ELEKTROPOKRETA,KVAROVI I OPORAVAK

Zavrni RadTema:elektropokreta,Kvarovi I Oporavak

Www.Maturski.Org

Sadraj:

1.Uvod...............................................................................................22.Princip Rada Elektropokretaa................................................23.Osnovni Dijelovi Elektropokretaa.........................................34.Naini Ukljuivanja Elektropokretaa...................................55. Kakav Se Motor Primjenjuje Kao Elektropokreta...............86.Podjela Prema Smjeru Vrtnje....................................................87.Odravanje Elekropokretaa...................................................98.Neispravnosti (Kvarovi) Na Elektropokretau......................99.Primjer Popravke (Reparacije) Elektropokretaa................1010.Zakljuak...................................................................................1611.Literatura.................................................................................17

1.Uvod:

Prvi Elektropokreta Je Patentiran 1899. Godine U Americi Pod Nazivom automobilski Samopokreta Dok Prvi Upotrebljivi Elektropokreta Je Napravljen 1911. Godine Opet U Americi U Delco-U, A Prva Serijska Upotreba Elektropokretaa Je Bila U Modelu Cadillac-A Iz 1912. Godine.najvea Zanimljivost Ovog Elektropokretaa Je Bila U Tome to Je, Nakon Pokretanja Motora, Sluio Kao Alternator Tj. Proizvodio Je Struju Dok Je Motor Radio. Ovaj Princip Se Tek Nedavno U Modernoj Autoindustriji Ponovno Primjenjuje U Vidu Integracije Elektropokretaa I Generatora Struje U Sklopu Zamanjaka MotoraMotori S Unutranjim Sagorjevanjem Pokreu Se Elektrinim Motorom. Prije Nego to Se Motor Automobila Osposobi Da Sam Radi, Mora Pripremiti Smjesu Goriva I Vazduha Odnosno, Ako Je Dizel, Postii Dovoljnu Temperaturu U Komorama Za Sagorjevanje. Za to Je Potreban Odreeni Minimalni Broj Obrtaja, A to Je U Benzinskom Motoru 40-80 U Minuti Kad I Urjaj Za Paljenje Ve Radi U Pravom Ritmu. Za Pokretanje Dizel Motora Potrebno Je Bar Dvaput Vie Obrtaja. Elektrini Pokreta Je S Motorom Povezan Zupanickim Prenosom. Na Vratilu Rotora Elektrinog Pokretaa Je Nazubljen Toki, Koji Pri Pokretanju Zahvati U Zupasti Vijenac Na Zamajcu Motora I Okree Ga; S Tim Okree I Kolenasto Vratilo Motora U Trenutku Kad Motor Proradi Svojom Snagom, Treba Elektricni Pokreta to Pre Iskljuiti, Jer Bi Inae Motor Pokrenuo Pokreta Na Vie Obrtaja, A to Bi Bilo tetno Za Pokreta. Elektrini Pokreta Je Najvei Potroac Elektrine Energije U Automobilu I Prazni Akumulator Velikom Strujom ( I S 300 I Vie Ampera). Zato Je Na Akumulator Prikljuen Debelim Kablom, A Ukljuuje Ga Snani Tj. Magnetni Prekidac. Na Elektrinim Pokretaima S Magnetno-Vijanim Pomeranjem Malog Zupanika, Koji Su Najvie U Upotrebi, Magnetni Prekida (Relej) Je Povezan S Viliastom Ukljunom Polugom Koja Potisne Mali Zupanik U Ozubljenje Na Zamajcu. Akumulator Pri Pokretanju Ne Daje Elektricnu Energiju Samo Pokretacu, Nego I Uredjaju Za Paljenje U Motoru. Ponekad, Pogotovo Pri Niskim Temperaturama, Dogadja Se Da Je Akumulator Preslab I Zbog Velike Potronje Elektricnog Pokretaca Nedostaje Struje Za Ureaj Za Paljenje, Tako Da Daje Preslabu Varnicu.

2.Princip Rada Elektrinog Pokretaa

Elektrini Pokreta Radi Kao Svaki Drugi Elektromotor, Po Principu Da Na Elektricni Provodnik Kroz Koji Tee Struja, U Magnetnom Polju Deluje Sila. Ako Je Provodnik Oblikovan U Obrtnu Petlju, A Ujedno Je Ureeno Tako Da Struja Na Svakih Pola Okreta Promeni Smjer, Petlja Se Okree. Za Jednakomjeran Obrtni Moment Treba Simetrino Rasporediti Mnogo Takvih Petlji. Kod Elektromotora Su Te Petlje Nazivamo Ih Namotaji Smjetene U ljebove Rotora, Koja Je Cilindar Sastavljen Od Brojnih Limenih, Meusobno Izolovanih Ploica. Ta Kotva S Namotajima Je Rotor Elektromotora, Zajedno S Kolektorom Smeten Na Osovini Rotora. Kolektor Sastavljaju U Krugu Nanizane Kovinske Plocice. Po Njima Trljaju Tzv. Ugljene etkice I Dovode Elektrinu Struju Rotorskom Namotaju Koji Se Okree.Ve Spomenuto Magnetno Polje, U Kojem Se Okrecu Petlje, Stvaraju etiri Tzv. Polna Nastavka, Okruena Pobudnim Namotajima I Privrena Na Kuite Elektromotora, U Ovom Slucaju Elektrinog Pokretaa. Polni Su Nastavci S Uzbudnim Namotajem Statora Motora I Od Rotora Ih Razdvaja Uski Otvor.Te Glavne Dijelove Imaju Svi Elektrini Pokretai, A Razlike Meu Njima Su U Tome Ne Koji Nain Se Mali Zupanik Elektricnog Pokretaca Pomeri Prema Vencu Zamajca.Tako Razlikujemo:1. Elektricne Pokretace S Rucnim Pomeranjem Malog Zupcanika (Za Male I Srednje Snage),2. Elektricne Pokretace S Elektromagnim Pomeranjem Malog Zupcanika (Za Male I Srednje Snage),3. Pokretace S Elektromagnetno-Vijcanim Pomeranjem Malog Zupcanika(Za Male I Srednje Snage),4. Elektricne Pokretace S Pomicnom Kotvom (Za Velike Snage).

3.Osnovni Dijelovi Elektropokretaa

Osnovni Dijelovi Elektropokretaa:Rotor- Ne Tako esto Ali Bude Potrebno Promjeniti Rotor , Zna Se Dogoditi Pogotovo Kod Veih Diesel Motora Da Jednostavno Izgubi U Spoj Izmeu Lamela I Jednostavno Elektropoktreta Ne Radi, Ili Pak Ako Je Puno Forsiran Onda Izgori Izolacija (Lak) I Doe U Kratki Spoj.Prilikom Servisiranja Elektropokretaa Nuno Je Istokariti Kolektor Po Kojem Klize Grafitne etkice Jer Se Tom Prilikom Neravnomjerno Troe I Kolektor I Grafitne etkice Te Se Gubi Spoj I vrstoa Kontakta.Stator- Najee Se Javljaju Problemi Sa Statorom U Plovilima Gdje Bi Morska Sol Napravila Svoje I Otetila Stator , Dok Kod Vozila Ree Te Dananji Statori Vie Nisu Namotaji Izvedeni Od ice Ve Se Koriste Permanentni Magneti Koji Se U Dosta Sluajeva Odlijepe Od Kuita I Zaribaju Kompletan Elektropokreta.Automat-Vri Funkciju Uzubljivanja Zubanika Elektropokretaa I Zamanjaka Vozila Te Kad Se Ta Radnja Desi Zatim Spaja Struju Na Na etkice Koje Onda Pokrei Rotor.Tu Govorimo O Struji Od 200 A Navie I Vrlo esto Stradaju Kontakti Automata Koji Spajaju Te Se esto Kvar Prepozna Po Zvuku Koji Klikta a Ne Pokree Vozilo.On Se U Pravilu Mjenja U Cjelosti , Dok Kod Nekih Japanskih I Amerikih Vozila Se Mjenjaju Samo Kontakti .Nosa etkica Sa etkicama- etkice Su Grafitno-Bakrenog Sastava I One Prenose Struju Na Rotor , Kojom Prilikom Se Rotor Vrti . Na Vozilima Ima Raznih Dimenzija I U Setu Ih Ima Od 2-12. Na Vozilima Obino Ima Od 2-4 Dok Na Strojevima Zavisno O Veliini I Snazi Elektropokretaa Ima I Vie.Zubanik-Prilikom Rada Automata , Zubanik Putuje Po Osovini Rotora I Uzubljuje Se S Zamanjakom Vozila. Zubanik Ima U Sebi Kvailo Koje Slui Da Kad Je Motor Pokrenut to Kvailo "Odpusti" I Zubanik Se Vrti U Prazno Tako Da Bi Se Moglo Vratiti I Poetni Poloaj.Dosta esto Je Kvar Za Zubaniku Te Se On Maifestira Kao Startanje U Prazno , Dok Se Pritom Motor Ne Okree.Zubasti Prijenos- Kod Svih Novih Tipova Elektropokretaa Ima Ovakav Prijenos Dok Kod Starih Tipova Nema.Funkcija Ovog Prijenosa Je Da Se Rotor Vrti Brzo Dok Taj Prijenos Pretvar Vrtnju U Snagu Okretanja Koja Dalje Djeluje Na Zubanik.Dosta Puta Se Mjenja Kruna Tog Prijenosa Jer Je Najee Izvedena U Plastici Pa Se Istroi Ili Popuca.Prednji I Zadnji Poklopac- Oba Poklopca Imaju ahure U Kojima Klizi Rotor Te Ukoliko Su Te ahure Istroene Rotor Zapinje O Stjenke Statora Pa Se Stvara Otpor Te Se Manifestira Kao Trom Elektropokreta.

4.Naini Ukljuivanja Pokretaa

Iz Mnotvo Razliitih Vrsti Koje Se Proizvode Tijekom Razvitka Elektrinih Pokretaa , Ponajvie Se Primjenjuju Ovi:

1.Zahvat Vretenke Silom Inercije ( Tip Bendix )2.S Pominom Vretenkom3.S Izbaenom Kotvom

1.Pokretai Tipa Bendix Spadali Su Pred Nekoliko Godina Meu Najrairenije Vrste.njihova Najvea Prednost Pred Drugim Tipovima Bila Je Jednostavnost I Mali Proizvodni Trokovi. U Tom Osnovnom Izvoenju Imali Su I Nekoliko Loih Strana Kao:-ee Su I'm Se Lomili Zubi-esto Su Se Lomile Prigune Opruge-Dolazilo Je Do Iskakanja Iz Zahvata

postupnim Paljivim Konstrukcijama Uklanjanjem Nekih Nedostataka Gubili Su Svoju Najveu Prednost Jednostavnost.zato Su Se Postupno Nadomjestili Drugim Vrstama.

radi Ubacivanja Vretenke 3 U Zahvat Primjenjuje Se Internost Vretenke. Vretenka Se Giba Po Zavojitom ljebu 2 Osovine Pokretaa 1 U Granicama Dvaju Graninika, Do Zahvata.priguenje Udarca Pri Ubacivanju Postie Se Tako to Izljebljeni Dio Po Kojem Se Vretenka Giba Je Zakretno Nasaen Na Osovinu , Asila Se S Osovine Prenosi Oprugom 5.nakon Ukapanja Motora Pokretaa Vretenka Se Ne Vrti Tako Brzo Kao Kotva , No Giba Se Pomalo Po Narezukuita Ozubljenog Vijenca Zamanjaka, Giba Se Sve Do Graninika , A Pokreta Se Pone Vrtjetis Pomou Motora. Ako Zubac Vretenke Udari Na Zubac Zamanjaka I Ne Doe Odmah U Zahvat Zakrene Se Oprugom 5 I Uskoi U Zahvat.Da Kotvu ( Koja Za Vrijeme Procesa Okapanja Vretenke U Zahvat Dobiva Dostatnu Brzinu ) U Trenutku Zahvata Ne Optereti Velikim Udarcima, Pokreta Ima Oprugu Ili Kliznu Spojku Koja Te Udarce Ublauje.Nakon Zaleta Motora Vretenka Motora Pogonjena Zamanjakom Dobiva Veu Brzinu Od Brzine Kotve , Pa Pretekne Kotvu , Prie U Zahvat S Vijencom Zamanjaka I Pristigne Sve Domirnog Doticaja Kuita.

2.Pokretai S Pominom Vretenkom Danas Spadaju Meu Najprimjenjivanije. Prema Sili Koja Potiskuje Vretenku U Zahvat Dijelimo Ih Na:a)-Pokretae S Mehanikim Potiskivanjem Vretenkeb)-Pokretae S Elektromagnetskim Potiskivanjem Vretenke

Danas Se Iskljuivo Primjenjuju Pokretai Sa Elektromagnetskim Uklapanjem.

a) Kod Ove Vrste Vretenka 1 Je Smjetena Pomino Na ljebastoj Osovini. Do Uklapanja Se Pomie Polugom 2 Kojom Se Ukapa Iz Kabine Vozaa Tasterom Ili Pedalom. Nakon Uklapanja Vretenku Zahvat Istodobno Se Polugom Spoji Elektrini Most 3 , Koji Zatvori Elektrini Krug Izmeu Pokretaa I Akumulatora.Struja Iz Akumulatora Nakon Toga Zavrti Motor Pokretaa Koji Pone Brzinom Vrtnje Pokretati Motor Vozila.

Kod Uklapanja Se Zub Vretenke Ne Treba Ukopati U Raspor , Ve U Ozubljenje Zamanjaka. U Takvom Sluaju Se Pritisne Uklopna Opruga 4 A S Time Se Istodobno Omogui Da Uklopna Poluga Doe U Krajnji Poloaj I Zatvori Elektrini Krug. Pokreta Se Zatim Zakrene Vretenkom , A Opruga Ga Pomakne U Prvi Raspor Izmeu Zubi Zamanjaka.

Kada Motor Pone Raditi , Oslobodimo Uklopnu Polugu , Opruga Pomakne Vretenku Iz Zahvata I Vrati Je U Osnovni Poloaj. Na Taj Se Nain Odspajaju Kontakti Elektrinog Mosta, Elektrini Krug Je Prekinut I Pokreta Se Zaustavi.

b) Cijela Konstrukcija Je Ista Kao U Prethodnom Sluaju , Osim Elektromagneta, Koji Svojom Silom Djeluje Na Uklopnu Polugu Umjesto Ljudske Sile.

a Njen Presjek Je Na Slici 6.12.

Pomou Sljedee Slike Objasnit Cu Djelovanje Ovog Pokretaa:

Ukapanjem Sklopke 1 Pone Namotom Elektromagneta 2 Prolaziti Elektrina Struja , A Kao Posljedica Se Utjecajem Elektromagnetskog Polja Jezgra Namota 3 Povlai Unutra a Uklopna Poluga 4 Uklopi Vretenku 5 U Zahvat. Ako Pri Uklapanju Zubac Vretenke Udari Na Zubac Zamanjaka , Vretenka Se Spoji U Zahvat S Pomou Uklopne Opruge Potpuno Tone Precizne Tako Kao Pri Pokretanju Sa Mehanikim Uklapanjem Vretenke .Na Kraju Pomaka Spoji Jezgra Elektromagneta Elektrini Most 6 , ime Se Zatvori Glavni Elektrini Krug I Motor Zapoinje Okretati Vretenku.Pokreta Vrti Motor Dok Ne Oslobodimo Sklopku. Oslobaanjem Sklopke Prestane Prolaziti Struja Kroz Zavojnicu Elektro Magneta , Jezgra Se Oslobodi I Pritiskom Opruge Se Vretenka Vrati U Osnovni Poloaj.

3. Pri Ovom Tipu Pokretaa Vretenka Je Spojena S Kotvom Pokretaa Najee Lamelnom Slobodnom Spojkom. Vretenka Se Pomie U Zahvat Aksijalnim Pomakom Cijelog Rotora. U Poetnom Poloaju Rotor Se S Obzirom Na Os Polnih Nastavaka Pn Ekscentriki Pomie Povratnom Oprugom Vp. Kod Uklapanja Sklopke V Zatvara Se Elektrini Krug Elektromagnetske Sklopke. Jezgra J Se Uvlai Magnetskim Poljem U Namot I Zatvara Daljnjim Kontaktom Mosta M Elektrini Krug Pomonog Uzbudnog Namota Bv .Kotva K Se Polagano Poinje Zakretati a Istodobno Magnetsko Polje Uvue Rotor U Os Polnih Nastavaka. Tim Pomakom Se Istodobno Vretenka P Uklopi U Zahvat S Vjencom Zamanjaka Z.

5.Kakav Se Elektromotor Primjenjuje Kao Elektrini Pokreta ?

Elektromotor Koji Se Primjenjuje Kao Elektricni Pokretac Moze Biti:1.Istosmjerni Poredni Motor2.Istosmjerni Serijski Motor3.Istosmjerni Motor S Vanjskom Uzbudom

kao Elektrini Pokreta Se Koristi Istosmjerni Serijski Motor. Konstrukcija Istosmjernog Motora Je Praktiki Ista Kao Konstrukcija Dinama. Razlika Je Jedino U Tomu to Je Dinamo Pogonjen Mehanikom Energijom I Uzima Se Iz Njega Elektrina Struja , Nasuprot Tomu Motoru Se Privodi Elektrina Energija I Oduzima Se Mehanika Energija.istosmjerni Motor Se Sastoji Od Statora I Rotora. na Statoru Su Izraeni Polovi Na Kojima Je Uzbudni Namot. Namot Kotve Je Smjeten U Utore I Izveden Na Lamele Komutatora. Kod Serijskog Motora Je Namot Kotve Spojen Serijski S Uzbudnim Namotom. Uzbudni Namot Ima Malo Zavojaka Velikog Presjeka a Kroz Namot Prolazi Ista Struja Kao Kroz Namot Kotve. Sila , Koja Zakree Kotvu , Nastaje Meusobnim Djelovanjem Magnetskih Polja Uzbudnih Namota I Magnetskog Polja Rotora. Potrebna Magnetska Polja Se Stvore Prolazom Struje Kroz Namot Statora I Rotora.

6.Podjela Prema Smjeru Vrtnje

1.Lijevokretne I Desnokretne2.Samo Lijevokretne3.Horizontalne I Vertikalne

Na Prvi Pogled to Pitanje Nije Vano. Pri Oteenju Pokretaa I Kupovanju Nadomjesnih Dijelova , To Je Ipak Vrlo Vano. Iako Su U Biti Oba Tipa ( Lijevokretni I Desnokretni ) Iste Konstrukcije, Ipak Imaju Dijelove Koji Se Meusobno Razlikuju Prema Smjeru Vrtnje ( Npr. Vretenka , Itd. ).

smjer Vrtnje Pokretaa Odreujemo Tako to Na Pokreta Gledamo U Smjeru Od Vretenke ( Vretenka Je Blia Prema Nama ). Smjer Vrtnje Motora Vozila Ipak Odredimo Pogledom Sprijeda.Zamanjak Je Iza Motora. Poloaj Pokretaa Nadalje Odreujemo Prema Tome Da Li Je Smjeten Ispred Zupastog Vijenca Zamanjaka Ili Iza Njega.

7.Odravanje Elektropokretaa

kad God Se Neto Radi Na Instalaciji Pokretaa Ili Na Zamajcu , Treba Iskljuiti Akumulator , Skidanjem Sa Njega Jednog Prikljuka Provodnika.pokreta Ne Zahtijeva Mnogo Brige Oko Odravanja. Dovoljno Je Jedanput Mjeseno Kapnuti Nekoliko Kapi Ulja Na Leajeve ( Ne Previe Da Se Komutator Kolektor Ne Zaprlja Uljem ).s Vremenom Treba Provijeriti Da Li Je Privrenje Pokretaa Dobro Osigurano , Te Provijeriti Sve Spojeve Provodnike Na Akumulatoru .treba Paziti Da Se Vrhovi Zubaca Pogonskog Zupanika Pokretaa Ne Nabijaju Do Dna Meu Zupce Zamajca , Ve Da Imaju Prostora Do 2 Mm.ovo Je Potrebno Zbog Toga Da U Sluaju Neparalelnostiosi Ne Doe Do Krivljenja Osovine Kotve , Oteenja Leaja Ili Loma Zubaca.kad Je Pokreta U Nepogonskom Stanju Njegov Pogonski Zupanik Treba Biti Udaljen Od Krune Zamajca 4-5 Mm. ( Ovo Ne Vai Za Pokretae S Klizeom Kotvom Kod Lakih Vozila, U Kojem Sluaju Ovaj Razmak Moe Biti Manji ).zupce ( Pogonskog Zopanika I Zamajca ) S Vremenom Treba Oprati etkicom I Benzinom Te Poslije Namazatiuljem.etkice Trebaju Glatko Kliziti U Svojim Utorima.za Vrijeme Pokretanja Preporuljivo Je ( Naroito Zimi ) Pritisnuti Kvailo. Na Taj Nain Pokretau Olakavamo Time to Nemora Stavljati U Pokret I Zupanike Mjenjake Kutije.ako Motor Ne Krene Poslije Prvog Pokuaja Pokretanja , Sa Drugim Pokuajem Treba Priekati Dok Se Pokreta Sasvim Ne Umiri. Ovo Je Neophodno I Zbog Samog Akumulatora.

8.Neispravnosti (Kvarovi) Na Elektropokretau

ako Motor Ne Krene Pri Ukljuivanju Elektropokretaa , Treba Provjeriti Da Li Se Osovina Kotve Obre Ili Ne.Ako Se Osovina Kotve Ne Obre , Onda Neispravnost Moe Biti U Akumulatoru (Ispranjen Ili Oteen ). Kvar Se Otklanja Zamijenom Akumulatora Ili Punjenjem.iste Posljedice Mogu Imati Oksidirani Ili Nagrieni Prikljuci Na Pokretau , etkicama , Kontaktu , Itd. Ili Labavi Spojevi. Potrebno Ih Je Oistiti , Namazati I Pritegnuti.ako Se Pogonski Zupanik Zaglavljuje Meu Zupce Zamajca , To Znai Da Pokreta Nije Dobro Postavljen , Osovina Kotve Iskrivljena Ili Su Zubi Istroeni.da Bi Se Zaglavljeni Zupanik Vratio Na Svoje Mjesto , Moe Se Nekad Postupiti Na Sljedei Nain ;prekinuti Paljenje , Postaviti Mjenja U Brzinu , Otpustiti Runu Konicu I Gurati Pomalo Vozilo Naprijed.vozilo Na Taj Nain Pokrene Zupanike I Najee Se Pogonski Zupanik Oslobodi. Ovo Treba Obavljati Bez Grubosti I Sa Velikom Panjom.ako Se Poslije Zavrenog Pokretanja Pogonski Zupanik Ne Vrati Automatski Na Svoje Mjesto (Opaa Se Po Jakom Zujanju ) Znak Je Da Su Kosi Navoji Jako Zaprljani , Te Ih Treba Oprati I Namazati.ako Se Na Pokretau Sa Serijskim Poezanim Magnetskim Polovima Prekine ica Namotaja , Pokreta Uopte Na Radi. Ako Je Namotaj U Kratkom Spoju , Onda Daje Manju Snagu.Ako Se Na Pokretau Sa Paralelnim Povezanim Magnetskim Polovima Prekine ica Jednog Namotaja , Onda Starter Daje Manju Snagu ( Druga Polovica Radi ).

9.Primjer Popravke (Reparacije) Elektropokretaa

Elektropokreta Je Najee Uvren Sa Prednje Ili Stranje Strane Motora Sa Tri Vijka Na Kuite Mjenjaa Pa Ga Je Prvo Potrebno Skinuti Odvijanjem Tih Vijaka. Naravno Prije Toga Otpojimo Kleme Akumulatora I Odrafimo Deblju Plus icu I Odtekamo Tanju Plus icu-Obje Crvene Boje, Sa Samog Automata Anlasera.

Princip Reparacije Prikazat emo Na Primeru Elektropokretaa Snage 0.8 Kw Iz Fiata Una 1.0 Iz 1993.God.

nakon to Je Elektropokreta Izvaen, Prvo emo Odrafiti Sam Automat.prvo Odrafimo Kontakt Sa Donje Strane Automata Koji Ide U Anlaser Te S Prednje Strane Par rafa S Kojima Je Uvren Na Kuite Elektropokretaa, A Prilikom Skidanja Automata Treba Biti Oprezan Jer Se Ispod Nalazi Opruga Radi Koje Nam Automat Moe Izletjeti Van.

Sam Automat Nema Nekih Mogunosti Popravka Osim Eventualnog ienja Oksidiranih Kontakata Slopke Od Iskrenja Kod Ukljuivanja Skidanjem Automata Primjeujemo Plugu Elektromagneta Koja Se Spojena SaPolugom Koja Pokree bendix.

/ /Sada Moemo Rastaviti Sam Elektropokreta-Najee Ima 2 Ili Tri Duga rafa Koja Se Proteu Cijelom Duinom Njegovog Tijela.

Nakon Toga Odrafimo Eventualne rafe Koji Dre etkice Sa Donje Strane.

Sada Moemo Elektropokreta Rastaviti U 3 Dijela-Prednji Dio, Sredinji Dio Sa Namotajima Statora I Stranji Dio Gdje Sjedaju etkice-Ima Ih 2 Ili 4 Komada.

Sada Vidimo Zato Smo Prvo Skinuli Automat-Lake Se Vadi Rotor Iz Kuita Na Kojem Je bendix I Poluga Kojom Je Povezan Na Elektromagnet Automata.

Najee Se U Elektropokretau Potroe etkice Radi Kojih On Se Ne Moe Vie Okretati. Sama Cijena Novih etkica Se Kree Oko 7-8 Km, A Postupak Zamjene Ukljuuje Lemljenje.

Kao to Vidimo, Osovina Rotora Nema Niti Sa Jedne Strane Kuglinih Leajeve Nego Klizne Povrine Ili pikse Koje Se Daju Promijeniti Ako Su Istroene Jednostavnim Izbijanjem Iz Leita

Elektropokreta Oistimo Iznutra Od Praine I Ulja Te Ga Sastavimo Obnutim Redoslijedom Te Podmaemo Sve Klizne Povrine Sa Mau

Kad Je Sve Sklopljeno, Moemo Testirati Rad I Ispravnost. na Automat, Na Preostali Slobodni Kontakt Koji Se Uvruje Maticom Spojimo Debelu icu Koja Ide Na Plus Akumulatora. Drugom Debljom icom Spojimo Minus Akumulatora I Uvrstimo Na raf Na Kuitu Anlasera. Dobro Uvrstimo Anlaser I Drugom Tanjom icom Spojimo Plus Akumulatra I Malu Klemu Koja Se Nalazi Na Automatu Malo Ispod Matice Na Koju Smo Spojili Plus. Anlaser Mora Izbaciti Bendix Prema Naprijed I Zavrtjeti Se.

bendix U Stranjem Poloaju U Mirovanju:

Bendix U Poloaju Naprijed, Kod Ukljuivanja Anlasera U Pogon-U Tome Trenutku Se Zupanik Anlasera Spaja Na Zupanik Zamanjaka:

10.Zakljuak

Ova Tema Mi Se Svidjela Zbog Toga to Sam Imao Priliku Upoznati Dio Automobilske Elektronike Radei Sa Svojim Ocem U Vlasitoj Radnju. Poto Je Elektropokreta Vaan Dio Elektronike U Automobila , Bez Kojega Automobil Ne Bi Mogao Biti Pokrenut , Smatram Ovu Temu Zanimljivom. Cesto Smo Se Sretali Sa Problemom Elektropokretaa I Mislim Da e Mi Znanje Koje Sam Stekao Radei Ovaj Rad, U Budunosti Veoma Pomoi Da Brzo I Efikasno Otklonim Svaki Kvar Na Elektropokretau.

11.Literatura:

1.Duan Lui - Elektrini Ureaji Na Motornim Vozilima

2.Tehnika Enciklopedija

3.Beloevi Michalin - Automobilska Elektrotehnika4.Internet

Www.Maturski.Org

21