Zaga‘enje balastnim vodama s brodova - glavna problematika

  • View
    225

  • Download
    7

Embed Size (px)

Text of Zaga‘enje balastnim vodama s brodova - glavna problematika

  • Zagaenje balastnim vodama s brodova

    - glavna problematika balastnih voda je unos neautohtonih biljnih i

    ribljih vrsta iz jednog specifinog ekostustava mora u sasvim

    drugi na drugom kraju svijeta putem brodskog balasta

    - donesena je posebna konvencija koja regulira problematiku

    balasta:

    International Conventions for the Control and Management of

    Ships ballast Waters and Sediments (BWM) 14. veljae 2004.

    - stupa na snagu 12 mjeseci nakon to je ratificira 30 zemalja koje

    posjeduju 35% svjetske BRT tonae

    - posljedica unosa neautohtonih organizama u pojedina podruja

    izaziva teke i dugotrajne posljedice

  • - posljedice se odnose na :

    - morski biljni i riblji svijet (nestanak pojedinih vrsta

    ili nekontrolirano razmnoavanje drugih vrsta)

    - trajni poremeaj ravnotee ekosustava odreenog podruja

    - komercijalne ljudske djelatnost uz more i priobalje

    - kvalitetu ivljenja uz more i priobalje

    - do sada jos nije pronaeno kvalitetno rijeenje za nekodljiv i komercijalno

    prihvatljiv tretman balastnih voda

    - obaveza je brodova da na otvorenom moru izmjene cijelokupni balast iz

    balastnih tankova

  • Obveza brodova da na otvorenom

    moru izmjene brodski balast

  • Izvori oneienja SB

    VODA

    BALASTNA VODA

    ALGE VIRUSI BAKTERIJE

    GLJIVE PRAIVOTINJE RIBE

    OSTALI KRALJE NJACI

  • Veliina morskih organizama i propusnost pojedinih

    vrsta proiavaa u mikrometrima

    FILTRI OD

    TKANINE

    MEMBRANSKI FILTRI

    ULTRA

    PROIIVAI

    MIKRO PROIIVAI

    GRANULARNI PROIIVAI

    0 1000

    PROTOZOA

    BAKTERIJE

    VIRUSI

    VRSTE ESTICE

    ZOOPLANKTON

    DINOFLAGELLATE ALGE

    DINOFLAGELLATE CISTE

    MREICE

    0,1 1001010,010,001

    NANO PROIIVAI

    ANTI OSMOSKE

    MEMBRANE

  • OBRADA BALASTNE VODE

    FIZIKALNA

    CENTRIFUGALNA

    SEPARACIJA

    TOPLINSKA OBRADA

    ZRAENJE

    ULTRALJUBIASTO

    GAMA

    MIKROVALNO

    ADSORPCIJA

    GRAVITACIJSKA

    SEPARACIJA

    SEDIMENTACIJA

    FLOTACIJA

    PROIAVANJE

    GRANULARNO MEMBRANSKO FILTERSKO

    BEZ

    ZGRUAVANJA

    ZGRUAVANJEM

    Al-SULFATOM

    Fe-SULFATOM

    Fe-KLORIDOM

    Al-KLORIDOM

    KATION-POLIMERIMA

    KEMIJSKA

    ORGANSKI

    BIOCIDI

    ANORGANSKI

    OZON

    KLOR

    VODIK-PEROKSID

    KLOR-DIOKSID

    KLORAMIN

    BROM

    DEOKSIDACIJA

    PROMJENA PH

    PROMJENA

    SALINITETA

    OBRADA TALOGA

    ZGUNJAVANJE

    FILTERSKE

    PREE

    CIJEENJE / SUENJE

    PREE S REMENJEM

    VAKUUMSKI

    FILTERI

    CENTRIFUGALNI

    SEPARATORI

    GAENIM VAPNOM

    DEZINFEKCIJA

    TOPLINSKA

    GAMA ZRAKAMA

    MIKROVALNA

    PASTERIZACIJA

    RASPADANJE

    TALOGA

    ODLAGANJE BALASTNE VODE ILI TALOGA

    ODLAGANJE U MORE ODLAGANJE NA KOPNU SPALJIVANJE

  • Koliina balasta koji brod moe ukrcati ovisi o tipu i veliini broda

    Koliina balasta prema veliini i vrsti broda

  • isputene balastne vode u Mediteranu od 1999 do 2003

    isputene balastne vode u Mediteranu od 1999 do 2003

  • Koliina balastnih voda u etiri najugroenije zemlje za 2005.

  • Od 1999 do 2003, 50% balastnih voda dolo je u Mediteran iz sjeverozapadne Europe i 40% sjeveroistone Amerike

  • Prijava balastnih voda Ballast Water Reporting Form

  • Izvori oneienja STB

    BIOCIDNE PREVLAKE

    NA BAZI BAKRA

    OSTALE

    NA BAZI KOSITRA

    TETNI MORSKI ORGANIZMI

    SAKUPLJANJE VODE OBRATANJE

    TRUP PROPELER

    PODVODNI

    OTVORI LANANIK

    PALUBA SPREMNICI

    ZATITNE

    PREVLAKE

    ABRAZIVNA

    SREDSTVA

    GRADNJA BRODA I ODRAVANJE

    EKSPLOATACIJA BRODA

  • Biocidne prevlake zato ih trebamo?? Ratni brodovi: brzina, spremnost za rat,

    smanjivanje buke

    Islk_Navy.ppt

  • Putniki brodovi: stizanje na vrijeme, smanjivanje trokova goriva

  • Tankeri i brodovi za rasute terete: smanjivanje trokova goriva i odravanja

  • Brzi brodovi: uteda goriva, brzina, minimalno troenje motora

  • Sluzavo obratanje: 1~2 % poveanje otpora

  • Obrataj u obliku korjenja: porast otpora do 10%

    Enteromorpha (zelena) Ectocarpus (smee)

  • Obrastanje koljaka: poveanje otpora za 40%

  • Problem obrastanja: via temperatura mora = vee obrastanje

  • glavni putovi rasutog tereta

  • glavni putovi transporta nafte

  • Opasnost:

    - biocidne prevlake na bazi tributilina (TBT)

    - osim to isputaju jaki otrov (TBT), slojevi ovih premaza otpadaju

    kao krpe s brodskih trupova, taloe se na dnu mora i uzrokuju

    velike tete biljnim i ivotinjski zajednicama

    u listopadu 2001.g., odrana IMO diplomatska konferencija u Londonu na kojoj je bilo prisutno 76 zemalja

    dogovoren je tekst ugovora o biocidnim prevlakama te donesena nova konvencija:

    International Convention on the Control of Harmful Anti-Fouling Systems on Ships (IMO-AFS Convention)

    konvencija je predviala zabranu primjene novih TBT prevlaka od 1/1/2003,

    te prestanak koritenja postojeih TBT prevlaka na brodovima od 1/1/2008.

    Stupila na snagu 17. rujna 2008.

  • Norme pojedinih drava za problematiku uporabe biocida na trupu broda

    prije stupanja na snagu konvencije

    KANADA

    NORME

    -Ministarstva zdravlja

    OGRANIENJA

    -TBT zabranjen za

    brodove manje od 25 m.

    -isputanje TBT-a ne

    vee od 4 mg/cm2/dan,

    -isputanje bakra ne

    vee od 40

    mg/cm2/dan,-TBT

    potpuno izbaciti iz

    upotrebe do 01.01.2003

    SAD

    NORME

    -federalne (EPA),

    -lokalne pojedinih drava.

    OGRANIENJA

    -TBT zabranjen za brodove manje od

    25 m.

    -isputanje TBT-a ne vee od

    4mg/cm2/dan,

    -sve prevlake na bazi TBT-a

    odobrene od EPA.

    EU

    NORME

    -Europske Komisije o biocidnim proizvodima

    (98/8/EC)

    OGRANIENJA (saetak)

    -TBT zabranjen za brodove manje od 25 m,

    -isputanje TBT-a ne vee od 4mg/cm2/dan,

    -isputanje bakra ne vee od 55 mg/cm2/dan,

    -nanoenje TBT pod kontrolom u

    brodogradilitima.

    JAPAN

    NORME

    -Vladinog

    industrijskog

    povjerenstva

    JSA/MTI

    OGRANIENJA

    -biocidi na bazi TBT-

    a zabranjeni

    Novi Zeland

    NORME

    -registrirane

    prevlake

    OGRANIENJA

    -biocidi na bazi

    TBT-a zabranjeni

    AUSTRALIJA

    NORME

    -registracija od strane (NRA)

    OGRANIENJA

    -TBT zabranjen za brodove

    manje od 25 m,

    -isputanje TBT-a ne vee od

    5 /cm2/dan.

    JUNA AFRIKA

    NORME

    - registrirane prevlake

    OGRANIENJA

    -TBT zabranjen za brodove

    manje od 25 m.