Zagađenje balastnim vodama s brodova

- glavna problematika balastnih voda je unos neautohtonih biljnih i

ribljih vrsta iz jednog specifičnog ekostustava mora u sasvim

drugi na drugom kraju svijeta putem brodskog balasta

- donesena je posebna konvencija koja regulira problematiku

balasta:

International Conventions for the Control and Management of

Ship´s ballast Waters and Sediments (BWM) – 14. veljače 2004.

- stupa na snagu 12 mjeseci nakon što je ratificira 30 zemalja koje

posjeduju 35% svjetske BRT tonaže

- posljedica unosa neautohtonih organizama u pojedina područja

izaziva teške i dugotrajne posljedice

- posljedice se odnose na :

- morski biljni i riblji svijet (nestanak pojedinih vrsta

ili nekontrolirano razmnožavanje drugih vrsta)

- trajni poremećaj ravnoteže ekosustava određenog područja

- komercijalne ljudske djelatnost uz more i priobalje

- kvalitetu življenja uz more i priobalje

- do sada jos nije pronađeno kvalitetno riješenje za neškodljiv i komercijalno

prihvatljiv tretman balastnih voda

- obaveza je brodova da na otvorenom moru izmjene cijelokupni balast iz

balastnih tankova

Obveza brodova da na otvorenom

moru izmjene brodski balast

Izvori onečišćenja SB

VODA

BALASTNA VODA

ALGE VIRUSI BAKTERIJE

GLJIVE PRAŽIVOTINJE RIBE

OSTALI KRALJE Ž NJACI

Veličina morskih organizama i propusnost pojedinih

vrsta pročišćavaća u mikrometrima

FILTRI OD

TKANINE

MEMBRANSKI FILTRI

ULTRA

PROČIŠĆIVAĆI

MIKRO PROČIŠĆIVAĆI

GRANULARNI PROČIŠĆIVAĆI

0 1000

PROTOZOA

BAKTERIJE

VIRUSI

ČVRSTE ČESTICE

ZOOPLANKTON

DINOFLAGELLATE ALGE

DINOFLAGELLATE CISTE

MREŽICE

0,1 1001010,010,001

NANO PROČIŠĆIVAĆI

ANTI OSMOSKE

MEMBRANE

OBRADA BALASTNE VODE

FIZIKALNA

CENTRIFUGALNA

SEPARACIJA

TOPLINSKA OBRADA

ZRAČENJE

ULTRALJUBIČASTO

GAMA

MIKROVALNO

ADSORPCIJA

GRAVITACIJSKA

SEPARACIJA

SEDIMENTACIJA

FLOTACIJA

PROČIŠĆAVANJE

GRANULARNO MEMBRANSKO FILTERSKO

BEZ

ZGRUŠAVANJA

ZGRUŠAVANJEM

Al-SULFATOM

Fe-SULFATOM

Fe-KLORIDOM

Al-KLORIDOM

KATION-POLIMERIMA

KEMIJSKA

ORGANSKI

BIOCIDI

ANORGANSKI

OZON

KLOR

VODIK-PEROKSID

KLOR-DIOKSID

KLORAMIN

BROM

DEOKSIDACIJA

PROMJENA PH

PROMJENA

SALINITETA

OBRADA TALOGA

ZGUŠNJAVANJE

FILTERSKE

PREŠE

CIJEĐENJE / SUŠENJE

PREŠE S REMENJEM

VAKUUMSKI

FILTERI

CENTRIFUGALNI

SEPARATORI

GAŠENIM VAPNOM

DEZINFEKCIJA

TOPLINSKA

GAMA ZRAKAMA

MIKROVALNA

PASTERIZACIJA

RASPADANJE

TALOGA

ODLAGANJE BALASTNE VODE ILI TALOGA

ODLAGANJE U MORE ODLAGANJE NA KOPNU SPALJIVANJE

Količina balasta koji brod može ukrcati ovisi o tipu i veličini broda

Količina balasta prema veličini i vrsti broda

ispuštene balastne vode u Mediteranu od 1999 do 2003

ispuštene balastne vode u Mediteranu od 1999 do 2003

Količina balastnih voda u četiri najugroženije zemlje za 2005.

Od 1999 do 2003, 50% balastnih voda došlo je u Mediteran iz sjeverozapadne Europe i 40% sjeveroistočne Amerike

Prijava balastnih voda – Ballast Water Reporting Form

Izvori onečišćenja STB

BIOCIDNE PREVLAKE

NA BAZI BAKRA

OSTALE

NA BAZI KOSITRA

ŠTETNI MORSKI ORGANIZMI

SAKUPLJANJE VODE OBRAŠTANJE

TRUP PROPELER

PODVODNI

OTVORI LANČANIK

PALUBA SPREMNICI

ZAŠTITNE

PREVLAKE

ABRAZIVNA

SREDSTVA

GRADNJA BRODA I ODRŽAVANJE

EKSPLOATACIJA BRODA

Biocidne prevlake – zašto ih trebamo?? Ratni brodovi: “brzina”, “spremnost za rat”,

“smanjivanje buke”

Putnički brodovi: “stizanje na vrijeme”, “smanjivanje troškova goriva”

Tankeri i brodovi za rasute terete: “smanjivanje troškova goriva i održavanja”

Brzi brodovi: “ušteda goriva”, “brzina”, “minimalno trošenje motora”

Sluzavo obraštanje: 1~2 % povećanje otpora

Obraštaj u obliku korjenja: porast otpora do 10%

Enteromorpha (zelena) Ectocarpus (smeđe)

Obrastanje školjaka: povećanje otpora za 40%

Problem obrastanja: viša temperatura mora = veće obrastanje

glavni putovi rasutog tereta

glavni putovi transporta nafte

Opasnost:

- biocidne prevlake na bazi tributilina (TBT)

- osim što ispuštaju jaki otrov (TBT), slojevi ovih premaza otpadaju

kao krpe s brodskih trupova, talože se na dnu mora i uzrokuju

velike štete biljnim i životinjski zajednicama

u listopadu 2001.g., održana IMO diplomatska konferencija u Londonu na kojoj je bilo prisutno 76 zemalja

dogovoren je tekst ugovora o biocidnim prevlakama te donesena nova konvencija:

“International Convention on the Control of Harmful Anti-Fouling Systems on Ships” (IMO-AFS Convention)

konvencija je predviđala zabranu primjene novih TBT prevlaka od 1/1/2003,

te prestanak korištenja postojećih TBT prevlaka na brodovima od 1/1/2008.

Stupila na snagu 17. rujna 2008.

Norme pojedinih država za problematiku uporabe biocida na trupu broda

prije stupanja na snagu konvencije

KANADA

NORME

-Ministarstva zdravlja

OGRANIČENJA

-TBT zabranjen za

brodove manje od 25 m.

-ispuštanje TBT-a ne

veće od 4 mg/cm2/dan,

-ispuštanje bakra ne

veće od 40

mg/cm2/dan,-TBT

potpuno izbaciti iz

upotrebe do 01.01.2003

SAD

NORME

-federalne (EPA),

-lokalne pojedinih država.

OGRANIČENJA

-TBT zabranjen za brodove manje od

25 m.

-ispuštanje TBT-a ne veće od

4mg/cm2/dan,

-sve prevlake na bazi TBT-a

odobrene od EPA.

EU

NORME

-Europske Komisije o biocidnim proizvodima

(98/8/EC)

OGRANIČENJA (sažetak)

-TBT zabranjen za brodove manje od 25 m,

-ispuštanje TBT-a ne veće od 4mg/cm2/dan,

-ispuštanje bakra ne veće od 55 mg/cm2/dan,

-nanošenje TBT pod kontrolom u

brodogradilištima.

JAPAN

NORME

-Vladinog

industrijskog

povjerenstva

JSA/MTI

OGRANIČENJA

-biocidi na bazi TBT-

a zabranjeni

Novi Zeland

NORME

-registrirane

prevlake

OGRANIČENJA

-biocidi na bazi

TBT-a zabranjeni

AUSTRALIJA

NORME

-registracija od strane (NRA)

OGRANIČENJA

-TBT zabranjen za brodove

manje od 25 m,

-ispuštanje TBT-a ne veće od

5 /cm2/dan.

JUŽNA AFRIKA

NORME

- registrirane prevlake

OGRANIČENJA

-TBT zabranjen za brodove

manje od 25 m.