIZVOD

Suha destilacija je proces žarenja ugljena u j j p j g jzatvorenim pećima bez pristupa zraka, pri čemu dolazi do raznih kemijskih procesa u kojima od j p jugljena nastaju plinovi, katran, amonijačna voda i ostatak u obliku užarene mase.

Naglim hlađenjem užarene mase vodom nastaje kokskoks

75kg100 kg UGLJENA

75kgKOKSA

25m3 4kg6kg

AMONIJAČNE25mPLINA

4kgKATRANA

O J ČVODE

SIROVINA ZEMNOSIROVINA ULJE

POSLJEDNJIPROCES

PROIZVODNJE

POSLJEDNJISTUPANJ

FRAKCIJSKEPROIZVODNJE FRAKCIJSKE DESTILACIJE

PETRO KOKSPROIZVOD

Karakteristike Met i Pet koksa u pomorskom prijevozu:

Metalurški koks Petrol koks

S.F. = 1,25 – 2,80 m3/t S.F. = 1,25 – 1,68 m3/t

RASUTI TERETRASUTI TERET

KLASIFIKACIJAPREMA GRANULACIJI

KONTROLATEMPERATURE

BC CodeC Code

UGLJENA KVALITETAPRAŠINA

KVALITETA(Kalorična vrijednost)

BRIKETI S.F.

MEHANIČKOOBLIKOVANJE S.F.

0,56 – 0,84 m3/tOBLIKOVANJEPREŠANJEM

VEZIVNI MATERIJAL (ASFALT ILI KATRAN)

KVALITETA(Čvrstoća)(ASFALT ILI KATRAN) (Čvrstoća)


PRIRODNA TEKUĆA GORIVAPRIRODNA TEKUĆA GORIVA

SADRŽAJSADRŽAJ

UVOD POSTANAK FIZIKALNA SVOJSTVA SIROVE NAFTE OPASNOSTI SIROVE NAFTE OPASNOSTI SIROVE NAFTE RUKOVANJE SIROVOM NAFTOM POSTUPCI NA TANKERIMA ZA PRIJEVOZ

SIROVE NAFTE (pranje tankova tereta i korištenje inertnog plina)

KONTROLA TERETA I UZIMANJE UZORAKA

UVOD

Petroleum (lat. petra- stijena + lat. oleum- ulje) = zemno (mineralno) ulje( p j j ) ( ) j Mineralno ulje – produkt destilacije tvari biljnog porijekla (nafte, ugljena, drva) Nafta – (arap. nafata – znoj zemlje), sirovo zemno ulje akumulirano u

sedimentalnim slojevima Zemlje. Sirova nafta (crude oil) je vrsta fosilnog goriva. To je smeđezelena do

smeđecrna tekućina koja se obično pronalazi ispod površine Zemlje ili morskog dna.

Sirova nafta – složena mješavina tekućih ugljikovodika koja služi kao sirovina za Sirova nafta složena mješavina tekućih ugljikovodika koja služi kao sirovina za daljnu preradu

Pripada lancu ugljikovodika alkana - CnH2n+2. (C5H12 do C18H38) Sirova nafta u svom elementarnom obliku nema značajniju primjenu. Da bi se

l d lj t blj ti đ j fi ij P t k d jmogla dalje upotrebljavati prerađuje se u rafinerijama. Postupak prerade je frakcijska destilacija.

Zagrijavanjem sirove nafte dobiva se više naftnih derivata. Kod prerade nafte na bazi različitih točaka vrelišta izdvajaju se cijele skupine spojeva – frakcije.bazi različitih točaka vrelišta izdvajaju se cijele skupine spojeva frakcije.

Prva frakcija je benzin (vrelište 50 do 200°C), druga je petrolej (vrelište od 150 do 300°C), treća je dizelsko gorivo (vrelište od 300 do 370°C) i četvrta je loživo ulje (vrelište od 370 do 400°C). Ostaci frakcijske destilacije su ulje za podmazivanje, parafin i asfaltparafin i asfalt.

Frakcijska destilacija naftej j

Sastojci nafteSastojci nafte

Glavni sastojci su: Ugljik (C) 82 do 85% Ugljik (C) 82 do 85% Vodik (H) 12 do 15% Ostali elementi (S, O, N...) do 5% Spojevi teških metala (Fe, Ni, Va...)

Postoji više vrsta nafte (prema sastavu i svojstvima); npr. sadržaj ugljikovodika u teškoj meksičkoj nafti cca 50%sadržaj ugljikovodika u teškoj meksičkoj nafti cca. 50%, a u Pensilvanijskoj do 98%

Sadržaj se razlikuje od polja do polja ili geografske regije Zbog jednostavnije trgovine formirani su standardi za

pojedine vrste nafte

Vrste sirove nafte Naftna industrija razvrstava sirovu naftu prema lokaciji njenog vađenja,

specifičnoj masi (relative weight) ili viskozitetu, te postotku sumpora.Vrste prema specifičnoj masi (viskozitetu): Vrste prema specifičnoj masi (viskozitetu): Laka nafta (light) Srednja nafta (intermediate) i Teška nafta (heavy).eš a a a ( ea y)

Vrste nafte prema postotku sumpora: Nafta sa malim postotkom sumpora (sweet) Nafta sa znatnim postotkom sumpora (sour)

Za formiranje cijena pojedinih vrsta nafte koristi se geografski kriterij pa se formiraju tzv. Crude oil benchmarks (nivelacija, standard, referenca). Tako imamo: Brent Crude (sastavljena od 15 vrsta nafte sa polja Brent i Ninian iz Istočnog Brent Crude (sastavljena od 15 vrsta nafte sa polja Brent i Ninian iz Istočnog

shetlandskog bazena u Sjevernom moru) predstavlja benchmark za vrste nafte iz Europe, Afrike i Srednjeg Istoka.

Western Texas Intermediate (WTI) za Sjevernoameričke nafte Dubai - benchmark za nafte Srednjeg Istoka Dubai benchmark za nafte Srednjeg Istoka Tapis – iz Malezije kao referenca za lake Dalekoistočne nafte Minas – iz Indonezije referenca za teške Dalekoistočne nafte OPEC Reference Basket, košarica (prosjek) vrsta nafte zemalja članica OPEC-a

(The Organization of the Petroleum Exporting Countries)(The Organization of the Petroleum Exporting Countries) Svaka pojedina nafta ima svoj komercijalni naziv (ime)

Teorije o postanku nafte – biogenička (organska) teorija

ORGANSKE TVARI ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA

teorija

KEMIJSKI PROCES

TLA

POVIŠENA TEMPERATURA

AK

ZEMNO ULJE

Teorije o postanku nafte – abiogenička (anorganska) teorija

P j t iji ft tj č i i it ih i d lj Prema ovoj teoriji nafta potječe iz neispitanih i nedovoljno poznatih dubina Zemlje. Ugljikovodici čistog geološkog porijekla postoje na Zemlji. Oni su manje gustoće nego vodenasti fluidi u unutrašnjosti zemljine kore što im je umogućilo pomjeranje uunutrašnjosti zemljine kore, što im je umogućilo pomjeranje u gornje slojeve zemljine kore kroz porozne stijene. Za biomarkere koji se nalaze u nafti odgovorni su termofilički oblici života mikroba koji postoje u stijenama unutar zemljine koremikroba koji postoje u stijenama unutar zemljine kore.

Tome u prilog govore nalazi nafte u vulkanskim područjima (na Kamčatki), nagomilavanje nafte u velikim dubinama u mineralima kristalasta podrijetla (Venezuela) i nalazi nafte umineralima kristalasta podrijetla (Venezuela) i nalazi nafte u pukotinama litosfere u dnu Indijskog oceana.

Teorija je nastala uglavnom na temelju istraživanja rusa Nikolaya K dr a tse aKudryavtseva.

Ona je danas manje prihvaćena osobito među Zapadnim geolozima.

Međunarodne konvencije i kodeksi vezani za prijevoz tereta zemnog ulja

SOLASIMDGIMDG

ISGOTT(Internatinal safety guide for oil tankers and

terminals))MARPOL

(Inernational convention for prevention of pollution(Inernational convention for prevention of pollution from ships)

Cl S G id f Oil T kClean Sea Guide for Oil Tankers

FIZIKALNA SVOJSTVA SIROVE NAFTE GUSTOĆA

omjer između mase i volumena (ρ=m/V [kg/m³]) Mjeri se aerometromj Određuje se pri referentnim temperaturama (15°C, 20°C i 60°F) – iz

odgovarajućih tablica treba svesti naftu na tu temperaturu U SAD se gustoća izražava u °API (American Petroleum Institute)

VISKOZITET Otpor koji daje tekućina pri uzajamnom pomicanju susjednih slojeva Na viskozitet utječe temperatura i tlak

Š VRELIŠTE Temperatura pri kojoj gorivo počinje ključati

ISPARAVANJE Temperatura pri kojoj gorivo prelazi iz tekuće u plinovitu fazu

KRUTIŠTE Temperatura pri kojoj gorivo gubi sposobnost protoka i prelazi u krutu fazu

Š Č PLAMIŠTE – TOČKA GORENJA Najniža temperatura pri kojoj se zbog djelovanja otvorenog plamena zapale

pare goriva TOČKA SAMOZAPALJENJA TOČKA SAMOZAPALJENJA Temperatura pri kojoj se gorivo pali bez utjecaja vanjskog plamena

OPASNOSTI SIROVE NAFTEOPASNOSTI SIROVE NAFTE

Osnovne opasnosti koje su svojstvene Osnovne opasnosti koje su svojstvene nafti i njenim derivatima su:

Z lji t i k l i t Zapaljivost i eksplozivnost para Otrovnost Onečišćenje okoliša

Zapaljivost i eksplozivnostZapaljivost i eksplozivnost

Prilikom ukrcaja, prijevoza i iskrcaja sirove nafte i njenih derivata oslobađaju se zapaljive i eksplozivne pare ugljikovodika.

Ispunjavaju cijeli prostor tankova poviše tereta i j j jstvaraju zapaljivu/eksplozivnu smjesu.

Najopasnija je operacija iskrcaja tereta. Tada se Najopasnija je operacija iskrcaja tereta. Tada se zapaljive pare koje ispunjavaju cijeli prostor tankova miješaju sa zrakom i stvarajutankova miješaju sa zrakom i stvaraju eksplozivnu smjesu.

Zapaljivost i eksplozivnostp j pPARE UGLJIKOVODIKA VOLUMNI UDIO

(%)Metan – CH4 10Metan CH4 10Etan – C2H6 18

P C H 35Propan – C3H8 35Butan – C4H10 22

Pentan – C5H12 10Heksan – C H 5

Propan i butan čine najveći postotak u atmosferi tanka Ako se u takvoj atmosferi nađe izvor paljenja može doći do eksplozije

Heksan C6H14 5

Ako se u takvoj atmosferi nađe izvor paljenja može doći do eksplozije Uz dovoljnu količinu kisika svi navedeni plinovi su zapaljivi i eksplozivni

Zapaljivost i eksplozivnostp j p Razina zapaljivosti tekućine odeređena je njenom hlapljivosti i

temperaturom Ta dva čimbenika utječu na količinu isparavanja Što jetemperaturom. Ta dva čimbenika utječu na količinu isparavanja. Što je veća količina zapaljivih para veća je mogućnost zapaljenja. Ne gori tekućina nego njene zapaljive pare.

Prema hlapljivosti i plamištu nafta i njeni derivati dijele se na: Prema hlapljivosti i plamištu nafta i njeni derivati dijele se na: Nehlapljive tekućine (plamište iznad 60°C) Hlapljive tekućine (plamište ispod 60°C)

Pare nafte i njenih derivata mogu se zapaliti jedino uz dovoljnu količinu Pare nafte i njenih derivata mogu se zapaliti jedino uz dovoljnu količinu kisika. Ako je premalo ili previše pare ne može doći do zapaljenja. Te ograničene količine izražavaju se kao % volumena zapaljivih para u zraku nazivaju se: Donja granica zapaljivosti (Lower Flammable Limit)

Najniža koncentracija para ugljikovodika ispod koje nema dovoljno zapaljive pare da bi došlo do zapaljenja. Ta mješavina naziva se presiromašnom (too lean)presiromašnom (too lean)

Gornja granica zapaljivosti (Upper Flammable Limit) Najviša koncentracija ugljikovodika iznad koje nema dovoljno kisika da bi

došlo do zapaljenja. Ta mješavina naziva se prebogatom (too rich)p j j j p g ( ) Za terete nafte te granice se kreću između 1% i 10% volumena.

Zapaljivost i eksplozivnost – granice zapaljivosti

Zapaljivost i eksplozivnost – Izvori zapaljenjap j p p j j

Otvoreni plamen (pušenje i dr vrste otvorene vatre): Otvoreni plamen (pušenje i dr. vrste otvorene vatre): Ograničiti pušenje (samo na određena sigurna područja) Tijekom radova koristiti samo ispravnu opremu koja ne može proizvesti

iskruiskru. Zabraniti korištenje otvorenog plamena

Mehanička iskra (radovi AKZ i ispadanje mehaničkog alata): Podjeljena su mišljenja oko utjecaja radova AKZ na požar na tankeru Podjeljena su mišljenja oko utjecaja radova AKZ na požar na tankeru

(radove ograničiti na sigurna mjesta) Alat mora biti zaštićen od pada kako ne bi proizveo iskru

Električna iskra (grmljavina, statičko pražnjenje...):(g j , p j j ) Sva elektrooprema na palubi i u područjima u kojima postoji opasnost

od zapaljivih para mora biti PE (protueksplozivne) izvedbe Obustaviti sve radnje s teretom u slučaju grmljavine

Z b iti l št b l đ j (f t ti di ti Zabraniti neovlaštenu uporabu el. uređaja (fotoaparati, radioaparati, mobilni telefoni...)

Zapaljivost i eksplozivnost – Izvori zapaljenjap j p p j j

Kemijska energijaS lji t Samozapaljivost nastaje usljed kemijske reakcije unutar tvari (ili smjese). Posljedica

reakcije je proizvodnja topline koja rezultira samozapaljenjem.St tički l kt i it t Statički elektricitet uzrokuju ga protok nafte kroz cjevovod, padanje nafte na pod tanka,

voda u tanku tereta, prskanje vode (spray), rad sa neuzemljenom opremomopremom.

Piroforički željezni sulfid Proizvodi snažnu egzotermičku oksidaciju uzrokujući toplotnu i

j tl i ij t lj j ljik diksvjetlosnu emisiju, te zapaljenje para ugljikovodika Nastaje kada vodikov sulfid (H2S) dođe u kontakt sa čelikom u

tankovima (na mjestima na kojima je oštećena boja). U kemijskoj reakciji formira se željezni oksid a uz prisustvo zraka razvija sereakciji formira se željezni oksid a uz prisustvo zraka razvija se toplina i svjetlost. Sprječava se inertiranjem i AKZ tankova.

Metalne mrlje (nečistoće) Nastaju kao posljedica reakcije između dvaju različitih metala (npr Nastaju kao posljedica reakcije između dvaju različitih metala (npr.

Fe i Al) koju prati porast temperature.

OtrovnostOtrovnost

Sirova nafta, njeni derivati i njihovi plinovi otrovni su po svojoj prirodi. Otrovnost se izražava u THRESHOLD LIMIT VALUE (TLV)LIMIT VALUE (TLV).

TLV je prosječna koncentracija tvari kojoj radnici mogu biti izloženi tijekom određenog vremenskog perioda.

( )Mjeri se u parts per milion (ppm) volumena tvari u zraku. Razlikujemo: TLV-TWA (Time Weighted Average) – prosječna količina tvari ( g g ) p j

kojoj radnici mogu biti izloženi tijekom normalnog radnog dana (8 sati) ili tjedna (40 sati), bez štetnog efekata.

TLV-STEL (Short Term Exposure Limit) – max. koncentracija t i k j j d i i biti i l ž i 15 i t (d šttvari kojoj radnici mogu biti izloženi max. 15 minuta (dopušteno je ponovno izlaganje nakon pauze od 1 sata).

TLV-C (Ceiling) – gornja granica iznad koje radnici ne smiju biti izloženi otrovnoj tvariizloženi otrovnoj tvari.

Otrovnost Načini (mogućnosti) trovanja i posljedice:

Gutanje Vrlo mali rizik od gutanja nafte Gutanje može izazvati vrlo ozbiljne Vrlo mali rizik od gutanja nafte. Gutanje može izazvati vrlo ozbiljne

posljedice i poremećaje u radu unutarnjih organa. Dodir s kožom

Izaziva iritaciju i može dovesti do dematitisa Dodir s očima može Izaziva iritaciju i može dovesti do dematitisa. Dodir s očima može izazvati ozbiljna oštećenja.

Inhalacija para Glavna opasnost za ljudsko zdravlje pri radu s naftom. Simptomi p j j p p

ovise o vrsti i koncentraciji plina te vremenu izloženosti (nadraženost očiju, glavobolja, grčevi u stomaku, paraliza dišnih organa...smrt)

Pored para ugljikovodika sirovu naftu često prati vodikov sulfid Pored para ugljikovodika sirovu naftu često prati vodikov sulfid(H2S); otrovan plin; miris pokvarenih jaja; vrlo brzo umrtvi osjetilo mirisa; izaziva paralizu dišnih organa; oštećuje vid i unutrašnje organe

Izostanak mirisa aromatskih ugljikovodika nikad se ne uzima kao indikator izostanaka otrovnih para (zbog djelovanja H2S na osjetilo mirisa)S f M i l C D Sh d i i i Safety Material Cargo Data Sheet – podaci o opasnostima i pravilnom rukovanju (za svaki pojedini teret – dostavlja krcatelj)

RUKOVANJE SIROVOM NAFTOMRUKOVANJE SIROVOM NAFTOM

Raspored tankova Cjevovodi Cjevovodi Vrste i svojstva pumpi Posušivanje i cijeđenje tereta Mjerenje razine tereta Mjerenje razine tereta Grijanje tereta

Raspored tankovap Vrste tankova na tankerima:

Tankovi tereta Balastni tankovi Tankovi goriva Tankovi otpadnih voda SLOP tank

Da bi se smanjio utjecaj slobodnih površina tekućina unutrašnjost trupa broda podijeljena je uzdužnim vodonepropusnim pregradama koje odjeljuju teretni prostor na središnji lijevi i desni a poprečnim pregradama ti prostoriteretni prostor na središnji, lijevi i desni a poprečnim pregradama ti prostori su podijeljeni na više dijelova koji formiraju tankove.

Broj tankova ovisi o veličini broda. Brodovi za prijevoz sirove nafte (za istu nosivost) imaju znatno manji broj tankova od product carriera.

IMO-ov odbor stručnjaka usvojio je kao amandman na Aneks 1. Konvencije MARPOL Pravilo 13F prema kojemu se zahtijeva da svi novi tankeri manji od 5000 tona moraju imati dvostruko dno a tankeri veći od 5000 tona nosivosti moraju imati dvostruko dno i dvostruku oplatu (double hull) ili os os o aju a d os u o d o d os u u op a u (doub e u )središnju palubu.

Max. duljina tankova za teret je 20%L. Na tankeru 300 m duljine i 30 m širine prosječan tank tereta ima kapacitet cca. 20000 tona.T k i bič i j d k i Tankovi se obično numeriraju od pramca prema krmi.

Cjevovodij Vrste cjevovoda na tankerima:

Cjevovod za ukrcaj/iskrcaj tereta Protupožarni cjevovod Cjevovod inertnog plina Cjevovod pranja tankova (COW line)

Cj d ši j k i i j d (MARPOL Cjevovod za posušivanje tankova, pumpi i cjevovoda tereta (MARPOL line)

Cjevovod balasta Cjevovodi brodske službe (goriva vode snaitarija ) Cjevovodi brodske službe (goriva, vode, snaitarija...)

Pomoću cjevovoda i odgovarajućih ventila na palubi možemo spojiti svaku cijev i tank s pumpom određenog teretnog prostora.

Promjer cijevi varira ovisno o veličini broda namjeni cjevovoda i Promjer cijevi varira ovisno o veličini broda, namjeni cjevovoda i gustoći tereta za koji je cjevovod namjenjen.

Cjevovod tereta omogućava ukrcaj/iskrcaj i prekrcaj tereta. Cjevovodi Crude Carriera jednostavniji su od cjevovoda Product Cje o od C ude Ca e a jed osta j su od cje o oda oductCarriera.

Ukrcaj/iskrcaj tereta obavlja se cjevovodom tereta koji se preko manifolda spajaju na ukrcajne/iskrcajne linije na obali (terminalu).

Vrste i svojstva pumpiVrste i svojstva pumpi Za manipulacije s teretom potrebne su pumpe. Cjevovodi za manipulaciju tereta spojeni su na glavne

pumpe tereta. One služe i za posušivanje tankova tereta (stripping)(stripping).

Pumpe tereta mogu biti različite izvedbe. Većinom su centrifugalne i pokretane su parnom turbinom.centrifugalne i pokretane su parnom turbinom. Elektropokretane pumpe uzbjegavaju se u sustavu tereta (opasnost od eksplozije).K i i j 2000 /h k d lih k K d Kapacitet im je cca 2000 t/h kod malih tankera. Kod velikih tankera (VLCC, ULCC) je od 5 do 7000 t/h.

Ukupni kapacitet pumpi tereta je oko 5% korisne Ukupni kapacitet pumpi tereta je oko 5% korisne nosivosti tankera/h, pa se teoretski ukrcaj/iskrcaj može obaviti za samo dvadesetak sati.

Mjerenje razine teretaj j Tekućine imaju svojstvo ekspanzije. Iz tog razloga nije moguće

ukrcati tank od poda do pokrova nego se za svaku vrstu siroveukrcati tank od poda do pokrova, nego se za svaku vrstu sirove nafte mora ostaviti odgovarajući ekspanzijski prostor.

Ekspanzija tekućine ovisi o temperaturi. Ista količina tereta zauzeti će različit prostor u tanku ovisno o temperaturi.p p

Što je veća temperatura tekućina ekspandira i zauzima veći prostor uz smanjenje gustoće.

Mjerenje razine (visine) tekućina u tankovima provodi se da bi se j j ( ) putvrdila količina i masa tereta. Na osnovi izmjerene visine ulazi se u posebne tablice iz kojih se izlazi s podatkom o barelima za ulja i tonama za balast.Vi i d ši t t d h t k i ULLAGE Visina od površine tereta do vrha tanka naziva se ULLAGE.

Visina tekućine u tanku naziva se SOUNDING ili INNAGE. Svaki tank ima tablicu kalibracije tankova (ULLAGE TABLE)

ć k j ti ll d đ j dpomoću koje se uz poznati ullage određuju gore navedene vrijednosti. Pri tome se mora voditi računa o trimu i nagibu broda (iz tablica se korigiraju očitane vrijednosti).

Mjerenje razine teretaj j

ULLAGE

SOUNDINGSOUNDING

Količine izračunate na osnovi izmjerenog ULLAGE-a treba korigirati za sediment na dnu tanka i količinu vode u teretu

Teret je ukrcan i iskrcan na različitim temperaturama i to utječe na njegovu gustoću.

Zato se gustoća računa na određenoj (referentnoj) temperaturi. Na tržištu nafte koriste se tri referentne temperature (W Europa 15°C USA 60°F inafte koriste se tri referentne temperature (W Europa 15 C, USA 60 F i Brazil i E Europa 20°C).

Mjerenje težine tereta Težina tereta se može izračunati iz volumena nafte u

svakom pojedinom tanku.p j Nafta ekspandira kad se zagrijava a njena relativna

gustoća se smanjuje. Da bi se izračunala točna težina ž j k d j j ll ti t č l tivažno je kod mjerenja ullage-a znati točnu relativnu

gustoću. Ona se može mjeriti direktno hidrometrom. Relativna gustoća nafte (RD) može se izračunati na Relativna gustoća nafte (RD) može se izračunati na

osnovu temperature i koeficijenta relativne gustoće. Koeficijent relativne gustoće je broj koji pokazuje za k lik ć ij iti l ti t ć k dkoliko će se promijeniti relativna gustoća kada se temperatura promijeni za 1°C. Kreće se (za većinu vrsta nafte) između 0,0003 i 0,0005.) , ,

Težina tereta = volumen X RD

Mjerenje razine teretaMjerenje razine tereta

Uređaji za mjerenje visine tereta u tankovima: Fiksni Prijenosni Prijenosni

Fiksni sustavi nalaze se na palubi iznad tankova tereta. Postoji više izvedbi a najzastupljeniji su Whessoe Tank Gauge, j p j j g ,NorControl i Saab Radar Tank Control.

Mjerenje razine tereta

Whessoe Tank gauge mjeri Ullage na principumjeri Ullage na principu vrpce sa plovkom. U kućištu uređaja je kalibrirana vrpca koja

i št d k l kse ispušta dok plovak ne dosegne razinu tekućine.

Izmjerena veličina se Izmjerena veličina se može očitati na samom uređaju i u prostoriji za nadzor tereta.

Uređaj je opremljen i registratorom.

Mjerenje razine teretaMjerenje razine tereta

Radarski sistem radi na Radarski sistem radi na principu refleksije elektromagnetskih

l M ž k i titi

C B

valova. Može se koristiti jedino kada je tank potpuno inertiran. O lj j AOpremljen je senzorom za kisik i temperaturu i ako je atmosfera

lji đ j ć

A

zapaljiva uređaj neće raditi.

Izmjerena veličina se Izmjerena veličina se očitava u prostoriji za nadzor tereta.

A – radarski snopp B – pretvarač/konverter C – odašiljač i kalibrator

Mjerenje razine tereta

Postoji više izvedbi prijenosnih uređaja (MMSprijenosnih uređaja (MMS, UTI...)

Rade na principu trake i tutega.

Služe za mjerenje razine tereta, temperature itereta, temperature i količine vode koja je ukrcana zajedno sa naftomnaftom.

Koriste ‘’Water Finding Paste’’ i ‘’Oil Finding Paste’’ koje se nanose naPaste koje se nanose na mjernu traku, te promjenom boje određujemo količinu vode iodređujemo količinu vode i tereta u tanku.

POSTUPCI NA TANKERIMA ZA PRIJEVOZ SIROVE NAFTE

k j t t ukrcaj tereta putovanje s teretom iskrcaj tereta putovanje u balastuj čišćenje tankova pranje tankova tereta pranje tankova tereta korištenje inertnog plina ispiranje i degazacija ispiranje i degazacija priprema tankova za popravak

PRANJE TANKOVA TERETAPRANJE TANKOVA TERETA

Tankovi tereta mogu se prati: Tankovi tereta mogu se prati: morskom vodom i sirovom naftom.

Pranje tankova morskom vodom: Ovaj sustav se koristi na malim tankerima. Tankovi se mogu prati

hladnom ili toplom morskom vodomhladnom ili toplom morskom vodom. Morska voda se vodi do grijača i dalje cjevovodom do strojeva za

pranje. Nakon pranja tankovi se prazne i emulzija se iskrcava u SLOP tankove.SLOP tankove.

Najpoznatiji je Butterworth-ov sustav za pranje, kod kojega se mehanička mlaznica spušta do sredine tanka. Mlaznica se okreće u horizontalnom i vertikalnom smjeru i tako pere stjenke tanka. j p jTemperatura morske vode za pranje je od 75°C do 85°C. Ovaj sustav još i danas koriste manji tankeri.

Pranje tankova sirovom naftom (COW-Crude Oil Washing)

Nakon iskrcaja sirove nafte na stijenkama ostaju talozi koji se Nakon iskrcaja sirove nafte na stijenkama ostaju talozi koji se sastoje od parafinskih i asfaltnih materija a koje je potrebno ukloniti radi ukrcaja novog tereta.

Postupak COW se sastoji u tome da se dio tereta koji se iskrcava Postupak COW se sastoji u tome da se dio tereta koji se iskrcava provede kroz sustav za pranje i snažnim mlazovima (tlak na mlaznici 9-10 kg/cm²) isperu površine tanka (‘’oil to remove oil’’). Nakon COW nije potrebno ispiranje vodom.

Sirova nafta koja sadrži kapljice vode nije prikladna za COW zbog proizvodnje statičkog elektriciteta. Zato se prije početka pranja iskrca cca 1m tereta sa dna (u SLOP tank) koji sadrži najviše morske vode pa se počinje pranje s tzv ‘’dry crude’’morske vode, pa se počinje pranje s tzv. dry crude .

Svaki novi tanker sa više od 20.000 DWT mora biti opremljen sustavom za COW – MARPOL Anex 1 Pravilo 13(6)

Oprema za COW sastoji se od strojeva cjevovoda i mlaznica Kod Oprema za COW sastoji se od strojeva, cjevovoda i mlaznica. Kod VLCC-a koristi se 6 strojeva (mlaznica) po jednom tanku.

Pranje tankova sirovom naftomPranje tankova sirovom naftom Prednosti:

Smanjeno zagađivanje mora Skraćeno vrijeme čišćenja tankova Manje je ručnog čišćenja taloga Manje je ručnog čišćenja taloga Bolja kvaliteta iskrcanog tereta Manje tereta ostaje na brodu nakon iskrcaja

M j k liči k d l iji k j i k Manja količina morske vode u emulziji koja se iskrcava Manja korozija stjenki tankova nego kod pranja morskom vodom

Nedostaci: Nedostaci: Neprikladnost nekih vrsta tereta za COW Produženo vrijeme iskrcaja tereta Isparavanje lakših frakcija sirove nafte

Pranje tankova sirovom naftom - proceduraj p

Kada je nužno provesti COW tijekom iskrcaja zapovjednik mora o Kada je nužno provesti COW tijekom iskrcaja zapovjednik mora o tome obavijestiti terminal 24 sata prije početka pranja. Pranje se može provesti jedino uz odobrenje sa terminala.

Prije pranja moraju se poduzeti sve sigurnosne provjere (kompletne Prije pranja moraju se poduzeti sve sigurnosne provjere (kompletne opreme) i ispuniti odgovarajuće Check Liste.

Tankovi koji će se prati moraju biti potpuno inertirani (max. postotak kisika 8% ili prema zahtjevu terminala).p j )

Osoblje mora biti kvalificirano i certificirano za operaciju COW. Tijekom pranja sustav mora biti pod punim nadzorom kako bi bilo

kakvo istjecanje nafte bilo odmah zamijećeno.j j j Tankove prati jedino ‘’suhom’’ naftom. Tank iz kojega će se uzimati

nafta za pranje zato mora biti djelomično iskrcan (kako bi se uklonila voda iz nafte). Ako se za pranje koristi nafta iz SLOP tanka i ona

biti hmora biti suha.

Pranje tankova sirovom naftom – procedura višestupnjevitog pranjavišestupnjevitog pranja

A B

DC

Pranje tankova sirovom naftom – procedura iš t j it jvišestupnjevitog pranja

A l i j d š j jihA – mlaznica je podešena za pranje gornjih slojeva tanka

B i k 1/3 t t l i j d šB – iskrcana 1/3 tereta; mlaznica je podešena za pranje gornje trećine tanka

C i k 2/3 t t l i j d šC – iskrcane 2/3 tereta; mlaznica je podešena za pranje središnjeg dijela tanka

D i k j l k i t t l i j d šD – iskrcan cjelokupni teret; mlaznica je podešena za pranje donjih dijelova tanka; u trenutku završetka iskrcaja mlaznica započinje pranjezavršetka iskrcaja mlaznica započinje pranje poda tanka

SUSTAV INERTNOG PLINA (IGS – Inert Gas System)

Primjena ovog sustava potaknuta je čestim nesrećama Primjena ovog sustava potaknuta je čestim nesrećama na moru s katastrofalnim posljedicama.

Sustav inertnog plina služi za zaštitu od požara i g p peksplozije.

Da bi se izbjegla opasnost od požara i eksplozije potrebno je kontrolirati atmosferu u tankovima Ona sepotrebno je kontrolirati atmosferu u tankovima. Ona se kontrolira pomoću uređaja inertnog plina.

Inertiranjem se smanjuje postotak kisika ispod granice koja podržava gorenje Tako se u tanku postiže inertnakoja podržava gorenje. Tako se u tanku postiže inertna atmosfera koju sačinjavaju pare ugljikovodika, inertni plin i kisik u koncentraciji koja onemogućuje eksploziju.

Prema SOLAS-u (Dio II-2, pravilo 60), sustav inertnog plina obvezan je za sve tankere od 20.000 DWT i više, kao i za sve tankere koji su opremljeni sustavom za j p jCOW

Svojstva i dobivanje inertnog plinaSvojstva i dobivanje inertnog plina

I t i li i li ili j li Inertnim plinom nazivamo plin ili smjesu plinova koji ne gore i ne podržavaju gorenje.

Prema IMO propisima inertni plin koji se dovodi Prema IMO propisima inertni plin koji se dovodi u tankove mora imati nadtlak od 200 do 600 mm stupca vode (0.02 do 0.06 bara), manje od 5% ( ) jkisika i temperaturu nižu od 50°C.

Inertni plin mora biti kompatibilan s teretom koji se prevozise prevozi.

Za dobivanje inertnog plina na brodu koristi se generator inertnog plina ispušni plinovi izgenerator inertnog plina, ispušni plinovi iz kotlova ili iz pomoćnih motora.

Inertiranje tankova tereta na broduInertiranje tankova tereta na brodu

Dva su osnovna načina inertiranja:Dva su osnovna načina inertiranja: Inertiranje tankova potiskivanjem (displacement method) Inertiranje tankova miješanjem inertnih plinova i zapaljivih para tereta

(dilution method)(dilution method)Inertiranje tankova potiskivanjem: Inertni plin ulazi u tank malom brzinom i potiskuje eksplozivne pare

koje kroz odušnik izlaze u atmosferukoje kroz odušnik izlaze u atmosferu Brzina ulaska inertnog plina mora biti mala da ne dođe do

nekontroliranog miješanja inertnog plina i para tereta Kako je inertni plin teži od para ugljikovodika zadržava se ispod njih Kako je inertni plin teži od para ugljikovodika zadržava se ispod njih

i potiskuje ih u atmosferu. Zapaljive pare odvode se kroz otvore za ventilaciju. Na otvorima se

mjeri postotak kisika i kad je manji od 5% smatra se da je tank j p j j jinertiran.

Prednost ovog sustava je mala potrošnja inertnog plina, pa se jednovremeno može inertirati više tankova

Inertiranje tankova miješanjemInertiranje tankova miješanjem

I t i li l i t k lik b i i ij š Inertni plin ulazi u tank velikom brzinom i miješa se sa zapaljivim parama tereta. Ta smjesa se iz tanka odvodi kroz ventilacijski otvor.tanka odvodi kroz ventilacijski otvor.

Inertiranje ovim načinom je brže nego kod potiskivanja.j

Ovim načinom istovremeno se može inertirati manji broj tankova. Pri inertiranju se troši velika količina inertnog plinakoličina inertnog plina.

Tijekom inertiranja mjeri se sadržaj kisika i eksplozivnih para na više mjesta u tanku i naeksplozivnih para na više mjesta u tanku i na različitim visinama.

Primjena sustava inertnog plina u eksploataciji broda

U primjeni sustava inertnog plina U primjeni sustava inertnog plina razlikujemo postupke kod: Ukrcaja tereta, Prijevoza tereta,j Iskrcaja tereta i Pranja tankova Pranja tankova.

Primjena sustava inertnog plina tijekom ukrcaja tereta

Prije početka ukrcaja tank tereta mora biti propisno j p j p pinertiran

Kad započne ukrcaj nadolazeći teret potiskuje inertni plin koji izlazi iz tanka kroz sigurnosni ventil na palubikoji izlazi iz tanka kroz sigurnosni ventil na palubi

Ako kod ukrcaja tank nije inertiran prazan prostor iznad tereta vrlo brzo bi se ispunio parama ugljikovodika i u tanku bi se stvorile sljedeće zone:tanku bi se stvorile sljedeće zone: Presiromašna (nezapaljivo područje) Zapaljiva (najopasnije područje) Prebogata (nije zapaljiva, ali u određenom omjeru s kisikom

može doći do stvaranja eksplozivne smjese) Po završetku ukrcaja na vrhu tanka bi se stvorila zona j

prebogate koncentracije. Zato je potrebno inertirati tank prije ukrcaja. Neposredno prije početka ukrcaja mora se prestati sa inertiranjem (nastavak bi doveo do stvaranja p j ( jprevelikog nadtlaka u tanku).

Zone koncentracije para u neinertiranom tanku prilikom ukrcajaprilikom ukrcaja

ZRAK

PRESIROMAŠNA KONCENTRACIJA ZAPALJIVA KONCENTRACIJA

PRESIROMAŠNA KONCENTRACIJA

PREBOGATA KONCENTRACIJA

ZAPALJIVA KONCENTRACIJA

SIROVA NAFTA


SIROVA NAFTASIROVA NAFTA


ZAPALJIVA KONCENTRACIJA PREBOGATA KONCENTRACIJA


SIROVA NAFTA

Primjena sustava inertnog plina tijekom prijevoza tereta

Tijekom prijevoza kad je tank nakrcan teretom i kada Tijekom prijevoza kad je tank nakrcan teretom i kada postoji nadtlak inertnog plina teoretski nije potrebno nikakvo inertiranje.

U praksi, sustav inertnog plina treba ponovno aktivirati ako nadtlak padne ispod 0.02 bara. Razlog smanjenju nadtlaka (i gubitka inertnog plina) je propuštanje tanka ( g g p ) j p p jna poklopcima ili brtvama sondi odušnika.

Tijekom plovidbe, ako dođe do daljnjeg pada tlaka, stvara se prebogata koncentracija ugljikovodika istvara se prebogata koncentracija ugljikovodika i uključuje se alarm koji aktivira sustav inertnog plina. Inertni plin ponovno inertira atmosferu i kada se postigne nadtlak od 0 06 bara tank je ponovno inertirannadtlak od 0.06 bara tank je ponovno inertiran.

Iz navedenih razloga tijekom plovidbe potrebno je kontrolirati tlak u tankovima tereta.

Primjena sustava inertnog plina tijekom iskrcaja tereta

Ako je tank inertiran prilikom iskrcaja tereta ne postoji Ako je tank inertiran prilikom iskrcaja tereta ne postoji opasnost od eksplozije. Zato na početku iskrcaja sustav inertnog plina mora biti uključen. Plin se u tank uvodi pod

li dtl kmalim nadtlakom. Opasnost od eksplozije tijekom iskrcaja znatno je veća

nego tijekom ukrcaja. Zato se prazan prostor nastao g j j p ptijekom iskrcaja mora popuniti inertnim plinom, pa ventilatori moraju raditi punim kapacitetom.

Tijekom iskrcaja stalno treba kontrolirati tlak inertnog Tijekom iskrcaja stalno treba kontrolirati tlak inertnog plina u tanku i ako se isti približava negativnoj vrijednosti treba usporiti iskrcaj da ne bi tank dospio u područje vakuumavakuuma.

Na sljedećem slajdu prikazane su zone koje bi se stvorile u tanku tijekom iskrcaja (ako tank nije inertiran).

Zone koncentracije para u neinertiranom tanku ilik i k jprilikom iskrcaja

ZAPALJIVA KONCENTRACIJAPREBOGATA KONCENTRACIJA





PRESIROMAŠNA KONCENTRACIJA ZRAK

PRESIROMAŠNA KONCENTRACIJA




SIROVA NAFTA SIROVA NAFTA

KONTROLA TERETA I UZIMANJE UZORAKA

Z t k ć t t t t j ij ik Za tekuće terete u rasutom stanju prijevoznik odgovara prema Hague i Hague Visby pravilima isto kao i za sve ostale vrste teretaisto kao i za sve ostale vrste tereta.

Većina teretnica uključuje klauzulu ‘’shipped in apparent good order and condition’’ Da li jeapparent good order and condition . Da li je moguće to postići kada se ukrcaj obavlja zatvorenim sustavom cjevovoda?zatvorenim sustavom cjevovoda?

Zato je tijekom ukrcaja potrebno uzimati uzorke tereta i mjeriti njegovu temperaturu i gustoćutereta i mjeriti njegovu temperaturu i gustoću, kako bi se na iskrcaju izbjegle sve pritužbe vezane za teret.

KONTROLA TERETA

KONTROLA KOLIČINE

KONTROLA SPECIFIČNE KOLIČINE

VODE U TERETUKONTROLA

TEMPERATURE

SPECIFIČNE GUSTOĆE

TEMPERATURE

ŠKONTROLA TERETA JE POTREBNA KAKO BI SE ŠTOTOČNIJE MOGLA ODREDITI KOLIČINA TERETA

UKRCANOG NA ILI ISKRCANOG SA BRODA.ZABILJEŽENE SU ČESTE PRITUŽBE RADI NEDOVOLJNE

KOLIČINE ISPORUČENOG TERETA I ONEČIŠĆENJAISTOG DRUGIM TERETOM. TO JE ČESTOISTOG DRUGIM TERETOM. TO JE ČESTO

POSLJEDICA NEPRAVILNO PRIPREMLJENIH SKLADIŠTA I CJEVOVODA, SLABO KONTROLIRANOG UKRCAJA TERETA KAO I NEDOVOLJNA KONTROLA TERETATERETA, KAO I NEDOVOLJNA KONTROLA TERETA

TIJEKOM PRIJEVOZA.

Uzimanje uzoraka opća pravilaUzimanje uzoraka – opća pravila

Vl i i (b d ) ili kl b i i d ti i t k ij Vlasnici (broda) ili klubovi mogu izdati instrukcije zapovjedniku vezano za uzorkovanje tereta. Takve instrukcije obično sadrže sljedećeTakve instrukcije obično sadrže sljedeće preporuke:

Uzorke uzimati na manifoldu na početku ukrcaja (first run Uzorke uzimati na manifoldu na početku ukrcaja (first run sample), odmah nakon pokusnog ukrcaja (test-load) i iz tankova nakon završetka ukrcaja

Voditi dnevnik uzorkovanja Voditi dnevnik uzorkovanja Uzorke uzimati zajedno (krcatelj i član posade) Uzorke uzimati prije početka iskrcaja Uzorci moraju biti reprezentativni i uzeti u dva seta (za

krcatelja i prijevoznika).

Uzimanje uzoraka tijekom ukrcajaUzimanje uzoraka tijekom ukrcaja

U ti ‘’fi t ’’ if ld i i t k ij Uzeti ‘’first run’’ sa manifolda i iz tanka po cijenu zaustavljanja ukrcajaU k i ti j d d t ik Uzorke uzimati zajedno sa predstavnikom krcatelja i podijeliti između dviju strana na kraju uzorkovanjauzorkovanja

Ako dođe do prekida ukrcaja i zamjene pumpi ili cjevovoda obvezno uzeti odgovarajuće uzorke izcjevovoda obvezno uzeti odgovarajuće uzorke iz tanka prije i nakon zamjene

Na završetku ukrcaja uzeti reprezentativan Na završetku ukrcaja uzeti reprezentativan uzorak iz svakog tanka

Uzimanje uzoraka prije iskrcajaUzimanje uzoraka prije iskrcaja

U k i ti j d d t ik Uzorke uzimati zajedno sa predstavnikom primatelja tereta.

Obično se uzima uzorak sa vrha iz sredine Obično se uzima uzorak sa vrha, iz sredine, donjeg dijela i sa dna tanka.

Uz obvezno mjerene visine tereta (ullage) i Uz obvezno mjerene visine tereta (ullage) i njegove temperature potrebno je odrediti i količinu vode u teretu. Za određivanje količine vode obično se koristi ručna sonda s pastom zavode obično se koristi ručna sonda s pastom za otkrivanje vode (water finding paste).

Ako primatelj utvrdi da teret ne odgovara Ako primatelj utvrdi da teret ne odgovara specifikaciji, zapovjednik treba odmah zahtijevati analizu od neovisnog tijela (obično P&I Club).

Procedura uzimanja uzorakaProcedura uzimanja uzoraka

U i l t lj j t kl k Uzorci se uglavnom stavljaju u staklenke (zapremine 0.5 litara) koje se mogu zatvoriti nepropusnim poklopcem.nepropusnim poklopcem.

Pri uzorkovanju je važna čistoća opreme (staklenke, sonde, instrumenti). Osoblje koje ( ) j juzorkuje mora imati odgovarajuću zaštitnu opremu.Najosjetljivije je uzimanje uzoraka iz manifolda Najosjetljivije je uzimanje uzoraka iz manifolda. Takav uzorak mora se uzeti dok teče nafta kroz cjevovod.cjevovod.

Uzorci se moraju uzimati zajedno sa ovlaštenim predstavnikom krcatelja/primatelja.

Označavanje uzorakaOznačavanje uzoraka

Svi uzorci zajedno uzeti moraju biti identično označeni i Svi uzorci zajedno uzeti moraju biti identično označeni i podijeljeni u dva seta (jedan set prijevozniku, drugi krcatelju/primatelju).

Jedini način za izbjegavanje sporova oko tereta je nazočnost ovlaštenog člana posade pri uzimanju i označavanju uzoraka. Pri označavanju treba inzistirati da j jse isto obavi na brodu.

Oznake bi trebale sadržavati: Opće podatke (datum i vrijeme uzorkovanja naziv tereta Opće podatke (datum i vrijeme uzorkovanja, naziv tereta,

odredište, podatke o krcatelju...) Podatke o teretu (količina tereta, broj tanka, ullage i temperaturu,

broj teretnice točno mjesto uzorkovanja (manifold cjevovod firstbroj teretnice, točno mjesto uzorkovanja (manifold, cjevovod, first run, pozicija u tanku....)

Oznake moraju potpisati ovlašteni član posade i predstavnik krcatelja/primateljapredstavnik krcatelja/primatelja

Instrumenti za uzorkovanjeInstrumenti za uzorkovanje

Moraju biti kompatibilni s teretom Moraju biti kompatibilni s teretom Moraju biti jednostavni za rukovanje i

d ž j i b i ( d b d kiodržavanje i robusni (za rad u brodskim uvjetima)

Izvedba ovisi o namjeni instrumenta

Instrumenti za uzorkovanje izvedbeInstrumenti za uzorkovanje - izvedbe

Boca (ili metalna posuda) Boca (ili metalna posuda) za uzorkovanje pričvršćena je na metalni

čnosač. Na početku uzorkovanja

boca je zatvorena, a j ,zatvarač je vezan lancem.

Instrument se spusti na Instrument se spusti na određenu visinu u tanku i povuče se lanac. N k št d Nakon što se posuda napuni instrument se izvuče na površinu.

Instrumenti za uzorkovanje - izvedbej

I t t j lj Instrument je opremljen cilindrom (sampling tipping dipper) zatipping dipper) za uzorkovanje.

Instrument se spušta na Instrument se spušta na određenu dubinu u tanku.

Povlačenjem lanca joslobađa se osiguranje cilindra, cilindar rotira i

i ftpuni se naftom.


Instrument je opremljen posudom (go devil

li b ttl ) k jsampling bottle) koja u donjem dijelu ima uteg. Posuda je otvorena naPosuda je otvorena na vrhu i vezana je lancem.

Na početku uzorkovanja Na početku uzorkovanja odredi se dubina na koju će se spustiti posuda.

Posuda brzo tone i kada se zaustavi na željenoj i i i i ftvisini se napuni naftom.


Instrument je opremljen Instrument je opremljen posudom (bottom sampler or zone sampler) sa ventilom. Ventilom se upravlja pomoćuVentilom se upravlja pomoću lanca.

Instrument se obično koristi za uzimanje uzoraka sa dnauzimanje uzoraka sa dna tanka.

Nakon što se spusti na željenu visinu povlačenjem lancavisinu povlačenjem lanca otvara se ventil na posudi i posuda se napuni naftom. Popuštanjem lanca ventil sePopuštanjem lanca ventil se zatvori.

TERETI U POMORSKOM TERETI U POMORSKOM PROMETUPROMETURR

UKAPLJENI PLINOVIUKAPLJENI PLINOVI

PRIRODNI PLINOVI(eng Natural gases)(eng. Natural gases)

NAFTNI PLINOVINAFTNI PLINOVI(eng. Petroleum gases)

Plinovita goriva se prevoze u ukapljenom Plinovita goriva se prevoze u ukapljenom g p p j mg p p j mstanju jer bi inače zauzimala puno više stanju jer bi inače zauzimala puno više prostora i nosivost broda ne bi bila prostora i nosivost broda ne bi bila prostora i nosivost broda ne bi bila prostora i nosivost broda ne bi bila iskorištena.iskorištena.

600 m3

k lk lplina UkapljenoUkapljenouu

11 3 3 (LNG)(LNG)1m1m3 3 (LNG)(LNG)

Naftni plinovi se ukapljuju i prevoze na tri Naftni plinovi se ukapljuju i prevoze na tri f p p j j pf p p j j pnačina načina LPGLPG brodovima:brodovima:

Pod tlakomPod tlakom(eng. Fully Pressurised Vessels)(eng. Fully Pressurised Vessels)

Tlak plina oko 17 bara, Temperatura plina = Temperaturi Tlak plina oko 17 bara, Temperatura plina = Temperaturi okolineokolineokolineokoline

Kombinacijom tlaka i niske temperatureKombinacijom tlaka i niske temperature(eng Semipressurized Vessels)(eng Semipressurized Vessels)(eng. Semipressurized Vessels)(eng. Semipressurized Vessels)

Tlak plina oko 8 bara, Temperatura plina od Tlak plina oko 8 bara, Temperatura plina od --10 do 10 do --5050°°CCPod niskom temperaturomPod niskom temperaturompp

(eng. Fully refrigerated vessels)(eng. Fully refrigerated vessels)Tlak plina = atmosferskom, Temperatura plina do Tlak plina = atmosferskom, Temperatura plina do --5050°°CC

LPG LPG –– eng. Liquefied Petroleum Gaseseng. Liquefied Petroleum Gases

Prirodni plinovi se ukapljaju i prevoze Prirodni plinovi se ukapljaju i prevoze Prirodni plinovi se ukapljaju i prevoze Prirodni plinovi se ukapljaju i prevoze LNGLNG brodovimabrodovima

Pod niskom temperaturomPod niskom temperaturomdodo --163163°°C C

LNG LNG –– Liquefied Natural GasesLiquefied Natural Gases

OSNOVNE KARAKTERISTIKE OSNOVNE KARAKTERISTIKE PRIRODNOG PLINAPRIRODNOG PLINA

O i t j k j t (CH4) di Osnovni sastojak je metan (CH4)- udio metana varira ovisno o izvoru (70% -Libij d 99 5% Alj k )Libija do 99.5% Aljaska)

Ostali sastojci su etan, propan, butan, j , p p , ,pentan, dušik i CO2

Dobiva se kao ‘’nusprodukt’’ na naftnim Dobiva se kao nusprodukt na naftnim poljima (povezani- associated) ili na plinskim poljima (nepovezani-plinskim poljima (nepovezani-dissociated)

PRIRODNI PLINPRIRODNI PLINDN L NDN L N PREDNOSTIPREDNOSTI NEDOSTACINEDOSTACI

-- najčišće fosilno gorivonajčišće fosilno gorivo-- sagorijeva gotovo bez sagorijeva gotovo bez ostataka (zanemariva ostataka (zanemariva

-- Velika udaljenost od proizvođača do potrošača- Nije moguće pokriti sve

i ij t š č ostataka (zanemariva ostataka (zanemariva količina Sx)količina Sx)-- visoka ogrjevna moćvisoka ogrjevna moć

pozicije potrošača plinovodima- Isključivo pravo država na izgradnju plinovoda-- znatne rezerveznatne rezerve

-- relativno niska cijenarelativno niska cijenaizgradnju plinovoda- Instalacija plinovoda je teška (skupa) i ovisna o terenuterenu- Prekomorski transport zahtijeva skupe brodove i skupe terminalep- Brodovi potencijalni ciljevi terorističkih napada

PRIRODNI PLINPRIRODNI PLIN Prirodni plin u praksi se modificira na dva načina:

thl đi j i k lji j (LNG)· pothlađivanjem i ukapljivanjem (LNG)· stlačivanjem (komprimiranjem) (CNG)

Prirodni plin postaje jedan od najvažnijih izvora Prirodni plin postaje jedan od najvažnijih izvora energije i očekuje se da će mu do 2020. godine potrošnja porasti za 50%.

Trenutno se prirodni plin transportira putem plinovoda Trenutno,se prirodni plin transportira putem plinovoda ili kao ukapljeni prirodni plin (LNG). Transport prirodnog plina plinovodima je pogodan i ekonomičan

k j Z d ki t t za kopnenu namjenu. Za podmorski transport prirodnog plina plinovodi postaju sve zahtjevniji s porastom dubine mora i udaljenosti.

LNG je učinkovit način prijenosa plina na velike udaljenosti i čini 25% cjelokupnog tansporta plina.

REZERVE PRIRODNOG PLINAREZERVE PRIRODNOG PLINA

Svjetske rezerve prirodnog plina iznose ≈173,0 x 10¹²(BILIJARDI) m3 (I : IGU T n Th n 2004) (BILIJARDI) m3. (Izvor: IGU – Terence Thorn 2004).

Svjetska godišnja proizvodnja iznosi 2,53 x 10¹² m3/g

REZERVE PRIRODNOG PLINAREZERVE PRIRODNOG PLINAE E VE DN G L NE E VE DN G L N

R i d li ć j b ž R i d li ć j b ž Rezerve prirodnog plina povećavaju se brže nego Rezerve prirodnog plina povećavaju se brže nego svjetska potrošnjasvjetska potrošnja

Postojeće rezerve dostatne su za 70Postojeće rezerve dostatne su za 70-- godišnju godišnju Postojeće rezerve dostatne su za 70Postojeće rezerve dostatne su za 70 godišnju godišnju proizvodnjuproizvodnju

Trenutne svjetske rezerve:j- Russia 27%- Iran 15%- Qatar 15%- Saudi Arabia 4%

E %- UAE 3%- USA 3%

SVJETSKA TRGOVINA PLINOMSVJETSKA TRGOVINA PLINOM( l d ( l d ³³/ d)/ d)(mlrd m(mlrd m³³/god)/god)

SVJETSKA TRGOVINA PLINOMSVJETSKA TRGOVINA PLINOMSVJETSKA TRGOVINA PLINOMSVJETSKA TRGOVINA PLINOM

Sjeverna Amerika i Zapadna Europa su najveći potrošači plinapotrošači plina Globalna trgovina plinom potiče razvoj i gradnju LNG brodova i LNG terminala

- u 2003. 176 LNG Carriera; naručeno 112, do 2010. planirano 3302004 47 p ij mnih i 22 i n t min l - 2004. 47 prijemnih i 22 izvozna terminala, projektirano 11 novih terminala

planirani porast trgovine (do 2010 ) sa 110 na 230 planirani porast trgovine (do 2010.) sa 110 na 230 milijuna tona godišnje

RAZMJEŠTAJ LNG TERMINALARAZMJEŠTAJ LNG TERMINALA

SVOJSTVA LNGSVOJSTVA LNG--aaSVOJSTVA LNGSVOJSTVA LNG--aaLNG ži 45% ži d (l kši j d d ) LNG teži 45% težine vode (lakši je od vode)

Lagana, bistra, bezbojna tekućinać Tekućina bez mirisa

Nekorozivan je Nije eksplozivan u tekućem stanju Specifična gustoća oko 0.47 t/m³ Zapaljiva i reaktivna tekućina Lakši je od vode (pluta); u dodiru s vodom proizvodi

ž k ( d Ph )snažnu egzotermnu reakciju (Rapid Phase Transition) Ne spada u zagađivače morskog okoliša

ZAPALJIVOST I EKSPLOZIVNOST LNGZAPALJIVOST I EKSPLOZIVNOST LNG--aa Para LNG-a uglavnom metan (prirodni plin), gori samo u uskom

području od 5 do 15% mješavine plina prema zraku. Ako je ž

p j j p p jkoncentracija goriva manja od 5 posto, ne može gorjeti zbog nedostatka goriva. Ako je koncentracija goriva iznad 15 posto, ne može goriti zbog nedostatka kisika. Da bi LNG gorio, mora biti pušten mora hlapiti pomiješati se sa zrakom u određenom pušten, mora hlapiti, pomiješati se sa zrakom u određenom omjeru i biti izložen zapaljivoj tvari.

Vjerojatnost pojave eksplozije u slučaju LNG-a je mala. LNG u tekućem obliku ne može eksplodirati u spremnicima pošto je tekućem obliku ne može eksplodirati u spremnicima pošto je spremljen na otprilike (-160 ºC) pri atmosferskom tlaku. Bez tlaka ili zatočenja oblaka para, ne može doći do eksplozije. Eksplozija od ispuštenih para LNG-a je moguća samo u slučaju da se istovremeno pojavi više preduvjeta: se istovremeno pojavi više preduvjeta:

- da su pare u zapaljivom omjeru,- da su pare u zatvorenom području i

d j i i lj j- da je prisutan izvor zapaljenja. Iz navedenog slijedi da se LNG transportira i skladišti sa istom

sigurnošću kao i svako drugo tekuće gorivo.

PRIPREMA LNGPRIPREMA LNG a ZA TRANSPORTa ZA TRANSPORTPRIPREMA LNGPRIPREMA LNG--a ZA TRANSPORTa ZA TRANSPORT

LNG je prirodni plin ohlađen do tekućeg stanja Kada se prirodni plin ohladi na temperaturu od -256

ºF ( 160 ºC) pri atmosferskom tlaku on se kondenzira F (-160 C) pri atmosferskom tlaku, on se kondenzira tj. prelazi u tekuću fazu.

Prije ukapljanja moraju se iz njega odstraniti či ć k j bi l i k š d j p j j j j g

nečistoće koje bi se mogle smrznuti, kao što su voda, CO2, sumpor, i neki teži ugljikovodici.

Nakon uklanjanja nečistoća (sušenje) provodi se Nakon uklanjanja nečistoća (sušenje) provodi se pothlađivanje u nekoliko stupnjeva (u postrojenju za ukapljanje na T= -256 ºF (-160 ºC) i pri atmosferskom tlaku plin prelazi u tekuće stanje tlaku plin prelazi u tekuće stanje.

Ukapljanjem prirodnog plina moguć je njegov transport LNG Carrierom i skladištenje prije ponovnog uplinjavanja i isporuke tržištuuplinjavanja i isporuke tržištu.

ODRŽAVANJE LNG U TEKUĆEM STANJUODRŽAVANJE LNG U TEKUĆEM STANJU LNG se skladišti kao ključajući kriogen - vrlo hladna

tekućina sa točkom ključanja ovisnom o tlaku pri tekućina sa točkom ključanja ovisnom o tlaku pri kojem se skladišti.

Uskladišteni LNG je analogan ključanju vode samo º º

j j jhladniji za 472 ºF (260 ºC).

Temperatura vode koja ključa od 212 ºF (100 ºC) se ne mijenja ni s povećanjem temperature zbog ne mijenja ni s povećanjem temperature zbog hlađenja isparavanjem. Na sličan način LNG će ostati na približno konstantnoj temperaturi ako se drži na p j pkonstantnom tlaku. Taj fenomen se naziva autorefrigeration (samopothlađivanje).

Dokle god para može napuštati spremnik temperatura Dokle god para može napuštati spremnik, temperatura će biti konstantna. Taj otpareni plin se sakuplja i koristi u postrojenju (ili broda ili terminala) ili ga se p j j gupušta u plinovod.

Natural Gas

Liquefied Natural Gas (LNG)C i Li id

Compressed Natural Gas (CNG)P i d GCryogenic Liquid

0.25 Bar-160ºC

Pressurized Gas100 - 275 Bar45ºC to -30ºC

0.42 t/m3 0.2 - 0.25 t/m3

Consumer

Prirodni ukapljeni li LNGplin - LNG

k l !Fizikalni proces!

Ukapljivanje

1 P P t (1 b )1. P = Patm. (1 bar)

2. T = - 163 °C

3 V 600 puta manji3. V - 600 puta manji

LNG TRANSPORTNI LANACLNG TRANSPORTNI LANACLNG TRANSPORTNI LANACLNG TRANSPORTNI LANAC Opskrba LNG om dolazi prvenstveno iz područja Alžira Opskrba LNG-om dolazi prvenstveno iz područja Alžira,

Trinidada, Nigerije, Indonezije, Qatara, Omana, Malezije, Libije, Abu Dabija, Bruneja i Australije.

Prirodni plin se ukapljuje i transportira brodom do tržišta Azije Prirodni plin se ukapljuje i transportira brodom do tržišta Azije, Europe, Sjeverne Amerike, gdje se često koristi kao gorivo za postrojenja koja proizvode električnu energiju.

LNG se transportira specijalno dizajniranim brodovima do p p j j m mpostrojenja za otplinjavanje.

Terminali za prihvat LNG-a sadrže vezove za sidrenje brodova za iskrcaj LNG-a putem cjevovoda, spremnike LNG-a, isparivače

t LNG i t k ć f t i d i li i t l za povrat LNG-a iz tekuće faze natrag u prirodni plin i ostale elemente za upravljanje postrojenjem.

Terminali su povezani plinovodom sa plinskim sustavom u koji u konačnici odlazi LNG pretvoren u plinovito stanjekonačnici odlazi LNG pretvoren u plinovito stanje.

LNG TRANSPORTNI LANACLNG TRANSPORTNI LANAC

Plinsko poljePlinsko polje-- plinovodplinovod-- postrojenje za ukapljivanje (plinovito stanje)postrojenje za ukapljivanje (plinovito stanje) Postrojenje za ukapljivanjePostrojenje za ukapljivanje-- plinski terminalplinski terminal-- LPG CarrierLPG Carrier-- prijemni prijemni j j p j jj j p j j pp p jp j

terminalterminal-- postrojenje za uplinjavanje (tekuće stanje)postrojenje za uplinjavanje (tekuće stanje) Postrojenje za uplinjavanjePostrojenje za uplinjavanje-- plinovodplinovod-- potrošači (plinovito stanje)potrošači (plinovito stanje)

Prirodni stlačeni plin - CNG

Fizikalni proces!Stlačivanje1 P 200 b1. P > 200 bar2. T = 0 do - 40 °C3. V - 200 puta manji

CNG TEHNOLOGIJACNG TEHNOLOGIJA

CNG (Compressed Natural Gas) je prirodni plin stlačen i uskladišten u zavarene boce pod tlakovima > stlačen i uskladišten u zavarene boce pod tlakovima > 200 bar-a. CNG je istog sastava kao i plin u plinovodima prirodnog plina.P i d i li t i d đ j t t i i Prirodni plin se prvotno pri određenoj temperaturi i tlaku stlači na više tlakove i hladi na niže temperature. Posebno dizajnirani brodovi imaju kl d š đ d l h h l h l

p j jskladišni sistem izrađen od naslaganih horizontalnih ili vertikalnih cijevi pomoću kojih transportiraju hladni stlačeni plin.p

Tehnologija se može podijeliti na tri dijela: stlačivanje, ohlađivanje i transport. Transport uključuje ukrcaj put CNG Carrier-ima te iskrcajuključuje ukrcaj, put CNG Carrier ima te iskrcaj.

CNG lanac podrazumijeva da nema promjene agregatnog stanja plina (plin je u cijelom transportnom lancu u plinovitom stanju)transportnom lancu u plinovitom stanju).

KONSTRUKCIJA CNG BRODOVAKONSTRUKCIJA CNG BRODOVA

CNG brodovi planiraju se graditi sa horizontalno (Entersea Transport NNCCNG brodovi planiraju se graditi sa horizontalno (Entersea Transport NNC-- VOTRANS VOTRANS Concept) i vertikalno položenim cijevima (Trans Ocean Gas, Canadian Enterprise, Knutsen Concept) i vertikalno položenim cijevima (Trans Ocean Gas, Canadian Enterprise, Knutsen p ) p j ( , p ,p ) p j ( , p ,Shipping).Shipping). Koncept vertikalnih cijevi predviđa tlačenje prirodnog plina do 210 bara pri Koncept vertikalnih cijevi predviđa tlačenje prirodnog plina do 210 bara pri temperaturi okolinetemperaturi okoline VOTRANS konceptom predviđeno je tlačenje plina (niži tlakovi od vertikalnog VOTRANS konceptom predviđeno je tlačenje plina (niži tlakovi od vertikalnog p m p j j p ( gp m p j j p ( gkoncepta) i hlađenje do koncepta) i hlađenje do --4040°°CC Program je još u fazi ispitivanjaProgram je još u fazi ispitivanja

USPOREDBA CNG/LNGUSPOREDBA CNG/LNGUSPOREDBA CNG/LNGUSPOREDBA CNG/LNGP EDN NGP EDN NG P EDN NGP EDN NGPREDNOSTI LNGPREDNOSTI LNG Veći kapacitet Veći kapacitet

PREDNOSTI CNGPREDNOSTI CNG Ekonomičniji za Ekonomičniji za pp

brodova za oko 60%brodova za oko 60% Niža cijena broda Niža cijena broda

jjtransport na manjim transport na manjim daljinamadaljinama Niža cijena broda Niža cijena broda

(160/230 mil. US (160/230 mil. US $$)) Niži transportni Niži transportni

jj Niža cijena Niža cijena

postrojenja na obali postrojenja na obali Niži transportni Niži transportni troškovi na velikim troškovi na velikim daljinama (iznad daljinama (iznad

postrojenja na obali postrojenja na obali Isplativ transport iz Isplativ transport iz

manjih nalazišta plinamanjih nalazišta plinadaljinama (iznad daljinama (iznad 3.000 M)3.000 M)

manjih nalazišta plinamanjih nalazišta plina

UKAPLJENI NAFTNI PLINUKAPLJENI NAFTNI PLIN-- LPGLPGUKAPLJENI NAFTNI PLINUKAPLJENI NAFTNI PLIN LPGLPG LPG (Liquified Petroleum Gas) ili ukapljeni naftni plin ( q ) p j p

je smjesa zasićenih ugljikovodika propana i butana (njegovih izomera), te raznih primjesa, ponajviše propena, butena, etana i etena u različitim omjerima. p p , , m mj m

Pri standardnim je uvjetima plinovit i teži od zraka, a ukapljuje se pri prilično niskim tlakovima (od 1,7 do 7 5 bar) 7,5 bar).

Proizvodi se iz nafte i naftnih plinova rafinerijskom preradom ili pri obradi sirovog prirodnog plina.

Vrlo je prikladan za prijevoz, skladištenje i primjenu; skladišti se i prevozi u kapljevitom, a koristi u plinovitom stanju, najčešće se koristi u kućanstvima, p j , j ,kao gorivo u sustavima grijanja i pripreme potrošnje tople vode te za pripremu hrane, čest je i u gospodarstvu a za pogon motornih vozila koristi se još gospo arst u a za pogon motorn h oz a or st s još od 1920. godine.

UKAPLJENI NAFTNI PLINUKAPLJENI NAFTNI PLIN-- LPGLPGUKAPLJENI NAFTNI PLINUKAPLJENI NAFTNI PLIN LPGLPG

N b b ( Neotrovan je, bez boje i mirisa (stoga mu se pri proizvodnji dodaje odorant, za otkrivanje l č š l ) k l u slučaju propuštanja instalacije), ima uske, ali

niske granice eksplozivnosti, a kako je teži od k h č zraka, iz zatvorenih prostora sporo otječe u

atmosferu. Prema podrijetlu i svojstvima stvoren je

njegov naziv – ukapljeni naftni plin ili u j g p j pmeđunarodnoj komunikaciji, prema engleskom - Liquified Petroleum Gas (LPG).

SVOJSTVA LPGSVOJSTVA LPGSVOJSTVA LPGSVOJSTVA LPG

U ljik di i d C3 C4 Ugljikovodici reda C3+C4 Zapaljiv plin

G i lji i j i k 2 2% Granice zapaljivosti propana u smjesi sa zrakom: 2.2% -9.5%

Granice zapaljivosti butana u smjesi sa zrakom : 1.8% -Gran c zapa j ost utana u smj s sa zra om .8 8.4%

Lakši je od vode; isparava u doticaju s vodom Vidljiv oblak para Pare zauzimaju približno 250 veći volumen od

volumena u tekućoj fazi

POVIJEST PRIMJENE LPGPOVIJEST PRIMJENE LPG--aa 1802. u pogon pušten prvi sustav plinske javne rasvjete.p g p p p j j Ukapljeni plin iz nafte je prvi put proizveden 1870.

godine u Njemačkoj za rasvjetu željezničkih odjeljaka. Ukapljeni je naftni plin današnjih svojstava i sastava Ukapljeni je naftni plin današnjih svojstava i sastava

proizveden 1904. u Augsburgu termičkom razgradnjom, tj. zagrijavanjem nafte. Z h l k l f l Za pogon motornih vozila ukapljeni je naftni plin prvi put korišten 1920. u SAD.

Tijekom Drugog svjetskog rata masovno ga koristi Tijekom Drugog svjetskog rata masovno ga koristi Wehrmacht za pogon borbenih vozila (kao zamjena za benzin).

Nakon Drugog svjetskog rata znatno raste proizvodnja i Nakon Drugog svjetskog rata znatno raste proizvodnja i primjena

ukapljenog naftnog plina, prije svega u Zapadnoj Europi

NAČINI PROIZVODNJE LPGNAČINI PROIZVODNJE LPG--aaNAČINI PROIZVODNJE LPGNAČINI PROIZVODNJE LPG aa

PG d LPG se proizvodi iz:- prirodnog sirovog plina ip g g p- sirove nafte

Oko 60 % ukupne proizvodnje LPG-a je iz Oko 60 % ukupne proizvodnje LPG-a je iz prerade prirodnog plina, dok se ostatak proizvodi u rafinerijama sirove nafteproizvodi u rafinerijama sirove nafte.

Pri preradi nafte čini oko 4,5 % masenog, a pri preradi plina oko 4 % volumnog udjela preradi plina oko 4 % volumnog udjela proizvodnje.

PROIZVODNJA LPG IZ PRIRODNOG PLINAPROIZVODNJA LPG IZ PRIRODNOG PLINA Propan i butan sudjeluju u sastavu sirovog prirodnog plina.

Njihov je udio promjenljiv i ovisi od polja do polja pa čak i d b š ti d b š ti i t lj od bušotine do bušotine na istom polju.

Pri preradi sirovog prirodnog plina izdvajaju se viši ugljikovodici koji se tijekom procesa razdvajaju te nastaju ug j j j m p z j ju juetan, propan, n-butan, izo-butan. Iz njihovih struja miješanjem u odgovarajućem omjeru nastaje ukapljeni naftni plin.naftni plin.

Dvije su osnovne skupine postupaka za izdvajanje viših ugljikovodika:

t i b hl đ j ili j hl đ j - postupci bez hlađenja ili uz umjereno hlađenje (apsorpcija, adsorpcija, kompresija i jednostupanjsko vanjsko hlađenje)

- kriogeni postupci (uz pothlaivanje) Izbor postupka ovisi o ulaznom plinu, njegovom tlaku,

željenom udjelu pojedinih proizvoda te mogućim uštedama željenom udjelu pojedinih proizvoda, te mogućim uštedama pri proizvodnji.

PROIZVODNJA LPG IZ SIROVE NAFTEPROIZVODNJA LPG IZ SIROVE NAFTEPROIZVODNJA LPG IZ SIROVE NAFTEPROIZVODNJA LPG IZ SIROVE NAFTE

U lik di i k ji či k lj i ft i li d bi j Uglikovodici koji čine ukapljeni naftni plin dobivaju se i pri rafinerijskoj preradi nafte.

Jedan se njihov dio izdvaja u kolonama za frakcijsku Jedan se njihov dio izdvaja u kolonama za frakcijsku destilaciju u kojima se proizvode laki benzin, petrolej, loživo i plinsko ulje, te teški ostaci. Tako proizveden LNG ilič j ikl d b j d ž LNG prilično je neprikladan za uporabu jer sadržava visok udio sumpora pa se nerijetko dalje prerađuje ili koristi kao gorivo u samom procesu prerade. r g r u m m pr u pr r .

Najviše se sastojaka LPG-a izdvaja pri daljnjim postupcima prerade: krekiranju, hidriranju i

f i jreformiranju.

PROIZVODNJA I POTROŠNJA LPG U PROIZVODNJA I POTROŠNJA LPG U SVIJETUSVIJETUSVIJETUSVIJETU

Udio ukapljenog naftnog plina u svjetskom energetskom gospodarstvu iznosi Udio ukapljenog naftnog plina u svjetskom energetskom gospodarstvu iznosi oko 2% (ne koristi se u proizvodnji električne energije).

Proizvodnja i potrošnja u svijetu od početka sedamdesetih do danas se utrostručila (70/200 milijuna tona)( j )

Najveći proizvođači su zemlje Sjeverne Amerike (45 %), slijede azijske (ponajprije Saudijska Arabija i ostale zemlje Perzijskog zaljeva te Indonezija) s oko 30% i europske zemlje (Velika Britanija i Norveška) (20 %).

Raspored potrošnje je sličan: na sjevernoameričke zemlje otpada oko 48 % Raspored potrošnje je sličan: na sjevernoameričke zemlje otpada oko 48 %, na Aziju oko 30 % a na Europu oko 20 %.

Međunarodna se trgovina odvija uglavnom pomorskim putem, te u svijetu postoji tridesetak izvoznih i oko 130 uvoznih terminala za ukapljeni naftni plin.p j p j p

U najvećem broju zemalja LPG nije tržišni suparnik LNG-u jer se koristi tamo gdje sustav opskrbe prirodnim plinom još nije, ili uopće neće biti, izgrađen.

LNG se najviše koristi kao gorivo u sustavima grijanja i pripreme potrošne tople vode te za pripremu hrane u kućanstvima pogon vozila i u tople vode, te za pripremu hrane u kućanstvima, pogon vozila i u petrokemijskoj industriji.

LPGLPGFIZIKALNI PROCESFIZIKALNI PROCESUkapljivanjeUkapljivanjeUkapljivanjeUkapljivanjeP= 1.7 do 7.5 baraP= 1.7 do 7.5 baraT= 15T= 15°°CCVV-- 250 do 290 puta 250 do 290 puta

jijimanjimanji

PROIZVODNJAPROIZVODNJAPROIZVODNJAPROIZVODNJA Iz prerade sirovog Iz prerade sirovog

prirodnog plinaprirodnog plina Iz rafinerijske Iz rafinerijske

prerade sirove prerade sirove prerade sirove prerade sirove naftenafte

TRANSPORTTRANSPORTTRANSPORTTRANSPORT Pod tlakom (P= Pod tlakom (P= 17 bara, T= Temp. okoline)17 bara, T= Temp. okoline) Kombinacijom tlaka i niske temperature (Kombinacijom tlaka i niske temperature (P=8 bara, T= P=8 bara, T= --10 do 10 do --5050°°C)C) Pod niskom temperaturom (P= P atm.,Pod niskom temperaturom (P= P atm.,T=do T=do --5050°°C)C) Pod niskom temperaturom (P P atm.,Pod niskom temperaturom (P P atm.,T do T do 5050 C)C)SVAKA OD NAVEDENIH MOGUĆNOSTI PRIJVOZA ZAHTIJEVA POSEBNU SVAKA OD NAVEDENIH MOGUĆNOSTI PRIJVOZA ZAHTIJEVA POSEBNU

KONSTRUKCIJU BRODAKONSTRUKCIJU BRODA

GLAVNE OPASNOSTI UKAPLJENIH PLINOVA

Požar: Požar: Glavna opasnost kod ukapljenih plinova nije prisutna dok su u

tekućem stanju.Gl t ( ž / k l ij ) j lj j k d Glavna opasnost (požar/eksplozija) pojavljuje se kada su u plinovitom stanju (otpuštanje para)

Eksplozija: Moguća je eksplozija oblaka para LPG Do sada nije utvrđena mogućnost eksplozije oblaka para LNG

(nije moguća)

OPASNOSTI ZA MORSKI OKOLIŠ

Plinovi ne spadaju u zagađivače mora (neotrovni i Plinovi ne spadaju u zagađivače mora (neotrovni i nepostojani)

Opasnosti uzrokovane eksplozijomp p j smrtnost morskih organizama u području opasnosti podvodne

eksplozije Znatno manja opasnost za morski okoliš u slučaju Znatno manja opasnost za morski okoliš u slučaju

istjecanja ukapljenog plina nego kod istjecanja sirove nafte

Dodir s hladnom tekućinom uzrokuje ozbiljna oštećenja Dodir s hladnom tekućinom uzrokuje ozbiljna oštećenja tkiva živih bića(osobito LNG)

RAZLIKE IZMEĐU PARA LPG I LNG

LPG LPG oblak para je teži od zraka, pare se postupno miješaju sa

zrakom, mješavina para sporo dostiže LFL i UFLLNG LNG vrlo brzo otpuštanje para lakših od zraka, formiranje i brzo

širenje oblaka para koje brzo dostižu LFL i UFL

Reaktivnost ukapljenih plinovaReaktivnost ukapljenih plinovaeakt vnost ukapljen h pl novaeakt vnost ukapljen h pl nova

Reakcija s vodom

Reakcija tereta Reakcija tereta samog sa sobom

Reakcija tereta sa zrakom

Reakcija tereta jsa drugim teretima ili tvarima

Reakcija s vodom Reakcija s vodom formiranje hidrataformiranje hidrata

ugljikovodici voda

hid tihid tihidratihidrati

K ist li hid t n lik j d blj n m l d i mK ist li hid t n lik j d blj n m l d i mKristali hidrata nalikuju zdrobljenom ledu i moguKristali hidrata nalikuju zdrobljenom ledu i moguizazvati začepljenje cjevovoda tereta, izazvati začepljenje cjevovoda tereta,

zaribavanje pumpi teretazaribavanje pumpi teretazaribavanje pumpi tereta...zaribavanje pumpi tereta...

ugljikovodiciugljikovodiciantifrizantifriz

g jg jhidratihidrati

vodavoda

Antifriz aditivi se dodaju na mjestima gdje dolazi Antifriz aditivi se dodaju na mjestima gdje dolazi d k ij t t ( j t iž j t t )d k ij t t ( j t iž j t t )do ekspanzije tereta (mjesta sniženja temperature)do ekspanzije tereta (mjesta sniženja temperature)

Antifriz se smije dodavati teretu samo ako je toAntifriz se smije dodavati teretu samo ako je todozvoljeno jer za pojedine terete dovoljno je dozvoljeno jer za pojedine terete dovoljno je dozvoljeno, jer za pojedine terete dovoljno je dozvoljeno, jer za pojedine terete dovoljno je da u teretu bude 10ppb tvari koja nije teretda u teretu bude 10ppb tvari koja nije teret

(10g na 1000 t) pa će se teret smatrati onečišćenim.(10g na 1000 t) pa će se teret smatrati onečišćenim.( g ) p( g ) p

Reakcija tereta samog sa sobomReakcija tereta samog sa sobom

Najčešći oblik reakcije tereta samog sa Najčešći oblik reakcije tereta samog sa sobom je polimerizacija koja je posljedica sobom je polimerizacija koja je posljedica sobom je polimerizacija koja je posljedica sobom je polimerizacija koja je posljedica prisutnosti malih količina drugih tereta ili prisutnosti malih količina drugih tereta ili odgovarajućih metanaodgovarajućih metanaodgovarajućih metana.odgovarajućih metana.

Proces polimerizacijeProces polimerizacije Dolazi do oslobađanja topline što ubrzava Dolazi do oslobađanja topline što ubrzava

reakcijureakciju Teretima kod kojih dolazi do polimerizacije Teretima kod kojih dolazi do polimerizacije

dodaju se inhibitori prije ukrcaja i prijevozadodaju se inhibitori prije ukrcaja i prijevozaj p j j p jj p j j p j Inhibitor sprječava reakciju tereta samog sa Inhibitor sprječava reakciju tereta samog sa

sobomsobomsobomsobom

LIQUEFIED GAS – INHIBITOR INFORMATION FORMTo be completed before loading an inhibited cargop g g

SHIP:______________PORT AND BERTH: DATE__________

Potvrda koja Potvrda koja se izdaje se izdaje

_____________________________ TIME__________

jjbrodu koji brodu koji

prevozi prevozi

1. CORRECT TECHNICAL NAME OF CARGO____________2. CORRECT TECHNICAL NAME OF INHIBITOR________3. AMOUNT OF INHIBITOR ADDED__________________4. DATE ADDED__________________________________prevozi prevozi

inhibirani inhibirani teretteret

5. EXPECTED LIFETIME OF INHIBITOR______________6. ANY TEMPERATURE LIMITATION AFFECTING

INHIBITOR____________________________________7. ACTION TO BE TAKEN IF VOYAGE EXCEEDSteretteret EFFECTIVE LIFETIOME OF INHIBITOR_____________

IF ABOVE INFORMATION NOT SUPPLIED, CARGO SHOULDBE REFUSED (IMCO CODES 18.1.2)

FOR SHIP(Signed)_____________

FOR SHORE(Signed)___________

Reakcija tereta sa zrakomReakcija tereta sa zrakomReakcija tereta sa zrakomReakcija tereta sa zrakom

Neki tereti reagiraju sa zrakom(kisikom), Neki tereti reagiraju sa zrakom(kisikom), stvarajući nestabilne spojeve koji mogu stvarajući nestabilne spojeve koji mogu stvarajući nestabilne spojeve koji mogu stvarajući nestabilne spojeve koji mogu izazvati eksploziju.izazvati eksploziju.

Takvi tereti se prevoze pod inertnim plinom Takvi tereti se prevoze pod inertnim plinom Takvi tereti se prevoze pod inertnim plinom Takvi tereti se prevoze pod inertnim plinom ili se inhibirajuili se inhibiraju

Reakcija s drugim teretimaReakcija s drugim teretimaj gj g

Kada se više vrsta tereta prevozi jednim Kada se više vrsta tereta prevozi jednim brodom treba poznavati međusobne reakcije brodom treba poznavati međusobne reakcije p jp jtih tereta.tih tereta.

Ako tereti mogu reagirati međusobno onda ih Ako tereti mogu reagirati međusobno onda ih Ako teret mogu reag rat međusobno onda h Ako teret mogu reag rat međusobno onda h treba krcati odvojenim sustavom cjevovoda i treba krcati odvojenim sustavom cjevovoda i ventila. Također pothlađivanje tereta treba ventila. Također pothlađivanje tereta treba ent a. a ođer poth ađ anje tereta tre a ent a. a ođer poth ađ anje tereta tre a vršiti odvojenim sustavom.vršiti odvojenim sustavom.

Data SheetData Sheet –– podatci o karakteristikama podatci o karakteristikama Data SheetData Sheet podatci o karakteristikama podatci o karakteristikama tereta koji se prevoze i koje trebaju biti tereta koji se prevoze i koje trebaju biti dostupne zapovjedniku brodadostupne zapovjedniku brodadostupne zapovjedniku broda.dostupne zapovjedniku broda.

Reakcije s drugim materijalimaReakcije s drugim materijalimaj g jj g j

Data Sheet Data Sheet –– karakteristike tereta (popis karakteristike tereta (popis materijala koji ne smiju doći u kontakt s materijala koji ne smiju doći u kontakt s materijala koji ne smiju doći u kontakt s materijala koji ne smiju doći u kontakt s teretom)teretom)El ti t t t j biti t k i d El ti t t t j biti t k i d Elementi sustava tereta moraju biti takvi da Elementi sustava tereta moraju biti takvi da ne reagiraju s teretom (cjevovodi, ventili, ne reagiraju s teretom (cjevovodi, ventili, b t lj d i j t )b t lj d i j t )brtve, ulje za podmazivanje, mast...)brtve, ulje za podmazivanje, mast...)

Inertni plin mora imati točno propisanu Inertni plin mora imati točno propisanu koncentraciju COkoncentraciju CO22 ili može reagirati s ili može reagirati s teretom.teretom.

Učinci niskih temperaturaUčinci niskih temperaturaUčinci niskih temperaturaUčinci niskih temperatura

Krhki lomKrhki lomEng. Britle fractureEng. Britle fractureEng. Britle fractureEng. Britle fracture

Propuštanje Propuštanje Eng. SpillageEng. Spillageg p gg p g

Pothlađivanje Pothlađivanje Eng CooldownEng CooldownEng. CooldownEng. Cooldown

Hladna mjesta Hladna mjesta Eng. Cold spotsEng. Cold spots

Formiranje ledaFormiranje ledaFormiranje ledaFormiranje ledaEng. Ice FormationEng. Ice Formation

Krhki lomKrhki lomEng. Britle fractureEng. Britle fracture

Metali i legure materijali pri niskim temp.Metali i legure materijali pri niskim temp.postaju tvrdi i manje elastični, mijenja impostaju tvrdi i manje elastični, mijenja impostaju tvrd manje elast čn , m jenja mpostaju tvrd manje elast čn , m jenja mse kristalna struktura, postaju krhki i ne se kristalna struktura, postaju krhki i ne mogu izdržati naprezanja uslijed statičkih,mogu izdržati naprezanja uslijed statičkih,mogu zdržat naprezanja usl jed stat čk h,mogu zdržat naprezanja usl jed stat čk h,dinamičkih i termičkih opterećenja.dinamičkih i termičkih opterećenja.

Materijali koji dolaze izravno u dodir s Materijali koji dolaze izravno u dodir s hladnim teretom su takve strukture da imhladnim teretom su takve strukture da imn m m u u u mn m m u u u melastičnost i unutarnji otpor rastu prielastičnost i unutarnji otpor rastu priniskim temperaturama (aluminij, specijalneniskim temperaturama (aluminij, specijalnem mp m ( m j, p jm mp m ( m j, p jlegure čelika, bakra i nikla...)legure čelika, bakra i nikla...)

Propuštanje Propuštanje Propuštanje Propuštanje Eng. SpillageEng. Spillage

izrazito opasno po osobe na brodu koje radeizrazito opasno po osobe na brodu koje radep p jp p js teretom i po materijale koji nisu u sustavus teretom i po materijale koji nisu u sustavutereta te nisu otporni na niske temperature.tereta te nisu otporni na niske temperature.

kada dođe do propuštanja važno je znati kada dođe do propuštanja važno je znati karakteristike tereta te na osnovu istih karakteristike tereta te na osnovu istih odlučiti što poduzetiodlučiti što poduzeti

karakteristike tereta su: ime tereta, karakteristike tereta su: ime tereta, TLV TLV –– otrovnost, specifična gustoća teretaotrovnost, specifična gustoća teretai njegovih para, topivost u vodi, i njegovih para, topivost u vodi, temperatura zapaljivosti i paljenja tereta.temperatura zapaljivosti i paljenja tereta.

P hl đ P hl đ Pothlađivanje Pothlađivanje Eng. CooldownEng. Cooldown

sustav tereta koji se prevozi pothlađen morasustav tereta koji se prevozi pothlađen mora thl diti ij k j thl diti ij k j se pothladiti prije ukrcaja. se pothladiti prije ukrcaja.

pothlađivanje se vrši sa dijelom tereta koji pothlađivanje se vrši sa dijelom tereta koji t j b d (k k t t ) dij lt j b d (k k t t ) dij lostaje na brodu(kao konstanta), a dijelomostaje na brodu(kao konstanta), a dijelom

teretom (sustavom) prilikom ukrcaja istog.teretom (sustavom) prilikom ukrcaja istog. l thl đi j ij ž lj t l thl đi j ij ž lj t naglo pothlađivanje nije poželjno za sustav naglo pothlađivanje nije poželjno za sustav

tereta jer može doći do krhkog loma.tereta jer može doći do krhkog loma.

Hladna mjesta Hladna mjesta Hladna mjesta Hladna mjesta Eng. Cold spotsEng. Cold spots

t j j ti dj j i l ij t k t j j ti dj j i l ij t k nastaju na mjestima gdje je izolacija tanka unastaju na mjestima gdje je izolacija tanka ukojemu se nalazi pothlađeni teret oštećena. kojemu se nalazi pothlađeni teret oštećena.

d l i d f i j ij i l d d l i d f i j ij i l d dolazi do formiranja snijega i leda na dolazi do formiranja snijega i leda na čeličnim površina tkz. hladna mjestačeličnim površina tkz. hladna mjesta

hl d j t j i li ti M hl d j t j i li ti M hladna mjesta se moraju izolirati . Mora hladna mjesta se moraju izolirati . Mora se spriječiti daljnje nastajanje snijega i se spriječiti daljnje nastajanje snijega i l d t b d d j ć tl d t b d d j ć tleda, upotrebom vode odgovarajuće temp.,leda, upotrebom vode odgovarajuće temp.,sustava za grijanje i sl.sustava za grijanje i sl.

Formiranje ledaFormiranje ledaFormiranje ledaFormiranje ledaEng. Ice FormationEng. Ice Formation

led se formira zbog vode u sustavu teretaled se formira zbog vode u sustavu teretaa uslijed niskih temperatura. a uslijed niskih temperatura. j pj p

formiranjem leda može doći do oštećenjaformiranjem leda može doći do oštećenjaelemenata sustava tereta (cijevi, ventila,elemenata sustava tereta (cijevi, ventila,jjpumpi tereta)pumpi tereta)

formiranje leda u sustavu tereta sprječavaformiranje leda u sustavu tereta sprječavaj p jj p jse dodavanjem odgovarajućeg antifriza se dodavanjem odgovarajućeg antifriza

Kontrola pritiska u sustavu teretaKontrola pritiska u sustavu teretaKontrola pritiska u sustavu teretaKontrola pritiska u sustavu tereta

sustav tereta sustav tereta –– zatvoreni sustav zatvoreni sustav visoki i niski pritisakvisoki i niski pritisak kondenzacija para tereta kondenzacija para tereta –– smanjenje smanjenje kondenzacija para tereta kondenzacija para tereta smanjenje smanjenje

pritiskapritiskai j i j ć j ć j isparavanje tereta isparavanje tereta –– povećavanje povećavanje pritiskapritiskapp

sigurnosni ventilisigurnosni ventili

li t iti k ij i i li t iti k ij i i nagli porast pritiska u cijevima naziva nagli porast pritiska u cijevima naziva se hidraulični udar ( pressure surge ) i se hidraulični udar ( pressure surge ) i p gp gmože oštetiti sustav tereta, pa se može oštetiti sustav tereta, pa se prilikom rukovanja teretom mora prilikom rukovanja teretom mora prilikom rukovanja teretom mora prilikom rukovanja teretom mora obratiti pažnja koje ventile obratiti pažnja koje ventile otvarati/zatvarati te kojom brzinomotvarati/zatvarati te kojom brzinomotvarati/zatvarati te kojom brzinom.otvarati/zatvarati te kojom brzinom.

u tankovima tereta nastoji se uvijek u tankovima tereta nastoji se uvijek postići nadtlak, tlak veći od okolnog postići nadtlak, tlak veći od okolnog atmosferskog, kako bi se spriječio atmosferskog, kako bi se spriječio f g, p jf g, p julazak zraka u tankove i nastajanje ulazak zraka u tankove i nastajanje opasnih zapaljivih smjesaopasnih zapaljivih smjesaopasnih zapaljivih smjesa.opasnih zapaljivih smjesa.

Utjecaj ukapljenih plinova na psihofizičke Utjecaj ukapljenih plinova na psihofizičke b l db l dosobine ljudiosobine ljudi

TLV TLV –– treshold limit value, najveća dozvoljena treshold limit value, najveća dozvoljena koncentracija opasnog plina u zraku pri kojoj koncentracija opasnog plina u zraku pri kojoj koncentracija opasnog plina u zraku pri kojoj koncentracija opasnog plina u zraku pri kojoj čovjek može obavljati posao a da mu se čovjek može obavljati posao a da mu se fizičke osobine ne umanjuju(ne oštećuje fizičke osobine ne umanjuju(ne oštećuje j j ( jj j ( jorganizam). organizam).

Ako i dođe do nekih promjena one su takvog Ako i dođe do nekih promjena one su takvog p j gp j gkaraktera da se nakon 16 satnog odmora u karaktera da se nakon 16 satnog odmora u potpunosti izgubepotpunosti izgube

Pored TLV trebaju se uzeti i drugi uvjeti Pored TLV trebaju se uzeti i drugi uvjeti rada u obzir kao temperatura, vlažnost, težina rada u obzir kao temperatura, vlažnost, težina

d i ličd i ličrada i slično.rada i slično.

Većina ukapljenih plinova je otrovna za Većina ukapljenih plinova je otrovna za č j k lji dj l j k i ili č j k lji dj l j k i ili čovjeka, zapaljiva, djeluje korozivno ili čovjeka, zapaljiva, djeluje korozivno ili nadražljivo na ljudski organizam, te na njegov nadražljivo na ljudski organizam, te na njegov ži č i ži č i živčani sustav.živčani sustav.

S obzirom na način djelovanja na ljudski S obzirom na način djelovanja na ljudski organizam opasne tvari dijelimo u 4 grupe:organizam opasne tvari dijelimo u 4 grupe:organ zam opasn t ar j mo u gruporgan zam opasn t ar j mo u grup

Iritanse ili nadražljivceIritanse ili nadražljivce

Asfiktanse ili zagušljivceAsfiktanse ili zagušljivce

k l lk l lAnestetike ili opojne plinoveAnestetike ili opojne plinove

Sustavne ili krvne otroveSustavne ili krvne otroveSustavne ili krvne otroveSustavne ili krvne otrove

Važno je napomenuti da pravilnim Važno je napomenuti da pravilnim k j t t i t t k j t t i t t rukovanjem teretnim sustavom te rukovanjem teretnim sustavom te

nošenjem zaštitne obuće i odjeće u nošenjem zaštitne obuće i odjeće u j jj jvelikom se postotku smanjuje mogućnost velikom se postotku smanjuje mogućnost nanošenja šteta psihofizičkim osobinama nanošenja šteta psihofizičkim osobinama nanošenja šteta psihofizičkim osobinama nanošenja šteta psihofizičkim osobinama čovjeka.čovjeka.J d d ž ih či b ik j J d d ž ih či b ik j Jedan od važnih čimbenika je Jedan od važnih čimbenika je koncentracija kisika u okolini u kojoj koncentracija kisika u okolini u kojoj čovjek radi.čovjek radi.

Koncentracija kisika u ovisnosti o Koncentracija kisika u ovisnosti o j č j kj č j knuspojavama na čovjekunuspojavama na čovjeku

%% %% %% %% %%

OO22

21% 18 21% 18 –– 16% 16 16% 16 –– 12% 14 12% 14 –– 9% 10 9% 10 –– 6%6%

Normalno održavanježivotnih funkcija.

Uzrokuje ubrzani pulsi ubrzano disanje,

poteškoće u radu mišića,Uzrokuje nesvjesticu,

grčeve, a duži

Minimalna količinakisika za održavanje

p ,glavobolju i pad koncentracije.

grčeve, a duži nedostatak kisika

uzrokuje zaustavljanjesrca u roku 6 - 8 min.kisika za održavanje

životnih funkcijačovjeka, ovisna o

njegovoj psihofizičkojUzrokuje plavilo lica i usana,

neosjetljivost na bol injegovoj psihofizičkojkondiciji.

neosjetljivost na bol iotupljenost.

Postupci s teretomPostupci s teretomDRY DOCK DRY DOCK

HOLD DRYINGGAS FRREING

INERTINGINERTING

PURGING WARM UP

COOLDOWN BALLAST VOYAGE

LOADING LOADED VOYAGE DISCHARGE

KONSTRUKCIJA BRODOVA ZA KONSTRUKCIJA BRODOVA ZA PRIJEVOZ UKAPLJENIH PLINOVAPRIJEVOZ UKAPLJENIH PLINOVA

K nst k ijski htj i s d ž ni s K nst k ijski htj i s d ž ni s Konstrukcijski zahtjevi sadržani su u Konstrukcijski zahtjevi sadržani su u International Gas Code, IGC, Vol. III, 1974.International Gas Code, IGC, Vol. III, 1974.

Osnovna pravila:Osnovna pravila:Osnovna pravila:Osnovna pravila: Ne dovesti ukapljeni plin u kontakt s Ne dovesti ukapljeni plin u kontakt s

materijalima koji nisu otporni na niske materijalima koji nisu otporni na niske materijalima koji nisu otporni na niske materijalima koji nisu otporni na niske temperaturetemperature

Ne dopustiti stvaranje eksplozivne smjese Ne dopustiti stvaranje eksplozivne smjese ( l k l k / l k ( l k l k / l k

p j p jp j p j(ulazak plina u prostor sa zrakom/ ulazak (ulazak plina u prostor sa zrakom/ ulazak zraka u prostor sa plinom)zraka u prostor sa plinom)

Udaljiti sve zapaljive izvore iz područja gdje Udaljiti sve zapaljive izvore iz područja gdje Udaljiti sve zapaljive izvore iz područja gdje Udaljiti sve zapaljive izvore iz područja gdje bi plin i zrak mogli doći u kontakt.bi plin i zrak mogli doći u kontakt.

VRSTE BRODOVAVRSTE BRODOVA

B d i ij B d i ij Brodovi za prijevoz Brodovi za prijevoz polupothlađenih ukapljenih polupothlađenih ukapljenih plinovaplinovaplinovaplinova

Brodovi za prijevoz plinova Brodovi za prijevoz plinova pod tlakompod tlakompod tlakompod tlakom

Brodovi za prijevoz Brodovi za prijevoz potpuno pothlađenih potpuno pothlađenih p p pp p pplinovaplinova

Vrsta plina i način Vrsta plina i način transporta uvjetuju transporta uvjetuju konstrukciju broda konstrukciju broda (tankova i sustava tereta)(tankova i sustava tereta)(tankova i sustava tereta)(tankova i sustava tereta)

OPREMA ZA PREKRCAJ PLINAOPREMA ZA PREKRCAJ PLINA

Tornjevi za ukrcaj/iskrcaj (nalaze se na obali; podesive visine; imaju povratni cjevovod i automatske zaustavljače ukrcaja/iskrcaja)povratni cjevovod i automatske zaustavljače ukrcaja/iskrcaja)

KONSTRUKCIJA TANKOVAKONSTRUKCIJA TANKOVA-- SFERIČNI OBLIKSFERIČNI OBLIK

Sferični spremnik oslonjen je po Sferični spremnik oslonjen je po k ij l lk ij l lekvatorijalnom prstenu na oplatuekvatorijalnom prstenu na oplatu

Unutranja stjenka je od posebnog Unutranja stjenka je od posebnog legiranog aluminijalegiranog aluminijaToplinska izolacija je od Toplinska izolacija je od poliuretanske pjene, a zaštitna poliuretanske pjene, a zaštitna oplata od aluminijaoplata od aluminijaToranj služi za smještaj crpke Toranj služi za smještaj crpke tereta i kompresoratereta i kompresoraPromjer do 40 mPromjer do 40 mPromjer do 40 mPromjer do 40 m

Spremnik se puni do cca 3 m od vrhaSpremnik se puni do cca 3 m od vrhaKod sferičnog tanka tlak je jednak na svakoj površiniKod sferičnog tanka tlak je jednak na svakoj površiniZbog vrlo male dodirne površine sa strukturom broda transfer topline je minimalanZbog vrlo male dodirne površine sa strukturom broda transfer topline je minimalanZa održavanje niske temperature koristi se pumpa tereta koja usisava teret i šalje ga na Za održavanje niske temperature koristi se pumpa tereta koja usisava teret i šalje ga na Za održavanje niske temperature koristi se pumpa tereta koja usisava teret i šalje ga na Za održavanje niske temperature koristi se pumpa tereta koja usisava teret i šalje ga na mlaznice. Raspršeni teret se pothlađuje.mlaznice. Raspršeni teret se pothlađuje.Na povratnom putovanju niska temperatura se održava ostavljenom količinom tereta (heel).Na povratnom putovanju niska temperatura se održava ostavljenom količinom tereta (heel).

KONSTRUKCIJA TANKOVAKONSTRUKCIJA TANKOVA-- MEMBRANSKI MEMBRANSKI SUSTAVISUSTAVISUSTAVISUSTAVI

Sastoje se od dviju membrana i Sastoje se od dviju membrana i dva izolacijska područjadva izolacijska područjaPrva membrana je od invara (Ni) Prva membrana je od invara (Ni) ili inoxa (Cr, Ni) i u dodiru je s ili inoxa (Cr, Ni) i u dodiru je s teret mteret mteretomteretomDruga membrana (od istih Druga membrana (od istih materijala) služi za zadržavanje materijala) služi za zadržavanje eventualno iscurenog teretaeventualno iscurenog teretaeventualno iscurenog teretaeventualno iscurenog teretaPrvo izolacijsko područje Prvo izolacijsko područje smješteno je između membranasmješteno je između membranaDrugo izolacijsko područje Drugo izolacijsko područje Drugo zolac jsko područje Drugo zolac jsko područje smješteno je između druge smješteno je između druge membrane i dvostruke oplatemembrane i dvostruke oplateIzolacijska područja izrađena su Izolacijska područja izrađena su od drvenih ploča (javor, balsa) od drvenih ploča (javor, balsa) ispunjenih ekspandiranom pjenom, ispunjenih ekspandiranom pjenom, staklenom vunom i tkaninom staklenom vunom i tkaninom (izolatori)(izolatori)(izolatori)(izolatori)

TERETI KOJI SE PREVOZE U TERETI KOJI SE PREVOZE U RASHLAĐENOM I SMRZNUTOM RASHLAĐENOM I SMRZNUTOM

STANJUSTANJUSTANJUSTANJU

Terete koji se hlade kako bi zadržali Terete koji se hlade kako bi zadržali Terete koji se hlade kako bi zadržali Terete koji se hlade kako bi zadržali svoja kvalitativna svojstva, obzirom na svoja kvalitativna svojstva, obzirom na temperaturu hlađenja dijelimo u dvije temperaturu hlađenja dijelimo u dvije temperaturu hlađenja dijelimo u dvije temperaturu hlađenja dijelimo u dvije skupine:skupine:

D b k ti t ti (FROZEN)D b k ti t ti (FROZEN)Duboko smrznuti tereti (FROZEN)Duboko smrznuti tereti (FROZEN)TEMPERATURA DO TEMPERATURA DO -- 4040°°

Hlađeni tereti (CHILLED)Hlađeni tereti (CHILLED)Hlađeni tereti (CHILLED)Hlađeni tereti (CHILLED)TEMPERATURA OD TEMPERATURA OD --2 DO + 122 DO + 12°°CC

VOĆEVOĆE POVRĆEPOVRĆE

MLIJEČNI PROIZVODIMLIJEČNI PROIZVODII JAJAI JAJA

MESOMESO RIBARIBAMESOMESO RIBARIBA

AGRUMIAGRUMINARANČE, LIMUNI, MANDARINE...NARANČE, LIMUNI, MANDARINE...

V V

JEZGRIČAVO (KOŠTUNJAVO) VOĆEJEZGRIČAVO (KOŠTUNJAVO) VOĆEGROŽĐE JABUKE KRUŠKEGROŽĐE JABUKE KRUŠKE

O O

ĆĆ GROŽĐE, JABUKE, KRUŠKE...GROŽĐE, JABUKE, KRUŠKE...Ć Ć

EETROPSKO VOĆETROPSKO VOĆE

EETROPSKO VOĆETROPSKO VOĆE

ANANAS, KIVI, BANANE...ANANAS, KIVI, BANANE...

AGRUMI – priprema za prijevoz

nakon branja skladište se u prostorije za dozrijevanje

Bojanje nedozrelih plodova Uklanjanje nečistoća i mikroorganizama Tretiranje voskom Slaganje prema veličini, boji i stupnju dozrelosti označavanje, vaganje i pakiranje proizvoda Skladištenje u hladnjačama do ukrcaja na brod

AGRUMI – uvjeti prijevozaAGRUMI uvjeti prijevoza

IMEIMEOSOBINE

LIMUN GRAPEFRUIT NARANČA

FS.F.m3/t

2,392,65

2,392,65

2,502,68

P ikl dn 85 90%PrikladnaRH

85% 85 – 90%85 – 90%

Preporučena Preporučena temperatura skladištenja

+ 4 do + 11°C + 10 °C + 0 do + 7°C

D lAKO SE PREVOZE U ISTOM SKLADIŠTU 6,5 DO 8°C

DozvoljeniCO2

0,5% 0,5% 0,5%

Temp iznad 15 °C Plava i Plava i Osjetljivost Temp. iznad 15 CZelena plijesan

Plava i zelena plijesan

Plava i zelena plijesan

AGRUMI – osjetljivost tijekom prijevoza

Strani mirisiMehanička oštećenjaNeadekvatni uvjeti prijevozaNeadekvatni uvjeti prijevozaSkladišna plijesan

Skladišna plijesan (trulež)• zelena i plava plijesan

• gljivične spore koje prodiru kroz koru•Umatanje u impregnirani papir ili tretman •Umatanje u impregnirani papir ili tretman fungicidima

KOŠTUNJAVO VOĆEKOŠTUNJAVO VOĆE

IMEOSOBINE

JABUKA BRESKVE KRUŠKE

S.F.m3/t

2,103,21

3,782,052,95m

PrikladnaRH

~ 90% 90% 90 – 95%

Preporučena temperatura skladištenja

- 0,5 do + 4,6°C - 0,5 do 0 °C - 1,5 do – 0,5°CskladištenjaDozvoljeni

CO20,5% - 2,0% 2,0% 0,5% - 2,0%

2

Osjetljivost Različite vrsteSkupa(CO2 i etilen)

Temperatura Temperatura

JABUKE I KRUŠKE– opće značajke

uspijevaju u umjerenom pojasu Veliki broj vrsta Nakon branja voće očistiti i neoštećeno slagati u j g

kutije (kruške se obično umataju u papir) Proizvode velike količine etilena ne slagati različite vrste voća (niti različitog stupnja

dozrelosti u isto skladište

TROPSKO VOĆETROPSKO VOĆE

IMEOSOBINE

KIVI AVOKADOANANAS I

PAPAJA

S.F.m3/t

NA PALETI1016 X 889 X 2000mm

870 kg (N Z )

2,382,5

1,532,09m /t 870 kg (N.Z.) ,5 , 9

PrikladnaRH

90 - 95% 85 - 90% 85 – 90%

Preporučena temperatura skl dišt j

0°C + 7 do + 13 °C + 7 do + 13 °CskladištenjaDozvoljeni

CO20,5% 0,5% 2,0%

CO2

Osjetljivost TemperaturaEtilen

Temperatura,CO2, Etilen

MehaničkaOštećenja, Temp.

KIVIKIVI

Bere se u nedozrelom stanjuj Pakiraju se samo potpuno zdravi plodoviVrlo osjetljiv na mehanička oštećenja Vrlo osjetljiv na mehanička oštećenja

(spriječiti međusobni dodir voća)Osj tlji dj l j til Osjetljiv na djelovanje etilena

ANANAS Nakon branja peteljku premazati fungicidalnim Nakon branja peteljku premazati fungicidalnim

premazom Plodove umotati u papir i međusobno odvojiti Plodove umotati u papir i međusobno odvojiti

Tropsko voće BANANATropsko voće - BANANA

Krcaju se nedozrele odmah nakon branja U kartonskim kutijama ili u grozdovimau grozdovima, faktor

slaganja 3,63 do 3,90 ili 3,62 do 4,183,62 do 4,18 Posebnim brodovima tzv. Banana ship - bananjerama Temperatura skladišta tijekom prijevoza mora biti

1 ° ( 1 ° )12°C ( 12,5°C ) Ovi brodovi osim uređaja za hlađenje moraju imati i

đ j ij juređaje za grijanje Banane su osjetljive na pothlađivanje, mehanička

oštećenja a posebnu stavku čini dozrijevanjeoštećenja, a posebnu stavku čini dozrijevanje.

Tropsko voće – BANANAdozrijevanjez j j

Idealna temperatura između banana je 13 6 Idealna temperatura između banana je 13,6 do 15,6°C.

K d č ž i i d l i d i š j li Kada počne žutiti dolazi do ispuštanja plina etilena koji uzrokuje dozrijevanje banana. K i ič k ij j 0 8 PPM d k j Kritična koncentracija je 0,8 PPM dok je uobičajena do 0,5 PPM. Koncentracija etilena

j j b i j j ž k smanjuje se ubacivanjem svježeg zraka u skladište.

Tropsko voće – BANANApothlađivanjep j

Šteta nastaje smanjenjem temperature k d d l d tijekom prijevoza ispod dozvoljene za 0,2 do

0,3°C ( ispod 11°C) Umjesto svijetlo zelene, kora banane postaje

tamno sivkaste bojej Brodsko skladište se pothlađuje prije krcanja

banana na 4,5 do 7°Cbanana na 4,5 do 7 C

Tropsko voće – BANANATropsko voće BANANAmehanička oštećenja ambalaže

Štete na kartonskim kutijam mogu nastati pri Štete na kartonskim kutijam mogu nastati pri hlađenju usljed velikog postotka vlage

Tij k k j b di i i l Tijekom ukrcaja treba provoditi vizualnu kontrolu ambalaže i temperature u ambalaži i đ b U l č j bil k k između banana. U slučaju bilo kakvog oštećenja ili visoke ili preniske temperature i đ b k b i i između banana takav teret treba staviti sa strane i ne krcati na brod.

Tropsko voće – BANANAkontrola svježine i temperature

Svježina banane kontrolira se:1. Vizualno promatrajući peteljku gdje je banana

otkinuta sa grane Ako je peteljka pljesniva i crna to otkinuta sa grane. Ako je peteljka pljesniva i crna to je znak da je voće staro, a ako je žuta i svježeg izgleda onda je to znak da je voće svježijeg j j j j

2. Banana se presiječe nožem i ako dođe do curenja lateksa, voće je svježe.

3 T b l ži k j j l b 3. Temperatura u ambalaži u kojoj se nalaze banane ne bi smjela biti veća od 32°C, odnosno ne bi smjelo proći više od 36 sati između branja i ukrcajaproći više od 36 sati između branja i ukrcaja

4. Kontrolom temperature unutar voća. Veća temperatura za 1° do 2 °od okolne znači vremenski d ži i d k b jduži period nakon branja.

PRIJEVOZ VOĆA I POVRĆA U PRIJEVOZ VOĆA I POVRĆA U PRIJEVOZ VOĆA I POVRĆA U PRIJEVOZ VOĆA I POVRĆA U KONTROLIRANOJ/MODIFICIRANOJ KONTROLIRANOJ/MODIFICIRANOJ

ATMOSFERIATMOSFERIATMOSFERIATMOSFERI

PP Krumpir

OO Mrkva

VVRR SalataRRĆĆ

Salata

ĆĆEE RajčicaEE

Luk

KrumpirKrumpirKrumpirKrumpir

Prevozi se u vrećama(f.s. 1,53 Prevozi se u vrećama(f.s. 1,53 –– 1,81), u 1,81), u k ti (f 1 62 k ti (f 1 62 1 90) ili t ( f 1 53 1 90) ili t ( f 1 53 paketima(f.s. 1,62 paketima(f.s. 1,62 –– 1,90) ili rasut (s.f. 1,53 1,90) ili rasut (s.f. 1,53 ––

1,67)1,67)Osjetljiv na temperaturu, svjetlost i vlaguOsjetljiv na temperaturu, svjetlost i vlaguMokar se ne smije krcati na brodMokar se ne smije krcati na brodjj Prevozi se na temperaturi ispod 15,5Prevozi se na temperaturi ispod 15,5°°C, C,

ovisno o vrsti (5ovisno o vrsti (5°°C konzumni krumpir 8C konzumni krumpir 8°° do 9do 9°°ovisno o vrsti (5ovisno o vrsti (5 C konzumni krumpir, 8C konzumni krumpir, 8 do 9do 9sjemenski krumpir)sjemenski krumpir)

OŠTEĆENJE OD DJELOVANJA OŠTEĆENJE OD DJELOVANJA OŠTEĆENJE OD DJELOVANJA OŠTEĆENJE OD DJELOVANJA SVJETLOSTISVJETLOSTI

~~ 1250 kg1250 kg

Vreće krumpira (25kg) u hlađenom skladištu

Kutije i paketi krumpira f.s. 1,62 – 1,90 m3/t

MrkvaMrkva

Prevozi se u vrećama i paketima Prevozi se u vrećama i paketima ppOsjetljiva na temperaturu i vlaguOsjetljiva na temperaturu i vlagu Prevozi se na temperaturi od 0Prevozi se na temperaturi od 0°°C s C s Prevozi se na temperaturi od 0Prevozi se na temperaturi od 0 C, s C, s

kontroliranom relativnom vlažnošću od 95%kontroliranom relativnom vlažnošću od 95% j tlji j til ij iti j tlji j til ij iti osjetljiva je na etilen pa se ne smije prevoziti osjetljiva je na etilen pa se ne smije prevoziti

u istom skladištu s teretima koji ga proizvodeu istom skladištu s teretima koji ga proizvode tamni podljevi i oštećena mjesta posljedica su tamni podljevi i oštećena mjesta posljedica su

niskih temperatura i razvoja plijesniniskih temperatura i razvoja plijesni za dugotrajno skladištenje mrkvi treba biti za dugotrajno skladištenje mrkvi treba biti

odrezan zeleni dio stabljikeodrezan zeleni dio stabljikejj

SalataSalata

Prevozi se vakumirana u pothlađenim Prevozi se vakumirana u pothlađenim k ti k ti paketima paketima

Osjetljiva na nisku temperaturu (temp. Osjetljiva na nisku temperaturu (temp. zaleđivanja zaleđivanja --0,50,5°°C) i vlaguC) i vlagu

Prevozi se na temperaturi od 0Prevozi se na temperaturi od 0°°C do +1C do +1°°C, s C, s pp ,,kontroliranom relativnom vlažnošću od 95% do kontroliranom relativnom vlažnošću od 95% do 98%98%

Dopuštena količina CODopuštena količina CO22 u skladištu od 0,5% do u skladištu od 0,5% do 1%1%1%1%

LukLukLukLuk

Prevozi se u vrećama (f.s. 2,6 Prevozi se u vrećama (f.s. 2,6 –– 3,8; 40 vreća = 3,8; 40 vreća = (f ,(f , , ;, ;1000kg) i kutijama (f.s. 2,23 1000kg) i kutijama (f.s. 2,23 –– 2,29), dobro osušen2,29), dobro osušen

Osjetljiv na temperaturu i vlagu, potrebna dobra Osjetljiv na temperaturu i vlagu, potrebna dobra j j p g pj j p g pventilacija ventilacija

Prevozi se na temperaturi od 0Prevozi se na temperaturi od 0°°C do +8C do +8°°C, s C, s k t li l ti l ž šć d 70%k t li l ti l ž šć d 70%kontroliranom relativnom vlažnošću do 70%kontroliranom relativnom vlažnošću do 70%

Veći postotak vlage uzrokuje klijanje lukaVeći postotak vlage uzrokuje klijanje luka N d đ lij ( d lj š N d đ lij ( d lj š Napada ga smeđa plijesan (nedovoljno osušene Napada ga smeđa plijesan (nedovoljno osušene

lukovice)lukovice) Zbog intenzivnog mirisa nije ga dobro slagati s Zbog intenzivnog mirisa nije ga dobro slagati s Zbog intenzivnog mirisa nije ga dobro slagati s Zbog intenzivnog mirisa nije ga dobro slagati s

teretom koji apsorbira mirise jer ga može oštetititeretom koji apsorbira mirise jer ga može oštetiti Dopuštena količina CODopuštena količina CO u skladištu 2%u skladištu 2% Dopuštena količina CODopuštena količina CO22 u skladištu 2%u skladištu 2%

RajčicaRajčicaRajčicaRajčica

P i k tij (f 1 95 P i k tij (f 1 95 2 09)2 09) Prevozi se u kutijama (f.s. 1,95 Prevozi se u kutijama (f.s. 1,95 –– 2,09)2,09)Osjetljiva na temperaturu i vlagu Osjetljiva na temperaturu i vlagu Prevozi se na temperaturi od 10Prevozi se na temperaturi od 10°°C do 12,5C do 12,5°°C, s C, s

kontroliranom relativnom vlažnošću oko 90%kontroliranom relativnom vlažnošću oko 90% Manji postotak vlage uzrokuje sušenje isteManji postotak vlage uzrokuje sušenje iste Tijekom prijevoza temperatura u nijednom Tijekom prijevoza temperatura u nijednom j p j p jj p j p j

trenutku ne smije pasti ispod +1trenutku ne smije pasti ispod +1°°C C Dopuštena količina CODopuštena količina CO22 u skladištu 0,5%u skladištu 0,5%pp 22 Ružičasta rajčica može se prevoziti i na Ružičasta rajčica može se prevoziti i na

kontroliranoj temperaturi od +7kontroliranoj temperaturi od +7°°C, dok se C, dok se j pj pnezrela rajčica prevozi na +13nezrela rajčica prevozi na +13°°C C

MASLACMASLAC

MLIJEČNI MLIJEČNI PROIZVODIPROIZVODIPROIZVODIPROIZVODI

SIREVISIREVI

JAJAJAJAJAJAJAJA

MaslacMaslacMaslacMaslac

P k (f 1 4 P k (f 1 4 1 0) 1 0) Prevozi se u kutijama (f.s. 1,45 Prevozi se u kutijama (f.s. 1,45 -- 1,50), u 1,50), u bačvicama (f.s. 1,67 bačvicama (f.s. 1,67 –– 1,78), konzervama (f.s. 1,78), konzervama (f.s. 1 95 1 95 2 09) k k k (f 1 4 2 09) k k k (f 1 4 1,95 1,95 –– 2,09) i kartonskim kutijama (f.s. 1,34 2,09) i kartonskim kutijama (f.s. 1,34 ––1,39)1,39) Maslac je izrazito osjetljiv na mirise, pa se Maslac je izrazito osjetljiv na mirise, pa se

ne smije slagati u isto skladište sa ribom, ne smije slagati u isto skladište sa ribom, j gj gsirom, jabukama, peradi, zečetinom, limunom i sirom, jabukama, peradi, zečetinom, limunom i sl.sl. Najčešća oštećenja su usljed nepravilnog Najčešća oštećenja su usljed nepravilnog

rukovanja(upotrebom neodgovarajućih braga i rukovanja(upotrebom neodgovarajućih braga i rukovanja(upotrebom neodgovarajuć h braga rukovanja(upotrebom neodgovarajuć h braga kuka) prilikom ukr./iskr. teretakuka) prilikom ukr./iskr. tereta

Maslac Maslac

Dugo skladištenje nepovoljno utječe na okus Dugo skladištenje nepovoljno utječe na okus llmaslacamaslaca

Promjena boje maslaca može biti uzrokovana Promjena boje maslaca može biti uzrokovana dehidracijom, oksidacijom, infekcijom plijesni i dehidracijom, oksidacijom, infekcijom plijesni i bakterijabakterija Prevozi se na temperaturi od Prevozi se na temperaturi od --11°°C do +5C do +5°°C ovisno C ovisno

o vrsti maslaca i zemlji izvoza, s kontroliranom o vrsti maslaca i zemlji izvoza, s kontroliranom j ,j ,vlažnošću oko 70% do 75%vlažnošću oko 70% do 75%Može se prevoziti i smrznut (temp niža od Može se prevoziti i smrznut (temp niža od --1616 °°C) C) Može se prevoziti i smrznut (temp. niža od Može se prevoziti i smrznut (temp. niža od 1616 C) C)

Sirevi Sirevi

Prevoze se u sanducima(f.s. 1,48 Prevoze se u sanducima(f.s. 1,48 –– 1,62), 1,62), ( ,( , , ),, ),kartonskim kutijama (f.s. 1,00 kartonskim kutijama (f.s. 1,00 –– 1,34) i kutijama 1,34) i kutijama (f.s. 1,20 (f.s. 1,20 –– 1,25)1,25)( ,( , , ), ) Osjetljivi na temperaturu, vlagu i miriseOsjetljivi na temperaturu, vlagu i mirise Prevoze se na temperaturi ovisno o vrsti i o Prevoze se na temperaturi ovisno o vrsti i o Prevoze se na temperaturi ovisno o vrsti i o Prevoze se na temperaturi ovisno o vrsti i o

zahtjevima vlasnika teretazahtjevima vlasnika tereta P st ji k 600 P st ji k 600 700 st ličitih si700 st ličitih si Postoji oko 600 Postoji oko 600 –– 700 vrsta različitih sireva700 vrsta različitih sirevaTijekom skladištenja i prijevoza ne smije se Tijekom skladištenja i prijevoza ne smije se

k d d k d d prekidati proces dozrijevanja prekidati proces dozrijevanja

Jaja Jaja

Prevoze se u sanducima (f.s. 2,65 Prevoze se u sanducima (f.s. 2,65 –– 4,46) i 4,46) i ( ,( , , ), )kutijama (f.s. 2,93 kutijama (f.s. 2,93 –– 3,48)3,48) Osjetljiva su na temperaturu vlagu mirise te Osjetljiva su na temperaturu vlagu mirise te Osjetljiva su na temperaturu, vlagu, mirise te Osjetljiva su na temperaturu, vlagu, mirise te

su jako osjetljiva na lomsu jako osjetljiva na lom Prevoze se na temperaturi od Prevoze se na temperaturi od --0 50 5°°C do C do Prevoze se na temperaturi od Prevoze se na temperaturi od --0,50,5 C do C do

+0,5+0,5°°C i relativnoj vlažnosti od 75% do 80%C i relativnoj vlažnosti od 75% do 80% P ij k j p thl đ j s n 5P ij k j p thl đ j s n 5°°C C Prije ukrcaja pothlađuju se na +5Prije ukrcaja pothlađuju se na +5°°C C Visoka vlaga uzrokuje razvoj plijesni, dok Visoka vlaga uzrokuje razvoj plijesni, dok

l l k k l l k k premalo vlage uzrokuje kvarenje jajapremalo vlage uzrokuje kvarenje jaja

RIBARIBA

Tereti u Tereti u smrznutomsmrznutomsmrznutomsmrznutomstanjustanju

MESOMESO

Smrznuta riba (eng Frozen fish)Smrznuta riba (eng Frozen fish)Smrznuta riba (eng. Frozen fish)Smrznuta riba (eng. Frozen fish)

28 000 000 ljudi službeno uključeno u riblju 28 000 000 ljudi službeno uključeno u riblju i d t iji d t ijindustrijuindustriju

godišnje se ulovi oko 100 000 000 t ribe od godišnje se ulovi oko 100 000 000 t ribe od k jih k 25% ši ij k ti k jih k 25% ši ij k ti kojih oko 25% završi u prijevozu kao smrznuti kojih oko 25% završi u prijevozu kao smrznuti riblji proizvod (UN riblji proizvod (UN –– Food and Agricultural Food and Agricultural Organization)Organization)Organization)Organization)

smrznuta riba i riblji proizvodi prevoze se u smrznuta riba i riblji proizvodi prevoze se u kutijama različitih veličina u rasutom stanju kutijama različitih veličina u rasutom stanju kutijama različitih veličina, u rasutom stanju. kutijama različitih veličina, u rasutom stanju. a sve veći broj i u kontejnerima.a sve veći broj i u kontejnerima.

Proizvodi od smrznute ribe(eng. Frozen fish products)

Wh l d d d fi h i di id ll fWh l d d d fi h i di id ll f Whole gutted or dressed fish individually frozenWhole gutted or dressed fish individually frozenRiba pojedinačno zamrznuta očišćenih crijeva, s ili Riba pojedinačno zamrznuta očišćenih crijeva, s ili b i jb i jbez repa i perajabez repa i peraja

Proizvodi od smrznute ribeProizvodi od smrznute ribe(eng. Frozen fish products)(eng. Frozen fish products)

Wh l d d d fi h i bl kWh l d d d fi h i bl k Whole gutted or dressed fish in blocksWhole gutted or dressed fish in blocksRiba zamrznuta u blokovima očišćenih crijeva, s ili Riba zamrznuta u blokovima očišćenih crijeva, s ili b i jb i jbez repa i perajabez repa i peraja

Riba male do srednje veličine, zamrznuta u blokovima Riba male do srednje veličine, zamrznuta u blokovima debljine do 10cm težine 25 do 50kgdebljine do 10cm težine 25 do 50kgdebljine do 10cm, težine 25 do 50kg.debljine do 10cm, težine 25 do 50kg.

Blokovi su umotani u plastiku i zapakirani u kartonske Blokovi su umotani u plastiku i zapakirani u kartonske kutijekutijekutijekutije

Fillets of fish individually frozen Fillets of fish individually frozen Fillets of fish individually frozen Fillets of fish individually frozen Riblji fileti pojedinačno zamrznuti, omotani plastikom Riblji fileti pojedinačno zamrznuti, omotani plastikom i zapakirani u kartonske kutijei zapakirani u kartonske kutijei zapakirani u kartonske kutijei zapakirani u kartonske kutije


Fill f fi h f i bl kFill f fi h f i bl k Fillets of fish frozen in blocksFillets of fish frozen in blocksRiblji fileti zamrznuti u blokovima, omotani plastikom Riblji fileti zamrznuti u blokovima, omotani plastikom i ki i k t sk k tiji ki i k t sk k tiji zapakirani u kartonske kutijei zapakirani u kartonske kutije


C h l d f i bl kC h l d f i bl k Cephalopods frozen in blocksCephalopods frozen in blocksLignje, sipe i hobotnice zamrznute u blokovima(10 do Lignje, sipe i hobotnice zamrznute u blokovima(10 do 25k ) t l stik i ki k t sk 25k ) t l stik i ki k t sk 25kg), omotane plastikom i zapakirane u kartonske 25kg), omotane plastikom i zapakirane u kartonske kutijekutije


C h llfi h f i bl kC h llfi h f i bl k Crustacean shellfish, frozen in blocksCrustacean shellfish, frozen in blocksJastozi, rakovi, škampi zamrznuti u blokovima Jastozi, rakovi, škampi zamrznuti u blokovima

žž Blokovi zamrznutih korepnjaka do 1kg težineBlokovi zamrznutih korepnjaka do 1kg težine Blokovi su zapakirani u kartonske kutije, omotani Blokovi su zapakirani u kartonske kutije, omotani

l tik l tik plastikom plastikom

Crustacean shellfish, individually frozen Crustacean shellfish, individually frozen Jastozi, rakovi, škampi zamrznuti pojedinačnoJastozi, rakovi, škampi zamrznuti pojedinačno

Veći primjerci spomenutih korepnjaka omotani i Veći primjerci spomenutih korepnjaka omotani i zapakirani u kartonske kutijezapakirani u kartonske kutije

Faktori slaganja i temperature prijevoza Faktori slaganja i temperature prijevoza ih ibljih i dih ibljih i dsmrznutih ribljih proizvoda:smrznutih ribljih proizvoda:

TeretTeret f.s. (mf.s. (m33/t)/t) Temperatura Temperatura prijevozaprijevozap jp j

Usoljena ribaUsoljena riba 2,27 2,27 –– 2,692,69 -- 1818°°C do C do -- 2525°°CC

Riba u komaduRiba u komadu 2,27 2,27 –– 2,692,69 -- 1818°°C do C do -- 2525°°CC

Riblji fil tiRiblji fil ti 1 98 1 98 2 272 27 1818°°C d C d 2525°°CCRiblji filetiRiblji fileti 1,98 1,98 –– 2,272,27 -- 1818°°C do C do -- 2525°°CC

Hobotnice/lignjeHobotnice/lignje 1,98 1,98 –– 2,292,29 -- 1818°°C do C do -- 2525°°CC/ g j/ g j ,9,9 , 9, 9

Jastozi/škampiJastozi/škampi 1,70 1,70 –– 1,981,98 -- 1818°°C do C do -- 2525°°CC

Duško Vranić, Tereti u pomorskom prometu, 2000.

MesoMeso

Meso se prevozi hlađeno ili smrznutoMeso se prevozi hlađeno ili smrznuto Meso se prevozi hlađeno ili smrznutoMeso se prevozi hlađeno ili smrznuto Tijekom ukrcaja bitno je kontrolirati da temperatura Tijekom ukrcaja bitno je kontrolirati da temperatura

u skladištu bitno ne naraste, a po završetku istoga u skladištu bitno ne naraste, a po završetku istoga ćć

, p g, p gbitno je što prije postići temperaturu prijevoza bitno je što prije postići temperaturu prijevoza teretatereta

Meso je osjetljivo na mirise i na povećanje Meso je osjetljivo na mirise i na povećanje Meso je osjetljivo na mirise i na povećanje Meso je osjetljivo na mirise i na povećanje temperaturetemperature

Preporuča se kontrolirana relativna vlažnost oko 90% Preporuča se kontrolirana relativna vlažnost oko 90% ovisno o vrsti mesa i zahtjevima vlasnika teretaovisno o vrsti mesa i zahtjevima vlasnika teretaovisno o vrsti mesa i zahtjevima vlasnika teretaovisno o vrsti mesa i zahtjevima vlasnika tereta

Pretjerana ventilacija nije dobra jer može doći do Pretjerana ventilacija nije dobra jer može doći do sušenja mesa a s time i do gubitka njegove kvalitetesušenja mesa a s time i do gubitka njegove kvalitetej g j gj g j g

karakteristika ukrcaja / iskrcaja = brzinakarakteristika ukrcaja / iskrcaja = brzina

Faktori slaganja i temperature prijevoza Faktori slaganja i temperature prijevoza ih ih i dih ih i dsmrznutih mesnih proizvoda:smrznutih mesnih proizvoda:

TeretTeret f.s. (mf.s. (m33/t)/t) Temperatura Temperatura prijevozaprijevozap jp j

Hlađeno mesoHlađeno meso 2,83 2,83 –– 4,254,25 -- 1,51,5°°C do C do -- 22°°CC

Svinjetina bez kostijuSvinjetina bez kostiju 1,70 1,70 –– 2,272,27 -- 1818°°C do C do -- 2525°°CC

G di b k stijG di b k stij 1 70 1 70 2 272 27 1818°°C d C d 2525°°CCGovedina bez kostijuGovedina bez kostiju 1,70 1,70 –– 2,272,27 -- 1818°°C do C do -- 2525°°CC

Svinjske poloviceSvinjske polovice 2,25 2,25 –– 2,832,83 -- 1515°°C do C do -- 2020°°CCj pj p ,, ,,

OvčetinaOvčetina 3,40 3,40 –– 3,683,68 -- 1818°°C do C do -- 2323°°CC

Duško Vranić, Tereti u pomorskom prometu, 2000.


ŽITARICE

SADRŽAJ

UVOD OSNOVNA OBILJEŽJA ŽITARICA KAO BRODSKOG TERETA OSNOVNA OBILJEŽJA ŽITARICA KAO BRODSKOG TERETA PŠENICA KUKURUZ JEČAM JEČAM OSTALE ŽITARICE RIŽA

ODVAJANJE (SEPARACIJA) RAZLIČITIH VRSTA ŽITA ODVAJANJE (SEPARACIJA) RAZLIČITIH VRSTA ŽITA UTJECAJ ŽITARICA U RASUTOM STANJU NA STABILITET BRODA ZAHTJEVI ZA BRODOVE KOJI PREVOZE ŽITO U RASUTOM

STANJUSTANJU ZAHTJEVI ZA STABILITET PRI PRIJEVOZU ŽITA U RASUTOM

STANJU PREGRAĐIVANJE SKLADIŠTA (ZA BRODOVE KOJI NISU GRAĐENI PREGRAĐIVANJE SKLADIŠTA (ZA BRODOVE KOJI NISU GRAĐENI

ZA PRIJEVOZ ŽITA) UKRCAJ I PRIJEVOZ ŽITA I ŠTETE NA TERETU FUMIGACIJA FUMIGACIJA

UVOD

Pojam žitarica: žitarice su pšenica, kukuruz, zob, raž, ječam, riža, grahorice,

j j k i jih đ i k j š j lič čisjemenje, kao i njihove prerađevine, koje se ponašaju na sličan način kao i žitarice u prirodnom obliku ( International Code for the Safe Carriage of Grain in Bulk, 1991. – International Grain Code, A 2.2)

Porijeklo Porijeklo potječu iz Azije, dok kukuruz potječe iz Srednje i Južne Amerike

Najvažniji sastojcij j j škrob (54- 75%), bjelančevine (7- 15%), voda (cca. 14%)....

Najčešće: riža pšenica kukuruz i ostale riža, pšenica, kukuruz i ostale

Prevoze se brodovima specijaliziranim za prijevoz žita u rasutom stanju, ali i drugim brodovima koji moraju d lj ti htj i t bilit t i ij žitudovoljavati zahtjevima za stabilitet pri prijevozu žita

Za teret žita krcatelj mora osigurati podatke o teretu: faktor slaganja, kut rasipanja, postotak vlage i slično.g j , p j , p g

OSNOVNA OBILJEŽJA ŽITARICA KAO BRODSKG TERETATERETA

Krcaju se rasute u bulk kontejnerima ili u vrećama Krcaju se rasute, u bulk kontejnerima ili u vrećama Žitaricama u rasutom stanju treba posvetiti posebnu

pozornost (presipavanje i slijeganje)Vl ž i l žit l k ij i i t t Vlažno i nezrelo žito lako se griju i pri tom trunu

Porast vlage dovodi do povećanja obujma žitarica (opterećenje strukture broda)(opterećenje strukture broda)

Ako se u isto skladište krcaju različite žitarice potrebno je separirati teret po partijama (platnom ili daskama)F kt l j i ifič t ži i i Faktor slaganja i specifična težina ovise o sezoni, porijeklu i vrsti žitarice

Teret u vrećama zauzima 10- 12% više prostora nego u p grasutom stanju

Uslijed valjanja broda i vibracija tijekom plovidbe dolazi do slijeganja tereta (volumen žita se smanji za 5 do 6%-do slijeganja tereta (volumen žita se smanji za 5 do 6%-razina tereta opada za 30 i više cm)

OSNOVNA OBILJEŽJA ŽITARICA KAO BRODSKG TERETA

O t tk l i i žit (klij j O postotku vlage ovise procesi u žitu (klijanje, proizvodnja topline)

Žito koje sadrži manje od 12% vlage pogodno je Žito koje sadrži manje od 12% vlage pogodno je za prijevoz (dugotrajno, ne zahtijeva posebnu ventilaciju i sl.)j )

Ukrcaj rasutog žita je automatiziran (elevatorima iz silosa), a može se krcati grabilicama

Tijekom ukrcaja osoblje mora nositi maske za zaštitu od prašine

Prije ukrcaja potrebno je proučiti pravila luke Prije ukrcaja potrebno je proučiti pravila luke ukrcaja i pravila zemlje u koju se žito uvozi

OSNOVNA OBILJEŽJA ŽITARICA KAO BRODSKG TERETA

Rasute žitarice – presipavanje i slijeganje Samozagrijavanje tereta – truljenje Samozagrijavanje tereta truljenje Vlaženje tereta – bubrenje (povećanje

l )volumena) Sklonost tereta onečišćenju insektimaS o ost te eta o eč šće ju se t a Klijanje tereta

PRESIPAVANJE TERETA

Rasute žitarice spadaju u skupinu sipkih tereta Sipki teret pri ukrcaju zauzima oblik skladišta u koje se

krca, ali za razliku od tekućina neće zauzeti horizontalankrca, ali za razliku od tekućina neće zauzeti horizontalan položaj samo pod djelovanjem sile teže, već je potrebna veća sila (mehanička)

Sipki tereti zauzimaju prema horizontalnoj ravnini Sipki tereti zauzimaju prema horizontalnoj ravnini stanoviti kut koji se zove nasipni kut (prikloni kut, kut prirodnoga pokosa- Angle of Repose)N i i k t j j ći k t k ji ši i k t t Nasipni kut je najveći kut koji površina sipkog tereta može zauzeti prema horizontali (osnovici)

Sipki je onaj teret kojemu je nasipni kut jednak ili manji Sipki je onaj teret kojemu je nasipni kut jednak ili manji od 35° prema osnovici

Kod takvog tereta površinski dio se lako presipa, što može ugroziti sigurnost brodamože ugroziti sigurnost broda

Presipavanje nasipni kutPresipavanje – nasipni kut

Nasipni kut je najveći kut Nasipni kut je najveći kut koji površina sipkog tereta može zauzeti

h i t liprema horizontali (osnovici)

Sipki je onaj teret p j jkojemu je nasipni kut jednak ili manji od 35°prema osnovicip e a os o c

Kod takvog tereta površinski dio se lako presipa što možepresipa, što može ugroziti sigurnost broda

Presipavanje – nasipni kutPresipavanje nasipni kut

VRSTAŽITARICA

NASIPNI KUT

Donja Gornja ProsječnaDonja granica

Gornja granica

Prosječna vrijednost

pšenica 23° 29° 25°pšenica

kukuruz 20° 29° 26°

ječam 23°

zob 26° 30° 28°

raž 21° 30° 26°raž 21 30 26

SLIJEGANJE TERETA

Trešnjom i vibracijama smanjuje se zračni prostor između čestica sipkog tereta priprostor između čestica sipkog tereta, pri čemu se smanjuje volumenS j j l j ć št j ć Smanjenje volumena je veće što je veća razlika između čestica (veličina i oblik) sipkog tereta

Smanjenje volumena stvara slobodni Smanjenje volumena stvara slobodni prostor u skladištu, pa se sipki teret može

i ti i ti iti i t b dpresipati i time ugroziti sigurnost broda

SAMOZAGRIJAVANJE TERETA

N j k lj di dj l j i i Nastaje kao posljedica djelovanja enzima i vlage u žitaricamag

Enzimi dovode do ubrzanog sazrijevanjaO k ij ć j i l či j Ova reakcija popraćena je izlučivanjem vlage i porastom temperature

Posljedica je oksidacija ugljikohidrata Oksidacijom nastaju CO2 i H2O uz Oksidacijom nastaju CO2 i H2O uz

oslobađanje topline

PROCESI U ŽITU

Ovise o postotku HIGROSKOPSKE VLAGE p(izražava se u postotku težine tereta)

Higroskopska Posljedicavlaga (%) Posljedica

više od 25% Klijanjeviše od 25% Klijanje

17% Isijavanje topline, vodene pare i 17% j j p pugljičnog dioksida

j d 13% Nema ih, pogodno za prijevoz imanje od 13% Nema ih, pogodno za prijevoz i dugo skladištenje

OSJETLJIVOST NA MIRISEOSJETLJIVOST NA MIRISE

Žitarice imaju blag ugodan miris Žitarice imaju blag, ugodan miris Vrlo su osjetljive na apsorpciju stranih mirisa kroz

propusnu ljusku zrna.p p j Žitarice snažno apsorbiraju mirise plinova i aromatičnih

tvari (SO2), fenola, kerozina, benzina i sl. Žitarice onečišćene mirisima imaju vrlo malu tržišnu Žitarice onečišćene mirisima imaju vrlo malu tržišnu

vrijednost. Iz tog razloga iz skladišta moraju biti potpuno odstranjeni mirisi, tj., nakon čišćenja mora se provesti deodorizacija skladištadeodorizacija skladišta.

Nakon prijevoza ugljena, ruda ili cementa skladišta se moraju očistiti, dezinficirati, deodorizirati i ventilirati. Prije j jukrcaja žitarica neovisni inspektor mora pregledati skladišta i izdati certifikat o spremnosti.

ZAGAĐENJE (PREPLAVLJIVANJE) ŽITARICA ŠTETOČINAMA I RAZVOJ BOLESTI

Ž Žitarice su izložene: Bolestima (žitna kuga) koje ubrzavaju procese disanja

i metaboličku aktivnost. Pogoduju razvoju vlage i povećanju temperature. Rezultat je razvoj plijesni i bakterijabakterija.

Preplavljivanju insektima Riziku od pojave glodavaca (štakori miševi) koji Riziku od pojave glodavaca (štakori, miševi) koji

mogu biti izvori i prijenosnici zaraznih bolesti, te kontaminacije tereta.kontaminacije tereta.

Ove pojave sprječavaju se fumigacijom tereta.

PŠENICA- OPĆE ZNAČAJKE

Zauzima najvažnije mjesto u svjetskoj trgovini žitaricama Vrste:

( S ) Jara (engl. Spring Wheat) - vegetacijsko razdoblje 16- 20 tjedana, Ozima (engl. Winter wheat) - vegetacijsko razdoblje 37 tjedana. Ozimom pšenicom zasijano je 75 – 80% ukupnih površina

Sije se u svim područjima gdje to dopuštaju prilike Sije se u svim područjima gdje to dopuštaju prilike Karakteristike:

otporna na niske temperature (do -14°C) podnosi snijeg, neotporna na suhi ledj g najrasprostranjenija između 30° i 55° N i 20° i 40° S žetva traje tijekom cijele godine (ovisno o području u kojemu se sije)

Siječanj – Australija, New Zealand, Argentina Veljača – Indija Argentina Veljača Indija, Argentina Ožujak – Urugvaj Travanj – Egipat, Meksiko, Iran Svibanj – N Afrika, E Azija, Texas Lipanj - S Europa, južni i srednji dijelovi SAD, Kina, Japan Lipanj S Europa, južni i srednji dijelovi SAD, Kina, Japan Srpanj - N dijelovi SAD, jug Kanade, srednja Europa, Kolovoz – srednja Europa, UK, Norveška, Rusija, N Japan, Kanada Rujan – Škotska, Skandinavija, N Rusija Listopad - Skandinavija, N Rusija Listopad Skandinavija, N Rusija Studeni – S Afrika i Peru Prosinac – Etiopija i Somalija

SVJETSKO TRŽIŠTE PŠENICE

Pš i t j j š d d ih (A tičk G čk Ri k Pšenicom se trguje još od davnih vremena (Antička Grčka, Rimsko carstvo)

U Srednjem vijeku malo se trguje pšenicomU XIX t Gl i j t ki i ik j R ij i i lj W U XIX. st. Glavni svjetski izvoznik je Rusija a uvoznici zemlje W Europe

Prije I. sv. rata pojavljuju se veliki izvoznici SAD, Argentina i KanadaGl j t k b b Chi Glavna svjetska robna burza u Chicagu

Najveći svjetski proizvođači su Kina, Indija, SAD, Rusija, Francuska, Kanada, Australija i Njemačka (UN, FAO, 2005.)N k j XX t lj ć l i i i i SAD K d A t lij Na kraju XX. stoljeća glavni izvoznici su SAD, Kanada, Australija, Francuska i Argentina, a najveći uvoznici Japan, Kina, Indija, Egipat i Brazil

Najvažnija svjetska proizvodna područja: Najvažnija svjetska proizvodna područja: SAD (Wheat Belt) i Kanada Rusija (područje od E Karpata do Bajkalskog jezera) i Ukrajina

UVJETI PRIJEVOZA PŠENICEUVJETI PRIJEVOZA PŠENICE

Pšenica se u pravilu krca rasuta (rijetko u vrećama, kada dolazi na vrh rasutog tereta –osiguranje protiv presipavanja)

Može se prevoziti rasuta u bulk kontejnerima ili u jstandardnim kontejnerima (u vrećama)

Kod prijevoza dvije ili više vrsta žitarica teže Kod prijevoza dvije ili više vrsta žitarica teže (pšenica, raž, ječam…) se krcaju u donje dijelove skladišta a lakše (zob…) u gornjedijelove skladišta a lakše (zob…) u gornje dijelove skladišta

UVJETI PRIJEVOZA PŠENICEUVJETI PRIJEVOZA PŠENICE

Temperatura prijevoza: Temperatura prijevoza: Optimalna temperatura prijevoza do 20°C Pri temperaturama od 20 do 30°C dolazi do razvoja plijesni Pri temperaturama većim od 25°C ubrzavaju se metabolički

procesi što dovodi do povećane proizvodnje CO2 i samozagrijavanja

Vlažnost zraka/pšenice Preporučena vlažnost zraka u skladištu do 70% Klasifikacija pšenice prema sadržaju vlage: Klasifikacija pšenice prema sadržaju vlage:

Do 15% - suha (Dry for Shipment) 15 do 16% - srednje suha

16 d 17% l ž 16 do 17% - vlažna 17 do 18% - mokra

Pšenica spada u skupinu higroskopičnih tereta, zato treba voditi ( )računa o sadržaju vlage u teretu i vlage u zraku (skladište)

UVJETI PRIJEVOZA PŠENICE Procesi u pšenici ovisno o %-tku sadržaja vlage

Do 13% - minimalna sklonost ‘’disanju’’ tereta i samozagrijavanju Do 13% - minimalna sklonost disanju tereta i samozagrijavanju Oko 14% - povećanje inteniziteta disanja Više od 15% - razvoj plijesni, fermentacija, zgrudnjavanje,

samozagrijavanje i rizik od klijavosti 16 do 17% - brza proizvodnja vlažne atmosfere,

samozagrijavanje znojenje u području graničnih slojeva teretasamozagrijavanje, znojenje u području graničnih slojeva tereta Više od 17% - bubrenje praćeno fermentacijom, pljesnivosti,

truljenjem i samozagrijavanjem

Pšenica koja ima sadržaj vlage do 15% prihvatljiva je za prijevoz. Svi gore navedeni procesi ovise o temperaturi k li Niž t t j t Z t jokoline. Niže temperature usporavaju te procese. Zato je

pri prijevozu u hladnijim područjima (N Atlantik, N Europa Baltik) prihvatljiv sadržaj vlage do 15%Europa, Baltik) prihvatljiv sadržaj vlage do 15%.

UVJETI PRIJEVOZA PŠENICE - VENTILIRANJE Ventiliranje tijekom prijevoza ovisi o sadržaju vlage pšenice Pšenica sa manje od 14% vlage ne zahtijeva ventiliranje ako je relativna vlažnost

zraka manja od 70%.j Ako je postotak vlage oko 15% preporuča se površinska ventilacija zbog

odvođenja CO2, topline i vlage Pšenica koja nije suha za transport ima tendenciju samozagrijavanja i prijenosa

topline kroz teret Vodena para se premješta iz središta tereta prema površinitopline kroz teret. Vodena para se premješta iz središta tereta prema površini. Ako se u isto vrijeme ventilacijom dovodi suh i hladan zrak na površini tereta se stvara suhi sloj (debeo nekoliko cm) a ispod njega se stvara vlažan srednji sloj u kojemu može doći do truljenja, lijepljenja i bubrenja pšenice.

Da bi se izbjegle štete na teretu uzrokovane vlagom u srednjim slojevima opskrba svježim zrakom mora se ograničiti kad je prekomjerna temperaturna razlika između temperature tereta i vanjskog zraka.

Štete mogu nastati i zbog produljenog boravka broda na vezu pri niskim vanjskim Štete mogu nastati i zbog produljenog boravka broda na vezu pri niskim vanjskim temperaturama zraka. Teret u skladištu je na višoj temperaturi (od vanjske) što rezultira prijenosom vodene pare prema hladnijem dijelu tereta (bliže brodskoj oplati). U tome se dijelu mogu pojaviti štete uzrokovane vlagom.

Nemoguće je osigurati odgovarajuću cirkulaciju zraka kroz cijeli teret rasute Nemoguće je osigurati odgovarajuću cirkulaciju zraka kroz cijeli teret rasute pšenice. Relativna vlažnost zraka u unutrašnjim slojevima tereta određena je sadržajem vlage pšenice. Ventilacijom se ne može smanjiti vlažnost zraka u donjim slojevima tereta. Jedini način za izbjegavanje ovakvih šteta je odbijanje

ij t t k j j t t k hi k k l ći d bič jprijema tereta kojemu je postotak higroskopske vlage veći od uobičajenog u pomorskom prijevozu.

UVJETI PRIJEVOZA PŠENICE – RAZVOJ PLINOVA

Metabolički procesi u pšenici nastavljaju se nakon žetve. Pšenica apsorbira kisik i oslobađa CO2Ot št j CO2 ž j i lj d ćih l Otpuštanje CO2 važno je iz sljedećih razloga: Relativno velika količina CO2 u skladištu usporava metaboličku

aktivnost. Kod pšenice koja je suha za transport zrak u skladištu koji sadrži povećanu koncentraciju CO2 nema negativan učinak na kvalitetu sad po eća u o ce ac ju CO e a ega a uč a a a e utereta, nego naprotiv, smanjuje razvoj plijesni.

Ako se prevozi pšenica sa relativno velikim sadržajem vlage zbog razvoja CO2 može doći do razvoja bakterija mliječne kiseline (koriste anaerobno umjesto aerobnog disanja razvijaju se pri smanjenomanaerobno umjesto aerobnog disanja – razvijaju se pri smanjenom postotku kisika u zraku). Ove bakterije negativno djeluju na klijavost pšenice, tj. sjemenska pšenica izložena ovoj bakteriji gubi sposobnost klijanja.

Di j š i ž i ti ži t k t ij CO2 Disanje pšenice može proizvesti po život opasne koncentracije CO2 i nedostatak kisika u skladištu. Prije ulaska osoba u skladišta ona moraju biti ventilirana uz obvezno mjerenje sastava atmosfere unutar skladištaunutar skladišta.

KUKURUZ- OPĆE ZNAČAJKE

Po proizvedenim količinama druga svjetska žit ižitarica

Koristi se kao ljudska i stočna hrana, te industrijska sirovina (škrob alkohol ulje papir )industrijska sirovina (škrob, alkohol, ulje, papir...)

Ne podnosi mraz, zahtijeva veliku vlagu Potječe iz Meksika odakle se raširio u obje Potječe iz Meksika, odakle se raširio u obje

Amerike, Europu i Aziju Najveća proizvodna zona u svijetu je Corn Belt u Najveća proizvodna zona u svijetu je Corn Belt u

SAD (između Missourija i Mississippija)- ‘’more kukuruza’’

Veliki proizvođači su Kanada, Argentina, Meksiko, Brazil, Indonezija i KinaNajveći uvoznici su Japan EU Rusija Najveći uvoznici su Japan, EU, Rusija

UVJETI PRIJEVOZA KUKURUZAU J J O U U U

Temperatura prijevoza Temperatura prijevoza Optimalna temperatura prijevoza do 20°C

Preporučena vlažnost zraka Preporučena vlažnost zraka u skladištu do 70% Preporučena vlažnost zraka u skladištu do 70% Dopušteni sadržaj vlage kukuruza 11,5 do 14%

Ventilacija Ovisi o sadržaju vlageO s o sad aju age Kukuruz sa manje od 14% vlage i uz vlažnost zraka u skladištu do 70%

ne zahtijeva ventilaciju Ako je sadržaj vlage veći od 14% provoditi površinsku ventilaciju

Razvoj plinova, plijesni i bakterija dešavaju se kao i kod pšenice Samozagrijavanje i samozapaljenje

Ovise o sadržaju vlage i temperaturi Ako se temperatura unutar tereta poveća do 40°C potrebno je provoditi

mjere za njeno sniženje Ako se temperatura unutar tereta poveća do 60°C postoji velika

opasnost od samozapaljenjaopasnost od samozapaljenja

JEČAM- OPĆE ZNAČAJKE

Uzgaja se najsjevernije od svih žitarica (do 70°N) i do nadmorskih visina od 4000 mN) i do nadmorskih visina od 4000 m

Podnosi oštriju klimu i slabu zemlju sa malo vlagevlage

Koristi se u proizvodnji piva, špirita, kavovina i ishrani stokeishrani stoke

Pivarski ječam je najbolje kvalitete od svih vrsta ječmaječma

Najviše uspijeva u Rusiji, Kanadi, SAD-u, Srednjoj EuropiSrednjoj Europi

UVJETI PRIJEVOZA JEČMA

Temperatura prijevoza Optimalna temperatura prijevoza do 20°C

Preporučena vlažnost zraka Preporučena vlažnost zraka u skladištu do 70% Preporučena vlažnost zraka u skladištu do 70% Dopušteni sadržaj vlage ječma 11 do 14%

Ventilacijaj Ovisi o sadržaju vlage Ječam sa manje od 13% vlage i uz vlažnost zraka u skladištu do

70% ne zahtijeva ventilaciju70% ne zahtijeva ventilaciju Ako je sadržaj vlage veći od 15% provoditi površinsku ventilaciju

Razvoj plinova, plijesni i bakterija dešavaju se kao i kod pšenice

Samozagrijavanje i samozapaljenjeO i d ž j l i t t i i id tič i k k d Ovise o sadržaju vlage i temperaturi i identični su kao kod pšenice

OSTALE ŽITARICE

RAŽ RAŽ Jedna je od najstarijih kultiviziranih žitarica Prema vremenu sjetve razlikuju se zimska i

ljetna raž podnosi oštriju klimu od pšenice koristi se za proizvodnju kruha, alkohola i p j

kvasca ZOB

koristi se uglavnom kao stočna hrana, ali i za ljudsku ishranujuds u s a u

UVJETI PRIJEVOZA OSTALIH ŽITARICA

RAŽPreporučena vlažnost zraka Preporučena vlažnost zraka Preporučena vlažnost zraka u skladištu do 70% Dopušteni sadržaj vlage raži do 15%

Ventilacija Ventilacija Raž sa manje od 14% vlage i uz vlažnost zraka u skladištu do 70% ne zahtijeva

ventilaciju Ako je sadržaj vlage veći od 14% provoditi površinsku ventilaciju

Temperat ra prije o a ra oj plino a plijesni i bakterija te Temperatura prijevoza, razvoj plinova, plijesni i bakterija, te samozagrijavanje dešavaju se kao i kod pšenice

ZOBZOB Preporučena vlažnost zraka

Preporučena vlažnost zraka u skladištu do 70% Dopušteni sadržaj vlage zobi 12 do 14% Dopušteni sadržaj vlage zobi 12 do 14%

Ventilacija Zob sa manje od 13% vlage i uz vlažnost zraka u skladištu do 70% ne zahtijeva ventilaciju Ako je sadržaj vlage veći od 15% provoditi površinsku ventilaciju

Temperatura prijevoza razvoj plinova plijesni i bakterija te Temperatura prijevoza, razvoj plinova, plijesni i bakterija, te samozagrijavanje dešavaju se kao i kod pšenice

RIŽA

Riž j žit i kih k j Riža je žitarica monsunskih krajeva Zahtijeva visoke temperature i veliku vlagu Svi poslovi oko uzgoja uglavnom se obavljaju ručno Svi poslovi oko uzgoja uglavnom se obavljaju ručno Krca se isključivo u vrećama Razlikujemo čistu (polished) i neočišćenu (paddy) rižu U pravilu se krca miješano (80% čiste i 20% neočišćene

riže)- manja zbijenost Uspijeva u Aziji Africi Americi i Europi Uspijeva u Aziji, Africi, Americi i Europi Najveći izvoznici su Indija i Mianmar Vrlo osjetljiv teret (zagrijavanje i vlaga)j j ( g j j g ) Lako se grije, ispušta vlagu i gubi na masi Vlažna riža brzo trune, razvija toplinu i neugodan miris

UKRCAJ I PRIJEVOZ RIŽE

Slaže se odvojeno jer je sklona apsorpciji mirisa (ali i zbog proizvodnje neugodnih mirisa)

Pri ukrcaju je važno omogućiti cirkulaciju zraka i osigurati dobru j j g j gventilaciju

Na dno skladišta se stavljaju podloge (min. visina od poda 7.5 cm), a na njih podnice od dasaka

Stjenke skladišta i pregrada se oblažu tako da nema kontakta vreća sa stjenkama (koriste se bambusove trstike ili letve- provod zraka)

Između složenog tereta ostavljaju se provodi zraka (horizontalni-d ž i i č i t tik l i)uzdužni i poprečni, te vertikalni)

Gornji red vreća potrebno je pokriti kako bi se spriječilo kapanje kondenzirane vlage na teretV ć l ž 2 3 d ti t lj j h i t l i Vreće se slažu u 2- 3 reda, a zatim se postavljaju horizontalni provodi zraka

Horizontalni i vertikalni provodi moraju biti međusobno povezaniI đ lj d j d ć i d j b l b ih j Između posljednjeg reda vreća i donjeg ruba palubnih sponja ostavlja se prazan prostor od min. 152 mm visine

Tijekom prijevoza potrebno je osigurati dobru ventilaciju i mjeriti vlažnost zraka u skladištuvlažnost zraka u skladištu

RIŽA – oblaganje stjenki skladištag j j

FAKTORI SLAGANJA ŽITARICA

VRSTE ŽITARICA

FAKTOR SLAGANJA m³/mt

TERET U VREĆAMA RASUTI TERETTERET U VREĆAMA RASUTI TERET

Ječam 1,67 – 1,81 1,45 – 1,67

Krupna pšenica 1,67 – 1,81 1,39 – 1,53

Kukuruz 1 39 – 1 67 1 34 – 1 48Kukuruz 1,39 1,67 1,34 1,48

Zob 2,34 – 2,40 2,01 – 2,17

Sitna pšenica 1,34 – 1,48 1,25 – 1,39

ODVAJANJE (SEPARACIJA) RAZLIČITIH VRSTA ŽITA

Č t ilik k j žit t t j Često se prilikom ukrcaja žita u rasutom stanju u isto skladište krcaju dvije ili tri različite vrste

Ra ličite rste žita od ajaj se separaciom Različite vrste žita odvajaju se separaciom (platnom, sturom, a ponekad i daskama), pri čemu se mora paziti da je separacija stavljena pose mora paziti da je separacija stavljena po propisima struke:

separacija od takvog materijala da teret koji odvaja ne separacija od takvog materijala da teret koji odvaja ne može prolaziti kroz istu ne smije biti zategnuta jer će se pod težinom tereta skupiti i neće biti svrsihodna paziti da se dobro postavi između rebara na bokovima i korugiranih poprečnih pregradai korugiranih poprečnih pregrada

ODVAJANJE (SEPARACIJA) RAZLIČITIH VRSTA ŽITA( )

ako postoji mogućnost uz krajeve separacije postavljaju se vreće s teretom kako bi je držalese vreće s teretom kako bi je držale

ako postoji mogućnost separacija se vezuje za konstrukcijske elemente brodske strukturej

nastojati ukrcati žito većeg zrna poviše žita manjeg zrna (žito većeg kuta rasipanja krcati ispod žita manjeg kuta rasipanja)rasipanja)

po mogućnosti prije postavljanja separacije trimovati teret (poravnati ga)teret (poravnati ga)

izmjeriti na kojoj se visini nalazi separacija kako bi se moglo paziti u luci iskrcaja da se separacija ne bi oštetila

ilik i k jprilikom iskrcavanja

DOBRO POSTAVLJENA SEPARACIJA

LOŠE POSTAVLJENA SEPARACIJA

UTJECAJ ŽITARICA U RASUTOM STANJU NA STABILITET BRODASTABILITET BRODA

Žito se slobodno giba Žito se slobodno giba Slobodno gibanje smanjuje stabilitet broda

Žito djelomice pop njenom skladišt pri Žito u djelomice popunjenom skladištu pri nagibanju broda uzrokuje učinak slobodnih površinapovršina

Izvedba skladišta smanjuje nepovoljne učinke žita na stabilitet broda (uzdužne pregrade, wing tankovi)

Brodovi koji nisu posebno građeni za prijevoz žita moraju imati odgovarajuće pregrade

ZAHTJEVI ZA BRODOVE KOJI PREVOZE ŽITO U RASUTOM STANJUU RASUTOM STANJU

Brod koji prevozi žito u rasutom stanju mora imati Svjedodžbu o sposobnosti izdanu od registraB d k ji j d j d j ć j d džb Brod koji ne posjeduje odgovarajuću svjedodžbu ne smije krcati rasuto žito dok ne dokaže da udovoljava posebnim propisima registraposebnim propisima registra

Brod uz svjedodžbu mora imati i Priručnik za krcanje žita odobren od registraodob e od eg s a

Krcanje žita propisano je u IMO Grain Rules Zahtjeve za stabilitet propisuje registar a propise o Zahtjeve za stabilitet propisuje registar a propise o

krcanju žita zemlje izvoznice (najstroži su u Kanadi)

ZAHTJEVI ZA STABILITET PRI PRIJEVOZU ŽITA U RASUTOM STANJU

Planirati ukrcaj ostavljajući što manji broj nepopunjenih skladišta

Kada plan ukrcaja traži potpuno puno skladište potrebno je krcati koliko je ukupno moguće u to skladištekrcati koliko je ukupno moguće u to skladište

Kut bočnog nagiba uslijed pomaka žita ne smije biti veći od 12°12

Početna metacentarska visina ne smije biti manja od 0,3 m Max. vrijednost poluge statičke stabilnosti ne smije nastupiti j p g j p

prije kuta od 40° Nakon ukrcaja brod ne smije imati bočni nagib Nakon ukrcaja sve slobodne površine žita moraju biti

poravnate Površine tereta u nepopunjenim odjeljcima moraju biti Površine tereta u nepopunjenim odjeljcima moraju biti

osigurane na odgovarajući način

PREGRAĐIVANJE SKLADIŠTA (ZA BRODOVE KOJI NISU GRAĐENI ZA PRIJEVOZ ŽITA)ZA PRIJEVOZ ŽITA)

Brod koji ne posjeduje svjedodžbu od registra može prevoziti rasuto žito pod uvjetom da postavi d j ć d kl dištodgovarajuće pregrade u skladišta

Kad je skladište potpuno puno pregrada se mora protezati po cijeloj duljini skladišta i mora biti visoka minprotezati po cijeloj duljini skladišta i mora biti visoka min. 2,4 m (od donjeg ruba grotla)

Kada je skladište polupuno pregrada se mora protezati Kada je skladište polupuno pregrada se mora protezati od dna skladišta do min. 0,6 m iznad površine žita

Rasuto žito mora se poravnati prekriti i povrh njega Rasuto žito mora se poravnati, prekriti i povrh njega složiti žito u vrećama (min. 1,2 m)

PREGRAĐIVANJE SKLADIŠTA (ZA BRODOVE KOJI NISU GRAĐENI ZA PRIJEVOZ ŽITA)GRAĐENI ZA PRIJEVOZ ŽITA)

Središnja uzdužna pregrada u međupalublju mora se protezati od palube do palube

Pregrade se izrađuju od tvrdog i suhog drva (hrastovina)

Pregrade moraju biti čvrsto građene i učvršćene za strukturu skladišta (obično čeličnim užadima)

Pregrade se bočno podupiru drvenim potpornjima (takva konstrukcija se naziva hifti b d)shifting board)

U skladište se može postaviti napajač (feeder)

UKRCAJ I PRIJEVOZ ŽITA I ŠTETE NA TERETU

PRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJ pripremiti drvenu građu za pregrađivanje (koristiti samo suho

drvo) pripremiti opremu za prekrivanje žita očistiti skladišta od prethodnog tereta, masnoća, nečistoća i

štetočina pomesti i oprati skladišta očistiti i osigurati (od upadanja žita) usisne zdence ventilirati skladišta (odstraniti vlagu) posušiti skladištap

NADZOR TERETA TIJEKOM UKRCAJA Teret nadzirati za cijelo vrijeme ukrcaja Odbiti prijem mokrog pljesnivog klijajućeg ili onečišćenog žita Odbiti prijem mokrog, pljesnivog, klijajućeg ili onečišćenog žita Žito pregledati prije ukrcaja na obali (ako je moguće) Prilikom svakog zaustavljanja ukrcaja pregledati skladište

UKRCAJ TERETA

Obavlja se elevatorima ili grabilicamaKoristiti zaštitna sredstva protiv prašineKoristiti zaštitna sredstva protiv prašinePaziti na rasipanje tereta

UKRCAJ TERETA

Popunjavati skladišta što je moguće više (slijeganje)p j j g ( j g j ) Po završetku ukrcaja trimovati (poravnati) teret

UKRCAJ TERETA

U nepotpuno punim skladištima poravnati teret (trimovanje) Nakon trimovanja po mogućnosti ukrcati i složiti vreće (sa teretom) na vrh

tereta

ŠTETE OD VLAGE- Klijanje kukuruza uz stjenke skladišta i razvoj plijesnirazvoj plijesni

ŠTETE OD VLAGE- Šteta je uzrokovana znojenjem tereta; površina tereta je stvrdnutatereta je stvrdnuta

ŠTETE OD VLAGE- Štete nastale usljed kondenzacije vode sa j jpoklopca grotla; vidljive su poprečne ‘’trake’’ stvrdnute površine tereta

FUMIGACIJA

Č Često se provodi na brodovima Fumigacija (raskuživanje štetočina plinom) je proces uništavanja

insekata i glodavaca na teretu ili teretnim prostorima Provodi se u luci, na sidrištu ili u plovidbi Fumigaciju mogu provoditi samo ovlaštene osobe U skladišta se pušta plin, koji uništava insekte i glodavcep p , j g Prije početka fumigacije potrebno je osigurati potpunu

plinonepropusnost skladišta Fumigacija traje od jednog do 14 dana (ovisno o fumigantu)g j j j g ( g ) IMO je izdao preporuke o sigurnoj uporabi pesticida na brodovima

(IMO Recommendations on the Safe Use of Pesticides in Ships) Na brodu na kojemu se provodi fumigacija mora se nalaziti zadnje j p g j j

izdanje Preporuka Fumigacija se mora provoditi u skladu s propisima države zastave i

luke u kojoj se provodi

FUMIGANTI

Metil bromid fumigacija se provodi u luci ili na sidru; traje 12 do 48 sati; prije

početka iskrcava se posada (ostaje samo straža); osoblje koje ostaje na brodu mora imati zaštitnu opremu; ističu se oznake fumigacije; posada se vraća nakon odobrenja fumigatora (nakonfumigacije; posada se vraća nakon odobrenja fumigatora (nakon gas freeing procesa)

Hidrogen cijanidi j j j lič či k i th d i f i t k i ti primjenjuje se na sličan način kao i prethodni fumigant; koristi se

kod punih skladišta Ugljični dioksid Nitrogen Fosfin

obično se koristi za fumigaciju u plovidbi (jedino uz pristanak obično se koristi za fumigaciju u plovidbi (jedino uz pristanak zapovjednika i u suglasnosti sa lučkim vlastima i propisima države zastave); najmanje jedan časnik i jedan ostali član posade moraju biti posebno osposobljeni kao fumigatori; na j j gbrodu se mora nalaziti zaštitna oprema i oprema za detekciju plinova

POSTUPCI PRIJE I NAKON FUMIGACIJE

PRIJE FUMIGACIJE Provjeriti nepropusnost skladišta Provjeriti nepropusnost skladišta Provjeriti stanje sustava kaljuže, balasta i ventilacije Nakon provedenog ispitivanja podnijeti pisanu izjavu zapovjedniku o

spremnosti za fumigacijup g j Provjeriti stanje susjednih prostora Postaviti oznake fumigacije

NAKON FUMIGACIJE Provjeravati koncentraciju plinova u fumigiranim i susjednim prostorima

(svakih 8 sati, ili češće po preporuci fumigatora) Sve očitano evidentirati u poseban dnevnik

N j j 24 t ij l lj j b ij titi l čk l ti f i iji i Najmanje 24 sata prije uplovljenja obavijestiti lučke vlasti o fumigaciji i svim potrebnim informacijama

Provjeriti koncentraciju plinova u skladištima i susjednim prostorima prije iskrcaja teretaprije iskrcaja tereta

Pokupiti ostatke fumiganta sa površine tereta (kvalificirano osoblje) Ulazak u skladišta nakon iskrcaja dozvoljen je tek nakon izdavanja

potvrde (Gas Freeing Certificate) od strane ovlaštenog fumigatora

NAČINI FUMIGACIJE

Fumigacija J sustavomFumigacija tradicionalnim načinomFumigacija tradicionalnim načinom

FUMIGACIJA- ostaci fosfina na površini tereta

ZNAK UPOZORENJA OZNAK UPOZORENJA O PROVEDENOJ FUMIGACIJI

OSTALI VAŽNIJI SUHI TERETI

KAVA

OPĆE ZNAČAJKE Jedan je od važnijih proizvoda u svjetskoj trgovini

(najvažnije bezalkoholno piće) sadrži 0 8 do 2 5% kofeina (alkaloid koji ima stimulativni sadrži 0.8 do 2.5% kofeina (alkaloid koji ima stimulativni

učinak na živčani sustav čovjeka) prema kvaliteti klasira se u skupine: prema kvaliteti klasira se u skupine:

- ekstra- primap- seconda- terca- robusta

ocjena kvalitete vrši se prema aromi, okusu, boji, zemlji d ij tl t ti l t ž i i d š tipodrijetla, starosti plantaže i izdašnosti

UVJETI PROIZVODNJE

Uspijeva na grmolikom, neprestano zelenom stablu (do 2 m visine)(do 2 m visine)

Pogoduju joj padine visine 400 do 2000 mZahtijeva crveno plodno vulkansko tloZahtijeva crveno, plodno vulkansko tloOdgovaraju joj visoke temperature (do 30°C) i

sjena višeg drveća (‘’coffie mama’’)j g ( )Ne podnosi jače vjetroveZahtijeva jednolik raspored padalina (1250 do 2000 j j p p (

mm/god), osim u vrijeme berbeDrvo daje plodove nakon tri godineKava ima dvogodišnji ciklus (prema prinosu)Uspijeva u tropsko- ekvatorijalnom područu

VRSTE KAVE

U svjetskom prometu sudjeluje oko 60 sorti koje se dijele t i k iu tri skupine:

- latinskoameričke kave,azijske kave i- azijske kave i

- afričke kave. Latinskoameričke kave su iz Brazila Kolumbije Latinskoameričke kave su iz Brazila, Kolumbije,

Venezuele, Meksika, Gvatemale, Kostarike i Hondurasa; najpoznatije su Coffea Arabica i Coffea Robusta; na

žiš d l d liči i i itržište dolaze pod različitim imenima Azijske kave su iz Jemena, Indonezije, Indije, Cejlona,

Šri Lanke; najpoznatije su Coffea Arabica i MoccaŠri Lanke; najpoznatije su Coffea Arabica i Mocca

VRSTE KAVE

Afričke kave su iz Etiopije, Konga, Ugande, Angole, Kenije i Tanzanije; slabije su kvalitete

Najveći svjetski proizvođač i izvoznik je Brazil (Santos, Rio de Janeiro, Sao Paulo) druga je ( ) g jKolumbija

Najcjenjenija kava na svijetu je iz JemenaNajcjenjenija kava na svijetu je iz Jemena (Shortberry)

Kava dobiva svoje ime obično premaKava dobiva svoje ime obično prema području/luci gdje uspijeva ili se izvozi

TRŽIŠTE KAVE

Podrijetlom je iz pokrajine Kaffa u Etiopiji U srednjem vijeku presađena u Arabiju i postaje omiljeno U srednjem vijeku presađena u Arabiju i postaje omiljeno

piće u muslimanskom svijetu Iz Arabije se širi u Egipat i Tursku (Turci su je donijeli do

B č 1863 )Beča 1863.) Nizozemci i Francuzi prenose je u svoje azijske i

latinskoameričke kolonijelatinskoameričke kolonije U Brazilu i Kolumbiji postaje najvažniji izvozni proizvod Najveći izvoznici su Brazil, Kolumbija, Indonezija,

M k ik Ob l Bj l k ti I dij Eti ij i dMeksiko, Obala Bjelokosti, Indija, Etiopija i dr. Najveći uvoznici su SAD, Kanada i EU Gotovo sve zemlje svijeta uvoze kavu (osim Gotovo sve zemlje svijeta uvoze kavu (osim

proizvođača); 1994. Hrvatska je uvezla oko 10.000 t kave

Potražnja kave u svijetu raste Potražnja kave u svijetu raste

PRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJ KAVE

Oči titi kl dišt d th d t t Očistiti skladišta od prethodnog tereta Odstraniti sve mirise iz skladišta Pripremiti skladišni materijal (kvalitetno suho drvo) Pripremiti skladišni materijal (kvalitetno suho drvo) Pripremiti obložni materijal (drvene gredice, zaštitni

materijal od impregniranog papira, platna ili jute)materijal od impregniranog papira, platna ili jute) Koristiti samo čist i suh podložni i obložni materijal Na dno skladišta postaviti podloge od drvenih gredica p p g g

(razmak 30 cm) Na gredice postaviti podnice od dasaka (min. visina 15

)cm)

KARAKTERISTIKE KAVE KAO TERETA

Javlja se u obliku sirovog zrna P ž l k i i i ( ž kl dištiti d 10 d ) i Pržena lako poprima mirise (može se skladištiti do 10 dana); prevozi

se vakumirana Sirova kava prevozi se isključivo u vrećama (brazilska kava u

vrećama od 60 kg kolumbijska kava u vrećama od 69 kg); faktorvrećama od 60 kg, kolumbijska kava u vrećama od 69 kg); faktor slaganja 1,70 od 2,09

Pakira se isključivo u vreće od prirodnih materijala (juta, sisal), kako bi bila moguća cirkulacija zraka unutar vrećabi bila moguća cirkulacija zraka unutar vreća

Osjetljiva na vlagu i mirise Krca se obično odvojeno od drugih tereta Ne smije se krcati zajedno sa kožama ribljim brašnom paprom Ne smije se krcati zajedno sa kožama, ribljim brašnom, paprom,

nerafiniranim šećerom i sl. Obično se odvojeno krcaju različite vrste kave (npr. Rio i Santos

kava moraju se krcati u odvojena skladišta)kava moraju se krcati u odvojena skladišta) Kava brzo upija vlagu i poprima neugodan miris

UKRCAJ I PRIJEVOZ KAVE

Teret kave u vrećama zaštititi oblogama i spriječiti svaki k t kt t t t kt kl dišt ( bl dkontakt tereta sa strukturom skladišta (obloge od impregniranog papira, jute, platna ili drva)

Nakon svaka tri vodoravna sloja vreća postaviti drvene Nakon svaka tri vodoravna sloja vreća postaviti drvene podloge

Tijekom ukrcaja postavljati obloge na stjenke skladištaj j j g j Između posljednjeg sloja vreća i donjeg ruba palubnih

sponja ostaviti prazan prostor (min. 15 do 20 cm) Z d ji l j ć k i i či i l i ili Zadnji sloj vreća pokriti nepromočivim platnenim ili

papirnim pokrivačima (sprječava kapljenje kondenzirane vlage sa pokrova skladišta na teret)vlage sa pokrova skladišta na teret)

Tijekom cijelog putovanja osigurati dobru ventilaciju vodeći računa o temperaturi rosišta

KRCANJE KAVE U BRODSKA SKLADIŠTA

KRCANJE KAVE U BRODSKA SKLADIŠTA

Pravilnim ukrcajem omogućiti Pravilnim ukrcajem omogućiti će se potrebna cirkulacija zraka između vreća i unutar samog tereta

Prioritet kod prijevoza kave u brodskom skladištu je sprječavanje (svođenje na minimum) kondenzacije vodeminimum) kondenzacije vode na stjenkama skladišta

Preporučeni uvjeti ventiliranja: 10 – 20 izmjena zraka na sat10 20 izmjena zraka na sat

Pri ventiliranju voditi računa o rosištu vanjskog zraka

Zbog neadekvatne ventilacije Zbog neadekvatne ventilacije može doći do nedostatka kisika u skladištu (prije ulaska ventilirati skladište i provjeriti

t t k ki ik )postotak kisika)

KRCANJE KAVE U KONTEJNERE

K t d d i k t j Krca se u standardne i kontejnere sa prirodnom ventilacijom

U standardnim kontejnerima teret se mora obložiti zaštitnim papiromse mora obložiti zaštitnim papirom sa svih strana (mora se odvojiti odunutarnjih stjenki kontejnera)

U standardnim kontejnerima U standardnim kontejnerima posebno se mora zaštititi unutarnja stjenka pokrova (kako bi se spriječilo kapanje vode po teretu usljed kondenzacije

Uvjeti prijevoza kod kontejnera sa prirodnom ventilacijom su nešto drugačiji (zbog otvora na takvimdrugačiji (zbog otvora na takvim kontejnerima isti se krcaju jedino ispod palube)

BRAŠNO

Nastaje mljevenjem žitarica Nastaje mljevenjem žitarica Javlja se u velikim količinama u kopnenom i

prekomorskom prometup p Prevozi se pakirano u vreće i rjeđe u bačve Kukuruzno brašno može se prevoziti rasuto S d d čit j tlji ih t t Spada u red naročito osjetljivih tereta Naročito osjetljivo na vlagu i mirise Vlaga i strani mirisi uzrokuju kvarenje brašna Vlaga i strani mirisi uzrokuju kvarenje brašna Za transport i skladištenje nužna je čistoća skladišta,

dobra ventilacija, suha skladišta i stalan nadzor Ima vlastiti ugodan i svjež specifičan miris Faktor slaganja varira ovisno o vrsti brašna

KUKURUZNO BRAŠNO

Jedna od vrsta brašna je i kukuruzno brašno ( l t l) k j t blj i đ(corn gluten meal) koje se upotrebljava između ostalog i za hranjenje ribe (lososa)

Krca se kao rasuti teret ili u vrećamaKrca se kao rasuti teret ili u vrećamaFaktor slaganja mu je 56 cf/lt ili 1,5613m3/mtZlatno žute je boje i specifičnog ali slabogZlatno žute je boje i specifičnog ali slabog

mirisa.Nakon ukrcaja teret je potrebno trimovatiNakon ukrcaja teret je potrebno trimovati

(poravnati)Trimovanje se obavlja lučkom mehanizacijomj j jOvaj teret nije sipak, pa se za njega ne računaju

grain heeling momenti.

UKRCAJ KUKURUZNOG BRAŠNA

TRIMOVANJE KUKURUZNOG BRAŠNA

PRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJ BRAŠNAPRIPREMA SKLADIŠTA ZA UKRCAJ BRAŠNA

Oči titi kl dišt d th d t t Očistiti skladišta od prethodnog tereta Odstraniti sve mirise iz skladišta Potpuno posušiti skladišta Potpuno posušiti skladišta Pripremiti skladišni materijal (kvalitetno suho drvo) Pripremiti obložni materijal (drvene gredice zaštitni Pripremiti obložni materijal (drvene gredice, zaštitni

materijal od platna ili jute) Koristiti samo čist i suh podložni i obložni materijalp j Na dno skladišta postaviti podloge od drvenih gredica

(razmak 30 cm) Na gredice postaviti podnice od dasaka (min. visina 15

cm)

UKRCAJ I PRIJEVOZ BRAŠNA

Brašno krcati tako da su vreće odvojene od poda, stjenki i stropa skladišta (koristiti podložni i obložni materijal)

Brašno slagati odvojeno od tereta koji ispuštaju g j j jmirise ili vlagu (svježe drvo, žitarice, voće i sl.)

Tijekom prijevoza osigurati nadzor nad teretomTijekom prijevoza osigurati nadzor nad teretomTijekom cijelog putovanja osigurati dobru

ventilaciju vodeći računa o temperaturi rosištaventilaciju vodeći računa o temperaturi rosišta

RIBLJE BRAŠNO

Riblje brašno je dehidrirano mljeveno tkivo čitavih riba ili j j jribljih otpadaka

Važan je sastojak hrane peradi i same ribe Sklono je samozagrijavanju i samozapaljenju Sklono je samozagrijavanju i samozapaljenju Prema IMO Kodeksu svrstano je u klasu 9. (UN 1374 i

UN 2216) Krca se rasuto, u vrećama i kontejnerima Nadležna vlast države treba brodu dostaviti svjedodžbu

u kojoj su navedene temperatura vlažnost masnoća iu kojoj su navedene temperatura, vlažnost, masnoća i starost ribljeg brašna

Tijekom ukrcaja temperatura brašna ne smije prelaziti 35°C (ili 5°C i d t k li ) i l ž t (t t )35°C (ili 5°C iznad temp. okoline) i vlažnost (tereta)mora biti u granicama 6 – 12%

UKRCAJ I PRIJEVOZ RIBLJEG BRAŠNA

Krca se u suha i čista skladištaKrca se u suha i čista skladištaKada se prevozi u vrećama mora se odvojiti

teret od strukture skladišta (posebno paziti da neteret od strukture skladišta (posebno paziti da ne dođe u doticaj sa dijelovima konstrukcije koji se griju)

U skladišta se postavljaju sonde za mjerenje temperature

Ki ik d j ij j b š t jKisik pogoduje zagrijavanju brašna, zato je potrebno ventilaciju svesti na minimum

Ako temperatura tereta dostigne 55°C mora seAko temperatura tereta dostigne 55 C mora se prekinuti ventiliranje

Požar ribljeg brašna gasi se pomoću CO2Požar ribljeg brašna gasi se pomoću CO2

PAMUK

Pamuk je grmolika (rijetko d lik ) biljkdrvolika) biljka

Plod je tobolac s pet do deset sjemenki obraslih jpamučnim nitima

Koristi se kao tekstilna sirovinasirovina

Uspijeva u suptropskoj zoni (najkvalitetniji je

k i ljpamuk iz zemalja Karipskog mora i Egipta)

Najveći proizvođači su j pKina, SAD, Egipat, Indija, Brazil i dr.

PAMUK

Lagan je teret, pa se pakira komprimiran u bale omotane u juteno platno

PAMUK

Spada u opasne terete Skl j ij j i lj j Sklon je samozagrijavanju i samozapaljenju Samozagrijavanje uzrokuje vlaga i masnoće (razvijanje

reakcije kiselina i apsorbiranje kisika) i mikrobi u pamuku j p j ) p(razvoj metana u manjim količinama)

Zbog velikog postotka celuloze sklon je samozapaljenju Snažno apsorbira kisik Snažno apsorbira kisik Jako je higroskopičan Zauljeni materijali ili tereti ulja pogoduju Zauljeni materijali ili tereti ulja pogoduju

samozagrijavanju i samozapaljenju Pamuk krcati tako da se odvoji od strukture skladišta

(podloge i obloge)(podloge i obloge) Krca se odvojeno od koksa, katrana i asfalta Krca se odijeljeno (dvjema pregradama) od benzina, ca se od je je o (d je a p eg ada a) od be a,

ulja, alkohola, terpentina, acetona

UKRCAJ I PRIJEVOZ PAMUKA

P i iti š j ž (CO2)Pripremiti naprave za gašenje požara (CO2)Zabraniti pušenje tijekom ukrcaja/iskrcajaZaštititi dimnjake protiv iskrenjaMasne i zauljene bale ne krcati na brodjOdvojiti bale pamuka od masnih tereta ili tereta

koji izlučuju uljeNe slagati pamuk sa vlažnim i mokrim teretimaOdvojiti pamuk od strukture skladištaOdvojiti pamuk od strukture skladištaVentilirati skladišta tijekom plovidbe

OZNAKE PAKIRANJA

Keep dry Use no hooks Keep away General cargo Spontaneously combustible Fire hazardfrom heat Cotton, wet Flammable

solidssolidsClass 4.2 Class 4.1

IMDG Code and ADR IMDG Code

FAKTORI SLAGANJA

ZEMLJA VRSTA ³/tZEMLJA VRSTA m³/t

Australija prešane 3 62 3 67Australija prešane 3,62-3,67

Kina visoke gustoće 1,39-1,67

Indija visoke gustoće 1,53-1,67

Turska prešane 3,07-3,62

SAD ručno slagane 3 62-3 76SAD ručno slaganevisoke gustoćestisnute

3,62 3,762,37-2,452 17-2 23stisnute 2,17-2,23

VUNA

Dlaka ovaca ili drugih životinja V t Vrste:

- masna- čista (češljana)čista (češljana)

Ne slagati zajedno ove dvije vrste vune Krca se komprimirana u balama omotanim jutenim j

platnom Sklona je zagrijavanju i samozapaljenju; požar ne gasiti

vodomvodom Vrlo je higroskopična Veliki postotak masnoće u vuni čini ju sklonom

lj jzapaljenju Visoki postotak keratina čini ju sklonom zagrijavanju (u

dodiru sa vlagom i mastima) i samozapaljenjudod u sa ago ast a) sa o apa je ju

UKRCAJ I PRIJEVOZ VUNE

Poduzeti sve mjere zaštite od požaraSlagati vunu odvojeno od ulja, masti, loja, lanag j j jNe krcati mokru ili vlažnu vunuNe krcati vunu iznad tereta koji su skloniNe krcati vunu iznad tereta koji su skloni

zagrijavanju ili ispuštanju vlage (rude, kukuruz, masne robe i sl )masne robe i sl.)

Koristiti dosta zaštitnog materijalaFaktor slaganja varira (ovisno o vrsti i mjestu

krcanja) od 2,26 do 8,6

ŠEĆER

Š ć i ljik hid ti k ji k i t lj d k j i h i Šećeri su ugljikohidrati koji se koriste u ljudskoj ishrani, prehrambenoj industriji i medicini

Osnovne sirovine su šećerna trska (2/3 svj proizvodnje) Osnovne sirovine su šećerna trska (2/3 svj. proizvodnje) i šećerna repa (1/3)

Šećer se u neznatnim količinama proizvodi od prosa, p pkukuruzne stabljike i dr. bilja

Šećerna trska uspijeva u tropskoj i suptropskoj klimi, zahtijeva dosta vlage sunca i visoku temperaturuzahtijeva dosta vlage, sunca i visoku temperaturu

Šećer je podrijetlom iz pokrajina Asam i Bengal u Indiji Najveći izvoznici su Kuba Australija Francuska Brazil Najveći izvoznici su Kuba, Australija, Francuska, Brazil,

Tajland, Njemačka i Nizozemska

VRSTE ŠEĆERA I OSNOVNA SVOJSTVA

Kao brodski teret javlja se u obliku:- čistog šećera- polurafiniranog šećera

nerafiniranog šećera- nerafiniranog šećera Rafinirani i polurafinirani šećer prevozi se u vrećama ili

rasut Nerafinirani šećer u pravilu se prevozi rasut Šećer je osjetljiv na vlagu (zgrudnjavanje) Nij kl lj j li ž t šk i Nije sklon samozapaljenju ali se požar teško gasi Rafinirani šećer je čist i suh (nema curenja sokova) Nerafinirani (zeleni) šećer je osjetljiv i nezgodan teret Nerafinirani (zeleni) šećer je osjetljiv i nezgodan teret

(osjetljiv na vlagu- zgrudnjavanje, ispušta sokove-gubitak težine, sokovi su vrlo ljepljivi i korozivni, velika vlaga pospješuje fermentaciju i stvaranje otrovnihvlaga pospješuje fermentaciju i stvaranje otrovnih plinova- CO)

ŠEĆER U VELIKIM KRISTALIMA (CANDY SUGAR)

Porijeklom je iz Indije i Perzije Dobiva se vakuumskim isparavanjem iz šećerne otopine Dobiva se vakuumskim isparavanjem iz šećerne otopine

(sporom kristalizacijom) Razlikuju se bijeli, žuti ili smeđi kristalni šećerj j Veliki kristalni šećer sastoji se od nakupina sitnih

šećernih kristala N il j blik Nepravilnog je oblika Ima puno veću čistoću od klasičnog rafiniranog šećera Koristi se kao aslađi ač toplih napitaka Koristi se kao zaslađivač toplih napitaka Pakira se u kartonske kutije Prevozi se kao teret na paletama ili u kontejnerima Prevozi se kao teret na paletama ili u kontejnerima

UKRCAJ I PRIJEVOZ ŠEĆERA U VELIKIM KRISTALIMA

Šećer mora biti zaštićen od vlage tijekom ukrcaja (posebno kiše i Šećer mora biti zaštićen od vlage tijekom ukrcaja (posebno kiše i snijega)

Mora se posvetiti pozornost da ne bi došlo do oštećenja pakiranja (usljed vlage ili mehaničkih oštećenja)(usljed vlage ili mehaničkih oštećenja)

Paketi moraju biti pravilno složeni i učvršćeni kako ne bi došlo do pomjeranja i oštećenja tijekom plovidbe

Ne slagati šećer blizu toplih mjesta (temp viša od 25°C uzrokuje Ne slagati šećer blizu toplih mjesta (temp. viša od 25 C uzrokuje zgrudnjavanje)

Zahtijevana vlažnost zraka je 70% Skladišta se ne ventiliraju tijekom transporta (osim u slučaju Skladišta se ne ventiliraju tijekom transporta (osim u slučaju

povećanja relativne vlažnosti i kondenzacije vode na stjenkama skladišta- tada ventilirati ali do max 6 izmjena zraka na sat)

Šećer ima blag i ugodan mirisg g Budući da lako apsorbira mirise mora ga se odvojiti od tereta koji

proizvode mirise Osjetljiv je na nečistoće, masti i uljaj j j , j

ŠEĆER U VELIKIM KRISTALIMA

NERAFINIRANI ŠEĆER (RAW SUGAR)

D bi i š ć i š ć t k Dobiva se iz šećerne repe i šećerne trske To je vlažna kristalizirana masa koja sadrži 95 – 97%

saharinasaharina To je sirovina u proizvodnji šećera,industriji piva i

proizvodnji kvasacap j Nerafinirani šećer je vlažna ljepljiva kristalizirana masa

žućkasto- smeđe boje intenzivnog slatkastog mirisa P i k i ili l i ( ć ) Prevozi se kao rasuti ili generalni teret (u vrećama) Kao generalni teret prevozi se na paletama i u

kontejnerimakontejnerima

ŠEĆERNA TRSKA

UKRCAJ I PRIJEVOZ NERAFINIRANOG ŠEĆERA

Šećer mora biti zaštićen od vlage tijekom ukrcaja Šećer mora biti zaštićen od vlage tijekom ukrcaja (posebno kiše i snijega)

Visoka relativna vlažnost ne smeta posebno tijekom p jiskrcaja jer šećer ide na daljnju obradu

Suho i hladno vrijeme i niska vlaga pri hladnom vremenu nisu pogodni za iskrcaj šećera (zgrudnjavanje)nisu pogodni za iskrcaj šećera (zgrudnjavanje)

Kut presipavanja šećera u rasutom stanju je 37° Vreće moraju biti pravilno složene i učvršćene kako ne bi

d šl d j j i š ć j ij k l idbdošlo do pomjeranja i oštećenja tijekom plovidbe Visoka temperatura uzrokuje zgrudnjavanje (ne smije se

krcati šećer čija je temperatura viša od 48°C)krcati šećer čija je temperatura viša od 48 C) Ne slagati šećer blizu toplih mjesta (temp. viša od 25°C

uzrokuje zgrudnjavanje)

UKRCAJ I PRIJEVOZ NERAFINIRANOG Š ĆŠEĆERA

Zahtijevana vlažnost zraka je 65%j j Šećer je vrlo higroskopičan Teret u vrećama ne zahtijeva ventilaciju tijekom

transportatransporta Kod rasutog šećera razlikuju se dvije pojave ovisno o

promjenama klimatskih područja- plovidba iz hladnog u toplo područje (teret se

zagrijava izvana, površina šećera gubi vlagu a u unutrašnjosti se ista povećava; na površini sea u unutrašnjosti se ista povećava; na površini se

stvara kora a u unutrašnjosti sirup)- plovidba iz toplog u hladno područje (obrnut proces)proces)

Na kraćim putovanjima ne zahtijeva se ventilacija (ili samo minimalna), dok se na duljim putovanjima ventilira

lik d bi ij čil j lij itoliko da bi se spriječila pojava plijesni

UKRCAJ I PRIJEVOZ NERAFINIRANOG Š ĆŠEĆERA

Tijekom transporta usljed fermentacije može doći do Tijekom transporta usljed fermentacije može doći do povećanja koncentracije CO2 i smanjenja koncentracije kisikaŠ Šećer nije sklon samozapaljenju, ali se njegov požar jako teško gasi, jer pepeo djeluje katalitički (potiče gorenje)g j )

Požar se ne gasi vodom, nego pomoću CO2 Nerafinirani šećer ima intenzivan slatkast miris i ne smije

se krcati u isto skladište sa rafiniranim šećeromse krcati u isto skladište sa rafiniranim šećerom Budući da lako apsorbira mirise mora ga se odvojiti od

tereta koji proizvode mirisej p Osjetljiv je na nečistoće, masti i ulja Zbog apsorpcije vlage dolazi do pojave plijesni i

formiranja sirupaformiranja sirupa

UKRCAJ I PRIJEVOZ ŠEĆERA

Š ć k ti t h i či t kl dištŠećer krcati u potpuno suha i čista skladištaKrcati odvojeno rafinirani i nerafinirani šećerŠećer od ojiti od lažne robe i robe koja tijekomŠećer odvojiti od vlažne robe i robe koja tijekom

prijevoza ispušta vlaguŠećer obvezno odvojiti od rumaŠećer obvezno odvojiti od rumaNe krcati za vrijeme kiše i ne primati vlažan

šećeršećerKod prijevoza rafiniranog šećera u vrećama

osigurati odgovarajuću ventilacijuKod prijevoza nerafiniranog šećera svesti

ventilaciju na minimum

FAKTORI SLAGANJA ŠEĆERAFAKTORI SLAGANJA ŠEĆERA

VRSTA ŠEĆERA PAKIRANJE m³/t

U velikim kristalima kutije 1.66

Nerafinirani ras t 1 17 1 27Nerafinirani rasut 1.17 – 1.27

Nerafinirani vreće 1.06 – 1.28

Rafinirani vreće 1.13 – 1.90

Rafinirani rasuti 1 11 1 25Rafinirani rasuti 1.11 – 1.25

Rafinirani (kocka) kutije 2.00

TERETI U POMORSKOM PROMETUPROMETU

METALNI PROIZVODI

METALNI PROIZVODI• Metalni proizvodi su čest teret u pomorskom prometu• Tu spadaju čelični, aluminijski, bakarni proizvodi i njihove p j , j , p j

legure• Pojavljuju se u različitim oblicima kao poluproizvodi i

gotovi proizvodigotovi proizvodi• Najčešće se javljaju kao:

- šipkep- ingoti- ploče

li i- limovi- hladno i vruće valjani smotci (coils)- sekcije i konstrukcijesekcije i konstrukcije- profili- cijevi- žica

METALNI PROIZVODI

Podložni su utjecaju korozije (naročito željezo)• Podložni su utjecaju korozije (naročito željezo)• Sklonost koroziji ovisi o vrsti materijala i metalurškoj

obradi te skladištenjuj• Korozija može nastati zbog izloženosti tereta djelovanju

vode (morska i slatka) u brodskim skladištima• Također su skloni mehaničkim oštećenjima tijekom• Također su skloni mehaničkim oštećenjima tijekom

prijevoza i rukovanja• Vrsta mehaničkih oštećenja ovisi o obilježjima tereta,

ki j i k jpakiranju i rukovanju teretom• Mehanička oštećenja mogu nastati tijekom prijevoza

zbog nepravilnog slaganja i učvršćenja, djelovanjazbog nepravilnog slaganja i učvršćenja, djelovanja vanjskih sila na brod (vjetar, valovi) – sve ovo dovodi do pomicanja tereta i mehaničkih oštećenja

METALNI PROIZVODI

Metalni proizvodi obično se pakiraju u posebnu• Metalni proizvodi obično se pakiraju u posebnu ambalažu, koja ovisi o vrsti, obliku i namjeni proizvoda

• Neki proizvodi prevoze se nepakiranip p p• Smotci se obično prevoze nepakirani. Mogu se pakirati

omatanjem papirom, kartonom ili folijama i vezani metalnim ili plastičnim trakamametalnim ili plastičnim trakama

• Posebno se zaštićuju rubovi tereta (naročito kod limova ili žice u smotcima, cijevi i konstrukcija)Li i ki i ili l ž i i b i• Limovi se prevoze nepakirani ili složeni i na rubovima zaštićeni drvenom konstrukcijom

• U smislu antikorozivne zaštite metalni proizvodi seU smislu antikorozivne zaštite metalni proizvodi se zaštićuju pocinčavanjem, uljem, masti i zaštitnim premazima (radionički primer)

METALNI PROIZVODI

• Metalni proizvodi se krcaju u čista i suha skladišta• Ne smiju se krcati u blizini tereta koji su skloni ispuštanju• Ne smiju se krcati u blizini tereta koji su skloni ispuštanju

vlage• Krcaju se na ravnu podlogu kako ne bi došlo do

d f ij i k t tdeformacija i pomaka tereta• Budući da se radi o teškim teretima posebnu pozornost

treba posvetiti slaganju i učvršćenju teretatreba posvetiti slaganju i učvršćenju tereta• Pri slaganju se koristi dosta zaštitnog materijala (drvo)• Tijekom ukrcaja mora se pažljivo rukovati teretom kako

bi ij čil h ičk št ć jbi se spriječila mehanička oštećenja• Sve vrste oštećenja (korozija/mehanička oštećenja)

dobro su vidljive te ih treba evidentirati u dokumente koji j jprate teret

• Nakon ukrcaja mora se spriječiti djelovanje atmosferskih utjecaja i morske vode na teretutjecaja i morske vode na teret

ČELIČNI LIMOVI U SMOTCIMA (STEEL SHEET IN COILS)

• To su čelični poluproizvodi koji se primjenjuju u različitim granama industrijeg j

• Razlikuju se vruće i hladno valjani limovi• Pakiranje ovisi o kvaliteti limova i njihovoj j j j

podložnosti oštećenjima• Oblažu se papirom ili plastičnom folijom i vežu

metalnim trakamametalnim trakama• Tijekom prijevoza zaštićuju se od vlage i vode

kako bi se spriječila korozijakako bi se spriječila korozija • Pri prekrcajnim manipulacijama treba pažljivo

rukovati da im se ne oštete rubovirukovati da im se ne oštete rubovi

UKRCAJ I SLAGANJE ČELIČNIH LIMOVA U SMOTCIMA

• Krcaju se na unaprijed pripremljene drvene podloge• Smotci se slažu u redove od bokova prema sredini

skladištaSljedeći red se slaže tako da smotcima popunimo• Sljedeći red se slaže tako da smotcima popunimo prazan prostor između dvaju smotaka iz donjeg reda

• Time se sprječava pomicanje teretaTime se sprječava pomicanje tereta• Teret se učvršćuje metalnim trakama ili konstrukcijom od

drva• Svaki smotak iz gornjeg reda mora biti učvršćen za dva

susjedna smotka iz donjeg reda

PAKIRANJE LIMOVA U ZAŠTITNI PAPIR I METALNU FOLIJU

Limovi su zaštićeni s:• Poprečnim trakama• Uzdužnim trakama• Na vanjskom obodu

zaštitnom metalnomzaštitnom metalnom folijom

• Papirom s inhibitorom korozijekorozije

• Unutrašnjim metalnim prstenom (diskom)

• Kartonskom zaštitom rubova lima

• Galvanizirani smotci u skladištu• Smotci su učvršćeni poprečnim i uzdužnim trakama• Rubovi su po obodu djelimično osigurani zaštitnom metalnom• Rubovi su po obodu djelimično osigurani zaštitnom metalnom

oblogom

SLAGANJE ČEL. SMOTAKA• Donji red se slaže na

pripremljene drvene podlogepodloge

• Gornji red popunjava prazne prostore između donjih smotaka tako da smotak iz gornjeg reda pritišće dva smotka iz pdonjeg reda

• Smotci iz gornjeg reda učvršćeni su metalnimučvršćeni su metalnim trakama za dva donja smotka

• Smotci su odijeljeni od stjenki skladišta drvenim oblogamag

Svaki smotak iz gornjeg reda učvršćen je za dva susjedna donja smotka trakama provučenim kroz središte donjih smotakatrakama provučenim kroz središte donjih smotaka

OŠTEĆENJA OD KOROZIJE

MEHANIČKA OŠTEĆENJA I OŠTEĆENJA OD KOROZIJE

OŠTEĆENJA OD KOROZIJE I PUCANJA ZAŠTITNIH TRAKA (TELESCOPIC EFFECT)ZAŠTITNIH TRAKA (TELESCOPIC EFFECT)

MEHANIČKA OŠTEĆENJA RUBOVA SMOTKA

ČELIČNE PLOČE

D bi j lj i lj j č lič ih• Dobivaju se u valjaonicama valjanjem čeličnih ingota

• Širina im je 2 5 m debljina 25 cm a duljina je• Širina im je 2.5 m, debljina 25 cm a duljina je različita

• Zbog ovakvih dimenzija prevoze se nepakirane,Zbog ovakvih dimenzija prevoze se nepakirane, jer nisu osjetljive na mehanička oštećenja

• Slažu se na unaprijed pripremljene drvene podloge

• Slažu se u redove od boka do boka skladišta• Između dva reda postavlja se zaštitni materijal• Sve praznine između redova moraju se popuniti

zaštitnim materijalomzaštitnim materijalom

ČELIČNI LIMOVI

Od čeličnih ploča se razlikuju po debljini i duljini (tanji su• Od čeličnih ploča se razlikuju po debljini i duljini (tanji su i dulji od ploča)

• Prevoze se kao jedinični komadi, upakirani i zaštićeni j ppapirnim, plastičnim ili metalnim folijama i povezani uzdužnim i poprečnim trakama ili u svežnjevima

• Koriste se u prerađivačkoj industriji (npr brodogradnja)Koriste se u prerađivačkoj industriji (npr. brodogradnja)• Osjetljivi su na mehanička oštećenja tijekom prekrcajnih

operacija (oštećenja rubova ili deformacije limova), te na vlagu koja izaziva koroziju (obično su zaštićenivlagu koja izaziva koroziju (obično su zaštićeni antikorozivnim premazima)

• Slažu se na unaprijed pripremljene drvene podloge u p j p p j p gredove koji se protežu od boka do boka skladišta

• Između redova se postavlja zaštitni materijal

LIMOVI OD NEHRĐAJUĆEG ČELIKA PAKIRANI U DRVENE KRLETKE (CRATES)

OŠTEĆENJA OD KOROZIJE, MEHANIČKA OŠTEĆENJA RUBOVA I DEFORMACIJE OBLIKAOŠTEĆENJA RUBOVA I DEFORMACIJE OBLIKA

LIMOVA

CIJEVI

S d j č j ij l t t• Spadaju u značajnije generalne terete• Razlikuju se prema promjeru, materijalu i

tehnologiji izrade te prema namjenitehnologiji izrade te prema namjeni• Cijevi većeg promjera:

- namijenjene su za transport vode- namijenjene su za transport vode, nafte i plina

- prevoze se pojedinačnoprevoze se pojedinačno- zaštićene su zaštitnim prevlakama na bazi bitumena

- rubovi cijevi zaštićuju se plastičnim poklopcima

CIJEVI MANJEG PROMJERA

Cij i j j bič ki j• Cijevi manjeg promjera obično se pakiraju u svežnjeve učvršćene čeličnim trakamaZ štić j štit i l k ( l i ij• Zaštićuju se zaštitnim prevlakama (galvanizacija, bojanje, premazivanje mašću ili uljima)K j i ij i biti b đ i j j i• Krajevi cijevi mogu biti obrađeni za spajanje i zaštićeni plastičnim poklopcimaCij i j j b j• Cijevi manjeg promjera za posebne namjene mogu biti obložene drvom ili pakirane u drvene sandukesanduke

UKRCAJ CIJEVI MANJEG PROMJERA U KONTEJNER

C• Cijevi manjeg promjera povezane su na krajevima isu na krajevima i sredini trakama (metalne/plastične) u svežnjevesvežnjeve

• Svežnjevi se slažu u jedan red ijedan red i međusobno povezuju trakom

• Na tako učvršćene svežnjeve slaže se sljedeći red cijevi usljedeći red cijevi u svežnjevima

KRCANJE I SLAGANJE CIJEVIKRCANJE I SLAGANJE CIJEVI

Cij i l j tlji h ičk• Cijevi su vrlo osjetljive na mehanička oštećenja tijekom prekrcajnih operacija

• Slažu se na unaprijed pripremljene drvene podlogep g

• Bokovi skladišta se oblažu zaštitnim materijalommaterijalom

• Svi prazni prostori između cijevi ili s ežnje a cije i moraj se pop nitisvežnjeva cijevi moraju se popuniti zaštitnim materijalom

KRCANJE I SLAGANJE CIJEVI VEĆEG PROMJERAPROMJERA

OŠTEĆENJA OD KOROZIJE

N t j• Nastaju djelovanjem vlage, morske i slatke vodeslatke vode

• Oštećenja se mogu pojaviti na vanjskim i junutarnjim stjenkama cijevi

ČELIČNA ŽICA U SMOTCIMA

Čelična žica je vruće vučeni čelični poluproizvod• Čelična žica je vruće vučeni čelični poluproizvod• Masa smotaka ovisi o debljini žice i varira između 0.5 i

2.5 tona• Kvalitetna žica u pravilu se omata zaštitnim platnom (ili

papirom)• Čelična žica je osjetljiva na koroziju i mehanička• Čelična žica je osjetljiva na koroziju i mehanička

oštećenja• Slaže se na unaprijed pripremljene drvene podloge• Svi prazni prostori koji se pojavljuju između smotaka

moraju se popuniti zaštitnim materijalom• Smotci se moraju složiti tako da čine kompaktnu cjelinu• Smotci se moraju složiti tako da čine kompaktnu cjelinu• Smotci iz gornjeg reda moraju se učvrstiti

ČELIČNA ŽICA PRIPREMLJENA ZA TRANSPORTTRANSPORT

UKRCAJ/ISKRCAJ ČELIČNE ŽICE

HOW NOT TO DO IT

MEHANIČKA OŠTEĆENJA

MEHANIČKA OŠTEĆENJA

O O S OO O S OTERETI U POMORSKOM TERETI U POMORSKOM PROMETUPROMETUPROMETUPROMETU

TERETI U KONTEJNERIMATERETI U KONTEJNERIMA

TERETI U KONTEJNERIMATERETI U KONTEJNERIMA

KONTEJNERIZACIJA U MORSKOM KONTEJNERIZACIJA U MORSKOM BRODARSTVUBRODARSTVUSTANDARDIZACIJA KONTEJNERASTANDARDIZACIJA KONTEJNERAOZNAČAVANJE KONTEJNERAOZNAČAVANJE KONTEJNERAOZNAČAVANJE KONTEJNERAOZNAČAVANJE KONTEJNERAVRSTE KONTEJNERAVRSTE KONTEJNERAS O JS O JTERETI U KONTEJNERIMATERETI U KONTEJNERIMA

KONTEJNERSKI BROD 4800 TEUKONTEJNERSKI BROD 4800 TEU



KONTEJNERIZACIJA U MORSKOM BRODARSTVUBRODARSTVU

-- KontejnerizacijaKontejnerizacija-- tehnologija prijevoza robe u tehnologija prijevoza robe u j jj j g j p jg j p jkontejnerimakontejnerima

-- O uporabi kontejnera postoje dva suprotna mišljenja O uporabi kontejnera postoje dva suprotna mišljenja (najsuvremenija tehnologija i primitivni kontejneri starih(najsuvremenija tehnologija i primitivni kontejneri starih(najsuvremenija tehnologija i primitivni kontejneri starih (najsuvremenija tehnologija i primitivni kontejneri starih Feničana)Feničana)

-- Domovina današnjih kontejnera je N AmerikaDomovina današnjih kontejnera je N Amerika-- Poticaj razvoju kontejnerizacije dao je transport vojnih Poticaj razvoju kontejnerizacije dao je transport vojnih

tereta iz SADtereta iz SAD--a u Europu tijekom II. svjetskog rataa u Europu tijekom II. svjetskog rata-- Početak kontejnerizacije 1966. (‘’Moor Mc CormarPočetak kontejnerizacije 1966. (‘’Moor Mc CormarPočetak kontejnerizacije 1966. ( Moor Mc Cormar Početak kontejnerizacije 1966. ( Moor Mc Cormar

Lines’’)Lines’’)-- prvi kontejnerski brodovi (SADprvi kontejnerski brodovi (SAD-- Europa)Europa)-- Nakon toga slijedi ekspanzija kontejnerskog prometa Nakon toga slijedi ekspanzija kontejnerskog prometa

(gradnja brodova kontejnera terminala i lučke(gradnja brodova kontejnera terminala i lučke(gradnja brodova, kontejnera, terminala i lučke (gradnja brodova, kontejnera, terminala i lučke infrastrukture)infrastrukture)

-- 1967. u Moskvi potpisan Ugovor o standardizaciji 1967. u Moskvi potpisan Ugovor o standardizaciji k jk jkontejnera kontejnera


-- KontejnerKontejner –– spremnik različite veličine i oblika izrađen od spremnik različite veličine i oblika izrađen od čvrstog materijala koji se rabi kao sredstvo za prijevoz čvrstog materijala koji se rabi kao sredstvo za prijevoz roberobe

-- Prema ISO kontejner je transportni sud pravokutnog Prema ISO kontejner je transportni sud pravokutnog presjeka koji je:presjeka koji je:

trajnog oblikatrajnog oblika-- trajnog oblikatrajnog oblika-- višekratne uporabevišekratne uporabe-- omogućava transport robe s jednim iliomogućava transport robe s jednim iliomogućava transport robe s jednim ili omogućava transport robe s jednim ili više sredstava bez pretovara robeviše sredstava bez pretovara robe

-- opremljen uređajima za lako i brzo rukovanjeopremljen uređajima za lako i brzo rukovanje-- lako se puni i praznilako se puni i prazni-- min. zapremine 1mmin. zapremine 1m³³


Kontejner mora biti izrađen tako da:Kontejner mora biti izrađen tako da:-- bude nepropusanbude nepropusan-- odolijeva naprezanjima (tereta, valova, odolijeva naprezanjima (tereta, valova, j p j ( , ,j p j ( , ,

vanjskih sila i kontejnera složenih iznad njega)vanjskih sila i kontejnera složenih iznad njega)-- omogući sigurno vezivanje tereta unutaromogući sigurno vezivanje tereta unutaromogući sigurno vezivanje tereta unutar omogući sigurno vezivanje tereta unutar

kontejnerakontejnerazadrži čvrstoću tijekom prijevozazadrži čvrstoću tijekom prijevoza-- zadrži čvrstoću tijekom prijevozazadrži čvrstoću tijekom prijevoza

-- kontejner mora biti toliko čvrst da se omogući kontejner mora biti toliko čvrst da se omogući l j j j t k t k t jl j j j t k t k t jslaganje najmanje pet katova kontejneraslaganje najmanje pet katova kontejnera

STANDARDIZACIJA KONTEJNERA

ISOISO D žiD ži D žiD ži Ši iŠi i Ši iŠi i Vi iVi i Vi iVi i N iN i Tablica prikazujeTablica prikazujeISO ISO TIPTIP

Dužina Dužina (mm)(mm)

Dužina Dužina -- stopestope

Širina Širina (mm)(mm)

Širina Širina --stopestope

Visina Visina (mm)(mm)

Visina Visina --stopestope

Nosivost Nosivost (kg)(kg)

1 A1 A 1219212192 40’40’ 24382438 8’8’ 24382438 8’8’ 3048030480

Tablica prikazuje Tablica prikazuje ISO tipove ISO tipove Najčešći je tip 1CNajčešći je tip 1CTEUTEU Twenty ftTwenty ft

1 AA1 AA 1219212192 40’40’ 24382438 8’8’ 25912591 8’06’’8’06’’ 3048030480

1 B1 B 91259125 30’30’ 24382438 8’8’ 24382438 8’8’ 2540025400

TEUTEU-- Twenty ft Twenty ft Equivalent UnitEquivalent UnitFEUFEU-- Forty ft Forty ft Equivalent UnitEquivalent Unit1 B1 B 91259125 3030 24382438 88 24382438 88 2540025400

1 BB1 BB 91259125 30’30’ 24382438 8’8’ 25912591 8’06’’8’06’’ 2540025400

Equivalent UnitEquivalent UnitTEU i FEU postale TEU i FEU postale su mjere za su mjere za izražavanje izražavanje

1 C1 C 60586058 20’20’ 24382438 8’8’ 24382438 8’8’ 2032020320

1 CC1 CC 60586058 20’20’ 24382438 8’8’ 25912591 8’06’’8’06’’ 2032020320

jjkapaciteta u kapaciteta u kontejnerskom kontejnerskom poslovanju (veličina i poslovanju (veličina i kapacitet brodakapacitet broda

1 D1 D 29852985 10’10’ 24382438 8’8’ 24382438 8’8’ 1024010240

kapacitet broda, kapacitet broda, skladišta, lučkog skladišta, lučkog prometa)prometa)

OZNAČAVANJE KONTEJNERA

-- CSC (Container Safety Convention) 1972. propisuje sljedeće CSC (Container Safety Convention) 1972. propisuje sljedeće k k t jk k t joznake kontejnera:oznake kontejnera:-- zemlja koja je izdala potvrdu o sigurnostizemlja koja je izdala potvrdu o sigurnosti-- datum izrade kontejneradatum izrade kontejnera-- identifikacijski brojidentifikacijski broj-- najveća bruto težinanajveća bruto težina-- stacking capability (dopuštene težina pri slaganju)stacking capability (dopuštene težina pri slaganju)g p y ( p p g j )g p y ( p p g j )-- oznaka vanjskih dimenzijaoznaka vanjskih dimenzija-- oznaka tipa kontejneraoznaka tipa kontejnera

-- Dopunske oznake:Dopunske oznake:Dopunske oznake:Dopunske oznake:-- naziv zemlje kojoj pripada kontejnernaziv zemlje kojoj pripada kontejner-- oznaka vlasnika kontejneraoznaka vlasnika kontejnera

posebne oznake vlasnika kontejneraposebne oznake vlasnika kontejnera-- posebne oznake vlasnika kontejneraposebne oznake vlasnika kontejnera-- Kontejneri koji prevoze opasne terete (pored gore navedenih):Kontejneri koji prevoze opasne terete (pored gore navedenih):

-- KoletoKoleto označeno točnim tehničkim nazivom i UN (Unit označeno točnim tehničkim nazivom i UN (Unit Number)Number)Number)Number)

-- Posebne naljepnicePosebne naljepnice

OZNAČAVANJE KONTEJNERA

Oznaka inspekcije kontejneraO a a spe c je o ej e a

VRSTE KONTEJNERAVRSTE KONTEJNERA

-- Prema namjeni:Prema namjeni:Prema namjeni:Prema namjeni:-- univerzalniuniverzalni-- specijalnispecijalnip jp j

-- Prema korisnoj nosivosti:Prema korisnoj nosivosti:-- mali (V= 1mali (V= 1--3m3m³³; nosivost 1; nosivost 1--3 t)3 t)-- srednji (V= 3srednji (V= 3--10m10m³³; nosivost 5; nosivost 5--30 t)30 t)-- veliki (V= 10veliki (V= 10--60m60m³³; nosivost 30; nosivost 30--40 t)40 t)

-- Prema konstrukcijiPrema konstrukciji-- sklopivisklopivi

kl i ikl i i-- nesklopivinesklopivi-- sa/bez uređaja za samoiskrcajsa/bez uređaja za samoiskrcaj

VRSTE KONTEJNERA

P j i lik j k t j ijP j i lik j k t j ij-- Prema namjeni razlikujemo kontejnere za prijevoz:Prema namjeni razlikujemo kontejnere za prijevoz:-- generalnih teretageneralnih tereta

rashlađenih teretarashlađenih tereta-- rashlađenih teretarashlađenih tereta-- rasutih teretarasutih tereta-- teških tereta i velikih komadateških tereta i velikih komada-- teških tereta i velikih komadateških tereta i velikih komada-- tereta velikih gabarita (kontejneri otvorenih strana,tereta velikih gabarita (kontejneri otvorenih strana,

otvorenog krova i strana)otvorenog krova i strana)otvorenog krova i strana)otvorenog krova i strana)-- tekućih teretatekućih tereta-- živih životinja živih životinja jj

VRSTE KONTEJNERA

Dijagram tipova kontejneraDijagram tipova kontejneraj g p jj g p j

Standardni kontejneri 20’x8’x8’06’’ i 40’x8’x8’06’’

Standardni kontejner sa bočnim vratima

High- cube kontejner

Sličan standardnom, ali većih dimenzija (obično visine); koristi se za Sličan standardnom, ali većih dimenzija (obično visine); koristi se za generalne lakše terete većeg volumena i visinegeneralne lakše terete većeg volumena i visine

HardHard-- top kontejnertop kontejner

Sličan standardnom; izrađuje se kao 20’ i 40’; ima pomični metalni Sličan standardnom; izrađuje se kao 20’ i 40’; ima pomični metalni krov; koristi se za teške i visoke teretekrov; koristi se za teške i visoke terete

OpenOpen-- top kontejnertop kontejner

Krov je izrađen od demontabilnih nosača i prekriven ceradom; koristi se zaKrov je izrađen od demontabilnih nosača i prekriven ceradom; koristi se zaKrov je izrađen od demontabilnih nosača i prekriven ceradom; koristi se za Krov je izrađen od demontabilnih nosača i prekriven ceradom; koristi se za pakirane i nepakirane generalne terete i za visoke teretepakirane i nepakirane generalne terete i za visoke terete

Kontejneri platformeKontejneri platforme

Izrađuju se kao 20’ i 40’; mogu imati pomične ili čvrste stranice, ili Izrađuju se kao 20’ i 40’; mogu imati pomične ili čvrste stranice, ili nemaju stranica; koriste se za ukrcaj teških tereta i tereta velikih nemaju stranica; koriste se za ukrcaj teških tereta i tereta velikih di ij t t č šć j i j ili i jdi ij t t č šć j i j ili i jdimenzija; teret se učvršćuje zavarivanjem ili vezivanjemdimenzija; teret se učvršćuje zavarivanjem ili vezivanjem

Ventilated containersVentilated containers

Kontejneri sa prirodnom ventilacijom, ‘’coffee containers’’; koriste se za terete Kontejneri sa prirodnom ventilacijom, ‘’coffee containers’’; koriste se za terete koji tijekom prijevoza zahtijevaju ventilaciju (kava); ventilacijski otvori izvedeni koji tijekom prijevoza zahtijevaju ventilaciju (kava); ventilacijski otvori izvedeni su na duljim stranama kontejnera (na vrhu i dnu)su na duljim stranama kontejnera (na vrhu i dnu)su na duljim stranama kontejnera (na vrhu i dnu)su na duljim stranama kontejnera (na vrhu i dnu)

Rashladni (frigo) kontejneriRashladni (frigo) kontejneri

-- izrađuju se kao 20’ i 40’izrađuju se kao 20’ i 40’j d j l i i hl d i đ j ( f i d i )j d j l i i hl d i đ j ( f i d i )-- posjeduju vlastiti rashladni uređaj (refrigerated unit); posjeduju vlastiti rashladni uređaj (refrigerated unit);

-- priključuju se na brodsku el. mrežu (na teminalu su spojeni na priključuju se na brodsku el. mrežu (na teminalu su spojeni na njegovu mrežu, a može se na kontejner postaviti posebni njegovu mrežu, a može se na kontejner postaviti posebni generator);generator);generator); generator);

-- između vanjske stjenke i rashladne komore je izolacija,a između vanjske stjenke i rashladne komore je izolacija,a unutrašnjost komore je od metala, na podu se nalaze rešetke (bolje unutrašnjost komore je od metala, na podu se nalaze rešetke (bolje strujanje zraka);strujanje zraka);strujanje zraka); strujanje zraka);

-- Opremljeni su uređajima za mjerenje temperature (sa vanjskim Opremljeni su uređajima za mjerenje temperature (sa vanjskim displayem) i uređajem za registraciju temperaturedisplayem) i uređajem za registraciju temperature

-- Također je moguća kontrolirana atmosfera (odvođenje CO2 etilena iTakođer je moguća kontrolirana atmosfera (odvođenje CO2 etilena iTakođer je moguća kontrolirana atmosfera (odvođenje CO2, etilena i Također je moguća kontrolirana atmosfera (odvođenje CO2, etilena i sl.)sl.)

-- teret se ne krca do vrha komore, kod prijevoza mesa na vrhu teret se ne krca do vrha komore, kod prijevoza mesa na vrhu komore su postavljene kuke;komore su postavljene kuke;p j ;p j ;

-- kompresor okrenuti prema krmi; slagati na palubi u prvi ili drugi red, kompresor okrenuti prema krmi; slagati na palubi u prvi ili drugi red, a ispod palube što bliže grotlu; a ispod palube što bliže grotlu;

-- Koriste se za prijevoz rashlađenih i smrznutih tereta (sve vrste voća Koriste se za prijevoz rashlađenih i smrznutih tereta (sve vrste voća p j (p j (i povrća, maslac i sirevi, mlijeko, jaja, meso riba i dr.)i povrća, maslac i sirevi, mlijeko, jaja, meso riba i dr.)

FRIGO KONTEJNERI

Rashladna jedinicaRashladna jedinicaUnutrašnjost kontejneraMax. visina ukrcanog teretag

Frigo kontejneri opremljeni su instrumentima za mjerenje Frigo kontejneri opremljeni su instrumentima za mjerenje i registraciju temperature i vlažnosti zraka (posada i registraciju temperature i vlažnosti zraka (posada

d it d i ti tij k t j )d it d i ti tij k t j )redovito nadzirati tijekom putovanja)redovito nadzirati tijekom putovanja)Štete na teretu mogu nastati usljed nepravilnog Štete na teretu mogu nastati usljed nepravilnog rukovanja i održavanja temperature i vlažnosti zrakarukovanja i održavanja temperature i vlažnosti zrakaj j pj j p

Izolacijski (izotermički) kontejneriIzolacijski (izotermički) kontejneri

-- Nemaju vlastiti rashladni uređajNemaju vlastiti rashladni uređajNemaju vlastiti rashladni uređajNemaju vlastiti rashladni uređaj-- Priključeni su na centralno brodsko postrojenje Priključeni su na centralno brodsko postrojenje

koje proizvodi hladan zrakkoje proizvodi hladan zrakkoje proizvodi hladan zrakkoje proizvodi hladan zrak-- Izolirane stjenke ograničavaju promjenu Izolirane stjenke ograničavaju promjenu

temperaturetemperaturetemperaturetemperature-- Imaju veći rashladni prostor nego frigo kontejneriImaju veći rashladni prostor nego frigo kontejneri-- Manje su pouzdani i precizni u održavanju Manje su pouzdani i precizni u održavanju

temperature nego frigo kontejneritemperature nego frigo kontejneri

Bulk kontejneriBulk kontejneri

Imaju tri otvora na krovu za ukrcaj i dva otvora na vratima za iskrcaj Imaju tri otvora na krovu za ukrcaj i dva otvora na vratima za iskrcaj tereta; koriste se za prijevoz rasutih tereta ali se mogu koristiti i zatereta; koriste se za prijevoz rasutih tereta ali se mogu koristiti i zatereta; koriste se za prijevoz rasutih tereta, ali se mogu koristiti i za tereta; koriste se za prijevoz rasutih tereta, ali se mogu koristiti i za generalne teretegeneralne terete

Tank kontejneriTank kontejneri

K i t ij t k ćih t t (b ih iliK i t ij t k ćih t t (b ih iliKoriste se za prijevoz tekućih tereta (bezopasnih ili Koriste se za prijevoz tekućih tereta (bezopasnih ili opasnih)opasnih)Tankovi su kapaciteta 20.000 do 24.000 lit.Tankovi su kapaciteta 20.000 do 24.000 lit.ppIMO je razvrstao tank kontejnere koji služe za prijevoz IMO je razvrstao tank kontejnere koji služe za prijevoz opasnih tekućina u 4 kategorije:opasnih tekućina u 4 kategorije:

tank kontejner tip 1 (tekućine s plamištem ispod 0tank kontejner tip 1 (tekućine s plamištem ispod 0°°CC-- tank kontejner tip 1 (tekućine s plamištem ispod 0tank kontejner tip 1 (tekućine s plamištem ispod 0°°C, C, visokootrovne i korodirajuće tvari, samozapaljive visokootrovne i korodirajuće tvari, samozapaljive tekućine, oksidirajuće tvari)tekućine, oksidirajuće tvari)-- tank kontejner tip 2 (tekućine sa plamištem od 0tank kontejner tip 2 (tekućine sa plamištem od 0°°C do C do +61+61°°C, srednje i niskootrovne korodirajuće tvari)C, srednje i niskootrovne korodirajuće tvari)-- tank kontejner tip 5 (teški i laki plinovi)tank kontejner tip 5 (teški i laki plinovi)tank kontejner tip 5 (teški i laki plinovi)tank kontejner tip 5 (teški i laki plinovi)-- tank kontejner tip 7 (inertni plinovi) tank kontejner tip 7 (inertni plinovi) Ako teret zahtijeva hlađenje ili održavanje temperature Ako teret zahtijeva hlađenje ili održavanje temperature

k k j i lj i hl d i đ jk k j i lj i hl d i đ jtank kontejneri su opremljeni rashladnim uređajemtank kontejneri su opremljeni rashladnim uređajem

TANK KONTEJNERI

TERETI U KONTEJNERIMA

P k ti k tij i d iP k ti k tij i d iPaketi, kutije i sanduciPaketi, kutije i sanduci-- U kontejnere se krcaju različite vrste tereta u U kontejnere se krcaju različite vrste tereta u

paketima kutijama i sanducima (generalni ipaketima kutijama i sanducima (generalni ipaketima, kutijama i sanducima (generalni i paketima, kutijama i sanducima (generalni i frigo)frigo)

-- Voditi računa o relativnoj vlažnosti zraka iVoditi računa o relativnoj vlažnosti zraka iVoditi računa o relativnoj vlažnosti zraka i Voditi računa o relativnoj vlažnosti zraka i kondenzaciji vlage na stjenkama kontejnerakondenzaciji vlage na stjenkama kontejnera

-- Slagati teret tako da ne dođe do pomicanja koje Slagati teret tako da ne dođe do pomicanja koje g p j jg p j jće oštetiti ambalažu i teretće oštetiti ambalažu i teret

-- Teže pakete slagati na dno a lakše na vrhTeže pakete slagati na dno a lakše na vrh-- Ako teret zahtijeva potrebno ga je pokriti ili Ako teret zahtijeva potrebno ga je pokriti ili

obložitiobložiti

Paketi, kutije i sanduciPaketi, kutije i sanduci -- slaganje i osiguranje slaganje i osiguranje tereta (air bags)tereta (air bags)

PaletePalete

-- U kontejnere se mogu krcati sve vrste U kontejnere se mogu krcati sve vrste paletiziranih teretapaletiziranih tereta

-- Dimenzije paleta određuju način slaganja i Dimenzije paleta određuju način slaganja i iskorištenost prostora kontejneraiskorištenost prostora kontejnerap jp j

-- Za sigurnost tereta važno je njegovo Za sigurnost tereta važno je njegovo pravilno slaganje na palete a paletepravilno slaganje na palete a paletepravilno slaganje na palete, a palete pravilno slaganje na palete, a palete pravilno složene u kontejnerpravilno složene u kontejnerP l t bij l tiP l t bij l ti-- Palete zbijeno slagatiPalete zbijeno slagati

Obrasci slaganja paleta u kontejnerObrasci slaganja paleta u kontejner

Slaganje paleta u kontejner

Bačve

P ij k j j iti t b čP ij k j j iti t b č-- Prije ukrcaja provjeriti nepropusnost bačavaPrije ukrcaja provjeriti nepropusnost bačava-- Prilikom slaganja uvijek okrenuti bačve tako da Prilikom slaganja uvijek okrenuti bačve tako da

č i t lj i hč i t lj i hsu čepovi postavljeni prema vrhusu čepovi postavljeni prema vrhu-- Metalne bačve je najbolje slagati u uspravnom Metalne bačve je najbolje slagati u uspravnom

l ž j i bli j d dl ž j i bli j d dpoložaju i blizu jedna drugepoložaju i blizu jedna druge-- Osigurati bačve koje su ukrcane pored vrata Osigurati bačve koje su ukrcane pored vrata

k t jk t jkontejnerakontejnera-- Onemogućiti prevrtanje i okretanje bačava u Onemogućiti prevrtanje i okretanje bačava u

k t jk t jkontejnerukontejneru

Bačve – načini slaganja (tlocrt)

BaleBalea ea e

-- Bale su slabo osjetljive na mehanička Bale su slabo osjetljive na mehanička naprezanja tokom transporta, ali su naprezanja tokom transporta, ali su p j p ,p j p ,osjetljive tijekom ukrcaja/iskrcajaosjetljive tijekom ukrcaja/iskrcajaTijekom ukrcaja nadzirati stanje pakiranjaTijekom ukrcaja nadzirati stanje pakiranja-- Tijekom ukrcaja nadzirati stanje pakiranja Tijekom ukrcaja nadzirati stanje pakiranja bala (platno i obruči)bala (platno i obruči)

-- Po potrebi postaviti podloge i pokriti bale Po potrebi postaviti podloge i pokriti bale (ako to zahtijeva teret)(ako to zahtijeva teret)(ako to zahtijeva teret)(ako to zahtijeva teret)

Role i smotciRole i smotci

U k t j k ti t t tU k t j k ti t t t-- U kontejnere se mogu krcati sve vrste tereta u U kontejnere se mogu krcati sve vrste tereta u rolama i smotcima (papir, metalni coilsi i dr.)rolama i smotcima (papir, metalni coilsi i dr.)Krcaju se horizontalno ili vertikalnoKrcaju se horizontalno ili vertikalno-- Krcaju se horizontalno ili vertikalnoKrcaju se horizontalno ili vertikalno

-- Slagati ih tako da se međusobno dodirujuSlagati ih tako da se međusobno dodirujuPopuniti prazan prostorPopuniti prazan prostor-- Popuniti prazan prostorPopuniti prazan prostor

-- Spriječiti pomicanje teretaSpriječiti pomicanje teretaKod težih terete (željezo) smotke međusobnoKod težih terete (željezo) smotke međusobno-- Kod težih terete (željezo) smotke međusobno Kod težih terete (željezo) smotke međusobno povezati kroz središnji otvorpovezati kroz središnji otvor

-- Osigurati mrežama ili uporama unutarnju stranuOsigurati mrežama ili uporama unutarnju stranuOsigurati mrežama ili uporama unutarnju stranu Osigurati mrežama ili uporama unutarnju stranu vrata kontejneravrata kontejnera

Strojevi teški tereti i tereti velikih dimenzijaStrojevi, teški tereti i tereti velikih dimenzija

-- Krcaju se preko krova kontejnera (open Krcaju se preko krova kontejnera (open top i hard top kontejneri)top i hard top kontejneri)p p j )p p j )

-- Teški tereti i tereti velikih dimenzija krcaju Teški tereti i tereti velikih dimenzija krcaju se na platformese na platformese na platformese na platforme

-- Voditi računa o pravilnom učvršćenju Voditi računa o pravilnom učvršćenju teretatereta

-- Teret se učvršćuje privezama iliTeret se učvršćuje privezama ili-- Teret se učvršćuje privezama ili Teret se učvršćuje privezama ili zavarivanjemzavarivanjem

Tekući tereti

-- U tank kontejnerima prevoze se neopasne U tank kontejnerima prevoze se neopasne i opasne tekućinei opasne tekućinei opasne tekućinei opasne tekućine

-- Tank kontejneri ne smiju biti 100% puni; Tank kontejneri ne smiju biti 100% puni; biti i 80 d 95% ( k ijbiti i 80 d 95% ( k ijmogu biti puni 80 do 95% (ekspanzija mogu biti puni 80 do 95% (ekspanzija

tekućine) ovisno o vrsti tekućinetekućine) ovisno o vrsti tekućine-- Tekućine se mogu prevoziti (u bačvama) i Tekućine se mogu prevoziti (u bačvama) i

u ostalim vrstama kontejnerau ostalim vrstama kontejnerau ostalim vrstama kontejnerau ostalim vrstama kontejnera

Documents

Tereti u pomorskom prometu - sažetak predavanja