Sprječavanje onečišćenja mora balastnim vodama

Predavanje 13

• vodeni balast je voda s tvarima u njoj, ukrcana radi postizanja stabilnosti, uzdužnog i poprečnog nagiba, gaza i

naprezanja plovnog ili plutajućeg objekta

• 1m3 balastnih voda može sadržavati od 3.000-10.000 morskih organizama

• brodski vodeni balast može sadržavati: alge, ciste, ličinke školjkaša, riba, puževa i rakova, te bakterije i viruse

• određeni dio organizama ne preživi ulaz u balastni sustav, (prolazak kroz usisne rešetke, filtre, balastne pumpe, ventile i uvjete u balastnim tankovima)

• dio preživi u tankovima ili sedimentu

• brodovi koriste balastne vode da bi osigurali stabilnost i upravljivost tokom plovidbe

• voda se uzima u luci gdje se teret iskrcava, a obično se ispušta u sljedećoj luci, gdje se teret ukrcava

Zbog velikog broja plovila i bolje prometne povezanosti svjetskih mora stopa unošenja

vrsta povećava se eksponencijalno

Količina balasta koji brod može ukrcati ovisi o tipu i veličini broda

Razlozi za zabrinutost

• morem se prevozi više od 80% robe na Svijetu • BV su neophodne za stabilitet i strukturni integritet ballast

broda • jedan bulk carrier ood 200,000 t može prevesti do 60,000 t

BV• troškovi prenošenja invazivnih vrsta je samo u SADu 138

milijardi US$ godišnje

• zabrinjava porast pomorskog prijevoza, porast veličine brodova i količine BV koje mogu prenijeti, te povećanje brzine i frekventnosti prijevoza između povećanog broja odredišta

• procjena: oko 80.000 brodova godišnje prenese 12 milijardi t BV s preko 4.500 različitih vrsta organizama (oko 3.000 različitih planktonskih vrsta)

Ispuštene balastne vode u Mediteranu od 1999 do 2003

Od 1999 do 2003, 50% balastnih voda došlo je u Mediteran iz sjeverozapadne Evrope i 40%

sjeveroistočne Amerike

E- learning

SEAGULL:

0027 Balast Water management

1. Background of ballast water management

Negativni utjecaji balastnih voda

• zajedno s vodom za balastiranje brodovi uzimaju i prenose vodene organizme, te sediment

• balastne vode često sadrže različite anorganske kemikalije koje se koriste kod ispiranja tankova, sredstva za zaštitu tankova od korozije, te naftu i katran

Tri su glavna negativna utjecaja balastnih voda:• ekološki (unošenje novih vrsta)• ekonomski (u SAD šteta nanesena najezdom stranih vrsta

veća od 138 milijardi dolara godišnje)• na ljudsko zdravlje (prijenos patogena)

E- learning

SEAGULL:

0027 Balast Water management

2. Environmental threats

1. ekološki – balastom unesena flora i fauna počinje dominirati u „moru domaćinu“ i uništavati druge vrste (smanjena bioraznolikost)

• tropske alge Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa u Jadranu

• morska cvjetnica Halophila stipulacea zabilježena je u vodama Albanije

Caulerpa taxifolia Caulerpa racemosa Halophila stipulacea

2. ekonomski – ribarstvo, obalna industrija i druge komercijalne aktivnosti (turizam) ometani su najezdom donesenih vrsta

npr. evropski školjkaš Dreissena polymorpha proširila se u sjevernoamerička Velika jezera i u 40% vodenih putova SAD i smeta crpilištima vode za industriju - kontrolne mjere od 1989 do 2000 koštale su između 750 milijuna i jedne milijarde dolara

npr. rebraš Mnemiopsis leidyi nastanjuje estuarije duž atlantske obale od SAD do Argentine uzrokovala je znatnu štetu u Crnom moru gdje je prvi put unesena 1982 – do 1988 opustošila je lokalno ribarstvo (pad ulova inćuna, sleđa i skuše) – kada je ta vrsta iscrpila zooplankton kojim se hrani, uključujući i larve riba, njen je broj dramatično opao, ali još “guši” ekosustav –ista je vrsta otkrivena u Kaspijskom moru i Baltičkom moru

3. utjecaj na ljudsko zdravlje – balastne i kaljužne vode mogu širiti patogene organizme, te toksične organizme koji mogu biti štetni za morske organizme i posljedično za ljude (promjene u rastu, ometanje hormonalnih ciklusa, defekti pri rođenju, pad imunog sustava, poremećaji koji uzrokuju tumore i genetske nenormalnosti, pa čak i smrt)

• pod određenim povoljnim uvjetima toksične alge cvjetaju i lako se apsorbiraju u školjkaše koji se hrane filtriranjem mora i ispuštaju toksine

• toksini uneseni u ljudski organizam mogu izazvati tzv. paralitičko trovanje (PSP – paralytic shellfish poisoning)

• npr. toksični dinoflagelati Gymnodinium catenatum koje su balastnim vodama proširene na mnoge lokacije diljem svijeta

Smanjenje rizika izmjenom balastnih voda na otvorenom moru

Ballast Water Exchange • trenutno najbolja metoda – svi brodovi koji podliježu

zakonskim propisima o tretmanu BV koriste se promjenom balastnih voda na otvorenom moru

• uspješnost metode temelji se na činjenici da priobalni organizmi teško preživljavaju na otvorenom moru i obratno

• brod u Indijskom oceanu ukrcava rižu, putuje kroz Sueski kanal te iskrcava teret na Mediteranu i uzima balastne vode prije prelaska Atlantskog oceana. Izmjena balastnih voda ponovno se obavlja na Atlantskom oceanu prije nego brod ispusti balastne vode i ukrca žito na Velikim jezerima.

Prednosti izmjene balastnih voda na otvorenom moru:• zbog provođenja izmjene tijekom samog putovanja, brod

gubi relativno malo vremena• nije potrebna nikakva dodatna oprema ni obuka posade

tako da su kapitalni troškovi mali, a sam proces je jednostavan za provedbu

• provedba zakona o izmjeni balastnih voda može se lako kontrolirati jer su vode otvorenih mora slanije od priobalnih, a tu razliku lako mogu kontrolirati lučke vlasti

Nedostaci su: • teško je potpuno ukloniti sve sedimente sa dna balastnih

tankova• organizmi uhvaćeni za bokove tankova neće biti

pravovremeno uklonjeni• izmjena balastnih voda po valovitom moru je nesigurna za

brod

• većina balastnih tankova ima jednu cijev koja pumpa vodu u oba smjera ali u različito vrijeme (sequential - empty and refill method) - dodatkom druge cijevi izmjena balasta se može ostvariti kontinuiranim pumpanjem vode jednom pumpom u tank dopuštajući da voda drugom cijevi izlazi iz tanka (overflow method) - sigurnija metoda budući da su onda balastni tankovi uvijek puni

• drugi način za poboljšavanje sistema izmjene balasta je uklanjanje sedimenata sa dna balastnih tankova – pumpe mogu biti instalirane na dno balastnih tankova kako bi uklonile sedimente i smanjile rizik premještanja stranih vrsta i sedimenata - balastni tankovi također mogu biti redizajnirani tako da imaju neprekinuto ravno dno koje dopušta da voda i sedimenti nesmetano ulaze u pumpe za ispumpavanje vode iz tankova

Metode obrade brodskoga vodenog balasta

• nijedna metoda čišćenja balastnih voda nije dovoljno učinkovita da bi uklonila sve neželjene vrste organizama iz balastnih tankova

• kombinacija više tehnika bolja je od bilo koje pojedinačne

1. Primarna obrada – • uklanjanje većih organizama i čestica

2. Sekundarna obrada – • uklanjanje manjih organizama

Odabir tretmana balastnih voda vrši se na osnovu:

1. Učinkovitosti otklanjanja neželjenih organizama

2. Utjecaja na strukturni integritet broda

3. Utjecaja na sigurnost posade i putnika

4. Neometanja standardnih operacija i postupaka na brodu

5. Veličine i cijene opreme za pročišćavanje

6. Lakoće upravljanja opremom za pročišćavanje

7. Potencijalnog štetnog utjecaja na okoliš

8. Lakoće pregleda opreme od strane lučkih vlasti

• pri procjeni opcija tretmana balastnih voda u obzir moramo uzeti i faktore poput: troškova, mogućnosti uporabe, učinkovitost metode i potencijalnog štetnog utjecaja na okoliš i ljudsko zdravlje

• mnoge metode zahtijevaju preradu starih brodova, odnosno ugradnju opreme pri izgradnji novih brodova, što može biti vrlo skupo

• budući da članovi brodske posade imaju mnogo zadataka, broj onih koji su potrebni za upravljanje opremom za pročišćavanje balastnih voda smanjuje broj osoblja slobodnog za ostale operacije na brodu

• ukoliko metoda usporava prijevoz tereta ili uzrokuje povećanu potrošnju goriva, prijevoz će biti skuplji

E- learning

SEAGULL:

0027 Balast Water management

3. Ballast water management techniques

Pravno reguliranje problema BV

• kasnih 1980ih Australija i Kanada izvještavaju IMO Komisiju za zaštitu morskog okoliša (Marine Environment Protection Committee MEPC) o problemima s neželjenim vrstama

• 1992 na Konferenciji UN o okolišu i razvoju (the UN Conference on Environment and Development UNCED) – donesena je Agenda 21

• 2002 na Svjetskom samitu o održivom razvoju (the World Summit on Sustainable Development WSSD) IMO Guidelines for Preventing the Introduction of

Unwanted Organisms and Pathogens from Ships' Ballast Water and

Sediment 1991/93/97

• Klasifikacijska društva, Međunarodna komora brodara(the International Chamber of Shipping ICS) i Međunarodno udruženje nezavisnih vlasnika tankera (the International Association of Independent Tanker Owners INTERTANKO) izdaju praktični vodič za primjenu IMO smjernica na brodovima – Model BW Management Plan

E- learning

SEAGULL:

0027 Balast Water management

3. Ballast water management plan and record book

Konvencija o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i sedimentima

(International Convention for the Control and Management of Ships Ballast Water and Sediments - Ballast Water

Convention)

• Republika Hrvatska aktivno je sudjelovala u njenom donošenju, a usvojena je u IMO-u u Londonu 13. veljače 2004

• stupa na snagu 12 mjeseci nakon što joj pristupi najmanje 30 država članica koje posjeduju najmanje 35% svjetske tonaže brodovlja

• svrha: spriječiti, minimalizirati i na kraju eliminirati u potpunosti prijenos opasnih i štetnih vodenih organizama nadzorom i upravljanjem balastnim vodama i sedimentima s brodova

• predviđeno je da nakon 2016. godine brodovi zadovolje standarde pročišćavanja balastnih voda kako bi se postigao stupanj kvalitete balastnih voda zacrtan Konvencijom

• do tog roka izmjena balastnih voda može se obavljati na udaljenosti 200 nautičkih milja od obale i dubini od 200 metara, iznimno 50 Nm, dubini od 200 m

• u područjima gdje taj uvjet nije moguće ispuniti zbog zemljopisnih obilježja, a takav je slučaj u Jadranu, obalne države mogu dogovorom odrediti područja za izmjenu balastnih voda

Pravilnik o upravljanju i nadzoru vodenog balasta (NN 55/07)

• primjenjuje se od 1. rujna 2007. na sve trgovačke brodove (osim na brodove u nacionalnoj plovidbi) neovisno o njihovoj državnoj pripadnosti, kao i druge plutajuće i plovne objekte građene tako da mogu krcati vodeni balast, a koji uplovljavaju u luke u RH ili plove unutarnjim morskim vodama, teritorijalnim morem ili zaštićenim ekološko-ribolovnim pojasom (ZERP) RH

• svaki brod konstruiran za krcanje vodenog balasta, koji uplovljava u luke u RH, mora imati na brodu i mora primjenjivati Plan za upravljanje vodenim balastom, a svi tankeri od 150 BT ili veći, te svi drugi brodovi od 300 BT ili veći, a koji dolaze iz inozemstva, moraju nadležnoj lučkoj kapetaniji prijaviti količine i porijeklo vodenog balasta na brodu

Pravilnik o upravljanju i nadzoru vodenog balasta (2007) sadrži:

• Uzimanje uzoraka i ispitivanje vodenog balasta• Ispuštanje vodenog balasta• Prijava i evidentiranje vodenog balasta

Članak 4.• Zapovjednik broda dužan je izbjeći ili ograničiti ukrcaj

vodenog balasta u područjima:– zagađenima štetnim mikroorganizmima,– zagađenima tvorničkim ispustima,– gdje se vrše podmorska jaružanja,– s visokim razlikama morskih mijena,– visoke zamućenosti vode zbog rada brodskih porivnika (plitke luke, estuariji, sidrišta),– mriještenja riba, i– sudaranja morskih struja.

Članak 5.• Ako brod kao mjeru upravljanja vodenim balastom koristi

izmjene vodenog balasta izmjenom vodenog balasta mora se obuhvatiti najmanje 95 posto volumena vodenog balasta.

• Brod koji izmjenjuje vodeni balast primjenom metode pražnjenja/pumpanja vodenog balasta - najmanje tri puta za volumetrički kapacitet svakog balastnog tanka.

• Izmjena vodenog balasta dozvoljena je na udaljenosti od najmanje 200 Nm od najbližeg kopna i dubini mora od najmanje 200 metara ili sukladno Smjernicama IMO-a najdalje moguće od najbližeg kopna, a u svakom slučaju ne bliže od 50 Nm od najbližeg kopna i na dubini mora od na manje od 200 metara.

Ballast management tips - various regulations and recommendations suggest BWE up to 200 miles from shore or in waters deeper than 200 meters

.

Članak 7.• Svaki brod konstruiran za krcanje vodenog balasta, koji

uplovljava u luke u Republici Hrvatskoj, mora imati na brodu i mora primjenjivati Plan za upravljanje vodenim balastom. Plan iz stavka 1. ovog članka mora biti odobren od nadležnih tijela države čiju zastavu brod vije uzimajući u obzir primjenjive Smjernice Međunarodne pomorske organizacije – IMO.

Prijava balastnih voda – Ballast Water Reporting Form

The Global Ballast Water Management Programme (GloBallast) – nastoji riješiti probleme u implementaciji Konvencije: nepostojanje formalnih mehanizama koji će omogućit učinkovitu komunikaciju između R&D zajednice, vlada, brodograditelja i brodovlasnika.

Invazija tropskih alga i morskih cvjetnica u Jadransko more

• invazija tropskih vrsta poprima sve veće razmjere u Jadranu• u ovom je trenutku zabilježeno prisustvo tri vrste zelenih

tropskih alga iz roda Caulerpa na više različitih lokacija u hrvatskom dijelu Jadrana, kao i prisustvo tropske cvjetnice Halophila stipulacea u priobalju Albanije

• za sve je ove vrste karakteristično da su vrlo agresivne, prekrivaju sve vrste podloga, te na taj način guše i eliminiraju autohtone vrste alga, kao i sesilnih životinja

Caulerpa taxifolia

Starogradski zaljev (Hvar)

Lokrum, Lastovo-skrivena luka, Starogradski zaljev

Caulerpa prolifera

Caulerpa racemosa

Pakleni otoci (Hvar)

Morska cvjetnica Halophila stipulacea

Prisutna je uz obalu Albanije

Pitanja za ponavljanje

1. Što je vodeni balast?2. Pravna regulativa – međunarodne konvencije i nacionalni

propisi.3. Pravilnik o upravljanju i nadzoru vodenog balasta.4. Konvencija o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim

vodama i sedimentima5. Opišite metodu izmjene balastnih voda na otvorenom

moru. Na kojem se principu zasniva?6. Kako se dijele metode obrade balastnih voda? Primarne

metode obrade balastnih voda. Sekundarne metode obrade balastnih voda.

7. Negativni utjecaj balastnih voda su …8. Sukladno smjernicama IMO-a izmjena vodenog balasta

dozvoljena je… 9. GloBallast je …10. Sequnetial method of ballast water management je