Ugovori o iskoritavanju brodova

  • View
    258

  • Download
    20

Embed Size (px)

Text of Ugovori o iskoritavanju brodova

  • UGOVORI O ISKORITAVANJU BRODOVA Komentar Pomorskog Zakonika

    Prof. dr. Vojslav Bori

    Rijeka, 2000.

    Izdava: UDRUGA POMORSKIH AGENATA HRVATSKE Urednik: Damir Drinkovi Tisak: UPAH

    1

  • PREDGOVOR Komentar dijela Pomorskog Zakonika o ugovorima o iskoritavanju brodova trea je knjiga prof. dr. Boria u izdanju Udruge pomorskih agenata Hrvatske. Smrt je naalost zaustavila autora pri komentaru lanka 531., tonije pri prijedlogu njegove nadopune lancima 531a 531g. Do zadnjeg je asa prof. dr. Bori nastojao poboljati materiju kojoj je posvetio itav svoj radni vijek. Iako nedovrena, knjiga predstavlja znaajan doprinos pomorskom miljeu a posebice onom pomorskih agenata. U Rijeci, 2000.

    Urednik

    2

  • KAZALO

    PREDGOVOR 2

    1. Openito 4 2. O prijevozima 4 3. Meunarodne organizacije i prijevoz morem 7 4. Meunarodno ugovaranje prijevoza 11 5. Pravna regulativa prijevoza u Hrvatskoj 15 6. Nastanak ugovora o iskoritavanju brodova 18 7. Tumaenje Pomorskog Zakonika 19

    PRILOZI

    I Haka pravila 1924. 67 II Hako-Visbyjska pravila 1968. 76

    III Protokol Hake konvencije iz 1979. 78 IV Atenska konvencija o prijevozu putnika i njihove prtljage morem 1974 81 V Protokol Atenske konvencije 1976. 94

    VI Protokol Atenske konvencije 1990. 100 VII Izvadak iz Zakona o obveznim odnosima (prijevoz) 103

    VIII Indeks standardnih obrazaca i klauzula 107

    3

  • 1. OPENITO U svom osmom dijelu Pomorski Zakonik1 ima odredbe o ugovornom Pomorskom Pravu. Tu su svrstani ugovori o gradnji broda, ugovori o iskoritavanju brodova, ugovor o pomorskoj agenciji i ugovor o pomorskom osiguranju. Najopseniji i najvaniji dio je onaj o ugovorima o iskoritavanju brodova koji svakodnevno dolazi do primjene kod gotovo svih sudionika u pomorskom poslovanju. Ugovore o iskoritavanju brodova Pomorski Zakonik dijeli na ugovore o plovidbenom poslu i ugovore o zakupu slino rjeenjima inozemnih zakonodavstava. Ugovori o plovidbenom poslu su raznovrsni, spadaju u ugovore o djelu ili usluzi. Zakonik poimence navodi tri: ugovor o prijevozu stvari morem, ugovor o prijevozu putnika morem i ugovore o tegljenju odnosno potiskivanju morem, dok ostale ne imenuje, pa se i zovu neimenovani, a za njih kae da su to oni koji se odnose na druge plovidbene poslove. Ugovor o zakupu broda je ugovor o iskoritavanju stvari, bez obzira u koje svrhe. Dakako da i u zakupu prvenstvena je namjena plovidba. Sama injenica da odredbe tog dijela Zakonika spadaju u ugovore upuuje na njihovu dispozitivnost to znai da se primjenjuju ako stranke nisu to drugo ugovorile. Ipak Zakonik ima i stroge norme koje se moraju potivati jer suprotna ugovaranja ne proizvode pravne uinke i ine ugovor ili njegov dio apsolutno nitavim. To su primjerice odredbe o obvezi brodara osposobiti brod za plovidbu, o izdavanju teretnice kada to krcatelj zahtijeva, o zabrani zakljuivanja ugovora na tetu putnika ispod razine prava koje mu prua zakon, o obveznom pisanom obliku nekih ugovora kao primjerice brodarskog ugovora na vrijeme za cijeli brod ili ugovora o zakupu broda. Ima jo kogentnih normi o kojima e biti rije u komentaru uz pojedini lanak. Valja upamtiti da stroga norma zakona ima prednost pred ugovorom izmeu stranaka. S obzirom da u plovidbenim poslovima sredinje mjesto imaju prijevoz putnika i stvari valja neto vie rei o prijevozu. 2. O PRIJEVOZIMA Prijevoz je prijenos osoba ili stvari iz jednog mjesta u drugo uz uporabu kakva prijevozna sredstva. Svrha prijevoza je brzo i lake kretanje putnika ili dostava stvari. U pojmu prijevoza sadrana je uporaba prijevoznog sredstva i pogona za njegovo kretanje, to ga razlikuje od puka prijenosa ljudskom snagom. Prijevozi se dijele na vie naina. Prva je podjela na prijevoz osoba i prijevoz stvari. Osobe su iva ljudska bia koja pri prijevozu su ili vlasnici prijevoznog sredstva kojeg rabe za vlastite potrebe (rad, zabava) ili djelatnici u prijevozu ili putnici. Stvari su predmetom prijevoza (i mrtvaci pravno se smatraju stvarima) koje se, kada se predaju na prijevoz ili se prevoze, nazivaju teretom. Kada su u prometu nazivaju se robom (goods), Otud nekad nedosljedna terminologija i u meunarodnim unifikacijskim konvencijama i nacionalnim propisima o prijevozu gdje prevagu ipak ima izraz roba. Valja meutim voditi rauna da je stvar iri pojam. Susreemo i izraz tvar (materija, materijal) kada elimo istaknuti neke osobine stvari (primjerice opasne tvari). Druga podla prijevoza je prema prijevoznom putu. Prijevozni putovi su kopno, zrak i vode. Prijevozna sredstva (vozila) su cestovna, eljeznika, zrana i vodena, S obzirom na prijevozni put i prijevozno sredstvo prijevozi se dijele na:

    a) cestovni b) eljezniki c) zrani d) vodenim putovima

    1 POMORSKI ZAKONIK je objavljen u Narodnim novinama br. 17 od 17.3.1994. a mijenjan i dopunjen 2 puta - u listopadu 1994. (NN br. 74 od 18.10.94.) i svibnju 1996. (NN br. 43 od 31.5.1996.).

    4

  • Cestovni se prijevoz obavlja autovozilima, najee automobilima, autobusima i kamionima, ali se u autovozila ubraja sve to ima vlastiti pogon i kree se cestom a rabi u svrhe prijevoza (trolejbusi, motocikli, viljukari, pokretne dizalice i sl.). eljezniki prijevoz obavlja se vlakovima na tranicama poloenim na kopnu gdje pogonsku snagu ima lokomotiva koja vue ili potiskuje vagone. Tranicama se obavlja i tramvajski prijevoz osoba uglavnom u gradovima. Zajedniki naziv ova dva tipa prijevoza je kopneni prijevoz. Kopneni prijevoz ispod zemlje nema posebnog znaaja iako se obavlja. Zrani prijevoz je onaj koji se obavlja letjelicama a to su najee zrakoplovi, manje helikopteri, dok su baloni ili diriabli folklorni dekor. Prijevoz vodenim putovima obavlja se morem i ostalim vodenim putovima: rijekama, jezerima, prokopima izmeu kopnenih vodenih povrina. Prijevoz vodenim povrinama obavlja se plovidbom kao posebnim oblikom kretanja koje obuhvaa i kretanje pod vodom, podmornicama, batisferama ili nad vodom lebdjelicama (overcraftovima) koje plove na zranom jastuku tik do povrine vodenog puta. Ovdje se moe postaviti pitanje radi li se o vodenim ili zranim prijevoznim (plovidbenim) sredstvima, a to se rjeava propisom. Uostalom i prijevoz zrakom obavlja se plovidbom. To vrijedi i za kretanje svemirom izvan zemaljske atmosfere. Kada se prijevoz obavlja istovjetnim prijevoznim sredstvima dva ili vie prijevoznika na istom prijevoznom putu govorimo o izravnom (direktnom) prijevozu. Ako su osim prijevoznika i prijevozni putovi i prijevozna sredstva razliiti radi se o mjeovitom prijevozu.2 Daljnja dioba prijevoza je ona na unutarnje (nacionalne, domae) i meunarodne prijevoze. Prvi se obavljaju unutar drave a drugi izmeu raznih drava gdje je mogua jo dioba na kontinentalne i interkontinentalne prijevoze.3 Prema njihovoj organizaciji prijevoze je mogue dijeliti na one sa odreenim redom vonje ili plovidbe (linijski) i one bez takva reda ili "slobodne" prijevoze. Redovitost prijevoza je ekonomski vana zbog sigurnosti pri distancijskoj prodaji robe i zbog relativno vrste cijene prijevoza koja se ne mijenja preesto. Prijevozi se dijele i na javne i privatne. Karakter im daje nositelj prijevozna pothvata. Ako je subjekt drava ili drugi javnopravni subjekt, makar koncesionar, radi se o javnom prijevozu. takav prijevoz daje sigurnost njegova obavljanja jer manji je izgled njegova prekida zbog trajka, iskljuenja radnika i sl. Ovdje se prvenstveno ubraja prijevoz eljeznicom i gradski javni prijevoz. Prijevoz tereta se dijeli prema raznim svojstvima stvari koje se prevoze. To su agregatna stanja tereta, pa su oni kruti, tekui ili plinoviti. Stvari mogu biti u zamrznutom stanju pa zahtijevaju posebnu pozornost pri prijevozu. posebnu brigu zahtijevaju i tzv. opasni tereti koji zbog takva njihova svojstva trae naroite sigurnosne mjere. O takvim teretima postoji znaajna meunarodna regulativa i meunarodne organizacije koje se ovim pitanjima bave. Prijevozi morem obavljaju se posebnim nainom kretanja koji se zove plovidba. Prijevozna sredstva su plovila koja imaju vlastito pogonsko i/ili porivno sredstvo za razliku od plutala koja toga nemaju, mada mogu sluiti za prijevoz kada su tegljena ili potiskivana u te svrhe. Glavno plovilo su brodovi. Brodovi se mogu pravno dijeliti na vee ili manje (brodice); na brodove u uem smislu i tehniko plovne objekte (primjerice plovne dizalice). Prema svoj namjeni brodovi se dijele na javne (ratne, peljarske, policijske, carinske i bolnike) i privatne. Privatni brodovi za prijevoz putnika, tereta i za posebne namjene koje se ostvaruju plovidbom (tegljai, ledolomci, ribarski, istraivaki i s.). Mogu se dijeliti prema vrsti tereta na brodove za prijevoz suhih, tekuih i plinovitih tereta (tankeri); za prijevoz posebnik (opasnih, rashlaenih tereta), pakiranih ili rasutih tereta. Diobe se prave i prema konstrukcijskim i drugim osobinama brodova ili inih plovila. Ove su diobe zanimljive za ova razmatranja jer odreivanje karakteristika broda je pravno bitni element ugovora o prijevozu morem.

    2 Izraz "mjeoviti" ne ini se najsretnijim. U tuicama rabe se, ne uvijek dosljedni izrazi "kombinirani", "integralni", "intermodalni" a danas najee "multimodalni" prijevoz to je prihvatila i meunarodna unifikacija. 3 Prijevoz unutar drave rezerviran je nacionalnim subjektima.

    5

  • Posebice e se vanom ukazati dioba brodova na linijske i one u slobodnoj plovidbe jer se dioba ugovora o prijevozu stvari temelji na toj razlici u svim pravnim sustavima. Vano je ukazati na granice plovidbe kada se ona obavlja djelomice morem a djelomice unutarnjim plovnim putovima radi primjene odgovarajueg prava. Linijska plovidba Odvija se redovito i stalno na istom plovidbenom putu. Rezultanta je distancijske trgovine, posebice manjih koliina robe tzv