2016
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / struni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Chemical Engineering and Technology / Sveuilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:149:763851
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
Repository of Faculty of Chemical Engineering and Technology University of Zagreb
SVEUILIŠNI PREDIPLOMSKI STUDIJ
lanovi ispitnog povjerenstva:
Dr. sc. Dajana Kui, znan. sur.
Doc. dr. sc. Miroslav Jerkovi
Zagreb, rujan 2016.
Zahvaljujem se mentorici i profesorici Mariji Vukovi Domanovac na svoj
pomoi, potpori, strunosti i strpljenju koje mi je pruila tijekom pisanja ovog rada.
Takoer se zahvaljujem svojoj obitelji, posebno svojoj sestri, jer su bili uz mene i
bodrili me protekle tri godine.
Saetak
SAETAK
Oneišenje bukom je sve raširenije i prisutnije zbog industrijalizacije,
urbanizacije i rasta prometa. Najugroenija skupina su radnici koji su tijekom radnog
vremena izloeni povišenim razinama buke. Urbanizacijom raste broj izloenih ljudi
te se moe rei da je buka nevolja modernog ivota. Za prometnu buku se danas
smatra da najviše doprinosi optereenju okoliša bukom.
U ovome je radu prikazana buka s obzirom na njene osnovne karakteristike,
izvore, odnosno djelatnosti pri kojima je prisutna, kao i utjecaje kojima negativno
djeluje na ljudsko zdravlje i okoliš. Upravo zbog toga neki buku nazivaju tihom
ubojicom jer uzrokuje fizike, fiziološke i psihike posljedice. K tome treba nadodati
da je znanje o ovome oneišenju krhko. Buka je prisutna kako u otvorenim, tako i u
zatvorenim prostorima te se raznim metodama njezina razina pokušava smanjiti na
one zakonom propisane vrijednosti. Stoga su navedeni i zakonski okviri te mjere
zaštite od buke.
Summary
SUMMARY
Noise pollution is becoming more widespread and more present due to
industrialization, urbanization and increasing traffic. The most vulnerable are workers
who are exposed to high levels of noise during their working time. The number of
exposed people is growing because of urbanization, so we can say that the noise is a
trouble of modern life. Now it is considered that noise from the traffic contributes the
most on the environmental noise load.
In this thesis a noise is presented according to its basic characteristics, sources
or activities in which it is present, as well as its influences on human health and the
environment. This is why some noise called the silent killer because it causes
physical, physiological and psychological consequences. It should be added that the
knowledge about this pollution is insufficient. The noise is present both in the open
and in enclosed spaces and various methods is being used to achieve values prescribed
according to the law. Therefore, the legislative framework and noise protection
measures are mentioned.
Sadraj
SADRAJ
2.2.1. Slušni organi ............................................................................................... 10
2.2.3. Vibracije ..................................................................................................... 14
3. PREGLEDNI DIO ................................................................................................. 22
3.1.1. Crkvena zvona ............................................................................................ 24
3.2.1. Tvornica kulture ......................................................................................... 26
3.3.1. Elektroluno zavarivanje ............................................................................ 27
3.3.4. Odjevna industrija ....................................................................................... 31
3.4.1. Gradski prijevoz ......................................................................................... 34
3.4.3. Razvijanje modela za predvianje razine buke .......................................... 36
3.4.4. Buka u zranom prometu ............................................................................ 37
4. ZAKLJUAK ........................................................................................................ 41
5. LITERATURA ....................................................................................................... 42
1. UVOD
„Doi e vrijeme kada e buka postati jedan od najveih neprijatelja ovjeka
te e se protiv nje morati boriti kao što se borio protiv kuge i kolere.“ Ove proroke
rijei izrekao je Robert Koch krajem 19. stoljea, a danas su one stvarnost. Prema
izvješima Svjetske zdravstvene organizacije uz oneišenje vode i zraka buka se
ubraja meu jedno od tri najvea oneišenja u okolišu. 1
Ugroavanjem jedne sastavnice okoliša utjee se na druge zbog meusobne
povezanosti. Svaka je sa svojim obiljejima jedinstvena, ali se zajedno isprepliu.
Tehnološkim napretkom i razvitkom buka je postala opasnost modernog naina
ivota. Veinom joj se ne pridodaje vanost jer uzroci buke su ureaji i aktivnosti koje
je stvorio ovjek te iz koristi prihvaamo te zvukove. No ipak, sve to ostavlja
posljedice na naše zdravlje, 2 a vidljive su posljedice i na ivotinjski svijet.
U cilju zaštite su doneseni brojni zakoni kojima se pokušava smanjiti buka na
najmanju moguu razinu. To se postie odgovarajuim tehnikim mjerama, kako u
radnoj sredini gdje je obvezna upotreba osobnih zaštitnih sredstava, tako i u ivotnoj
sredini. 1,3
Od 20 do 50 % radne populacije je izloeno buci veoj od 80 dB. 4 Brojna su
radna mjesta na kojima se radnici susreu s neeljenim zvukovima, kao što su
turbinska postrojenja, zrane luke, tvornice s bunim strojevima (šivanje i sl.), u
drvnoj industriji, na brodogradilištima, u poljoprivredi (npr. vonja u traktorima). 5
Svaki dan 77 milijuna Europljana je izloeno buci koja prelazi razinu od 55 dB
samo zbog prometa. 4 Prema statistikim podacima na našim prometnicama je veliki
broj neadekvatnih vozila, tako su od 12 motocikala samo 4 ispravna, 6 što poveava
razinu buke. Promet je veliki oneišiva okoliša. Korištenje gradskog prijevoza je
dobra alternativa, meutim i tramvaji koji se redovito neodravaju uzrokuju buku i
vibracije. Koliko su vibracije opasne, ukazuje podatak da uzrokuju bezbroj
zdravstvenih tegoba, tzv. vibracijski sindrom. 7 Ove injenice ukazuju da buka utjee
na naš svakodnevni ivot, radnu sposobnost koja moe biti smanjena za ak 20 %, te
na raspoloenje. 8
Kako bismo smanjili razinu buke, potrebno je dobro izolirati svoje domove,
posebno zidove, prozore, odnosno promijeniti stolariju. I mi, ljudi, utjeemo jedni na
druge proizvodnjom vlastite buke. Kae se da je najbolji onaj susjed koji svoju buku
zadri za sebe. Tako bismo se trebali ponašati, ali ponekad ivot u zgradama to ne
dopušta. Zbog nedovoljno dobre izgradnje, nedostatka adekvatne izolacije, krivog
1. Uvod
2
projektiranja, zidovi kao da su pretanki. 9 Ipak, paljivim projektiranjem i uz
odgovarajue mjere zaštite mogue je i taj problem riješiti.
Problemi vezani s borbom protiv buke kompleksni su i zahtijevaju poveanje
svijesti kod svakoga od nas. Nešto postaje problem tek onda kada toga postajemo
svjesni i kada ostavlja neki nepoeljni uinak na ljudsko zdravlje ili okoliš. Najbolje
se moemo boriti protiv neega ako ga upoznamo. Svaki problem ima rješenje pa tako
se i buka moe smanjiti raznim djelovanjima.
U ovom radu prikazat e se buka kao oneišenje. Široko je djelovanje buke
pa tako je spomenuto zgradarstvo, ugostiteljstvo, ali i radna mjesta na kojima je buka
prisutna. Zatim, utjecaj buke na zdravlje ljudi, ali i na ivotinje. Pomou zakonskih
okvira je regulirana razina buke te su, takoer, i ona opisana. Kao najvei izvor buke
u današnje vrijeme je zasigurno promet. Stoga, s obzirom na zanimljiva istraivanja
obradit e se i prometna buka.
2. Opi dio
2.1. BUKA
Buka je fenomen prisutan u okolišu kojem smo izloeni od samoga roenja.
To je svaki zvuk koji moe uzrokovati uznemirenje, nelagodu i psihološku napetost
osobama koje su izloene. Širi se prema konceptu izvor – put prenošenja – primatelj.
Zvuk koji predstavlja buku subjektivne je naravi i ovisi o primatelju jer isti se zvuk
moe razliito percipirati. Oneišenje bukom odnosno izloenost buci dovoljno
jakog intenziteta je vrlo opasno jer dovodi do gubitka sluha koji moe biti privremen
pa onda i trajan. Buka ima matematike, elektromagnetske, društvene i zdravstvene
aspekte te se smatra oneišenjem uzrokovanim ljudskom aktivnošu, odnosno slušno
oneišenje. Nekada je oneišenje bukom bilo vezano samo za industriju, ali
ubrzanim razvojem i tehnološkim napretkom to se mijenja te je prisutno i prešutno
odobravanje zbog mišljenja da je to cijena napretka. Ometa ovjekov rad i odmor te
ugroava ovjekovo zdravlje i smanjuje kvalitetu ivota. Stoga se moe rei da je
buka sporo–djelujui otrov te javno–zdravstveni, ali i ekološki problem.
2.1.1. Podjela buke
Buka se dijeli na kontinuiranu, isprekidanu i udarnu (impulsnu). Razina
zvunog vala i frekvencija konstantni su tijekom vremena te karakteriziraju
kontinuiranu buku. Takva buka ne varira više od 5 dB tijekom detekcije, a kao primjer
navodi se ventilator. Ako dolazi do promjene razine zvunog vala i frekvencije, radi
se o isprekidanoj buci. Ona je ponavljajua i traje due od sekunde s prekidima duim
od sekunde, primjerice zubarska bušilica. Impulsna ili udarna buka definira se kao
zvuni dogaaj kratkog trajanja i relativno visokog zvunog tlaka. 10
Opisuje ju
promjena vea od 40 dB unutar 0,5 sekundi, a primjer je eksplozija bombe ili pucanj
iz pištolja. Prema vremenskom trajanju, buka moe biti kratkotrajna ili dugotrajna.
Prema izgledu frekvencijskoga spektra, razlikuje se širokopojasna i uskopojasna buka
te diskretan ton.
Normalno ujno podruje zdrave osobe kree se od 16 Hz do 20 000 Hz (20
kHz). Zvuk s frekvencijama ispod 16 Hz naziva se infrazvukom, a onaj iznad 20 kHz
ultrazvukom. Razina zvuka se izraava u decibelima, a ovisi o jaini promjena tlaka
2. Opi dio
4
zraka. Najslabiji zvuk kojeg moe osjetiti zdravo ljudsko uho ima pritisak oko 20 μPa,
a najjai pritisak zvuka je oko milijun puta vei, oko 20 Pa. Intenzitet zvuka I
definiran je kao promjena snage zvuka P po jedinici površine A u smjeru širenja vala
(I = P/A). Snaga zvuka P definira se kao koliina energije E koja u sekundi prostruji
kroz površinu veliine A, a izraava se u Watima (P = E/t).
2.1.2. Izvori buke
Izvori buke su odreena mjesta na kojima nastaje i odakle se poinje širiti
zvuk. Veinom su to strojevi, ureaji, vozila, prilikom ije konstrukcije se nije vodilo
rauna o razini buke koju bi mogli proizvoditi, ve je bilo vanije da rade ispravno i
poslue svrsi kojoj su namijenjeni. Prema dostupnim podacima 2 , u SAD-u je 50 %
radne populacije izloeno buci veoj od 80 dB. U Europskoj uniji 20 % radne
populacije je izloeno buci opasnoj za zdravlje, a na podruju Republike Hrvatske 22
%. Postoje razliiti okolišni uvjeti gdje moemo biti izloeni buci, ali najvei postotak
ukazuje na promet kao što je vidljivo na slici 1. Nadalje, vanjskim izvorima se
smatraju graevinski i javni radovi, industrija, te promet, i to do 80 % cestovni, a
ostatak ukljuuje gradski (tramvaj), eljezniki, brodski, avionski.
Slika 1. Izloenost ljudske populacije buci u okolišu.
2. Opi dio
5
Osim na radnom mjestu i u vlastitom domu, tj. u svakodnevnom ivotu (slika
2.), susreemo se s izvorima buke kao što su klimatizacijski ureaji, kuhala za vodu,
blenderi, perilice za rublje, posue, mikrovalne penice, pekai kruha, djeje igrake,
televizori, odvodi vode u kupaonici. Sport, sportska natjecanja, te zabava, diskoteke i
koncerti, takoer se mogu nazvati izvorima buke. Udar groma, slapovi, jaki udari
valova, glasanje ivotinja smatraju se prirodni izvori buke. 8
Slika 2. Izvori buke prisutni u svakodnevnom ivotu.
2.1.3. Mjerenje buke
Mjerenje buke se provodi pomou instrumenta koji se naziva zvukomjer (slika
3). koji mjeri razinu zvunog tlaka, a prima zvuk priblino kao ljudsko uho.
Slika 3. Zvukomjer
2. Opi dio
Kako bi se izmjerena vrijednost zvunog tlaka pribliila subjektivnom osjetu
zvuka, u zvukomjere se ugrauju filtri koji odbacuju sve zvukove s frekvencijama
izvan odabranog frekvencijskog intervala. Takoer, zvukomjeri imaju ugraene
elektronine krugove kojima osjetljivost varira s frekvencijom na isti nain kao i uho i
tako simuliraju jednake krivulje glasnoe. Stoga, razlikuju se tri standardizirana
korekcijska filtra, A, B, C, a postoji i etvrti D filtar. Na slici 4. prikazane su
frekvencijske karakteristike normiranih filtara A, B i C u usporedbi s krivuljama
jednake glasnoe ljudskog uha. Filter A mjeri signal na nain koji je obrnuto
proporcionalan krivulji glasnoe kod niske razine zvunog tlaka. Tada se mjerena
vrednovana razina zvuka izraava u jedinicama dB(A). Korekcijski filtar B odgovara
krivulji glasnoe kod srednje razine zvunog tlaka. Korekcijski filtar C je linearan od
30 do 8000 Hz, a D je namijenjen mjerenju buke kod zrakoplova. Najviše se koristi
filter A jer B i C ne odgovaraju subjektivnom osjetu buke, jer su izraeni za isti ton,
a buka se gotovo uvijek sastoji od sloenih tonova.
Slika 4. Frekvencijske karakteristike normiranih filtara A, B i C u usporedbi s
krivuljama jednake glasnoe ljudskog uha. 11
2. Opi dio
7
Postoje standardizirane dvije brzine detekcije odziva, F (brzo) i S (sporo),
kako je prikazano slikom 5. 11
Ako se zvuk sastoji od odvojenih impulsa ili sadri
visok razmjer udarne buke, koristi se vremenski odziv I koji omoguava detekciju i
prikaz kratkotrajne buke na nain na koji ovjek opaa impulsne zvukove. Ako je
razina zvuka promjenjiva, mjerenje se mora ponavljati tijekom odreenog razdoblja
uzorkovanja. Na temelju uzorkovanja mogue je izraunati vrijednost koja se naziva
ekvivalentna neprekidna razina zvuka, Leq, koja ima isti sadraj energije i isto
potencijalno ošteenje sluha kao promjenjiva razina zvuka.
Slika 5. Prikaz standardiziranih brzina detekcije odziva.
Mjerenje buke se provodi radi utvrivanja razine buke, procjene štetnog
djelovanja buke na ovjeka te radi planiranja mjera za smanjivanje buke. Buku
karakteriziraju tri veliine: razina zvunog tlaka, frekvencija i vremensko trajanje. S
obzirom na te karakteristike ovisi izbor mjernog ureaja te odgovarajue mjerne
procedure.
2.2. BUKA I ZDRAVLJE
Uinak buke na ljude dijeli se na direktni uinak na slušatelja, tj. problemi
vezani za osjetilo sluha te na psihološko/sociološki uinak. Uvijek je primarno
djelovanje na slušni organ, ali dugotrajnim izlaganjem posljedice se mogu osjetiti za
cijeli organizam. Djelovanje buke se dijeli na auralno i ekstraauralno: 10
Auralno ili auditivno djelovanje izraava se preko izravnog ošteenja slušnog
organa. Granica za zaštitu organa sluha za osmosatno dnevno izlaganje je 85
dB(A). Pri razinama buke višim od 160 dB(A) dolazi do akustike traume.
2. Opi dio
Ekstraauralne ili neauditivne posljedice djelovanja buke su neizravne
posljedice buke. Utjeu na organe (srce) i tjelesne sustave (ivani sustav,
hormonski sustav).
Buka snano utjee na kvalitetu ivota što se vidi na slici 6. Broj izloenih
ljudi je sve vei. Oko 50 milijuna ljudi koji ive u gradskim sredinama izloeno je
pretjeranim razinama buke prometa po noi, a za 20 milijuna ljudi nona buka
prometa ima štetan utjecaj na zdravlje. 2 Upravo je cestovni promet glavni izvor
oneišenja bukom u gradovima. Svaki dan 77 milijuna Europljana je izloeno buci
koja prelazi razinu od 55 dB samo zbog prometa.
Slika 6. Štetni uinci buke s obzirom na razliiti okoliš.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, SZO, dugotrajna izloenost moe
uzrokovati povišeni krvni tlak i srani udar. Preporuuje se razina buke ispod 30 dB
za dobar noni san, a pojedinana buka ne bi smjela prelaziti 45 dB jer se javlja
problem nedovoljnog sna. No ipak, kako buka moe uznemiriti san, tako ga moe i
potaknuti. To ovisi o frekvenciji novih, neobinih zvukova. Osoba u laganom snu
moe podnijeti buku od 30 do 40 dB u odnosu na budnu osobu, a u dubokom snu
moe podnijeti 50 – 80 dB prije nego ju zamijeti. Nadalje, dolazi do poveane razine
2. Opi dio
9
stresa, psihikih problema, smetnje pri govoru. Uoen je i uinak buke na provedbu
zadataka. Ako zadaci zahtijevaju ujne signale, buka moe omesti izvršavanje
zadataka. Kontinuirani zvukovi ne ometaju izvršenje zadatak ukoliko je razina nia od
90 dB. Buka moe dovesti do poveanja promjenjivosti brzine rada te do smanjenja
preciznosti rada. Zbog sniene koncentracije manja je produktivnost odraslih na
poslu, ali i djece u školi. Djeca koja ive u blizini eljeznikih pruga, aerodroma ili
velikih prometnica, prema istraivanju SZO-e, lošije rješavaju testove znanja iz
jezika, tee pamte gradivo i slabije itaju. 8
Osim što negativno utjee na kardiovaskularni sustav, prevelika razina buke
utjee i na probavni sustav tako što uzrokuje poremeaje cijevne peristaltike, vrijed
eluca i dvanaesnika (slika 7.). Isto tako, moe prouzroiti metabolike i endokrine
poremeaje (poveane razine hormona poput adrenalina, noradrenalina), vrtoglavice,
muninu, povraanje. 2 Osjetljivost na buku ovisit e o karakteristikama buke (jakost,
ritam), individualnim karakteristikama izloene osobe što se odnosi na ivotnu dob,
stanje organa sluha, te o duljini, vrsti i reimu izloenosti (poloaju osobe prema
izvoru buke, prisutnost ili neprisutnost buke u vrijeme odmora). 4
Slika 7. Mogue bolesti koje izaziva buka kod ovjeka.
Ako je osoba trajno izloena povišenoj buci, moe razviti simptome kroninog
umora te razviti bukom izazvanu neurozu.
2. Opi dio
2.2.1. Slušni organi
Uho je organ koji slui za detektiranje zvunih valova te sakuplja i prenosi
informacije o zvuku.
Slika 8. Dijelovi ljudskog uha.
Uho je dakle slušni organ koji se sastoji od vanjskog, srednjeg i unutarnjeg uha
(slika 8.). Vanjsko uho ine uška i zvukovod i oni dovode zvuk do srednjeg uha. Na
poetku srednjeg uha nalazi se bubnji, zatim tri košice i eustahijeva cijev koja
izjednaava tlak u srednjem uhu. Unutarnje uho sastoji se od tri dijela: punice, koja
je savijena dva i pol puta, predvorja i polukrunih kanalia. 10
To nam je glavni organ
pomou kojega primamo zvune valove, tj. prijamno mjesto.
Zvuk je promjena tlaka koja se prenosi na mirujui zrak. Zvuk se širi u obliku
vala, longitudinalnog ili transverzalnog, ovisno o mediju kroz kojeg se širi. O vrsti
medija ovisi i brzina širenja vala. Broj titraja u jedinici vremena (sekundi) naziva se
frekvencija ili visina vala. Mjeri se u hercima, Hz. Razmak izmeu dva susjedna
brijega ili dola je valna duljina, λ koja se izraava kao kvocijent brzine zvuka, v i
frekvencije, f što je prikazano na slici 9. Viši tonovi jae ošteuju sluh nego nii.
Ljudsko uho prima zvuk preko ušne školjke koja hvata zvune valove i
provodi ih ušnim kanalom do bubnjia. Iza bubnjia je eustahijeva cijev koja pojaava
2. Opi dio
11
zvuk. U punici tako pojaani zvuni valovi pokreu trepetljike te se stvoreni
elektriki podraaji šalju do slušnih ivaca.
Slika 9. Glavne sastavnice zvunog vala.
Nakon industrijske revolucije, pa sve do danas, je ljudsko uho sve više
optereeno raznim umjetnim zvukovima koje se nije stiglo prilagoditi. Reakcije su
vidljive iznad 60 dB, a dulje izlaganje buci iznad 80 dB trajno ošteuje sluh. 8 Slušne
stanice unutarnjeg uha ne mogu se obnavljati pa kada jednom nastupi nagluhost,
nastaje trajno ošteenje sluha. Prema ISO, International Organization for
Standardization, nema rizika za ošteenje sluha ako je radnik izloen osam sati buci
razine 70 dB tijekom cijelog ivotnog vijeka. 2 Ipak, moe doi do akustine traume,
puknua bubnjia, poremeaja poloaja slušnih košica ili do ošteenja osjetnih
stanica unutarnjeg uha te tinitusa (zujanje u ušima). Razlika izmeu zdravog i
ošteenog uha vidljiva je na slici 10.
Gubitak sluha moe se podijeliti u dvije faze. 10
U prvoj fazi ili TTS
(Temporary Threshold Shift) fazi dolazi do laganog gubitka sluha koji se nakon
vremena odmora povlai. Povezan je s zvonjavom u uhu, prigušenjem zvuka i
osjeajem nelagode, a dogaa se unutar prva dva sata izloenosti. Istraivanja
pokazuju da nema ošteenja osjetilnih stanica, ve se samo uho umara. Ako nema
TTS-a nakon dva do osam sati izloenosti nema ni PTS-a. Pri uestaloj izloenosti
buci i ako nema oporavka bazne linije sluha nakon sat ili dva, nastaje kronini gubitak
sluha, PTS (Permanent Threshold Shift), koji je trajan zato što su se oštetile osjetilne
stanice. Gubitak sluha je rezultat ivanog ošteenja koje ukljuuje ozljedu osjetilnih
2. Opi dio
stanica smještenih u unutrašnjem uhu. Procjenjuje se kako etvrtina ukupnog broja
osoba s gubitkom sluha zapravo ima gubitak sluha uzrokovan bukom.
Slika 10. Prikaz normalnog (neošteenog) i ošteenog uha.
Zadnjih 20 godina ošteenja sluha u mladih su se udvostruila te ih ima 5 %
kod mlaih od 18 godina. Danas 15 % mladih ima ošteenja sluha u usporedbi s
njihovim roditeljima. 8 SZO upozorava da sve više mladih ima problema sa sluhom
zbog preglasnog slušanja glazbe. Popularnost prijenosnih audio ureaja, slušanje
glasne glazbe, posjeivanje bunih koncerata i multipleks kina sa zvunim efektima
znaajno poveavaju udio mladih koji imaju ošteenje sluha ili šum u uhu.
2.2.2. Utjecaj buke na ivotinje
Naalost, buka koju proizvodi ovjek prijetnja je i ivotinjama što potvruje
sljedea tvrdnja. Pet tisua ivotinja godišnje umire od sranog udara izazvanog
eksplozijom petardi. Ugroene su i morske, ali i kopnene ivotinje pa se moe rei da
je ogromna prijetnja za bioraznolikost. Oneišenje bukom bi moglo prisiliti ivotinje
da napuste svoja uobiajena mjesta parenja i hranjenja. Odreenim nivoima buke koja
nastaje u industriji, gradska buka od vozila ugroava i ivotinje u nacionalnim
parkovima. Intenzivno se prouava utjecaj buke na morske ivotinje, rakove, kitove,
glavonošce, ribe. Morskim ivotinjama je sluh glavno osjetilo pri orijentaciji, lovu i
2. Opi dio
13
socijalnoj komunikaciji. U moru zvuk putuje pet puta bre, nego u zraku i naziva se
podvodnim zvukom. 8
Zvukovi se dijele prema podrijetlu na prirodne i antropogene. Prirodni se
smatraju zvukovi valova te glasanje raznih morskih ivotinja. Antropogeni zvukovi su
zvukovi naftnih bušotina, raznih plovila, kojih je iz godine u godinu sve vei broj,
sonara, podmornica. Izrazito su štetni jer mogu omesti komunikaciju izmeu majki i
mladunaca, onemoguiti pronalazak plijena, partnera ili bijeg od predatora,
dezorijentirati ivotinju te ju navesti na krivi smjer, prouzroiti ozljede organa.
Masovna nasukavanja kitova bila su povod za znanstvena istraivanja, a eša
su od 1961. od kada je amerika ratna mornarica poela koristiti jae sonare. Zvukovi
sonara su slini zvukovima koje stvaraju neke vrste kitova što im je bitno zbog
navigacije, lova, komunikacije s drugim lanovima. Tako, kada uju sonar
dezorijentirani su, prebrzo izranjaju iz vode što ih moe navesti da se nasukaju ili
umiru od dekompresijske bolesti. Istraivanjima je dokazano da kljunasti i oštrokljuni
kitovi te orka imaju slabiji ulov, niu stopu razmnoavanja i veu smrtnost. Izloeni
buci imaju povišenu razinu hormona stresa, koji dovodi i do slabljenja imunološkog
sustava. Isto tako, imaju i probleme u meusobnoj komunikaciji, izbjegavanju
opasnosti poput sudara s brodovima ili zapetljavanje u ribarske mree. Na obale
amerike savezne drave Oregon 2004. i 2008. godine plutalo je tisue mrtvih lignji,
kao i 2001. i 2003. godine na sjeverozapadnoj obali Španjolske. To je bio više nego
dovoljan razlog za zabrinutost. Na tehnikom sveuilištu u Barceloni provedeno je
istraivanje na 87 glavonoaca: lignje, sipe, hobotnice.
Izlagali su ivotinje
niskofrekventnim (50 do 400 Hz) zvukovima slabog intenziteta. Pokazano je da ak i
pri kratkotrajnim izlaganjima takvim zvukovima dolazi do ošteenja stanica statocista
jer nastaju cijele rupe. Te stanice ivotinjama slue za odravanje ravnotee. Ujedno,
njihovo ošteenje ima negativne posljedice na ivotne aktivnosti, tj. tee im je nai
partnera, imaju smanjenu sposobnost za lov, za bijeg od predatora.
Na ribe takoer utjee podvodna buka. Dokazano je da zvukovi seizmikih
topova za pronalaenje nafte ošteuju sluh riba u krugu od 30 kilometara, a mogu
uzrokovati i potpuni gubitak sluha. Znanstvenici su prouavali tropske ribice i
zakljuili su da i kratkotrajno izlaganje antropogenim zvukovima dovodi do
dezorijentacije riba te one odlaze prema neprirodnim zvukovima umjesto prema
grebenima. Tada se mogu nai u podrujima gdje nema dovoljno zaliha hrane i
skrovišta za bijeg od predatora. Uoene su i promjene u ponašanju: zadravaju se u
2. Opi dio
14
veim dubinama, imaju smanjenu ili poveanu aktivnost, grupiraju se u vee grupe.
Sve to dovodi do promjene njihovog prirodnog staništa i do smanjenja ukupnog
ribljeg fonda. Posljedice osjeaju i rakovi kod kojih se ošteuju unutarnji organi,
deformiraju spolni organi, zaostaje embrionalni razvoj, i uoene su male liinke,
povišena razina stresa te unutarnje krvarenje.
Pretjerana buka štetna je i na kopnu. Ptice koje ive u bunom okruenju
moraju glasnije pjevati. Troše previše vremena u nadmetanju s bukom. Samim time,
imaju manje vremena za hranjenje, a i troše prevelike koliine energije. Ptice
gnjezdarice ostavljaju svoja gnijezda, a jaja i mladi su ostavljeni predatorima. Zbog
naftnih i plinskih bušotina buka šteti pticama koje se glasaju niim frekvencijama jer
su ti zvukovi slini zvukovima iz bušotina. U nacionalnom parku Big Bend u SAD-u
je mirno i tiho, ali u blizini je vojna baza i zrakoplovi su nadlijetali nad tim
podrujem, što je utjecalo na gnijeenje sokola. ivotinje ovise o komunikaciji sa
svojim lanovima, a ako se to poremeti njihova egzistencija je upitna.
2.2.3. Vibracije
Vibracije su mehanike oscilacije sustava s malim amplitudama dok su
oscilacije openito periodiko gibanje bilo koje amplitude. Naješe se pod pojmom
vibracija misli na harmonijsko gibanje, a to je gibanje kod kojeg se poloaj ili brzina,
ubrzanje mijenja po zakonu sinusoide ili kosinusoide. Prouavanje vibracija ima
veliko znaenje u strojarstvu, graevinarstvu, brodogradnji, gradnji zrakoplova i
drugim granama tehnike.
radovi primjeri su poslova gdje je mogue ošteenje zdravlja vibracijama. Vibracije
koje se s mehaniziranih sredstava rada prenose na rukovatelje predstavljaju veliki
problem. Tako prenesene smanjuju udobnost i uinkovitost rukovatelja, a izlaganje
vibracijama iznad odreenih granica moe izazvati trajne i nepovratne posljedice na
zdravlje ovjeka. 7 Moe doi do poremeaja u krvoilnom, ivanom ili mišino-
koštanom sustavu šake ili ruke. itava skupina profesionalnih bolesti koje su
posljedica dugotrajnog izlaganja povišenim razinama vibracija naziva se „vibracijski
sindrom“. 7 Vibracijski sindrom predstavlja ozbiljan zdravstveni problem kako u
Republici Hrvatskoj, tako i u svijetu. Veina profesionalnih sjekaa u šumarstvu ima
problem s nekom od posljedica vibracijskog sindroma. Prvi registrirani podaci
2. Opi dio
15
datiraju s poetka 19. stoljea nakon uvoenja prvih pneumatskih alata u francuskom
rudarstvu. Danas se procjenjuje da ima više milijuna zaposlenika koji su svakodnevno
izloeni vibracijama koje se sa strojeva prenose na sustav šaka-ruka.
Promjene koje se mogu dogoditi, mogu biti reverzibilne ili mogu prijei u
trajna ošteenja. Treba izbjegavati pothlaivanje šaka utopljavanjem pomou rukavica
ili zagrijavanjem. Dugotrajna izloenost vibracijama visokih frekvencija moe dovesti
do poremeaja krvotoka koji se manifestira povremenim napadajima bljedila (slika
11.) jednog ili više prstiju, a kada se krvotok ponovno uspostavi, naješe
zagrijavanjem, prsti pocrvene i budu bolni. 7
Slika 11. Bljedilo prstiju zbog poremeaja krvotoka.
Nadalje, kod zaposlenika mogu se pojaviti i neurološki poremeaji. Dolazi do
utrnulosti, obamrlosti prstiju i šaka, smanjenja osjeta dodira i temperature. Slabost
mišia, bol i smanjenje mišine snage u šakama i rukama, degenerativne promjene u
kostima šake, zglobovima prstiju i runog zgloba, lakta i ramena. Ako je izloenost
vibracijama dugotrajna, naješe se narušava radna sposobnost, povean je rizik od
ozljeda te dolazi do ometanja aktivnosti svakodnevnog ivota. Potrebno je skraenje
dnevne izloenosti vibracijama ili premještaj na drugo radno mjesto.
Svakodnevno, vibracije proizvodi vlak jer se šire po tranicama i mogu se uti
na velikim udaljenostima. Putniki vlak više smeta jer stvara više
visokofrekvencijskog zvuka od onoga sporijeg teretnog. Dizala u zgradama prenose se
kroz cijelu zgradu i zrae kao uzdušni zvuk. Stoga, kompletni pogon dizala mora se
izolirati od zgrade elastinim temeljenjem. Nadalje, vibracije brijaeg aparata prenose
se na staklenu plou koja zrai puno zvuka. Prije zdravice se eli utišati uzvanike
2. Opi dio
16
udarcem nekog predmeta, primjerice noa o ašu. Pri udarcu aša zazvoni, ali dodir
prigušuje ašu pa pri udarcu ne zvoni. 1
Slika 12. Prikaz pravaca djelovanja vibracija.
Mehanike vibracije javljaju se kao posljedica gibanja traktora, rada motora,
rada elemenata transmisije te rada prikljunog stroja. Takoer, radna brzina traktora
znaajno utjee na nastanak mehanikih vibracija. Vibracije se prenose na rukovatelja
preko sjedala, poda traktorske kabine, upravljaa, ruica i komandi za upravljanje, a
smjerovi prenošenja su prikazani na slici 12. Negativno djelovanje oituje se u
smanjenju njegove koncentracije, djeluje na središnji ivani sustav te moe izazvati
profesionalna oboljenja (kralješnica, eludac). 5 Konstantna izloenost visokim
vrijednostima vibracija moe izazvati bol u stomaku i grudima, nedostatak daha,
muninu, vrtoglavicu, a mogue su i još ozbiljnije posljedice odnosno poremeaj
psihomotornog, fiziološkog i psihološkog sustava radnika. Kao najvei i najozbiljniji
problem navodi se poticanje vibriranja unutarnjih organa ljudskog tijela. Moe doi i
do pojave rezonancije kada se te frekvencije podudare s frekvencijama samih organa
što narušava njihovo normalno funkcioniranje. Pojedine studije ukazuju kako je oko
10 % svih vozaa traktora tijekom osmosatnog radnog vremena izloeno razinama
iznad dnevne granine vrijednosti. U sluaju prekovremenog radnog vremena, taj
postotak raste na 27 %. 5 Vibracije koje utjeu na trup radnika smanjuju se pomou
2. Opi dio
ogibljenja sjedala. Za poljoprivredne traktore rješenja su sustavi ogibljenja prednje
i/ili zadnje osovine, ogibljenje kabine i ogibljenja orua. Brojni poljoprivrednici nisu
svjesni koje probleme i uinke na zdravlje vonja u traktoru moe izazvati. To je
njihovo „radno mjesto“ i logino je da provode puno vremena u njemu, ali trebali bi
imati na umu kako se zaštiti. Potrebna bi bila edukacija i razvijanje svijesti kod
poljoprivrednika o utjecajima vonje u traktorima i vibracijama koje posljedino
nastaju.
zdravlja. Zakonom o zaštiti od buke 12
se utvruju mjere u cilju izbjegavanja,
sprjeavanja ili smanjivanja štetnih uinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u
okolišu. Strategija zaštite od buke Republike Hrvatske ima postavljene prioritetne
ciljeve koje provodi kroz cjeloviti set instrumenata poznatiji pod nazivom „4M“. 4 Taj
sustav obuhvaa mjerenje, monitoring, mapiranje i management. Prvenstveno,
mjerenje podrazumijeva provoenje akustinih mjerenja u cilju što tonije
karakterizacije promatranih izvora buke u okolišu. Pri ocjenjivanju i mjerenju bitna je
usklaenost s meunarodnim (ISO), europskim (EU) i hrvatskim (HRN) normama.
Kontinuiranim praenjem vremenske promjenjivosti razina buke promatranih izvora
ostvaruje se monitoring, a izradom karata buke i akcijskih planova provodi se
mapiranje. Mapiranjem se ustanove su kritina podruja i koliko je ljudi izloeno
nedozvoljenim razinama buke. Zatim se preporuuju mjere zaštite preko akcijskih
planova koji bi se primijenili na ugroenom podruju. Mjerama zaštite od buke eli se
smanjiti postojea na dopuštenu razinu. Podaci koji se koriste za izradu karata buke i
akcijskih planova dostavljaju se Ministarstvu zdravlja te ono vodi evidenciju i
dostavlja korištene podatke Europskoj komisiji. Managment obuhvaa korištenje svih
instrumenata u jednom cjelovitom sustavu. Zaštitu od buke su obvezni provoditi i
osigurati njezino provoenje tijela dravne uprave, jedinice lokalne i podrune
(regionalne) samouprave te pravne i fizike osobe koje obavljaju registrirane
djelatnosti. Upravni nadzor obavlja ministarstvo, a sanitarna inspekcija ministarstva
obavlja inspekcijski nadzor. Za nepoštivanje zakona, propisane su i novane kazne.
Da bi se emisija buke mogla što bolje pratiti i smanjivati, uz krovni zakon na snazi su
2. Opi dio
i Pravilnika 16
, postoji i Pravilnik o mjerama
zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08), Pravilnik o djelatnostima
za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke (NN 91/07), Pravilnik o
uvjetima glede prostora, opreme i zaposlenika pravnih osoba koje obavljaju strune
poslove zaštite od buke (NN 91/07) itd. Propisane su granine vrijednosti buke s
obzirom na razliite prostore i djelatnosti. Takoer je propisana i zaštita od buke,
obveza korištenja osobnih zaštitnih sredstava, obveze poslodavaca. Na taj su nain
zakonskom regulativom obuhvaena brojna podruja te je potrebno pridravanje istih
u praksi.
2.4. ZAŠTITA OD BUKE
Struni poslovi zaštite od buke su poslovi utvrivanja i provedbe mjera radi
sprjeavanja ili smanjivanja i otklanjanja opasnosti od buke za zdravlje ljudi. 12
Mjere
za zaštitu od buke se dijele na primarne i sekundarne. Primarno se smanjuje buka na
izvoru. Sekundarne mjere obuhvaaju smanjivanje rasprostiranja buke, zaštitu na
mjestu imisije te ekonomske mjere i regulativu. Na kojim e se strojevima ili
dijelovima strojeva provesti mjere zaštite od buke ustanovljava se ispitivanjem.
Zakonskim mjerama su odreene granine vrijednosti buke koje slue kao
mjera predostronosti, ali i obveza koju treba ispuniti. Inenjersko – tehnološka
rješenja podrazumijevaju planski pristup pri upotrebi zemljišta i izgradnji te razvoj
proizvoda koji stvaraju manje razine buke. Organizacijsko – planskim mjerama
izabiru se manje buni strojevi i tehnološki procesi. Konstrukcijskim zahtjevima se
nastoji sprijeiti ili smanjiti udaranje dijelova strojeva jedan o drugi te zamijeniti
bune metalne dijelove tišim plastinim. Dijelovi strojeva mogu olabaviti i svojim
neispravnim radom ili trenjem proizvesti jake zvukove. Zvukovi trenja mogu nastati i
zbog nedovoljnog podmazivanja. Stoga je neophodno redovito odravanje i remont
postrojenja ime se postie kontrola i ispravnost svih izvora buke. Takoer, na rad
strojeva se utjee uvoenjem dodatnih stanki radi njihovog oporavka te vremenski se
ograniava rad bunih strojeva.
Nadalje, treba imati na umu i pravilan raspored objekata, strojeva i pogona.
Primjerice, ne postavljati izvor buke u kut prostorije, ve treba biti jednako udaljen od
svih zidova. Na putu rasprostiranja buke postavljaju se odreene prepreke kako bi se
2. Opi dio
19
ometali putovi kojim se prenosi buka, npr. oklopi. Buni strojevi se oklapaju kada nije
mogue smanjiti njihovu emisiju buke. Oklop treba biti od lima ili gipsanih
graevinskih ploa, a unutrašnjost treba obloiti apsorbirajuim materijalima. Porozni
materijali kao što su spuva i mineralna vuna, imaju jako dobra apsorpcijska svojstva.
Primjenom tih materijala postie se akustino oblaganje prostorija. Jako vibrirajui
strojevi mogu se postaviti na odvojena postolja s elastinim spojevima te odvojiti od
ostalih dijelova.
planske mjere obuhvaaju prostorno odvajanje izvora buke, radnih mjesta i zaštienih
prostorija. Na taj se nain dobivaju zvuno izolirane kabine. Nadalje, stavljaju se
odreene pregrade, zvune barijere, upotrebljava se metoda izolacije, kao što je
ugradnja dvoslojnih ili troslojnih prozora. Svojstvo zida da sprjeava prolaz zvuka
mjeri se indeksom zvune izolacije u dB. Odnos jakosti reflektiranog prema jakosti
zvuka koji je prošao kroz zid odreuje indeks zvune izolacije. 9 Postignuta zvuna
izolacija rauna se prema jednadbi:
ZVUNA IZOLACIJA = L1 – L2 + 10log(S/A) [dB]
gdje je L1-razina zvuka u prostoriji izvora, L2-razina zvuka u prostoriji prijama, S-
površina prijamne prostorije, A-apsorpcija prijamne prostorije i 10log(S/A)-ispravak
zbog apsorpcije.
Zvuno se izoliraju, naješe, zidovi, vrata, prozori. No, upotreba zvune
izolacije u zgradarstvu uglavnom se razmatra kao posljednja varijanta zbog visoke
cijene. Cijena iznosi otprilike 15 % od cijene samog objekta ako je vanjska razina
buke od 75 do 77 dB. 14
Metode smanjenja buke kod prometa mogue je smještanjem
prometnica u usjeke i izgradnjom tunela. 14
Tuneli se grade u urbanim zonama, ali
rijetko se primjenjuje jer su cijene odravanja visoke. Oblaganje zidova nadvonjaka
još je jedna metoda zaštite kojom se postie smanjenje i do 10 dB. 14
Kod prometnica
se naješe koriste zvune barijere. Definiraju se kao zvuno neprozirne prepreke
izmeu izvora zvuka i promatraa preko kojih ili oko kojih se zvuk širi. 15
Primjenom
barijera dovoljne visine i dostatne duljine, postie se efekt smanjenja i do 15 dB.
U industriji mjere zaštite od buke ne bi smjele povisiti troškove odravanja.
Pokušava se postii kompromis izmeu akustinih i praktino moguih rješenja uz
2. Opi dio
prihvatljivu raunicu. Ekonomske mjere u prometu obuhvaaju naknade za vozila ija
je razina buke vea od propisane, poticanje za smanjenje razine buke, formiranje
cijene goriva. No, razvojem tehnologije postiu se novi, tiši modeli automobila kao i
njihove opreme ime se postie smanjenje buke. Hibridna vozila su primjer takvih
vozila jer su toliko tihi pri malim brzinama da to ak stvara problem za sigurnost
pješaka. No, tiša vozila se smatraju luksuznija i manje stresna.
Zaštita na mjestu primatelja provodi se i nošenjem zaštitnih sredstava koja su
prikazana na slici 13. Ponajviše to se odnosi na radnike koji obavljaju djelatnosti pri
povišenoj razini buke.
Slika 13. Osobna zaštitna sredstva za zaštitu sluha.
Svakodnevno su u svijetu milijuni radnika na svojim radnim mjestima izloeni
višim razinama buke nego što je to dopušteno. Prema dostupnim podacima, 3 u SAD- u
je preko 50 % radne populacije izloeno buci veoj od 80 dB(A), a 20 % iznad 90
dB(A). U Europi je izloeno više od 30 % radne populacije. To ostavlja posljedice na
zdravlje radnika. Dolazi do ošteenja sluha te je ono svrstano na listu profesionalnih
bolesti. Ošteenje sluha u SAD-u osjea 20 % radne populacije, 7 % je priznatih
profesionalnih bolesti u EU, a u našoj republici je samo 5 % priznatih profesionalnih
bolesti. 3
No, osim što moe doi do nagluhosti i gluhoe, konstantne prevelike razine
buke utjeu i na radnu sposobnost jer smanjuju koncentraciju radnika, dovode do
prijevremenog umora što posljedino izaziva stres. Radnici opisuju buku kao
nelagodu. Na temelju toga moe se zakljuiti da se smanjuje uinkovitost radnika,
vrijeme obavljanja zadataka te pristup s kojim radnik pristupa svojim obvezama jer
buka utjee na motivaciju i raspoloenje prilikom rada. Stoga na poslodavcima je da
ublae sve mogue simptome buke i da se pobrinu za zaposlenike. Pravilnik o zaštiti
radnika od izloenosti buci na radu 16
obvezuje poslodavce u raznim djelatnostima da
2. Opi dio
21
utvrde mjere i sredstva u zaštiti radnika od rizika za njihovo zdravlje i sigurnost.
Obvezni su radnicima omoguiti odgovarajuu i dobro prilagoenu osobnu opremu za
zaštitu sluha. Propisana zaštitna oprema su ušni štitnici (naušnjici), ušni epii i
otoplastika. 16
Ušni štitnici koriste se prilikom kratkotrajnog boravka u bunim
prostorima, kod impulsne buke, na radnim mjestima na kojima je potrebno uz zaštitu
sluha osigurati i prepoznavanje upozoravajuih zvunih signala, te na kojima je
potrebna mogunost komunikacije. Kao dodatno sredstvo za prigušivanje i kod trajne
izloenosti buci koriste se ušni epii. A otoplastika se izrauje prema individualnim
mjerama korisnika.
Osobnu zaštitu moraju koristiti zaposlenici koji su na svom radnom mjestu
kontinuirano izloeni nekom izvoru buke. Oprema za zaštitu sluha treba biti odabrana
s obzirom na odreeni posao koji radnik obavlja. Treba biti dovoljno udobna i da se
radnik moe na nju priviknuti te mu mora pruati adekvatnu zaštitu. Uinkovitost
osobne zaštitne opreme se uvelike smanjuje ako oprema radniku ne pristaje ili ju
radnik ne nosi cijelo osmosatno radno vrijeme. Zbog toga, poslodavci moraju
osigurati odgovarajua zaštita sredstva, ali i omoguiti izbor samim zaposlenicima.
Odabrana oprema mora biti optimalna. Ne smije pruati nedostatnu zaštitu da doe do
ošteenja sluha, ali ni preveliku zaštitu zbog mogunosti komunikacije i ujnosti
zvuka upozorenja. Razina zvunog signala opasnosti ili upozorenja mora biti 10 dB
viša od postojee razine buke na ispitivanom radnom mjestu. 12
3. Pregledni dio
3.1. UTJECAJ BUKE U ZGRADARSTVU
Prema pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi
rade i borave 13
propisane su razine buke na gradilištu. Dnevna buka ekvivalentna
razina buke iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 8 do 18 sati dopušta se prekoraenje
ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 dB(A). U boravišnim prostorijama stanova
dopuštene ekvivalentne razine buke iznose 40 dB(A), a dopuštena su prekoraenja za
10 dB u razdoblju izmeu 8 i 18 sati. U cilju zaštite ljudskog zdravlja i dobrobiti i
osiguravanja nesmetanog funkcioniranja unutarnjeg trišta propisuju se norme za
emisiju buke, postupci za utvrivanje sukladnosti, oznaavanje, tehnika
dokumentacija i prikupljanje podataka o emisiji buke u okoliš uzrokovane opremom
za uporabu na otvorenom.
S obzirom na lokaciju, buka moe nastati u prostoriji u kojoj se boravi, npr.
ured, a buka proizlazi iz raznih ureaja, printer, rad kuišta raunala. Zatim, zrana
buka koja se prenosi izvana ili druge prostorije, a preko graevinskih konstrukcija
moe se prenijeti vibracijska buka. Prema zakonu o prostornom ureenju i gradnji 17
bitni zahtjevi za graevinu su mehanika otpornost i stabilnost, zaštita od poara,
higijena, zdravlje i zaštita okoliša, sigurnost u korištenju, zaštita od buke, ušteda
energije i toplinska zaštita. Graevina mora udovoljavati ovim zahtjevima u
predvienom roku svoga trajanja uz redovitu uporabu i odravanje.
Pri izboru lokacije zgrade, projektiranju i odreivanju elemenata zgrade
moraju se poštivati zahtjevi za zaštitu od buke. Treba osigurati zaštitu od vanjske
buke, od zrane i udarne buke unutar zgrade, od ugraene opreme u zgradi, od
poveane odjenosti, ali i zaštitu okoliša od buke za zgradu vezanih izvora buke. 9
Prije bilo kakvih radova mora se izmjeriti razina buka kako bi se znalo koje se mjere
moraju poduzeti. Po završetku gradnje provodi se ocjenjivanje, odnosno mjerenje,
izraunavanje ili procjenjivanje vrijednosti indikatora buke ili s njim povezanog
štetnog utjecaja.
Najvei dio zvuka koji pada na zid se reflektira, drugi dio se apsorbira, a trei
dio prolazi kroz zid. 1 Stoga je od velike vanosti meukatna konstrukcija, što je
prikazano slikom 14., jer se udarac prenosi na nain da se jedan dio reflektira prema
gornjoj površini konstrukcije, a preostali dio se prenosi kao zvuk udara na donju
3. Pregledni dio
23
površinu, tj. na neiji strop. Kako bi se ublaio prijenos udarca, naješe se koristi
zvuna izolacija.
, posebna zvuna izolacija je zvuna
izolacija zgrade kombinirana s takvim sustavom za ventilaciju i/ili kondicioniranje
zraka koji osigurava visoke vrijednosti zvune izolacije od buke okoliša.
Na zvunu izolaciju utjeu površinska masa, elastinost, boni graevinski
elementi te propusnost graevinske pregrade na zrak. Utjecaj na prolaz zvuka i jainu
buke ima izolacija, instalacijske cijevi, spušteni strop, razdjelni graevinski elementi
ili lagane predstjenke uz zidove. 9 Kroz sve te elemente razliito se širi, odbija i
reflektira. Za zaštitu se rade jednostruke pregrade, odnosno akustini graevinski
elementi izvedeni od betona, opeke ili drva. Dvostruke pregrade se rade rjee jer su
neekonomine, a njima se poveava izolacijska mo.
Što se tie izgradnje stambenih zgrada treba obratiti pozornost na razmještaj
soba u stanovima, ali i na izgled same zgrade. Uz prometnicu treba biti jedan dio
zgrade, a ne dvorište, kako je prikazano na slici 15., a stubište i dnevni boravak
trebaju biti prema prometnici kako bi spavae sobe bile u mirnom dijelu, tj. dvorištu.
3. Pregledni dio
Slika 15. Orijentacija stambene zgrade u odnosu na izvor buke.
3.1.1. Crkvena zvona
ne obuhvaa buku iz vjerskih objekata pa u nekim
mirnim naseljima ili dijelovima grada to predstavlja problem. Tijekom dana tri puta
zvone crkvena zvona. Ujutro u šest sati je pozdravljenje, zatim u podne i naveer u 19
sati. Zvona zvone za umrle, a nedjeljom i dodatno kao poziv na misu. Neke crkve
imaju i vanjske zvunike kako bi se i ispred crkve ulo slavljenje. To je problem zato
što, tvrde stanari, preglasna i prerana zvonjava utjee na odmor, odnosno san. Nekima
je nedjelja jedini dan kada mogu due spavati. Jednom kada se prekine san, ne moe
se nastaviti spavati istom kvalitetom. Nedovoljno sna utjee na raspoloenje,
koncentraciju. Upravo zato, san je bitan za zdrav ivot i potreban je svima kvalitetan
odmor. Pogotovo, ako se radi o malim mjestima u kojima ljudi provode godišnji
odmor.
Primjer je crkva u Utrinama u Zagrebu koja je smještena izmeu visokih
stambenih objekata. Premda ima samo jedno zvono, buka je dovoljna da se poremeti
san i da se stanari poale. Prijedlozi rješenja su da jutarnje pozdravljenje ne bude prije
7 sati, da se glasnoa zvonjenja stiša, a da se vanjske zvunike koristi prilikom
blagdana, odnosno velikog broja okupljenih vjernika. Isto tako, okolni stanovnici,
3. Pregledni dio
25
kojima smeta buka, mogu koristiti epie za uši kako bi prigušili, koliko je to mogue,
zvonjavu.
Da postoje slini sluajevi i u drugim zemljama, pokazuje primjer iz
Indonezije. Tamošnji potpredsjednik mjeri razinu buke iz damije jer mu smeta buka
koja nastaje kada se puštaju snimljene molitve preko zvunika. U pet termina dnevnih
molitvi ulice preplave neusklaeni zvukovi iz damija, a tijekom ramazanskog posta
puštaju se i pozivi na molitve, ali i na obrok kojeg vjernici jedu prije zore.
Navoenjem ovih primjera, uoava se koliko je buka ukorijenjena u
svakodnevnom ivotu. Naviknut emo se na one zvukove kojima smo stalno okrueni,
ali u svakom sluaju prevelike razine buke se trebaju kontrolirati. Udruga „elim
miran ivot“ se u gradu Zagrebu upravo zalae za takve ciljeve. Neprofitna su
organizacija koja eli pomoi graanima objašnjavajui, ukazujui na probleme, ali i
pruajui izvor teorijske osnove za razumijevanje tematike buke. Nudi mogunost
posudbe zvukomjera te prijavljivanja eventualnih novih izvora buka te na taj se nain
razmjenjuju iskustva i produbljuje odnos, ali i suradnja, izmeu udruge i graana.
3.2. UTJECAJ BUKE U UGOSTITELJSTVU
Prvi sluaj ometanja bukom zabiljeen je u radionici oruja 1378. zbog
potresanja pregradnih zidova. Dugo vremena su i kovai bili kanjavani zbog buke i
prisiljeni ukloniti kovanice iz stambenih zona. Danas su to objekti za obavljanje
ugostiteljske djelatnosti ili se pruaju ugostiteljske usluge u kojima nije predviena
glazba. Dozvoljena razina buke u navedenim objektima je najviše do 65 dB(A).
Objekti koji rade nou i predviena je glazba, dopuštena razina je 90 dB(A). 13
Klubovi u kojima DJ-evi puštaju glazbu esto prelaze dopuštene granice, a
posljedice osjeaju i sami glazbenici. Prema rezultatima istraivanja provedena na 23
DJ-a koji rade u uvjetima razine zvuka od 96 dB(A), 13 % ispitanika ima gubitak
sluha, a ak 74 % pate od tinitusa. 18
U takvim radnim uvjetima zaposlenici klubova
trebali bi koristiti sredstva za zaštitu sluha, a samo 16 % zaposlenika i koristi. 18
Ovi
podaci su zabrinjavajui te osobe koje se bave glazbom ipak trebaju razmišljati o
zaštiti sluha jer imaju poveani rizik od moguih štetnih posljedica.
Kako buka utjee na glazbenike i zaposlenike, normalno je da e smetati i
okolnim stanarima. Ugostiteljski objekti bi trebali biti osigurani da zvuk koji se u
njima uje ne ugroava zdravlje, ne remeti noni mir i uvjete za odmor. Zbog
3. Pregledni dio
26
nedovoljne izolacije, buku uju i više nego je potrebno. Posebno je problem tijekom
turistike sezone jer su tada noni izlasci dui. Uporaba elektroakustikih i akustinih
ureaja na otvorenom u objektima registriranim za obavljanje ugostiteljske djelatnosti
dopuštena je najdulje do 24 sata, osim ako vrijeme uporabe tih ureaja aktom
nadlenog tijela opine, grada i grada Zagreba nije drukije odreeno. 12
Iako je
propisano zakonom, dopušta se dulji rad tijekom turistike sezone, posebno na moru.
Tada sluajevi izmeu stanara i ugostitelja se znaju esto zakomplicirati pa jedini
nain za rješavanje ostaje sudskim putem.
3.2.1. Tvornica kulture
Prema pravilniku 13
propisane su vrijednosti dopuštene razine buke u
prostorima za zabavu, sport, rekreaciju što se vidi u tablici 1.
Tablica 1. Dopuštene vrijednosti u prostorima za zabavu.
Namjena prostora Najviša dopuštena ekvivalentna razina
buke, dB(A)
prostorije 25
predavaonice, uionice i sline prostorije 35
Tvornica kulture u Zagrebu je prostor u kojem se odravaju razne glazbene
veeri za zabavu. Bila je zatvorena jer je radila bez rješenja o zaštiti od buke. Naime,
za vrijeme koncerata buka je iznosila iznad 90 dB. Tvornica je bila bez dobre zvune
izolacije, no sagradili su vrsti zid s izolacijom u prostoru i dvorištu tako da su
postavili dvostruka izolacijska vrata te ventilacijske otvore. Ipak, i stanari rade
probleme jer ne ele dozvoliti mjerenje buke u svojim stanovima. Takvo ponašanje
moe dovesti do ve spomenutih sudskih postupaka. No ipak, u obranu kulturnoga
dobra okupili su se brojni glazbenici te tako iskazali podršku za daljnji rad.
Zanimljivi podatak, prema provedenom istraivanju, 18
vezan za osobe koje se
bave glazbom (glazbenici, DJ-ovi, audio inenjeri) pokazuje da je mogunost gubitka
sluha jednaka kao kod osoba koje rade u tvornicama s bunim strojevima. Od 480
3. Pregledni dio
pokazivalo je izraen gubitak sluha uzrokovan bukom.
3.3. BUKA NA RADNIM MJESTIMA
Buka je popratna pojava svih ljudskih aktivnosti, a nadasve izraena je na
radnim mjestima. Brojna su radna mjesta na kojima su zaposlenici izloeni veim
razinama buke od zakonski propisane. Najviša dopuštena dnevna ili tjedna osobna
izloenost buci radnika iznosi 85 dB(A).
Tablica 2. Najviša dopuštena ekvivalentna razina buke s obzirom na razliite
poslove. 13
Najsloeniji poslovi upravljanja, rad
rad
35
i/ili preciznu psihomotoriku 40
govorom 50
zahtjeva pozornost i koncentraciju 65
Razliiti poslovi zahtijevaju razliite dopuštene razine buke (tablica 2.), ali ako
je intenzitet vei od 85 dB, moraju se poduzeti odgovarajue mjere radi smanjenja
razine i zaštite zaposlenika. U nastavku su prikazana istraivanja na radnim mjestima
pri elektrolunom zavarivanju, u hidroelektrani, u pilani te pri procesu šivanja.
3.3.1. Elektroluno zavarivanje
dodatnog materijala toplinskom energijom koja se oslobaa u elektrinom luku. ujni
zvuk koji je uzrokovan fizikalnim promjenama kod zavarivanja moe biti neugodan ili
3. Pregledni dio
28
ak smetati, ali je kod velikog broja procesa zavarivanja nuan izvor informacija
tijekom procesa zavarivanja. Zbog toga zavarivai u pravilu ne upotrebljavaju zvunu
zaštitu. Zavarivaima su vid, dodir i sluh elementarni prirodni senzori preko kojih oni
upravljaju postupkom zavarivanja. 19
Cjelokupni ureaj za zavarivanje se sastoji od više dijelova. Stoga, zavariva
je izloen ne samo buci prilikom zavarivanja, ve i buci ostalih dijelova opreme. S
optereenjem cjelokupnog ureaja i poetkom zavarivanja, zavariva je izloen
osnovnoj buci, radnoj buci ureaja i buci procesa zavarivanja. Prema istraivanju, 19
najvea buka je od zavarivanja što se vidi na slici 16.
Slika 16. Snimak buke na radnom mjestu zavarivaa.
Opasnost za zdravlje zavarivaa je velika jer zvuni impulsi nisu dovoljno
dugi kako bi ih ljudsko uho moglo identificirati i ne mogu se aktivirati biološki
mehanizmi za zaštitu sluha. Takoer, buka je impulsna i ima elemente ultrazvuka. Te
injenice su zabrinjavajue te pozivaju zavarivae na povean oprez.
3. Pregledni dio
3.3.2. Hidroelektrana
U hidroelektrani, gdje je buka bila iznad dopuštenih granica, projektom se
smanjila refleksivna buka akustinom obradom dijela zidova i stropa, ugradnjom
izolacijske i pomine barijere na poziciji ograde platforme turbine, zvunom
izolacijom dijela cijevi turbine, izolacijom poklopca prema generatoru, izradom
prethodne i završne karte buke prostora. 20
Utvreno je da je razina buke vea u sluaju rada postrojenja u
podoptereenju, a razlika izmeu najveeg i najmanjeg optereenja iznosi 6 dB.
Mjerenja razine buke provedena su du prostora, uz same ureaje i prema izlazu te u
okolnim vanjskim prostorima unutar strojarnice. Izmjerene vrijednosti su bile razliite
s obzirom gdje se mjerilo. Pa tako u prostoru oko turbinu vrijednost se kretala od 95
do 97 dB, a podoptereenjem vrijednost je od 97 do 101 dB.
Postavljanjem apsorpcijske obloge na pojedine slobodne plohe zidova i stropa
postie se smanjenje vrijednosti. Izravna zvuna zaštita u obliku apsorpcijsko –
izolacijskih panela s potrebnom konstrukcijom upotrebljena je na cijevi turbine, ispod
platforme za hodanje i otvoru prema generatoru. Time je postignuto smanjenje razine
buke za 5 dB, a kod platforme za hodanje razina je smanjenja za 3 do 4 dB. 20
3.3.3. Drvna industrija - pilana
U drvnoj industriji je takoer potencijalna opasnost za zdravlje zaposlenika.
Tijekom mehanike obrade drva, odnosno piljenja, javljaju se buka i vibracija. Prema
istraivanju, radnici u pilanama smatraju buku u pogonima najuznemiravajuim
initeljem u njihovu radu. Osim što utjee na sluh radnika, stvara ima i osjeaj
socijalne izoliranosti, poveava stres što utjee na smanjenje uinka radnika. Uz rad
veine strojeva vezana je i pojava vibracija koje nastaju tijekom rada i u praksi ih je
teško izbjei. Obino se pojavljuju zbog promjenjivog djelovanja proizvodnih
tolerancija, zazora, kontakata meu dijelovima strojeva pri kotrljanju i trenju te zbog
neuravnoteenih sila u rotirajuim i povratnim dijelovima. 21
Rukovatelju jarmae pri radu ustanovljena je razina buke LA,eq = 92 dB(A), što
je za 7 dB(A) više od dopuštenoga. Takva razina buke utjee i na zamor i na prosudbe
radnika. Stoga, radnik bi trebao koristiti sredstva za zaštitu od buke ili provoditi
najviše šest sati u takvoj radnoj sredini. Poloaj koordinatnog sustava za mjerenje
3. Pregledni dio
30
vibracija koje se prenose na tijelo u radu u pilani prikazan je na slici 17. Izmjerena
razina buke u kabini rukovatelja trane pile iznosila je 82 dB(A). Iako razina ne
prelazi dopuštene vrijednosti, trebalo bi razinu smanjiti jer rukovatelj odluuje o
mnogim parametrima što zahtjeva pozornost i koncentraciju. Dodatna zvuna
izolacija kabine se nudi kao rješenje.
Slika 17. Poloaj koordinatnog sustava za mjerenje vibracija u pilani.
Na radnom mjestu pomonog radnika razina buke iznosi 100 dB(A) što
ukazuje na obaveznu upotrebu zaštitnih sredstava, tj. antifona koji smanjuje razinu
buke za 20 – 30 dB kako ne bi nastala trajna ošteenja sluha kod tih radnika. Ujedno,
tolika razina buke moe utjecati i na raspoloenje i na radnu sposobnost radnika, a
svaka komunikacija ili alarmiranje u takvim uvjetima je oteano. 21
Radnici u pilani izloeni su intenzivnoj buci i nedovoljno nose zaštitna
sredstva te imaju znaajan gubitak sluha što barem djelomino uzrokuje eše
ozljeivanje na radu. Prema još jednoj studiji, izmjerena razina buke je od 69 do 103
dB. Od 58 pilanskih radnika 37 % ima gubitak sluha vei od 25 dB, a u skupini
radnika koja radi na odravanju 24 % ima gubitak sluha vei od 25 dB. Uporaba
zaštitnih sredstava nije zadovoljavajua jer je 43 % radnika izjavilo da je ne
3. Pregledni dio
Potrebno je uvesti i provoditi dobro prilagoen program za
osposobljavanje radnika za rad na siguran nain i za ouvanje sluha.
3.3.4. Odjevna industrija
razlozi visokoj razini buke su vrste šivaih strojeva, konstrukcija, starost, nain
odravanja i ispravnost mehanikih i pogonskih dijelova. 22
U pogonu površine 400 m 2
s 54 šivaa stroja provedeno je istraivanje radi utvrivanja postojanja visoke razine
buke. Zidovi i strop bili su obloeni gipsanim ploama, podna površina prekrivena
laminatom, a klima se ukljuivala samo za vrijeme pauze.
Slika 18. Prikaz šivaih strojeva odabranih za mjerenje intenziteta buke. 22
Analizom buke pet šivaih strojeva (slika 18.) utvreno je da se ona kree
izmeu 71,3 i 76,2 dB(A) u osmosatnom radnom vremenu tijekom tri dana (slika
19.). 22
Prema subjektivnim doivljajima, radnice su buku ocijenile kao neugodu zbog
osjeaja umora za vrijeme rada te ukazale na smanjenje koncentracije i motivacije, ali
bez zdravstvenih problema. Izvoenje tehnoloških operacija šivanja moe se svrstati u
3. Pregledni dio
32
skupinu poslova koji su preteno rutinski fiziki rad sa zahtjevom na tonost i
praenje okoline sluhom s najvišom dopuštenom razinom buke od 80 dB(A).
Slika 19. Prikaz ekvivalentne i dopuštene razine buke na radnim mjestima.
Buka na radnim mjestima predstavlja veliku opasnost za radnike. Poveana je
mogunost od ozljeda na radu jer su radnici izolirani od okoline i tee uoavaju
zvukove upozorenja. Radnici su tome doskoili znakovnim jezikom što jedan od
naina komuniciranja pri bunim radnjama. Moraju biti zaštieni osobnim sredstvima
zaštite jer na taj nain štite svoje zdravlje, ali veliki broj ih ne koristi jer se ne mogu
priviknuti. Stoga, potrebna je edukacija samih zaposlenika kao i inzistiranje na
upotrebi zaštitnih sredstava. Poslodavci takoer trebaju biti informirani te spremni
osigurati sve što je potrebno jer samim time štite zdravlje svojih zaposlenika, ali i
poveavaju njihovu koncentriranost, motivaciju za rad te uinkovitost. Provoenje
ovakvih istraivanja je korisno jer se time ukazuje na brigu za radnike, a ujedno
naglašava se vanost kontrole i mjerenja razina buke koja treba biti unutar propisanih
graninih vrijednosti. Ulaganjem u izolaciju i strojeva i postrojenja to se moe postii.
3.4. BUKA U PROMETU
U urbanim sredinama buka cestovnog prometa ima znaajnu ulogu u
oneišenju okoliša i utjecaju na ljudsko zdravlje. Buka u cestovnom prometu je
najrasprostranjenija vrsta buke i u urbanim sredinama predstavlja ozbiljan ekološki
3. Pregledni dio
33
problem. Od poetka stoljea pa do danas prometna se buka poveala osmerostruko.
Na buku uzrokovanu prometom otpada ak 80 % od svih izvora buke u veim
urbanim sredinama. Od toga, cestovni promet uzrokuje 50 % buke, 18 % eljezniki,
a 13 % zrani promet kao što je prikazano na slici 20. 23
Cestovni promet ima
Slika 20. Udjeli pojedinih izvora buke.
U posljednjih desetak godina u Republici Hrvatskoj stopa rasta cestovnog
prometa je izraenija nego u drugim europskim zemljama. 23
Tome idu u prilog
obnavljanja postojee cestovne mree te izgradnja novih autocesta što uzrokuje
poveanje razina buke u zonama oko prometnica. Nadalje, naglo se poveao i broj
vozila zbog carinskih povlastica i povoljnijih mogunosti kupnje. No, buka se nije
znatnije poveala jer se radi o novim modernijim vozilima.
Tri su skupine buke koja nastaje u prometu: 23
buka od prolaza vozila kroz
medij, buka rada vozila i buka od interakcije pneumatika i vozne površine.
U urbanim sredinama brzine vozila variraju i zbog toga je potrebno djelovati i
na smanjenje buke uzrokovane radom motora kao i one od interakcije pneumatika i
vozne površine. Djelovanje koje se odnosi na poboljšanje konstrukcije vozila
obuhvaa niz mjera vezanih za smanjenje buke motora, prijenosnog mehanizma,
pneumatika vozila. Povišene razine buke su posljedica konstrukcije vozila te
interakcije vozila i vozne površine. Primjerice, pri brzini vozila od 40 km/h vei
utjecaj na razinu buke ima rad motora, dok pri brzini veoj od 50 km/h dominaciju
preuzima buka od interakcije pneumatika i vozne površine. 22
Stoga, raznim mjerama
pokušava se reducirati buka od interakcije pneumatika i vozne površine. To se postie
smanjenjem brzine vozila, odravanjem voznih površina i vozila, upravljanjem
3. Pregledni dio
prometnog optereenja te uvoenjem odreenih zabrana kojima se utjee na
ponašanje vozaa.
Neminovno je kako ponašanje vozaa utjee na druge. No upitno je koliko
smo toga svjesni i koliko smo spremni platiti da bi zaštitili svoje zdravlje. To se
razlikuje se od zemlje do zemlje. Istraivanje se provelo u pet europskih zemalja:
Engleskoj, Finskoj, Njemakoj, Nizozemskoj i Španjolskoj. eljelo se utvrditi koliko
su stanovnici spremni platiti da bi se smanjili zdravstveni problemi uzrokovani
prometnom bukom. Percepcija rizika za zdravlje i stavovi ljudi o buci te njihova
zabrinutost za zaštitu okoliša i oneišenje, uvelike utjeu na spremnost plaanja.
Prema provedenom istraivanju, 24
Nizozemci su najmanje zabrinuti za oneišenje
okoliša te im prometna buka najmanje smeta. Pet do sedam puta veu osjetljivost
imaju Španjolci te najviše su zabrinuti za stanje okoliša. Tee se mogu opustiti u
bunom okruenju i najviše ih ometa buka prometa. S obzirom na ovo istraivanje
zakljuilo se da ljudi koji su spremni platiti više su oni koji su osjetljivi na prometnu
buku ili su joj bili izloeni, oni koji brinu o stanju okoliša te koji se tee mogu opustiti
u bunim prostorima. Stoga, ne razmišljamo dovoljno o buci, a ponemo tek onda
kada na „vlastitoj koi“ osjetimo posljedice.
3.4.1. Gradski prijevoz
Gradski prijevoz se nudi kao odlina alternativa za prijevoz. Iako je pozitivna
strana smanjenje oneišenja okoliša, vonja tramvaja moe biti buna. Tako, tramvaj
na uglu Šubieve i Zvonimirove ulice u Zagrebu prolazi s prevelikom popratnom
bukom. Neki stanari opisuju da su decibeli skoro do granice bola. Glasna škripa
tranica izaziva neugodu u 180 kuanstava i okolnih tri zgrada, koliko je zahvaeno
na tome podruju. Prolazak se osjeti kao blagi potres, a ostavlja bezbroj posljedica.
Neke od posljedica su podrhtavanje podova, poplavljeni podrumi, parketi puni
pukotina, a i dijelovi namještaja dolaze do polovice soba. Razlog tome se navodi
teina novih tramvaja koji su dvostruko tei od starih, ali i prebrza vonja. Dopušteno
je 5 km/h, no brojni su sluajevi kada vozai „hvataju“ zeleno pa prekorae dopušteno
ogranienje i samim time efekt se poveava. Iz ZET-a poruuju da e smanjiti
vibracije jer e krenuti u obnovu tranica, no na to treba priekati. Ujedno je to i
podruje velike automobilske guve. Pridošlice u tom podruju, veinom se poale na
nesnosnu buku. Starosjediocima, naravno, to više i ne predstavlja veliki problem jer
3. Pregledni dio
35
su se navikli na takvo okruenje. Upravo to ukazuje na injenicu da nakon due
izloenosti podraaju dolazi do promjene fizikih karakteristika srednjeg uha i
neuroloških fenomena, adaptacije i zamora. Dolazi do, takozvane, slušne adaptacije
ako se uho dugotrajnije i neprestance izlae zvunom podraaju.
3.4.2. Mjerenje buke kod motocikala
Kao što je prikazano na slici 21., na zagrebakim ulicama je provedena akcija
mjerenja buke ispušnih sustava motocikala koju su zajedno proveli djelatnici policije i
tehniko osoblje Centra za vozila Hrvatske. 6 Povod akciji je bilo konstantno aljenje
graana na buku koja nastaje na gradskim ulicama prolaskom motocikala.
Slika 21. Mjerenje buke kod motocikala. 6
Mjerenje moe biti statiko ili u vonji. Vozilo mora sadravati
identifikacijsku naljepnicu na kojoj je napisana homologacijska vrijednost emisije
buke i broj okretaja pri kojem se moe izvršiti mjerenje. Savjetuje se provoenje
mjerenja na asfaltiranim parkiralištima van stanica za tehniki pregled. U
zamišljenom pravokutniku oko motocikla na udaljenosti tri metra ne smije postojati
nikakva fizika prepreka. Podizanjem vozila na središnje nogare izvršava se
ispitivanje dok se pogonski kota vrti u zraku. Zatim se postavlja fonometar pokraj
ispušne cijevi na udaljenosti od 0,5 metara, u horizontalnu ravninu pod kutom od 35°
do 55°. 6 Upali se motor i zagrije na radnu temperaturu tako da se postigne potrebni
3. Pregledni dio
36
broj okretaja te se nakon dvije do tri sekunde oita razina buke na fonometru. Ako je
izmjerena vrijednost vea za 3 dB(A) od homologacijske (referentne) vrijednosti, to
se tolerira. Odnosno, na tehnikom pregledu takvi motocikli se smatraju ispravnima.
Naalost, u velikom broju sluajeva ovakav opisani nain mjerenja nee biti mogu
jer vei broj motocikala ima automatski mjenja, a nema ni srednje nogare ni mjera
broja okretaja motora. Tada se mjerenje zasniva na subjektivnom zapaanju buke i
ocjeni je li vozilo preglasno, što dovodi do krivih procjena.
Sam proizvoa motocikala na ploici na okviru mora definirati buku koja ne
smije prelaziti 80 dB. U ovoj akciji, policija je usporeivala izmjerenu vrijednost s
onom na ploici, odnosno s homologacijskom vrijednošu. Vršena su bila tri mjerenja
pa uzeta srednja vrijednost ako motocikl nije imao originalni ili homologirani ispuh.
Ukupno je ispitano 12 motocikala, od toga samo etiri su bila ispravna. 6 Ovakve
akcije se trebaju provoditi jer se ovom akcijom dokazalo da je na našim cestama
veliki broj bunih i neispravnih motocikala. Zabrinjavajue je što se ostavlja prostora
za zloupotrebu. Nije udno da je na prometnicama veliki broj vozila s prekoraenom
razinom buke kada se nadzornicima, osobama koje trebaju provesti mjerenje, dopušta
da s obzirom na svoju subjektivnu procjenu odrede da li je razina buke prevelika.
3.4.3. Razvijanje modela za predvianje razine buke
Mrea autocesta je vaan dio gospodarstva svake drave i moe se usporediti s
ulogom nervnog sustava u ljudskom tijelu. 25
Druga po veliini cestovna mrea na
svijetu je indijska cestovna mrea s više od 4,32 milijuna kilometara. Teretni promet
je zastupljen s oko 65 %, a putniki s 35 %. 25
Brzi porast broja cestovnih vozila
karakterizira, ali i uvjetuje razvoj kako cestovne mree tako i infrastrukture,
industrijalizacije i urbanizacije. Takav razvoj prometa ostavlja brojne ozbiljne
posljedice. Izraena zakrenost prometa uzrokuje oneišenja zraka i bukom uz
promjenu klime, a javljaju se i ozljede u cestovnom prometu.
Zbog oneišenja bukom provodilo se istraivanje na dravnoj autocesti s
gustim prometom i sa etiri kraka u vremenu 6:00 do 19:00 sati. Na svakoj lokaciji
obavljena su po etiri niza mjerenja, što znai ukupno 16 mjerenja na etiri lokacije.
Terenskim ispitivanjima su se ispitivali parametri kao što su intenzitet prometa,
trenutana brzina za svaku kategoriju vozila, razina buke, vanjska temperatura i na
površini kolnika i relativna vlaga. Kategorije vozila su vozila na dva i tri kotaa,
3. Pregledni dio
37
osobna, terenska, dostavna vozila te autobusi i kamioni. Brzina je odreena za svaku
kategoriju vozila pomou runog brzinomjera. Temperatura je odreena pomou
runog laserskog termometra. Prosjena razina buke na analiziranim lokacijama u
uvjetima neprekinutog prometa na cesti s etiri kraka iznosila je 79,7 dB(A) što je više
od prihvatljive propisane granice od 75,0 dB(A). 25
Postoji odreena ovisnost izmeu
parametara i ekvivalentne razine buke pa tako je zakljueno da u svim kategorijama
vozila poveanje trenutane brzine dovodi i do odgovarajueg porasta ekvivalentne
razine buke.
Model za predvianje ekvivalentne razine buke izveden je na temelju podataka
prikupljenih u uvjetima neprekinutog toka prometa po etverotranoj autocesti.
Multilinearna regresijska jednadba za predvianje ekvivalentne razine buke izvedena
je pomou sljedeih podataka: ukupan broj vozila, postotak vozila s dva kotaa,
trenutana brzina vozila s dva kotaa, trenutana brzina ostalih vozila, vanjska
temperatura, temperatura na površini kolnika i relativna vlaga. Provedena mjerenja
omoguila su kreiranje izraza za predvianje buke po kategorijama vozila bazirana na
trenutanoj brzini. Ustanovljeno je da je postotak razlika izmeu oitanih i izraunatih
veliina praktiki zanemariv. Stoga, se model moe koristiti za predvianje razine
buke na slinim cestovnim prometnicama u Indiji. 25
Prometna se buka moe mjeriti, ali i predvidjeti. Mjerenja su sloena i
dugotrajna, a ne mogu se provoditi prilikom projektiranja novih cesta, ve se koriste
modeli za predvianje prometa. Uostalom, analizom i modeliranjem prometne buke
omoguuje se jednostavnije planiranje ekološki prihvatljivih cestovnih prometnica.
3.4.4. Buka u zranom prometu
Najsigurnija, ali i najmlaa grana prometa s visokom razinom tonosti je
zrani promet. Uvoenje turbo-mlaznih motora je ubrzalo njen razvoj, ali i rezultiralo
bukom zbog velike snage takvih motora. Kada su letjeli prvi mlazni zrakoplovi, buka
je bila veliki problem. Modernizacija i unaprjeenje kree od 1950. do 1995., a od
1980. pa do danas je razvijeno najviše modernih zrakoplova. 26
Svaki noviji model bio
Kao regularna lanica Europske unije, Republika Hrvatska mora pratiti
standarde te tako zrane luke trebaju uvesti praenje buke koju stvaraju zrakoplovi, tj.
trebaju izraivati karte buke i minimizirati buku u zonama zranih luka. Zrana luka
3. Pregledni dio
38
Split je pokrenula pilot projekt praenja razine buke. Do sada kod nas ne postoji niti
jedna potpuna studija o redukciji buke. 26
Zrana luka Zagreb je luka s najviše letova
jer ipak se ostvaruje najvei meunarodni godišnji transport, a za nju i okolno
podruje se nije nikada definirala u potpunosti razina buke.
Prema provedenom istraivanju, 26
zakljueno je da zrana luka Zagreb
zadovoljava sve ekološke norme vezane za buku. U sluaju zrakoplova buka nastaje u
nekoliko segmenata, a to su polijetanje, slijetanje i vonja po tlu. Dijeli se na onu iz
zranog i kombiniranog prometa. Odnosno, buka koja nastaje pri letovima i buka koja
nastaje pri radnjama na tlu. Buka koju proizvodi zrakoplov moe se podijeliti u tri
grupe. U prvu grupu pripada buka koju proizvodi pogonska grupa, u drugu meusobni
utjecaj motora i strukture zrakoplova, a u treu samo struktura zrakoplova, što je
prikazano na slici 22.
Zahvaljujui razvoju nove tehnologije i njene primjene u zrakoplovstvu moe
se rei da su promjene na pogonskim grupama i napredak pri dizajniranju zrakoplova
pridonijeli smanjenju buke na prihvatljivu razinu. Izvori buke na zrakoplovu prikazani
su slikom 23. Pri polijetanju glavni izvor buke je motor, a pri slijetanju buka motora
se smanjila te izjednaila s bukom koju proizvodi struktura zrakoplova. Današnja
tehnologije dopušta testiranje svakoga dijela opreme pa samim time se ve pri
projektiranju zrakoplova uzima u obzir redukcija buke.
Buka u zoni zrane luke predstavlja ozbiljan problem za lokalno stanovništvo
koje ivi u njenoj blizini. Širenjem gradova stambena naselja se sve više pribliavaju
podruju zrane luke zbog ega razina buke postaje sve vea. Bez obzira na to radilo
se o buci zrakoplova pri slijetanju i polijetanju ili buci zrakoplova koja nastaje na
Zemlji, mjesne vlasti moraju na što bolji nain zaštititi okolno stanovništvo. Neke
3. Pregledni dio
operativne procedure obuhvaaju: unaprjeenje uzletno-sletne staze i pomicanje
pragova, preferiranje drugih zranih ruta i ukidanje onih koje uzrokuju veliku buku,
izrada zvunih barijera i izolacija zgrada te zabrane slijetanja zrakoplova koji nisu u
skladu sa standardima vezani za buku. Postoje i zemaljske zabrane, a to su uvoenje
zvunih barijera, minimalno vrijeme kretanja na voznim stazama, ogranienje na rad
motora dok je zrakoplov na zemlji.
Slika 23. Izvori buke na zrakoplovu.
U urbanim sredinama poveana razina buke predstavlja konstantan problem. U
veini gradova pokušava se postii smanjenje do zakonom propisanih razina, ali to
nije svaki put mogue postii. Potrebno je uloiti puno vremena, truda u istraivanje
koja je zaštita najuinkovitija s obzirom na okolnosti. Procesi analiziranja zahtijevaju
znatna financijska sredstva što je, u nekim zemljama kao primjerice kod nas, odreena
vrsta konice i zapreke za provoenje istih. No ipak, u Francuskoj je od 1971. do
1982. uloeno 2,7 milijuna eura, u Njemakoj od 1978. do 1983. oko 4,0 milijuna
eura, a u Velikoj Britaniji od 1989. do 1995. oko 6,5 milijuna eura. 14
I danas se ulae
u razne projekte kojima se dolazi do zakljuaka koje metode pruaju najbolji uinak
smanjenja buke.
U RH se zaštita od buke provodi samo za autoceste. Iz navedenih se primjera
uoava da su sve vee pritube graana na prevelike razine buke. Najviše se istiu
zbog nedostatka zaštitnih barijera, zbog prevelike buke koje proizvode motorna
vozila. Strogim zakonodavstvom i kontinuiranim monitoringom moe se regulirati
razina buke kod motornih vozila. Drava i jedinica lokalne samouprave trebaju
3. Pregledni dio
osigurati odgovarajuu zaštitu od buke. Ureenjem i zamjenom vozne površine
kolnika, odravanjem, podmazivanjem, brušenjem vozne površine tranica,
preusmjeravanjem prometa, postavljanjem zvunih barijera ili apsorbirajuim
panelima to mogu postii. Manjak novanih sredstava ne smije biti izgovor jer njihova
kljuna zadaa je omoguavanje svojim graanima kvalitetan i što je mogue tiši
ivot. Smanjenje buke se postie: ograniavanjem dopuštene brzine kretanja, velikim
novanim kaznama u sluaju prekršaja, u sluaju neodravanja vozila te
ograniavanje prometa u vremenu i prostoru. Navedenim postupcima utjecalo bi se na
ponašanje vozaa, a odreenim teajevima i edukacijom treba razvijati svijest da
shvate kako njihovo ponašanje uvelike utjee na druge, a naravno i na njih same.
Svatko od nas se moe nai u ulozi i vozaa i rtve, ali kljuno je, da bez
obzira koju ulogu imamo, potrebno je naše ponašanje usmjeriti prema zadravanju
vlastite buke za sebe. Lako je optuivati druge, ali prvenstveno trebamo krenuti od
sebe i svojim postupcima biti primjer drugima, a ujedno ih i na taj nain motivirati na
promjenu. Neophodna je suradnja svih tijela, od drave, lokalne zajednice, grada,
nevladinih udruga pa sve do graana. Svaki problem ili oneišenje treba što više
strunih osoba kako bi se pronašlo što bolje rješenje. Oneišenje bukom se sigurno
nee smanjiti upiranjem prsta i okrivljavanjem drugih, ve kontinuiranim nastojanima,
na razne naine i udruivanjem raznih subjekata za poboljšanjem.
4. Zakljuak
4. ZAKLJUAK
Na temelju saznanja o utjecaju i posljedicama koje uzrokuje buka moe se
zakljuiti sljedee:
Buka je globalni problem, ne poznaje granice i širi se.
Oneišenje bukom uzrokuje ošteenje sluha, ometa komunikaciju, oteava
prijam zvunih alarmnih signala, izaziva pojavu umora, smanjuje
koncentraciju i sigurnost na radu te izaziva neurovegetativne reakcije.
U urbanim sredinama promet se smatra najveim oneišivaem okoliša.
Poštivanje zakonskih propisa je od velike vanosti, jer zaštita od buke postaje
prioritet zbog brojnih utjecaja na ljudsko zdravlje i sve veeg broja
raznovrsnih izvora.
Iako izaziva brojne zdravstvene probleme, ne pridaje joj se dovoljno znaaja,
te je neophodna edukacija kako bi se podigla svijest i postigla odreena razina
znanja o ovome oneišenju.
Mladi istraivai trebaju ulagati u svoje znanje i poticati poduzimanje mjera
zaštite te ukazivati na probleme i pronalaziti nova rješenja kako bi naš okoliš
postao zdraviji, odnosno što ugodniji i tiši.
5. Literatura
5. LITERATURA
1. Fricke J., Moser L. M., Scheurer H., Schubert G., Schall- und Schallschutz –
Grundlagen und Anwendungen (Zvuk i zaštita od buke. Osnove i primjene),
Physik-Verlag, Weinheim, 1983
2. Babisch W., Transportation noise and cardiovascular risk: Updated Review and
synthesis of epidemiological studies indicate that the evidence has increased,
Noise & Health 30 (8), (2006), 1-29
3. Vari D., Primjena osobne opreme za zaštitu sluha, Sigurnost 52 (3), (2010),
263-274
4. Resanovi B., Vranjkovi M., Orsag Z., Buka okoliša – javnozdravstveni
problem, Hrvatski asopis za javno zdravstvo 28 (3), (2011), 1-8
5. Cvetanovi B., Cvetkovi M., Cvetkovi D., Procjena rizika po zdravlje vozaa
od vibracija nastalih pri eksploataciji traktora, Poljoprivredna tehnika 3, (2014),
21-29
6. Mjerenje buke na vozilima L kategorije, blatobrani motocikla i mopeda, Centar
za vozila Hrvatske, III/8, 2037 – 2/2011
7. Poplašen D., Vibracije koje se prenose na šake i ruke, Sigurnost 55 (4), (2013),
389 – 391
8. Klannik M., Utjecaj buke na zdravlje i radnu sposobnost, Javno zdravstvo,
7/2, 2013
9. HRN U.J6.201/89 - Akustika u graevinarstvu. Tehniki uvjeti za projektiranje
i graenje zgrada
10. Alberti P. W., The Pathophysiology of the ear, World Health Organisation,
2010
bestimmung in der Praxis (Postupak mjerenja zvune jakosti pri odreivanju
zvune snage u praksi), BAU-Fb 550, 1988
12. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16)
13. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i
rade (NN 145/04, 46/08)
14. Lakuši S., Dragevi V., Rukavina T., Mjere za smanjenje buke od prometa u
urbanim sredinama, Graevinar 57 (1), (2005), 1-9
5. Literatura
43
15. Kinsler L. E., Frey A. R., Coppens A. B., Sanders J. V., Fundamentals of
Acoustics, John Wiley & Sons, New York (3), (1982), 176 - 185
16. Pravilnik o zaštiti radnika od izloenosti buci na radu (NN 46/08)
17. Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07)
18. Axelsson A., Lindgren F., Does pop music cause hearing damage?, Audiology,
16, (1977), 432 - 437
19. Polajnar I., Prezelj J., Mišina N., udina M., Buka na radnom mjestu
zavarivaa, Sigurnost 49 (2), (2007), 113-124
20. Trbojevi N., Ikoni M., Dambas I., Prikaz ispitivanja i model reduciranja
buke u turbinskom postrojenju hidroelektrane, Projekt modeliranje naprednih
proizvodnih struktura kod inteligentne proizvodnje uz potporu Ministarstva
znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, 2009
21. uki I., Goglia V., Buka i vibracija pri radu jarmaa i tranih pila trupara,
Drvna industrija 58 (1), (2007), 19-22
22. Kirin S., Lauš K., Istraivanje razine buke u tehnološkom procesu šivanja,
Sigurnost 53 (3), (2001), 243-250
23. Lakuši S., Dragevi V., Rukavina T., Pregled europske regulative o buci od
cestovnog prometa, Graevinar 55 (6), (2003), 349-356
24. Istamto T., Houthuijs D., Lebret E., Willingness to pay to avoid health risks
from road – traffic – related air pollution and noise across five countries,
Science of the Total Environment 497 – 498, (2014), 420 - 429
25. Pachiappan Y., Govindaraj B., Regresijsko modeliranje oneišenja
prometnom bukom, Graevinar 65 (12), (2013), 1089-1096
26. Drljaa M., Vrbanc M., Bernacchi ., Implementiranje sustava za mjerenje
buke na zranoj luci Zagreb, Suvremeni promet 25 (5), (2005), 356-360
ivotopis
IVOTOPIS
Martina Miloloa roena je 19. 01. 1995. godine u Osijeku. Pohaala je
osnovnu školu Grigor Vitez u Osijeku gdje je završila i Opu gimnaziju. Upisala je
Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije 2013. godine. Nakon završetka
preddiplomskog studija planira upisati diplomski studij te tako dalje unaprjeivati
svoje znanje. U slobodno vrijeme voli itati, trati, kuhati.