of 68 /68
1 ZAGAĐENJE OKOLIŠA BUKOM ZAGAĐENJE OKOLIŠA BUKOM Marko Filić Marko Filić Mario Germ Mario Germ Branimir Ivšić Branimir Ivšić Mia Suhanek Mia Suhanek

ZAGAĐENJE OKOLIŠA BUKOM

  • Author
    habib

  • View
    73

  • Download
    3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

ZAGAĐENJE OKOLIŠA BUKOM. Marko Filić Mario Germ Branimir Ivšić Mia Suhanek. 1. UVOD. U današnje doba tehnološkog napretka i urbanizacije, koliko god se modernom čovjeku olakšava način života i komunikacije, ipak se javljaju mnogi neželjeni učinci. - PowerPoint PPT Presentation

Text of ZAGAĐENJE OKOLIŠA BUKOM

  • ZAGAENJE OKOLIA BUKOM

    Marko FiliMario GermBranimir IviMia Suhanek

  • 1. UVOD

  • U dananje doba tehnolokog napretka i urbanizacije, koliko god se modernom ovjeku olakava nain ivota i komunikacije, ipak se javljaju mnogi neeljeni uinci. Problem buke svakako spada u te neeljene uinke i treba mu posvetiti potrebnu panju.Buka se danas nalazi na svakom koraku - na ulici, u industrijskim postrojenjima i sve vie u kuanstvima. Buka djeluje na ivani sustav, kodi koncentraciji i smanjuje radnu sposobnost, a dugorono moe uzrokovati i razne bolesti i poremeaje u organizmu.

  • 2. OPI POJMOVI O BUCI

  • 2.1. VRSTE BUKEbuka prirodnih izvora (grmljavina, um vjetra, um vode)buka koju stvara ovjek u praksi, pod bukom se podrazumijevaju umjetno stvoreni zvukovi, budui da prirodni zvukovi rijetko ostavljaju tee posljedice

  • Podjela buke u urbanim sredinama Buka u radnoj sredini buka koju stvara ureaj kojim radnik direktno rukujebuka koju stvaraju ostali ureaji za radbuka koju stvaraju tzv. neproizvodni izvori npr. ureaji za ventilaciju i klimatizaciju te zvuk okoline npr. promet

    Buka u ivotnoj srediniprometna bukabuka koja se uje iz industrijskih postrojenjaulina buka raznog porijekla (npr. zvuk iz kafia, igralita i sl.)buka u domainstvima (od elektrinih i elektronikih ureaja, iz susjednih stanova i sl.)

  • Ljudi razliito reagiraju na buku

  • 2.2. PROUAVANJE BUKEFizikalno - tehniki pristupMedicinsko - zdravstveno pristup Socijalno - pravni pristup Jaina buke se mora izmjeriti i ocijeniti te se na kraju poduzimaju odgovarajue mjere tehnoloke i zdravstvene zatite.Primjena tehnolokih rjeenja vezana je za investitorske trokove, a zabrana rada izaziva materijalne gubitke to neposredno utjee na ekonomiju, socijalno stanje i politiku.

  • 2.3. GDJE SE SVE JAVLJA BUKA?a) Na radnim mjestima raznih profila pa sve do kola i bolnica postoji dozvoljena gornja granica jaine buke pri kojoj nee nastupiti trajna oteenja organizma kad je osoba izloena buci tokom radnog vremena doi e do prolaznih promjena (smanjena osjetljivost organa sluha, neto ubrzan puls, povean krvni pritisak)ukoliko nakon izloenosti buci ne uslijedi normalan period odmora posljedice postaju trajne i ozbiljno naruavaju zdravlje pojedinca

  • b) Izvan radnog mjestaljudi su psiholoki osjetljiviji na buku u razdoblju odmora, to je osobito izraeno nou zbog osjetljivosti ljudskog snanajvei i dosad nerjeivi problem predstavlja neposredna blizina prometnica mjestima za ivot i odmor postoje mnoge zakonske odredbe koje reguliraju glasnou, meu ostalim i prometnih sredstava, no to zasada ne pokazuje potpuni uspjeh

  • Buka ugroava ljude i izvan radnog mjesta

  • 2.4. IZVORI I IRENJE BUKE Zvuk se stvara na odreenom mjestu koje se naziva izvorom zvuka. Izvoru buke odreuju se karakteristike: prostorne, vremenske i isto akustike. Putanje zvuka predstavljaju sljedeu kariku u prostiranju i prenoenju buke i odreuju se za svaki pojedini sluaj posebno. Posljednja karika u lancu prenoenja zvuka je prijemno mjesto. U krajnjoj liniji to je uvijek organ sluha.

  • 2.5. OBRANA OD BUKEPostojanje buke direktno utjee na rezultate rada jer zahtjeva poveanu koncentraciju, a time izaziva bre zamaranje, smanjuje kvalitetu rada, javljaju se vee i ozbiljnije grekeDjelovanje buke na ljudski organizam je kumulativno, tokom izloenosti taj se utjecaj superponira i poveava u ovisnosti od vremenu ekspozicije. Ljudi koji ive i rade na bunim mjestima su se izjasnili da im vie smeta buka doma nego na poslu iako je buka u domovima bila znatno manja.Stoga je potrebna djelotvorna obrana od buke.

  • Noni mir je noni mir

  • Postoje tri naina zatite od prekomjerne buke:fiziolokitehnoloki socijalno-pravni

  • fizioloka obrana obuhvaa promjenu fizikih karakteristika srednjeg uha i neuroloke fenomene adaptacije i zamora ako se uho izloi neprestanom zvunom podraaju, doi e do tzv. slune adaptacijepri tome pada osjeaj glasnoe i praga ujnostine moe se uvijek uspostaviti direktna zavisnost slune adaptacije i oteenja sluha

  • u tehnoloku obranu od buke spadaju razliite metode kojima se sluimo poueni iskustvom za smanjivanje utjecaja buke(npr. ugraivanje ureaja u stabilno kuite smanjuje buku, dvostruka pregrada prua bolju izolaciju od buke, itd...) skup iskustava o nainu kako se tehnolokim sredstvima smanjuje buka osnova su za tehnike propise koji predstavljaju socijalno pravnu obranu od bukenajbolja obrana od buke je viestruka

  • 3. OSNOVNI FIZIKALNI PARAMETRI BUKE

    3.1. OSNOVNI PARAMETRI BUKE

  • 3.1.1. Definicija bukePo definiciji, buka je neeljeni zvuk. Ocjena je li neki zvuk buka ili nije, prema tome, sasvim je subjektivna: ono to je jednom ovjeku buka, to nekom drugom ne mora biti, iako se radi o istom zvuku. Slino, ono to je buka za veinu, pojedinac ne mora tako shvatiti, i obrnuto.tetno djelovanje ne zasniva se samo na tome shvaa li se zvuk kao buka ili ne. Ako se prekorai odreena granica razine zvuka, doi e do oteenja sluha, bez obzira smatra li se zvuk bukom ili ne.Meutim, ispod ove granice, ako je zvuk shvaen kao buka, tada on-zato jer je neeljen-djeluje kao smetnja, pa moe imati posljedica po zdravlje. No, ako je zvuk ispod odreene granice razine, te nije shvaen kao buka, ve je eljen i oekivan, tada ne pokazuje nikakve tetne posljedice.

  • 3. 1.2. Osobine razina bukeFizikalno gledano, razina buke je isto to i razina zvuka, pa se i ona izraava u decibelima u odnosu na istu referentnu veliinu zvunog tlaka od 20 mikropaskala. Meutim, kada je promjenjiva, uoeno je da razina ima razliito djelovanje na ovjeka i da to ovisi o nainu na koji se razina mijenja. Zbog toga se kod buke govori i o vremenskim karakteristikama razina.

    Ako zbrojimo sve trenutne razine zvuka, uzimajui ih dovoljno gusto, i podijelimo ih njihovim brojem, dobivamo srednju razinu buke, koja se uvijek odnosi samo na promatrani vremenski interval u kojem smo brojali i mjerili trenutne razine.

  • a nivo sporo promjenjive buke i njezina srednja vrijednost; b odgovarajua krivulja sa sreditem na 50%

  • 3.1.3. Trajanje bukeBuka moe biti vrlo razliita po nainu na koji se javlja i traje. Trajanje buke vezano je uz vremenski oblik njene razine. Najjednostavniji oblik je kada je razina konstantna u vremenu (npr. zujanje transformatora).

    Kod svih oblika promjenjive buke radi se razlika ovisno o tome mijenja li se razina ritmiki ili nepravilno. Kae se jo da se razina mijenja u sporom ili brzom ritmu. Udari su spori ili brzi, ritmiki ili nepravilnog ritma.

    Klasifikacija buke prema vremenskom obliku njene razine izgraena je na osnovi subjektivnog osjeaja buke. ovjek drugaije reagira na konstantnu buku, a drugaije pak na onu koja se mijenja.

  • 3.1.4. Spektar bukeNe ulazei u finese, moe se smatrati da postoji trenutni i srednji spektar buke.

    Trenutni spektar je onaj koji postoji u jednom trenutku. Pri tome pojam trenutka je vezan za osobine ureaja kojim mjerimo spektar, a predstavlja vrlo kratki vremenski interval.

    Srednji spektar sada se moe lake definirati: to je srednja vrijednost trenutnih spektara za dui vremenski interval.

    Prema tome kada se govori o spektru buke smatra se da je on u principu promjenjiv s vremenom.

  • Razlikujemo tri vrste spektara:

    (1) Linijski (diskontinuirani) spektar, koji sadri samo osnovne periodike komponente

    (2) Kontinuirani spektar, koji sadri sve mogue komponente u odreenom frekvencijskom intervalu

    (3) Kombinirani spektar, koji predstavlja kombinaciju prva dva

  • 3.1.5. Oblik spektra bukePokazuje pogodnosti podjele frekvencija na tri opsega: -niske frekvencije(ispod 100Hz) -srednje frekvencije(100-5000Hz) -visoke frekvencije(iznad 5000Hz)

    Prema ovoj podjeli, spektar moe imati izraen bilo koji opseg. Ako su sva tri opsega priblino jednako zastupljena, govorimo o ujednaenom spektru.

  • Spektri buke dobiveni mjerenjem: a-izraene niske frekvencije, b-izraene visoke frekvencije, c-ujednaen spektar.

  • 3.2 IZVORI BUKEPrema suvremenom shvaanju, zvuni izvori dijele se na dvije ope grupe. U prvoj grupi su svi izvori koji se nalaze u tzv. divljoj prirodi. To su zvuci koji se stvaraju u prirodi. U drugoj grupi nalaze se izvori zvuka koji nastaju uslijed ljudske djelatnosti.Poznata je injenica da zvuk proizveden ljudskom djelatnou moe biti tetan po zdravlje ovjeka, to gotovo nikad nije sluaj sa zvukom koji se stvara u prirodi.Mjesto gdje nastaje zvuk koji se prima kao buka naziva se izvorom buke.Izvor buke ne mora biti samo jedan, ve ih moe biti nekoliko, ak i jako mnogo.

  • O izvoru buke potrebno je znati najmanje dvije veliine: razina zvune snage i usmjerenost.Razina zvune snage je mjerilo ukupne energije koju izvor zrai u jedinici vremena u svim pravcima. Razina zvune snage obino se iskazuje u treinama oktava ili oktavama.Takoer, izvor buke obino ne zrai zvuk podjednako na sve strane, pa se i usmjerenost mora uzeti u obzir. Usmjerenost ovisi o frekvenciji.Razina zvune snage definira se kao: Lp = 10 log (P/Po) , gdje je Po = 10-12W ref. zvuna snaga.

  • 4. DJELOVANJE BUKE NA OVJEKA

  • 4.1. AKTUALNOST PROBLEMA BUKE

    Doi e dan kad e buka postati jedan od velikih neprijatelja ovjeka, tako da emo se boriti s njom kao nekad protiv kuge i kolere. (Robert Koch)

  • Danas, kada smo izloeni automobilima, industrijskim postrojenjima i raznim elektronikim napravama koje uzrokuju buku pogotovo u gradovima, problem buke se sve vie poveava.Problemu buke se danas ipak posveuje relativno malo pozornosti, moda prvenstveno zato jer buka ne djeluje trenutano na ovjeka osim u ekstremnim sluajevima.

  • 4.2. REAKCIJA OVJEKA NA BUKUSve zvune pojave prvenstveno djeluju preko organa sluha, no ne oituju se samo na njemu ve se prenose i na ostale dijelove tijela. Organ sluha (uho) se tokom milijuna godina ovjekova obitavanja na Zemlji prilagodio uvjetima ivota u relativnoj tiini.Svi jai zvuci bili su prirodni (npr. grmljavina), sve do industrijskih revolucija.

  • Nakon industrijske revolucije pa sve do danas ljudsko uho je sve vie optereeno raznim umjetnim zvukovima na koje se nije stiglo evolucijski prilagoditi.Buka koja nastaje prenosi se na ivani sustav, a preko njega i na ostatak organizma, dugorono uzrokujui poremeaje u organizmu.Zbog te dugoronosti djelovanja ljudi esto ne reagiraju pravovremeno.Na buku reagira prvo vegetativni ivani sustav, prvenstveno simpatikus, te se reakcije prenose dalje po organizmu.Reakcije su vidljive iznad 60 dB, a osobito iznad 80 dB.

  • Djelovanjem buke raste krvni tlak, poveava se razina eera u krvi, dolazi do nesanice, razdraljivosti i smanjenja koncentracije te u konanici i do poremeaja sluha i ivanog sustava.

  • 4.3. TETNO DJELOVANJE BUKE NA OVJEKA razlikujemo auditivna, ekstraauditivna i psiholoka djelovanja buke prema frekvencijskim karakteristikama se razlikuju efekti buke ujnog spektra, infrazvuka, ultrazvuka i vibracija buka ujnog spektra praktiki je najznaajnija i najee se susree u industriji, gradovima i kuanstvu te je njeno djelovanje najrairenije

  • Buka ujnog spektra djeluje na:

    sredinji ivani sustavglas, govor i komunikaciju lijezdesustav za ravnoteuorgan vidasastav krviravnoteu elektrolitaprobavni sustav

  • Auditivno djelovanje buke ujnog spektra

    organ sluha se kod ivih organizama poeo razvijati tek u fazi prelaska ivotinja iz vode na kopno, jer tek na kopnu zvuk kao podraaj dobiva svoj puni znaaj taj razvoj bio je prilino nagao i brz te nije bio popraen odgovarajuom opskrbom krvlju tako da je uho relativno slabo prokrvljeno

  • Dio punice uha koji registrira visoke tonove od 3-6 kHz naroito je slabo prokrvljen, a s druge strane jo je i tako smjeten da je prvi izloen djelovanju zvunih valova.Jaki zvuni impuls oteuje direktno mehaniki taj dio punice, a slabiji e djelovanjem na sredinji ivani sustav uzrokovati grenje krvnih ila i i tu e opet trpjeti najslabije prokrvljeni dio.

  • Stoga je spektar frekvencija od 3-6 kHz kritian za ljudsko uho a najkritinija je frekvencija ona od 4 kHz, to je takoer uzrokovano specifinostima grae punice uha.

  • Uslijed dugotrajne izloenosti buci dolazi do razvoja nagluhosti i do gluhoe, a taj razvoj poinje upravo oko tih kritinih frekvencija, dok se gluhoa na niskim frekvencijama razvija neto sporije.Kod iznimno jakih zvukova, npr. eksplozije, uslijed mehanikog djelovanja zvuka moe se doslovno razoriti organ sluha-moe doi do puknua bubnjia i prekida lanca slunih koica to u ekstremnijim sluajevima dovodi i do trenutane gluhoe!

  • Infrazvuci su zvuci koji su ispod granice ujnog spektra(20 Hz), a ujni su ukoliko su dovoljno jakog intenziteta. tipini infrazvuci se javljaju kod grmljavine, vulkanskih erupcija, aviona, raketa, klima ureajamogu uzrokovati nestabilnost, vrtoglavicu i manjak koncentracijetakoer, moe doi i do rezonancije s vlastitim frekvencijama pojedinih organaipak, buka infrazvunog spektra rijetko dolazi samostalno (bez buke ujnog spektra ili vibracija), obino je relativno male amplitude, te uglavnom nema nekih veih dugotrajnih uinaka na ovjeka

  • Ultrazvuk, ako je dovoljno jakog intenziteta (iznad 100 dB), dovodi do glavobolja, vrtoglavica, pospanosti, razdraljivosti, sporijih refleksnih reakcija, povienja temperature, bljedila koe itd. Ipak, on se relativno teko prenosi zrakom pa je lagano zatititi se od njega.Vibracije su oscilacije na niskim frekvencijama i obino se javljaju uz infrazvuk (npr. pneumatska builica) a prenose se direktnim dodirom.Kod veih oscilacija mogu nastati oteenja na kostima, miiima i krvnim ilama, te rezonancija s organima. Pri duem izlaganju vibracijama moe doi do tzv. vibracijske bolesti iji su simptomi bolovi u miiima i zglobovima, gubitak osjeaja boli i dodira na prstima ili, u teem sluaju, atrofija miia.

  • 4.4. GUBITAK SLUHA USLIJED BUKEoteenja sluha javljaju se prvenstveno na visokim tonovima i time utjeu na razumijevanje govora, pogotovo samoglasnika koji imaju izraene dijelove u visokim frekvencijamau poetku su oteenja reverzibilna, a dugotrajnim izlaganjem buci postaju definitivna i mogu dovesti do potpunog gubitka sluhaza preciznije odreivanje jakosti oteenja sluha i njegovu lokalizaciju slue razni testovi najpoznatiji testovi su Fowlerov, Lscherov, Langenbeckov i drugi

  • 4.5. DOPUTENI INTENZITETI BUKE Openito se smatra da oteenja sluha poinju kod visokih frekvencija pri intenzitetu od 80 dB a kod niskih i srednjih kod 90 dB, te se u teoriji te vrijednosti radnicima preporuaju kao maksimalne. To ipak pretpostavlja da e se radnik buci izlagati samo tijekom radnog vremena dok e mu se sluh izvan toga odmarati u mirnoj sredini.

  • Preporuljive razine buke

    u stanovima do 35 dB na ulicama do 45 dB s tim da um uslijed prometa ne traje cijeli dan i da ne prelazi 60-70 dB u kolama do 40 dB u bolnicama do 30 dBdetaljniji kriteriji o doputenim intenzitetima propisuju se posebnim pravilnicima i propisima o zatiti od buke i razlikuju se od zemlje do zemlje

  • Jedna praktina metoda za mjerenje jaine buke

    Ako se na udaljenosti od 1m teko normalno razgovara, radi se o jakoj buci!

  • 5.ZATITA OD BUKE

  • 5.1. UVOD U ZATITU OD BUKE

    U Republici Hrvatskoj problematika zatite od buke je u nadlenosti Ministarstva zdravstva, a temeljni propis za provedbu zatite od buke jest Zakon o zatiti od buke (NN br. 17/90). Mjerama zatite od buke mora se sprijeiti nastajanje buke, odnosno smanjiti postojea buka na doputene razine.

  • Mjere zatite od buke obuhvaaju:

    odabir i uporabu manje bunih strojeva, ureaja, sredstava za rad i transport promiljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekata s izvorima buke (emitenata) i podruja ili objekata sa sadrajima koje treba tititi od buke (imitenata) izvedbu odgovarajue zvune izolacije graevina u kojima su izvori buke, radni i stambeni prostori

  • primjenu akustikih zatitnih mjera na temelju mjerenja i prorauna buke na mjestima emisije, na putovima irenja i na mjestima imisije bukeakustika mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja bukepovremeno ograniavanje emisije zvuka

  • Prioritetni ciljevi projekta Strategije zatite od buke Republike Hrvatske su: izraditi karte emisija bukeizraditi karte konfliktnih podruja ugroenih bukomustanoviti kritina podruja i broj stanovnika ugroenih prevelikom razinom bukepredloiti smjernice akcijskih planova sanacije razina buke na ugroenim podrujimapredloiti izvore financiranja za realizaciju akcijskih planova sanacije razina buke.

  • Nacionalna strategija zatite okolia i nacionalni plan djelovanja za okoli trebaju biti temeljeni na najnovijim EU dokumentima koji se odnose na zatitu od buke.

  • 5.2. PRINCIPI ZATITE OD BUKEMjere zatite od buke se poduzimaju s ciljem zatite ovjeka od neeljenog uinka buke. Skup svih ekonomski opravdanih mjera i sredstava kojima se uinak buke smanjuje na prihvatljivu razinu naziva se zvunom zatitom.

  • Vidi se da je prihvatljiva vrijednost uinka buke jako promjenjiva veliina i budui da ovisi o subjektivnim initeljima, podlona je subjektivnim ocjenama. Iz tih razloga mnoge tehnike norme preutno zaobilaze ovu vrijednost i propisuju samo vrijednost zvune zatite (npr. propisuje se da zvuna izolacija zida izmeu dva stana mora biti najmanje 52 dB, bez obzira kolika je buka u susjednom stanu). Vrijednost zvune izolacije je fizikalna veliina koja se uvijek moe izmjeriti, pa prema tome ne ovisi o subjektivnim utjecajima.

  • Efikasnost ili sposobnost neke prepreke (barijere) u spreavanju prolaska zvunog vala naziva se zvuna izolacija ili izolacijska mo (prema ISO/DIS140/V iz 1976.) i mjeri se u decibelima .

  • Pri odreivanju izolacijske moi pregrade potrebno je izmjeriti razinu zvunog tlaka na strani zvunog izvora ispred prepreke (prostorija izvora), a zatim iza prepreke (prostorija prijema). Uz to, potrebno je poznavati i vrijeme odjeka ili apsorpciju u prostoriji prijema zvuka.

  • ZVUNA IZOLACIJA=L1 - L2 + 10 log(S/A) dB

    L1 = razina zvuka u prostoriji izvoraL2 = razina zvuka u prostoriji prijema S = povrina prijemne prostorije A = apsorpcija prijemne prostorije10 log (S/A) = ispravak zbog apsorpcije

  • Smanjenje tetnog uinka zvuka moe se postii na tri naina:Zvunom zatitom na samom izvoruZvunom zatitom na putanji izmeu izvora i prijemnikaPoduzimanjem zatitnih mjera na mjestu prijema zvuka

  • 5.2.1. Zvuna zatita na izvoru zvukaa) Smanjenjem pobudnih sila Uglavnom obuhvaa smanjenje sila udara i sila trenja, balansiranje pokretnih masa (kod rotacijskih strojeva), ili magnetskih sila (kod elektromotora), centriranje i podmazivanje leita, osovina, prijenosa i slino.

    b) Priguenjem elemenata na koje djeluju pobudne sile Poduzima se zbog toga to ti elementi mogu postati vrlo jaki sekundarni izvori zvuka. Priguenje se postie uglavnom na dva naina: promjenom vlastitih frekvencija rezonantnog elementa i poveanjem elastinih gubitaka tog elementa.

    c) Promjenom reima, naina, pa ak i principa rada izvora buke Kada se npr. radi o motorima, poduzimaju se konstruktivne izmjene, poevi od promjene broja okretaja, pa sve do promjene principa rada motora (umjesto klipnih koriste se turbinski motori i sl.).

  • 5.2.2. Zvuna zatita na putanji zvukaZvuna zatita na putanji zvuka spada, uglavnom, u domenu arhitekture i graevinarstva. Potrebno je razlikovati dva osnovna sluaja: kad se zvuni izvor nalazi u otvorenom prostoru kada je zvuni izvor u nekoj prostoriji.U prvom sluaju direktni zvuk je dominantan, a u drugom sluaju se radi o kombinaciji direktnog i reflektiranog zvuka.

  • Zvuni izvor na otvorenom prostoru a) Urbanistiko rjeenje kojim se svi izvori buke postavljaju to je dalje mogue od svakog mjesta prijema zvuka. Npr. izbjegava se gradnja stambenih zgrada u blizini magistralnih puteva, eljeznikih pruga, autobusnih kolodvora i sl.b) Urbanistiko rjeenje kojim se koriste akustiki zakloni izmeu izvora i prijemnika. Akustiki zakloni mogu biti prirodni, kao to su brda, ume, parkovi i sl., ili mogu biti umjetni, ve postojei ili specijalno graeni.

  • c)Urbanistiko rjeenje kojim se izbjegavaju tetne refleksije zvuka. Ovdje se prvenstveno misli na reflektiranje zvuka od fasada dugih i visokih zgrada.d) Arhitektonsko rjeenje rasporeda prostorija, kojim su bune prostorije locirane tako da ine zatitni pojas prema vanjskom izvoru buke. Zatita postignuta na ovaj nain vrlo je velika i ekonomina.e) Arhitektonsko rjeenje prozora i vrata za odgovarajui objekt u odgovarajuem okruenju. Prozori i vrata predstavljaju najslabija mjesta u pogledu zvune izolacije prema vanjskom prostoru.

  • Zvuni izvor na otvorenom prostorua)Postavljanje zvunog izvora u najnii nivo zgrade, u prizemlje ili podrum, kako bi samo tlo smanjilo vibracije i time smanjilo njihov prijenos na ostatak zgrade. b)Grupiranje bunih i tihih prostorija u jednom objektu. c)Spreavanje prenoenja buke kroz sve vrste instalacija. Buka instalacija, naroito klimatizacije, kanalizacije, vodovoda pa i liftova u posljednje vrijeme privukla je veliku panju ne samo u prouavanju nego i u standardizaciji.

  • d)Izbor graevinskih elemenata, zidova i meukatnih konstrukcija. e) Zatvaranje zvunih izvora u komore. Izraena razina buke moe se u velikoj mjeri smanjiti ako se zvuni izvor stavi u zatitnu komoru. Cijela konstrukcija komore, zajedno sa priguivaima zvuka, treba biti odvojena od konstrukcije zgrade.f) Poveanje apsorpcije. Pored komponente direktnog zvuka, u zatvorenim prostorijama postoji i komponenta koja potjee od mnogobrojnih refleksija od graninih povrina i povrina stvari. Poveanjem apsorpcije, ova druga komponenta znatno se smanjuje.

  • 5.2.3. Zvuna zatita na mjestu prijema zvukaZatitne mjere na mjestu prijema zvuka poduzimaju se kako bi se zatitio ovjek. Kao prijemnik zvuka ovjek se titi pomou tzv. osobnih sredstava zatite.Zatita se moe postii i na drugi nain, kao to je obavjetavanje stanovnitva o npr. eventualnim javnim skupovima.Praktini zakljuak je taj da se na bunim radnim mjestima radnici trebaju to ee smjenjivati. Regenerativno svojstvo duih odmora takoer je potvreno, pa bi i raspored odmora spadao u zvunu zatitu na mjestu prijema zvuka.

  • 6. ZAKLJUAKVidljivo je, dakle, koliko je problem buke sloen, i koliko moe prouzroiti posljedica na ovjeka.S jedne stane, moramo biti svjesni da drutveni napredak zahtjeva uvoenje novih tehnologija i da je to nunost vremena, no ipak, potrebno je uiniti sve kako bismo bili informirani o potencijalnim rizicima koji su posljedica tih novih tehnologija i upoznati mehanizme njihovog djelovanja na ovjeka kao i pronai odgovarajue mehanizme zatite.

  • 7. LITERATURAM. Simonovi, D. Kali, P. Pravica: Buka-tetno djelovanje, mjerenje i zatita; Ni, 1982. poglavlja 1, 2, 4 i 7